TEDI

- International Interdisciplinary Journal of Young Scientists from the

Faculty of Textile Technology

Oblikovanje izrazito reljefnog uzorka na runom ravnopletaem stroju

Uarevi Dubravka*. Paveti Andrea ** Potoi M. V. Marija *** *Prvostupnica industrijskog dizajna tekstila i odjee (Tel:091 1834314; e-mail: dubravka.uzarevic@gmail.com ). ** Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu (e-mail: andrea.pavetic@ttf.hr) *** Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, (e-mail: marija.potocic@ttf.hr) Saetak: Svaki pletai stroj ima svoje mogunosti i ogranienja. Dobrim poznavanjem mogunosti stroja i kombiniranjem prepleta i tehnika rada, mogue je isplesti daleko sloeniji dizajn od onih koji se uobiajeno na odreenom stroju pletu. Ovo istraivanje mogunosti runog ravnopletaeg stroja bilo je potaknuto eljom da se pronae nain da se na stroju realizira izrazito reljefno idejno rjeenje, jakih boja i ritma ponavljanja. Kljune rijei: dizajn pletiva; pletenje; runi ravnopletai stroj; reljef

1. UVOD Tema istraivanja je reljefnost i tekstura razliitih povrina kao poticaj u kreiranju pletiva, te istraivanje mogunosti realizacije zamiljenih pletiva. Osim reljefa, istraivana je boja, kontrast, igra svjetlosti i sjene, ritam, kompozicija, proporcija i njihov utjecaj na doivljaj samog idejnog rjeenja za tekstil (Uarevi, 2011.). Na temelju teoretskih istraivanja kreirana su, u slobodnoj igri i variranju kompozicije, idejna rjeenja. Poseban izazov predstavljalo je primjenom dostupne tehnologije realizirati pletivo nadahnuto idejnim rjeenjima.

2. KREIRANJE IDEJNOG RJEENJA Priroda je oduvijek bila inspiracija, pa tako i u kreiranju idejnih rjeenja za ovaj rad. Svojim bojama, reljefnim povrinama i teksturama privlai i izaziva oduevljenje, potie znatielju i elju za stvaranjem neega novog, drugaijeg. Fascinantan otar vrh Mount Eweresta, ali i puno meki i glai vrhovi pustinjskih dina inspiracija su za trokut koji ulazi u prostor. Trokut je osnovni geometrijski oblik koji je koriten i ritmino nizan u izradi idejnih rjeenja. Osim prirode, arhitektura, skulptura i proizvodi svakodnevne upotrebe takoer su imali velik utjecaj na pojavu ideja i konano stvaranje radova, pa i realiziranog proizvoda. Krov Sidnejske opere, djelo Kennetha Nolanda 17 th Stage iz 1964. godine1 i djelo Philipa Kinga Trough iz 1965. godine2, sa svojim jasnim i ritminim nizanjem trokuta, samo su neki radovi koji su imali veliki utjecaj na razvoj idejnog rjeenja. Vrlo inspirativan dizajnerski predmet je haljina zanimljivih tekstura japanskog dizajnera Isseya Miyakea. Koristei plisirani organdij od poliesterskih vlakana, Miyake stvara prava umjetnika djela (Uarevi, 2011.).3 Iako se u tekstilu ee i vie koristi tekstura od samog reljefa, to zbog oteane izvedbe, to zbog nezainteresiranosti drutva za neto novo, drugaije, provokativnije, za ovo istraivanje je upravo izabran plitki reljef. Takoer, u tekstilu se ee odluujemo za jednobojne kompozicije jer one su jednostavnije, djeluje manje konfuzno i prihvatljivije su za ire mase. Ovdje je istraivano suprotno- areni reljefi. TEDI Vol 2 (2012) page 69

Boja je drugi, vrlo vaan element ovih radova, koji utjee na stvaranje ukupnog dojma kod promatraa. Boja ima utjecaja na emocije, ona stvara odreeno raspoloenje i atmosferu. Malom koliinom boje koja je komplementarna glavnoj boji, pobuujemo zanimanje promatraa. Pastelne boje lake je uskladiti od jarkih, intenzivnih boja. Najvei kontrast boja se postie izmeu komplementarnih boja (uta i plava, plava i naranasta, crvena i zelena). Jake i zasiene boje djeluju direktno i snano u emocionalnom smislu. Najjai efekt kontrasta postie se kada su boje potpuno zasiene one se tada sukobljavaju i stvaraju osjeaj pokreta, drame. Uporabom razliitih boja u meuodnosima, moemo dobiti dojam blizine ili udaljenosti, to govori da boje imaju utjecaj i na doivljavanje prostora. Tako tople boje stvaraju dojam blizine, a suprotno tome, hladne boje stvaraju dojam udaljenosti (Brenko, 2009.). Za kreiranje ovih radova moda je i vanija injenica da boje snano utjeu i na doivljaj reljefnosti i teksture razliitih povrina. Reljefnost i tekstura bilo koje povrine najitljivija je, najjasnija kada se radi o jednobojnim, monokromnim bijelim ili vrlo svijetlim povrinama. U sluajevima kada se radi o materiji koja je arena, tj. koja ima povrinu u nekoliko boja, tada je igra svjetla i sjena, tj. iitavane tekstura i reljefnosti oteano. Upravo se o takvoj povrini materije radi kod ovih radova. Iako su oni naglaeno reljefni, tj. graeni su od trokutastih, slojevito slaganih elemenata, povrina svakog od njih obojena je u vie razliitih boja i tonaliteta boja, pa se igra svjetla i sjene, tj. doivljaj reljefnosti umanjuje u odnosu na situaciju kada bi takve iste kompozicije bile raene u materiji bijele boje (sl.1, sl.2).

Slika 1. Kompozicija od bijelog papira

Slika 2. Kompozicija od arenog papira Kompozicija na sl. 1. djeluje dosta strogo i ozbiljno. Igra svjetla i sjene na povrini daje radovima odreenu dinamiku. Na sl. 2 vidi se rad koji je kompozicijski blizak prethodnima, no ovdje je koriteno mnogo boja koje itekako utjeu na doivljaj rada kod promatraa. Za razliku od prethodnog rada, boja je ovdje vrlo naglaen element, a svjetlo i sjena ne igraju preveliku ulogu. Slaganjem boja bez posebnog reda elementi, a i njihova cjelina daju dojam razigranosti, brzog ritma, dinamike. Osim dinamike boja, veliki znaaj za radove ima i slaganje elemenata, trokutia u nizove. Svaki rad raen je od koloristiki gotovo identinih elemenata, ali njihovo slaganje, nizanje je uvijek drugaije, tako da svaki rad izgleda drugaije. Najvie je koritena okomita kompozicija, iako ima i varijacija iste (sl. 3, sl. 4).

TEDI Vol 2 (2012) page 70

Trokuti su slagani jedan do drugog i jedan iza drugog bez razmaka s pomakom od 0,5 cm (irina dijela kojim su lijepljeni na podlogu). Osim standardnih, 2,5 cm irokih trokutia, u nekim radovima pojavljuju se i neto vei, 3, 5 cm iroki trokuti (sl. 4). Na taj nain je stvoren jo snaniji doivljaj reljefnosti radova, vei volumen, tj. ulaenje u prostor. Akvarel papir, iz kojeg su trokutasti elementi izrezani, obojen je tuem u razliitim bojama, bez posebnog redoslijeda slaganja boja na papir. Na nekim mjestima se primjeuje razlijevanje boje i mijeanje s drugom bojom, to se dogaalo uslijed bogatog nanoenja boje kistom na ve bojom zasieni papir. Na nekim dijelovima osim efekta prelijevanja vide se i bijeli dijelovi i dijelovi s manjom koliinom boje. Ako pomno promatramo elemente, jasno se vidi da nije previe paeno na slaganje boja i koliinu nanesene boje, to radovima daje pomalo neuredan dojam.

Slika 3. Dijagonalna kompozicija

Slika 4. Kompozicija od veih trokutia

Kroz ovaj rad se pokualo razvijati tekstil u nekom drugom pravcu, istraivati neke nove mogunosti izgleda i doivljaja tekstila. Istraivanja u kreiranju nastavljena su kao istraivanja moguih naina realizacije tih idejnih rjeenja u tehnici pletenja. 3. REALIZACIJA IDEJNOG RJEENJA Danas postoje strojevi za pletenje koji imaju mogunost izrade izrazito reljefnih povrina poput Stoll CMS strojeva (Potoi Matkovi, 2008.), ali takav, na alost, nije bio dostupan. Za reljefna idejna rjeenja, jakih boja, trebalo je osmisliti tehniku pletenja na dostupnom runom ravnopletaem stroju. Ti su jednostavni strojevi ogranieni u mogunostima uzorkovanja i brzini proizvodnje. Pomou njih je mogue proizvesti raznovrsne klasine preplete, a i danas su, upravo radi jednostavnosti konstrukcije stroja, kao i potrebe da se za svaki red u pletivu runo podesi poloaj igala i poloaj podizaa u skretnici, najbolji izbor za demonstraciju elementarnih principa tehnologije pletenja (Raz, 1993.). Zato ih jo uvijek imaju ustanove koje se bave poduavanjem pletenja. Stroj na kojemu su raeni uzorci je finoe E5. Ovakav stroj istovremeno moe plesti sa najvie dvije pree razliitih boja, jer ima samo dva dovoda pree. Obzirom da su radovi izrazito viebojni, prepreka je premoena pronalaskom viebojne pree. TEDI Vol 2 (2012) page 71

Naime, iz priloenog se vidi da boje idejnih radova i pree u potpunosti ne odgovaraju, ali efekt je svejedno uspjeno dobiven. Prea je konana od 3 jednostruke pamune pree izraene iz 100% pamuka finoe 62,5 tex. Prea je fine strukture, glatka, neelastina i ujednaena na dodir (sl. 5). U pletenju je koritena jo jedna prea: elastina, finoe 100 tex-a, sirovinskog sastava poliamid 63% i elastan 37% (sl. 6).

Slika 5. Pamuna prea, 62,5 tex x 3

Slika 6. Elastina prea, poliamid 63%, elastan 37%, 100 tex

Eksperimentiralo se sa dvije tehnike pletenja. Kod prve se plelo s obje pree, te se koristila sposobnost elastine pree da se izrazito skupi nakon skidanja pletiva sa stroja. Kako se pamuna, neelastina prea ne skuplja, ona je oblikovala, kako je bilo i zamiljeno, trodimenzionalne petlje na povrini pletiva (sl. 7). Kako bi dobili jai efekt plelo se na svakoj petoj igli stranje iglenice (sl. 8).

Slika 7. Uzorak pletiva dobiven prvom tehnikom rada

Slika 8. Pletenje na svakoj petoj igli stranje iglenice U principu se pleo desno-lijevi platirni preplet (sl. 9) sa dvije pree, temeljnom elastinom i platirnom pamunom preom, ali na svakoj petoj igli. Kako se elastina prea skupila, nakon skidanja sa stroja zapravo se dobilo pletivo u pli prepletu (sl. 10) sa karakteristinim pli zamkama.

TEDI Vol 2 (2012) page 72

Slika 9. Desno-lijevi platirni preplet (Lasi, 1998.)

Slika 10. Desno-lijevi pli preplet (Lasi, 1998.) Nedostatak ovog naina rada je izbijanje niti nalija su na lice, i obrnuto (sl. 7), tako da je razvijena jo jedna tehnika. Na stranjoj iglenici, klasinim nainom pletenja, pleten je jedan red glatkog desno-lijevog prepleta. Koritena je viebojna pamuna prea. Zatim su igle runo djelomino podizane, kako bi se otvorile kukice igala, pri tome bi ispletena poluoica ostala u kukici. Preko otvorenih kukica igala polagana je druga nit viebojne pamune pree. Kako bi se dobila dovoljna duina petlji, novo poloena prea je privremeno uvrivana u kukice igala prednje iglenice (sl. 11).

Slika 11. Privremeno uvrivanje pree koja oblikuje petlje pomou igala prednje iglenice

Zatim se, klasinim nainom, pleo sljedei red pletiva na stranjoj iglenici. Taj red bi uvrstio drugu preu, kojom su raene petlje, u strukturu pletiva. Prea kojom su raene petlje, zatim bi bila osloboena iz kukica igala prednje iglenice, te potisnuta prema dolje, izmeu prednje i stranje iglenice stroja. Postupak je ponavljan sve dok nije dobivena odreena duljina uzorka (slika 12).

TEDI Vol 2 (2012) page 73

Slika 12. Uzorak pletiva dobiven na ranije opisani nain Istom tehnikom rada pokualo se dobiti i dijagonalnu kompoziciju. Tako, prea kojom su raene petlje na pletivu nije polagana preko itavog reda igala, nego prema zadanom raportu preko odreenog broja igala. Upravo takvo polaganje preko odreenog broja igala, i uvrivanje pree u prednju iglenicu, prikazano je na slici 11. Dobiveni uzorak gdje su pli zamke rasporeene u dijagonalnu kompoziciju prikazan je na slici 13.

Slika 13. Uzorak pletiva dobiven djelominim polaganjem pree kojom su raene petlje 4. ZAKLJUAK Iako idejno rjeenje nije doslovno preneseno u pletivo, prenesena je temeljna ideja trodimenzionalne, viebojne kompozicije. Realizacija idejnog rjeenja bila je izazov koji pokazuje koliko je vano poznavati tehnike rada na stroju i mogunosti pojedinog stroja. Stroj je, za dizajnera, jo jedno sredstvo izraavanja ideja. to ga se bolje poznaje lake je napraviti neto istinski novo i drugaije. Osim ovdje prezentiranog rjeenja za realizaciju, postoji jo mnogo naina realizacije temeljne ideje u gotov proizvod, ovim radom pokazana je jedna mogunost. Svakim novim radom nastaju i novi potencijalni uzorci za tekstil, otvaraju se nove mogunosti, raaju se nove ideje i otvaraju se nova podruja istraivanja. LITERATURA Brenko A, Glogar M. I., Kapovi M., Randi M., Simoni N. i ivkovi M. (2009.), DVD Mo boja: kako su boje osvojile svijet, Etnografski muzej, Zagreb, Hrvatska Lasi V. (1998.), Vezovi pletiva, u izdavatvu Vladimira Lasia, Zagreb, Hrvatska Potoi Matkovi V. M. (2008.), Engineered Fashion, 1. Znanstveno-struno savjetovanje tekstilna znanost i gospodarstvo, 26. sijenja, Zagreb, Hrvatska Raz S. (1993.), Flat knitting technology, Universal Machinenfabric, Westhausen, Njemaka Uarevi D. (2011.), Istraivanje reljefnosti i tekstura razliitih povrina kao poticaj u kreiranju tekstila, Zavrni rad, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki Fakultet, Zavod za dizajn tekstila i odjee, Zagreb BILJEKE 1. Djelo Kennetha Nolanda mogue je pronai na http://www.flickr.com/photos/28022418@N06/5635063967/ 3. Djelo Philipa Kingamogue je pronai na http://www.leedsartgallery.co.uk/gallery/listings/l0063.php 4. Plisirane kreacije Isseya Miyakea mogue je pronai na http://www.isseymiyake.com/pleatsplease/

TEDI Vol 2 (2012) page 74