5.0.

OGRADA VN POSTROJENJA, CJEVOVODI I KOVINSKI PLATEVI

Opasnost od napona dodira pojavljuje se ba s vanjske strane ograde koja je dostupna i nepozvanim osobama. Nai Tehniki normativi lanak 111, navode u svezi s uzemljenjem ograde slijedee: Ograde visokonaponskih postrojenja treba postaviti tako da se pri zemljospoju ne pojave izvan ograde vii dodirni naponi ili naponi koraka oznaenih na slikama 4. i 5. (u TN). Doputeni napon koraka u postrojenjima s djelotvorno uzemljenom neutralnom tokom, ovisno o vremenu iskljuenja dionice u kvaru, prikazuje se na slici 4, a doputeni dodirni napon na slici 5.
700 600
U k (V)

500

DOPUTENI NAPON DODIRA

Ud (V) 400 300 200 b 100 a 0 0,2 0,4 0 0,6 0,8 1,0 UKUPNO VRIJEME ISKLJUCENJA t (s) 1,2

DOPUTENI NAPON KORAKA

400 300 c 200 b 100 a 0 0,2 0,4 0 0,6 0,8 1,0 UKUPNO VRIJEME ISKLJUCENJA t (s) 1,2

Sl.4. Krivulja doputenog napona koraka: a. na prometnicama izvan ograde, b. unutar i izvan ograde osim prometnica, c. unutar ograde uz upotrebu izolacijskih izama za min 3 kV.

Sl.5. Krivulja doputenog napona dodira: a) izvan ograde, b) unutar ograde.

U lanku 112. navedenih Tehnikih normativa navodi se: "Pojavi li se na kovinskoj ogradi previsok dodirni napon, s vanjske strane ograde na udaljenosti od l m polae se trakasti uzemljiva ukopan 0,5 m duboko, kojim se povezuje ograda. Za odvoenje induciranih struja ograde dovoljni su manji ipkasti ili trakasti uzemljivai, ako sigurnost od dodirnoga napona ne zahtijeva polaganje kovinske trake. Kolosijeci, cjevovodi i vanjski kovinski platevi to izlaze iz visokonaponskoga postrojenja elektrino se odvajaju umecima od izolacijskog materijala (ako je potrebno, na vie mjesta) da bi se sprijeilo prenoenje opasnih potencijala izvan postrojenja". Moemo zakljuiti da navedeni propis ne odreuju striktno da se ograda postrojenja povee na uzemljenje postrojenja ili da se ograda odvoji i uzemlji posebno. Tako postoje dva potpuno oprena miljenja o nainu rjeavanja veoma vanog problema, otklanjanja opasnosti od napona dodira s vanjske strane ograde dostupne i nepozvanim osobama. Ukoliko je ograda spojena na uzemljiva izloena je najveem gradijentu napona koji postoji na rubu uzemljenja. a) ogradu treba ukljuiti unutar povrine mree uzemljenja; b) treba je postaviti izvan mree uzemljenja sa li bez vrste elektrine veze izmeu ograde i vanjske rubne trake uzdu ograde po itavoj duini, ali bez elektrine veze

- 5.1 -

izmeu ograde i glavnog uzemljivaa. Iz navedenog je jasno da npr. nai Tehniki normativi ne govore o tome na koji nain treba ogradu uzemljiti, nego samo da je treba uzemljiti. To je i pravilno, jer je nain uzemljenja preputen projektantu da ga rjeava od sluaja do sluaja, jer kod postrojenja s malim specifinim otporima i malim strujama jednopolnog kratkog spoja (JKS) koje teku kroz zemlju, kada se mogu postii vrlo maleni naponi dodira, nema razloga da se uzemljenje ograde ne povee na zajedniko uzemljenje, dok u suprotnom sluaju bolje je, prema iskustvenim mjerenjima, ogradu odmaknuti od unutarnjeg rubnog uzemljivaa i tako smanjiti napone dodira s vanjske strane ograde. Kod veih specifinih otpora zemlje i velikih struja JKS treba s vanjske strane ograde izvriti izravnavanje potencijala ukopavanjem npr. dvije trake na razliitim dubinama. Novi VDE propisi, za razliku od starih, vie ne razlikuju "dozvoljeni napon dodira u postrojenju" i "dozvoljeni napon dodira van postrojenja", nego samo "dozvoljeni napon dodira kao funkcije trajanja kvara". Ako nai TN pretrpe izmjene u smislu novih VDE propisa, trebat e u tom smislu razmatrati uzemljenje ograde. 1. U sluaju da ograda lei l m unutar rubnog uzemljivaa i ovjek stoji l m izvan ograde i iznad vodia dodiruje ogradu. On e biti izloen razlici potencijala od V = 0,569 i ; to je vertikalna razlika potencijala izmeu vodia mree uzemljenja (koji je vezan s ogradom) i povrine tik iznad vodia na kojemu ovjek stoji. 2. U sluaju da je ograda iznad rubnog uzemljivaa i ovjek dodirne ogradu stojei l m izvan ograde biti e izloen naponu koji je jednak razlici vertikalne komponente plus horizontalne komponente duine l m to daje ukupni napon V = 0,924 i ili 60% vei od prije navedenog sluaja. Kod dananjeg stanja struja JKS teko je udovoljiti zahtjevu da se odre naponi dodira na ogradi u granici dozvoljenih. Praktina iskustva pokazuju da je opravdano ogradu postrojenja odmaknuti oko 3 m od rubnog uzemljivaa. Mjerenja dodirnih napona na ogradi u ovom sluaju pokazala su da opasni naponi ostaju u granicama dozvoljenih napona i da njihova vrijednost padne za 50% od onih u postrojenju. U posebnim sluajevima treba izvriti izravnavanje potencijala s vanjske strane ograde kada se rjeavaju postrojenja s viim specifinim otporima tla i znaajnim strujama JKS. Tehnike preporuke ZEP 23 1974 u vezi s ovim problemom u toki 2.3.1. kau: Vezanje ograde na uzemljiva postrojenja provodi se zavisno od njihova meusobnog razmaka gledanog na povrini tla. 1. Ako je razmak izmeu uzemljivaa postrojenja i ograde na mjestu najveeg pribliavanja 2 i vie metara, ograda se ne prikljuuje na uzemljiva postrojenja, ali se obavezno uzemljuje posebnim uzemljivaem s vanjske strane u obliku prstena na udaljenosti od l m i na dubini 0,5m. 2. Ako je razmak izmeu uzemljivaa postrojenja i ograde manji od 2 m, ograda se vee na uzemljiva postrojenja, a preporuuje se da vanjska kontura uzemljivaa postrojenja bude to blia ogradi, odnosno da prati njezin oblik povrinskog postrojenja.
- 5.2 -