Toksinost drva (bioloki aktivno drvo)

Godina: 2008, Broj: 3

Zdravstvene potekoe koje imaju ljudi u drvnopreraivakoj industriji prije svega zbog estica drvene praine - poznate su ve neko vrijeme, ali su uinci opasnih drvenih tvari jo uvijek vrlo slabo istraeni. Negativne uinke pokuavamo smanjiti ili ak i ukloniti raznim sigurnosnim mjerama. Neke cijenjene vrste drva stoga koristimo i dalje, unato spoznaji o njihovoj otrovnosti i opasnosti koju predstavljaju za zdravlje, a moe se pojaviti tijekom njihove prerade i obrade. Opasnost prijeti od sljedeih mehanikih, fizikalnih i kemijskih imbenika: iverje, trske ili vlakna uzrokuju mehanika oteenja; piljevinom ili drvenom prainom moemo se otrovati; radi praine moe doi do upale sluznice ili koe; koa je osjetljiva na neposredni dodir ili sitnu drvenu prainu; udisanjem hlapivih tvari moemo se i otrovati. Moramo naglasiti da estice praine uzrokuju zapaljenje sluznice nosa, grla, oiju i unutarnjih dinih putova, a esto i alergije te astmu; kod due izloenosti moe doi i do ozbiljnih oteenja koe i otrovanja. Najei simptomi otrovanja su glavobolja, povraanje i aritmija srca. Ako opasne tvari prodru kroz kou, mogu uzrokovati alergije, upalu koe, dermatitis ili otrovanje. Toksine tvari Celuloze, polioze i lignin ne ubrajamo u toksine sastojke drva. Za zdravlje su tetne akcesorne tvari, to jest one koje bilju vie nisu korisne i ono ih vie ne treba. U ivom drvu se ovakve suvine tvari odvajaju po trakastom parenhimskom tkivu u sredinji dio debla ili u mrtve stanice kore, gdje se prikupljaju i gomilaju. Razumljivo je stoga da se zbog toga bijeli dio drva, jezgreni dio i kora meusobno znatno razlikuju kako po sadraju, tako i po sasvim drukijem sastavu toksinih tvari. Za preradu drva je posebno vano i gomilanje akcesornih tvari na granici pretvorbe odnosno transformacije bijeloga dijela u jezgreni dio drva. Potonji se uslijed toga moe i obojiti (jela i smreka su poznate vrste koje imaju neobojeni jezgreni dio), a postaje i otporniji na napade insekata te okuenje gljivicama i bakterijama. Vee koliine tvari iz jezgrenog dijela drva dosta poveavaju gustou drva, smanjuju njegovu higroskopnost i pripomau postizanju vee dimenzijske stabilnosti jezgrenoga dijela. Sadrina toksinih tvari vrlo je promjenjiva; ne samo to se razlikuje izmeu pojedinih vrsta drva, ve je i njihova koliina vrlo razliita ak i izmeu dva debla od iste vrste, iako mogu rasti na istom poloaju i biti meusobno udaljena svega nekoliko koraka. imbenici koji su pritom jo utjecajni su osim poloaja - i ekoloki uvjeti, zemljopisni poloaj te godinja doba. Domae vrste drva sadre manje opasnih tvari pa su zato i zdravstvene potekoe s kojima se suoavaju nai preraivai manje prepoznatljive ili se pojavljuju u obliku alergija i lakih oboljenja dinih organa (kaalj, astma). Vei oprez je potreban kada se radi s tropskim vrstama, jer one sadre po zdravlje opasnije tvari i to u veim koliinama zato za njih kaemo da su to vrste drva s bioloki aktivnijim drvom ili korom. Djelovanje akcesornih tvari nije samo kodljivo, ve moe biti i vrlo raznoliko, to ovisi i o koliini i nainu unosa u organizam te o dispoziciji, starosti i opem zdravstvenom stanju pojedinca. Veina je za ljude tetna kada se premai odreeni prag. Njihovu tetnost ocjenjujemo latentnom dozom (LD), koja nam govori kod kolike e koliine djelujue tvari preivjeti 50 posto osoba. LD se najee izraava u miligramima toksine tvari po kilogramu teine.

Najvaniji toksini sastojci u drvu su: alkaloidi, antrakinoni, flavonoidi, kumarini, glikozidi, saponini, stilbeni i terpeni. Na djelovanje veine alkaloida odaziva se sredinji ivani sustav, dok drugi alkaloidi vie djeluju na dine funkcije, ili pak mijenjaju ritam srca, ili izazivaju oteenja na koi. Znakovi otrovanja alkaloidima su slinjenje, glavobolja, povraanje, bol u elucu, rastresenost, suenje ili proirenje zjenica te na kraju - koma ili smrt. Meu brojnim alkaloidima za nae krajeve su zanimljivi taksin i citizin. Prvoga se moe nai u tisi (otuda je i dobila ime); taksin utjee na promjene djelovanja srca i podizanje krvnog tlaka, dok u veim koliinama uzrokuje gubitak svijesti, komu te zaustavljanje protoka krvi i rada dinih organa. Citizin djeluje na sredinji ivani sustav i kotanu modinu. Od glikozida spomenut emo robinin, koji se moe nai u bagremu ili tzv. robiniji (Robinia pseudoacacia). Glikozidi utjeu na rad srca. Kinoni i kumarini uzrokuju nadraivanje koe, alergiju i dermatitis, a njihova se kodljivost poveava sa stupnjem uivanja ili udisanjem. Raireni su u tropskim drvima (na primjer, u lapaholu). Meu poznatim saponinima nai emo otrovni aeskin, i to u divljem kestenu. Hlapiva frakcija eterinih ulja su terpeni, koji ugodno miriu, ali se radi velike reaktivnosti mogu brzo pretvoriti u otrovne tvari. U limunovcu je limonen, a u eukaliptusu, boru i ariu razliiti pineni (nadrauju kou i sluznicu, dok udisanje uzrokuje bolove u prsima, slabost i bronhitis), dok tujon nalazimo u azijskoj tuji (Thuja orientalis). U razliitim vrstama drva mogu se pronai velike koliine flavonoida, fenola i stilbena, koji najee uzrokuju nadraaje koe ili alergije. Flavonoidi izazivaju povieni krvni tlak, utjeu openito na rad srca i djeluju kao odvajai. Stilbeni i fenoli takoer nadrauju, a usto izazivaju i alergije. Vrste bolesti Upale nastale zbog mehanikih oteenja nastaju prilikom ranjavanja koe iverjem raznih vrsta drva koje sadri alkaloide ili druge otrovne tvari. Pojavljuju se upale i odgaaju ozdravljenje nastalih rana. Opa slabost javlja se prilikom udisanja ili gutanja. Tada se radi o glavobolji, slabosti, povraanju, zamuenosti vida, pospanosti, vrtoglavici, ei, gubljenju apetita, grevima i znojenju. Upala sluznice nosa ili grla dovodi do potekoa sa disanjem, bolova u grlu i kihanja, a kod upale oiju i do suzenja. Upala koe iskazuje se u obliku crvenih mrlja koje se pretvaraju u mjehure ili ak u kvrge i posljedica su djelovanja tvari koje sadre lateks. Prilikom dodira koe sa drvom moe se pojaviti kontaktna urtikarija u obliku crvenih, a najee crvenilom obrubljenih osipa. Pri duem djelovanju drvene praine, kod osjetljivijih se ljudi pojavljuje dermatitis. Najosjetljiviji dijelovi su stoga donja strana dlanova, podlaktice i vrat, ali se moe proiriti i na itavo tijelo. Alergije se javljaju prije svega na koi koja je bila u dodiru sa svjeim drvom. Najee ih takoer uzrokuje drvena praina. Udisanje siune drvene praine izaziva oboljenja dinog sustava, koja se iskazuju u obliku kalja, soptanja, zaduhe, tekog disanja, upale sluznice Ako ova siuna praina prodre do plunih bronhija, mogla bi dovesti i do grenja miia. Kondenzirajui tanini imaju kancerogene osobine i mogu uzrokovati razne vrste raka.

Da bi se izbjegle zdravstvene potekoe tijekom prerade i obrade po zdravlje tetnih vrsta drva, moramo se pobrinuti prije svega za: - redovito usisavanje drvene praine; - uporabu respiratora, i to posebno kod brusnih strojeva, kod kojih nastaju najsitnije estice praine; - udobnu, dobro zatvorenu (vrat, zapea) zatitnu odjeu; - uporabu zatitnih krema i brigu za osobnu higijenu temeljito umivanje i ispiranje estica praine. Tabela 1: Djelovanje domaih igliarki i listiarki, koje mogu izazvati zdravstvene potekoe Vrsta drva Latinsko ime Djelovanje Vrsta oboljenja ili zdrav. potekoe LISTIARKE Breza Betula sp. kinoni dermatitis Bukva Fagus silvatica L. dermatitis Crna joha Alnus glutinosa L. tanin alergija Maslina Olea europaea L. nadraenost, alergija, der-matitis Zanovijet Laburnum sp. alkaloidi upala sluznice, glavobolja, povraanje, znojenje, der-matitis ili ak i gubljenje pokretljivosti imir Buxus sem-pervirens L. alkaloidi slabost, dermatitis, astma Orah Juglans sp. kinoni, glikozidi dermatitis, alergije Pravi kesten Castanea sativa Mill saponini povraanje, crvenilo, pomu-enje vida i svijesti Bagrem Robinia pse-udoakacia L. flavonoidi dermatitis Topola Populus sp. terpeni alergije, dermatitis IGLIARKE Jela Abies alba Mill. terpenoidi crvenilo, svrbe, osipanje Ari Larix decidua Mill. terpeni Alergija Duglazija ili smreka Pseudotsuga menziesii Franc. terpeni Alergija Crveni bor Pinus sylvestris L. terpeni upala sluznice, vrtoglavica, dermatitis Tisa Taxus baccata L. alkaloidi dermatitis, rad srca, porast krvnog tlaka, koma Tabela 2: Vrste drva koje utjeu na zdravlje ljudi Vrsta drva Vrsta oboljenja Mjesto oboljenja Opasnost Izvor Uestalost pojavljivanja Naziv, hrv. Latinski naziv DOMAE VRSTE Brijest Ulmus sp. D O, K + D R Breza Betula sp. A D ++ W, D O Bukva Fagus silvatica L. A, C O, K, D ++ LB, D O Hrast Quercus sp. A O, K ++ LB,D R Javor Acer sp. A, P D +++ D O Joha, crna Alnus glutinosa Geartn. D O, K Jasen Fraxinus sp. D D Orah, crni Juglans nigra L. A O, K ++ W, D O Bagrem, akacija Robinia pseudacacia L D, S O, K +++ LB O Smreka Picea abies Karst. A D + W, D R Tisa, drvo Taxus baccata L. D O, K ++ D O Tisa Taxus baccata L. SZ N, S ++++ W, D O Vrba, bijela Salix alba L. A D, N + D, W, LB N TROPSKE VRSTE Afrormozija, kokrodua, assamela Pericopsis elata van Meeuwen D O, K ++ D R Amarante, purpleheart Peltogyne venosa (paniculata) Benth. N ++ W, D O Bald cypress Taxodium distichum A D + D R Bilinga, opepe Nauclea diderichii Merill A D + D R Boxwood Buxus A O, K ++ W, D O Cocobolo Dalbergia retusa D, A O, K, D +++ W, D O Dahoma Piptadeniastrum afrcanum Brenan D O,K ++ W, D O

Dalbergija, rosewood(s) Dalbergija sp. D, A O, K, D ++++ W, D N Ebony Diospyros celebica Bakh D, A O, K ++ W, D O Greenheart Ocotea rodiaei Mez. A O, K +++ W, D O Hemlock Tsuga heterophylla Sarg. C D ? D N Iroko, kambala, odum, abang Chlorophora excelsa Benth. & Hook D, A, P O, K, D D O Jela, balsam fir Abies balsamea (L.) P. Mill. A O, K + LB O Mahagonij Kaya anthotheca A, P K, D + D N Mansonia, bt Mansonia sp. D, A O, K +++ W, D O Mirta Myrtus A D ++ LB, D O Obeche, abachi, samba, wawa, ayous Triplochiton scleroxylon K. Schum. +++ W, D O Maslina Olea europaea D, A O, K, D +++ W, D O Paduk Pterocarpus sp. A O, K, D + W, D R D, A

+++

W,

O, K, D

Palissandre Asie Dalbergia latifolia Roxb. A O, K ++ W, D O Pau ferro Caesalpinia ferrea A O, K + W, D R Peroba rosa Aspidosperma peroba Fr. All. D D, N ++ W, D N Red cedar Thuja plicata D. Don A D +++ D, LB O Redwood Sequoia sempervirens Endl. A, P O, K, D ++ D R Satinwood Chloroxylon swietenia D O, K, D +++ W, D O Tik Tectona grandis L. A, P O, K, D ++ D O Urunday, zebra, tiger, kingwood, goncalo alves, Astronium fraxinifolium Schott A O, K ++ W, D Wenge Millettia laurentii De Wild. A O, K, D + W, D O Zebrawood, tigerwood, goncalo alves Astronium fraxinifolium Schott A O, K ++ W, D R LEGENDA Vrsta oboljenja Mjesto oboljenja Opasnost Izvor Uestalost pojavljivanja D nadraenost, tijelo se odmah odaziva na utjecaj iritant K koa + mala P drvena praina R rijetko A alergija, moe biti i sa duim latentnim vremenom izbijanja O oi ++ velika SL kora, lie O obino C kancerogenost D dini organi +++ vrlo velika L drvo N neuobiajeno P pneumonitis (upala sitnih plunih mjehuria ili oko njih), alveolitis S srano-ilni sustav NZ neposredno otrovanje S slabost