SejfudinAgic Linearna Elektronika

Javna ustanova Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla
Sejfudin Agi
LINEARNA ELEKTRONIKA
za III razred elektrotehnike kole

-skriptaTuzla, septembar/rujan 2005
SADRAJ
I. POGLAVLJE: UVOD U LINEARNU ELEKTRONIKU 1. UVOD II. POGLAVLJE: PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA 2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA 2.1. LINEARNI REIM RADA TRANZISTORA 2.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA 2.3. PARAZITNI KAPACITETI 2.4 GRANINA FREKVENCIJA 2.4.1. Spoj zajednika baza 2.4.2. Spoj zejedniki emitor 2.5. TRANZISTOR KAO ETVOROPOL 2.5.1. z-parametri 2.5.2. y-parametri 2.5.3. h-parametri 2.5.4. Oznaavanje parametara 2.5.5. Izraunavanje h-parametara iz statikih karakteristika 2.5.6. Statiki parametri tranzistora 2.5.7. Praktine ekvivalentne eme III POGLAVLJE: FET FIELD EFFECT TRANSISTOR 3. FET FIELD EFFECT TRANSISTOR 3.1. PRINCIP RADA I STATIKE KARAKTERISTIKE FET-a 3.2. REALNI PARAMETRI FETA 3.3. KAPACITIVNI PARAMETRI FETA 3.4. EKVIVALENTNA EMA FETA 3.5. PROBOJ FETA IV POGLAVLJE: MOSFET METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 4. MOSFET METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 4.1 PRINCIP RADA I STATIKE KARAKTERISTIKE 4.1.1. Mosfet sa P i N kanalom 4.2. REALNI PARAMETRI MOSFETA V POGLAVLJE: OSNOVNI POJMOVI O POJAAVAIMA 5. OSNOVNI POJMOVI O POJAAVAIMA 5.1. POJAANJE SNAGE 5.2. ULAZNI I IZLAZNI OTPOR POJAAVAA 5.3. POJAANJE NAPONA I STRUJE 5.4. KASKADNA SPREGA POJAAVAA 5.5. LINEARNA IZOBLIENJA 5.6. NELINEARNA HARMONIJSKA IZOBLIENJA 5.7.VRSTE POJAAVAA 5.7.1. Pojaavai A, B, AB i C klase VI POGLAVLJE: ISTOSMJERNI REIM RADA POJAAVAKIH ELEMENATA 6. ISTOSMJERNI REIM RADA POJAAVAKIH ELEMENATA 6.1. OSNOVNA POJAAVAKA KOLA I GRANICE RADA 6.1.1. Pojaava sa fetom 6.1.2. Pojaavako kolo sa tranzistorom 6.2. RADNA TAKA I RADNA PRAVA 6.2.1. Radna taka i radna prava feta 6.2.2. Radna taka i prava tranzistora 6.1.3. Prenosna karakteristika pojaavaa 6.1.4. Statika i dinamika radna prava 6.3. ISTOSMJERNI REIM RADA FETA 6.3.1. Jednostepeni pojaava sa fetom 6.4. ISTOSMJERNI REIM RADA MOSFETA 6.5. ISTOSMJERNI REIM RADA TRANZISTORA 6.6. STABILIZIRANJE RADNE TAKE TRANZISTORA 6.6.1. Stabiliziranje radne take tranzistora naponskom povratnom spregom 6.6.2. Stabiliziranje radne take strujnom povratnom spregom 6.6.3. Stabiliziranje radne take diodama 6.6.4. Stabiliziranje radne take termistorom temperaturno zavisnim otporom VII POGLAVLJE POJAAVAI SA KAPACITIVNOM SPREGOM RC POJAAVAI 7. POJAAVAI SA KAPACITIVNOM SPREGOM RC POJAAVAI 7.1. POJAAVA SA UZEMLJENIM SORSOM 3. 4. 5. 6. 6. 7. 7. 10. 10. 11. 11. 12. 12. 13. 14. 14. 15. 15. 18. 19. 19. 22. 22. 22. 23. 24. 25. 25. 27. 28. 29. 30. 30. 30. 30. 32. 32. 33. 34. 34. 36. 37. 37. 37. 37. 38. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 44. 45. 45. 47. 48. 49. 50. 51. 51.
7.1.1. Pojaanje na srednjim frekvencijama 7.1.2. Pojaava sa fetom na niskim frekvencijama 7.1.3. Pojaava sa fetom na visokim frekvencijama 7.2. POJAAVA SA UZEMLJENIM DREJNOM 7.2.1. Pojaanje na srednjim frekvencijama 7.2.3. Pojaanje na visokim frekvencijama 7.3. UTICAJ KAPACITETA U KOLU SORSA NA AMPLITUDSKA IZOBLIENJA 7.4. TRANZISTORSKI POJAAVA SA UZEMLJENIM EMITOROM 7.4.1. Pojaanje na srednjim frekvencijama 7.4.2. Pojaanje na niskim frekvencijama 7.4.3. Pojaanje na visokim frekvencijama 7.5. TRANZISTORSKI POJAAVA SA UZEMLJENIM KOLEKTOROM 7.5.1. Naponsko pojaanje na srednjim frekvencijama 7.5.2. Naponsko pojaanje na niskim frekvencijama 7.5.3. Naponsko pojaanje na visokim frekvencijama 7.6. TRANZISTORSKI POJAAVA SA UZEMLJENOM BAZOM VIII POGLAVLJE: POJAAVAI SA DIREKTNOM SPREGOM 8. POJAAVAI SA DIREKTNOM SPREGOM 8.1. DARLINGTONOVA SPREGA TRANZISTORA 8.2. KASKADNA SPREGA POJAAVAA 8.3. KASKODNI POJAAVAI 8.4. POJAAVAI SA AKTIVNIM OPTEREENJEM 8.4.1. FET umjesto RC 8.4.2. Izvor konstantne struje umjesto RC 8.4.3. Aktivno optereenje mosfet pojaavaa 8.5. DIFERENCIJALNI POJAAVA 8.5.1. DP sa otporom umjesto izvora konstantne struje 8.5.2. Izvedba diferencijalnog pojaavaa 8.6. POMJERAI NAPONSKOG NIVOA IX POGLAVLJE: NISKOFREKVENTNI POJAAVAI SNAGE 9. NISKOFREKVENTNI POJAAVAI SNAGE 9.1. POJAAVAI KLASE A 9.1.1. Pojaava klase A sa neposrednim otpornim optereenjem 9.1.2. Pojaava klase A sa transformatorom 9.1.3. Izoblienja u pojaavau klase A 9.1.4. Simetrini pojaava klase A 9.2. POJAAVA KLASE B 9.2.1. Princip rada pojaavaa u B klasi 9.2.2. Izlazna snaga i stepen korisnog dejstva 9.3. DIREKTNO SPREGNUTI STEPENI SA KOMPLEMENTARNIM TRANZISTORIMA X POGLAVLJE: SELEKTIVNI POJAAVAI 10. SELEKTIVNI POJAAVAI 10.1. SELEKTIVNI POJAAVA SA FETOM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM 10.2. POJAAVA SA TRANZISTOROM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM 10.3.UTICAJ POVRATNOG KAPACITETA NA RAD SELEKTIVNOG POJAAVAA 10.4. PRIMJENA VIE OSCILATORNIH KOLA 10.5. NEUTRALIZACIJA XI POGLAVLJE: POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA 11. POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA 11.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE 11.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAANJA 11.3. UTICAJ NA GRANINE FREKVENCIJE I IRINU PROPUSNOG OPSEGA 11.4. UTICAJ NA IZOBLIENJA I SMETNJE 11.5. LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA 12. LITERATURA
52. 53. 54. 55. 55. 56. 56. 58. 58. 59. 59. 59. 60. 61. 61. 61. 63. 64. 64. 65. 66. 67. 67. 67. 68. 68. 69. 70. 70. 73. 74. 74. 74. 75. 76. 77. 79. 79. 81. 82. 85. 86. 86. 87. 88. 89. 89. 91. 92. 92. 94. 94. 95. 96. 98.
Uvod u linearnu elektroniku
poglavlje
Direktno spregnuti pojaav klase B (AB) sa jednim izvorom za napajanjem i Darlingtonovom spregom
UVOD
1. UVOD
Prvobitno znaenje rijei elektronika odnosilo se na oblast fizike u kojoj su se prouavale fizike pojave u vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije sa kretanjem elektrona i u metalima. Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je poela da se naziva i oblast primjene elektronskih cijevi, elektronskih kola. Danas elektronika prouava pojave i u elementima elektronskih kola i u samim elektronskim kolima. Poetak datira od polovine XIX vijeka sa prvim prouavanjima poluprovodnika. tranzistora, ukazala je na mogunost izrade itavog kola na jednoj silicijumskoj ploici jer su se pored tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i otpornici.
Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92
Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodnike diode
Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92
Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350
Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim tehnikim disciplinama, ve je u ivotu susreemo na svakom koraku. Razvijajui se sama i nalazei primjenu u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju nauke i tehnike uopte.
Poetkom XX vijeka pronaena je elektronska cijev trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je mogao pojaati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio takasti tranzistor i otpoela masovna proizvodnja i upotreba tranzistora u elektronskim kolima.
Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28 Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP 40V 1A)
Na alost, a zahvaljujui zahtjevima armije i vasionskih istraivanja, elektronika se naglo razvijala prema kritetijumima: to manje dimanzije, to manja teina i to je mogue pouzdaniji rad elektronskih sistema.
Poto nije napisan prihvatljiv udbenik za predmet Elektronika za III razred ova skripta predstavlja skromni doprinos autora da prevaziu taj problem i omogui uenicima i svim zainteresiranim lake praenje i savlaivanje nastave iz ovog predmeta. Na izradi skripte i pripremi materijala doprinos su dali uenici treeg razreda: Adin Hadiosmanovi, Edis Malkoevi, Muhamed Heri, Jasmin Mei, Mario Marjanovi, Muamer Halilevi. Jasmin Dedi, Emir Huseinovi, Mirza Beria, Adnan Ibrahimovi i Nedim Hodi
Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za vee snage
Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj ploici silicijuma istovremeno pravi veliki broj
Skripta je napisana prema Nastavnom planu predmeta Elektronika za III razred i odlukom Nastavnikog vijea Elektrotehnike kole u Tuzli dozvoljena za internu upotrebu.
LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole
Parametri i ekvivalentne eme tranzistora poglavlje
U1=h11I1+h12U2 I2=h21I1+h22U2
Ekvivalentna ema tranzistora sa h-parametrima
PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA
2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

Do sada je trebalo da smo analizirali statiki reim rada tranzistora, to jest odnos istosmjernih napona na tranzistoru i istosmjernih struja kroz tranzistor. U ovom poglavlju emo analizirati dinamiki reim rada, odnosno ponaanje tranzistora pri promjeni istosmjernog napona ili struje uzrokovanog promjenog ulaznog napona. Ova promjena moe biti i periodina, pa pored istosmjerne komponente imamo i izmjeninu komponentu napona, odnosno struje ili uzrokovana nekim drugim talasnim oblikom obino signalom koji je ekvivalentan ljudskom govoru.
2.1. LINEARNI REIM RADA TRANZISTORA

U teoriji smo do sada posmatrali tranzistor kao nelinearni element s obzirom na njegove statike karakteristirke, ali u ovom poglavlju smatraemo ga linearnim u odnosu na izmjenini signal. Da bismo ga mogli smatrati linearnim, izmjenini signal mora da ima malu amplitudu. Na slici 2.2a vidi se da, ako se taka na karakteristici koja nam odreuje napon i struju pomjera korak po karakteristici od take B do take C, karakteristiku u tom podruju moemo aproksimirati pravom. To je tangenta u taki A. Taku A nazivamo: radna taka. Ona je odreena istosmjernom strujom i istosmjernim naponom. U naem sluaju, to su emitorski istosmjerni napon i emitorska istosmjerna struja. Na slici 2.2a vidi se da se sjeica koja prolazi kroz take B i C poklapa sa tangentom u A. Ovo poklapanje je utoliko bolje ukoliko je amplituda izmjeninog signala manja. Pored toga, vidi se i da su promjene struje i napona simetrine |+DI|=|-DI|, |+DU|=|-DU|).
a na emi prostog tranzistornog kola
b na dijagramu kolektorskog napona i Slika 2.2a. Linearna karakteristika u podru ju male promjene napona i struje, tangenta i sjeica se poklapaju, b-u podruju velikih promjena napona i struja (veliki signal) sjeica i tangenta se ne poklapaju
c na dijagramu kolektorske struje Slika 2.1. Oznaavanje struje i napona
Dovedemo li na ulaz istog tranzistora veliki signal (slika 2.2b), kod koga je |+DI|=|-DI|, promjene napona nee biti simetrine. Vidi se da je |+DU||-DU|. Sjeica kroz take B i C vie se ne poklapa sa tangentom u A. Za toliki signal ulaz tranzistora ne moemo smatrati linearnim. U oblasti karakteristike, u kojoj statiku karakteristiku moemo aproksimirati pravom, vrijedi: DUE = re DIE ili za izmjenini signal: Ue = re Ie Dakle, napon je proporcionalan struji. Koeficijenat proporcionalnosti dvije veliine (u ovom sluaju napona i struje) nazvaemo parametar tranzistora. Prilikom definiranja parametara, mora se naznaiti za koju radnu taku se odreuju. Na slici 2.3 vidi se da se
Na slici 2.1a data je ema veze tranzistora. Na emi su oznaeni naponi napajanja kolektora UCC i baze UBB, napon pobudnog generatora Ub i istosmjerne i izmjenine komponente ulaznih i izlaznih napona i struja. Na slici 2.1b grafiki je prikazan kolektorski napon, a na slici 2.1c kolektorska struja. Malo slovo oznaava trenutnu vrijednost, a veliko istosmjernu veliinu, efektivnu vrijednost izmjenine veliine i amplitudu izmjenine veliine. Malo slovo u indeksu oznaava da se radio o izmjeninoj, a veliko da je istosmjernoj veliini.
parametri definirani za razne radne take (A1 i A2) meusobno razlikuju (DU1/DI1 razlikuju se od DU2/DI2).
model kome smo dodali serijske i paralelne otpore poluprovodnika.
Slika 2.5 T ekvivalentna ema tranzistora
Ova ekvivalentna ema se moe uprostiti, jer je struja inverznog polariziranja emitora IR=0.
Slika 2.3 Parametar DU/DI zavisi od poloaja radne take
2.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA

Realni parametri su oni koji ne dovode do faznog pomjeranja izmeu veliina iji odnos oni odreuju. Kvantitativna analiza pojava u tranzistoru koja bi obuhvatila sve pojave koje se deavaju je praktino neostvariva. Meutim, moemo posmatrati fizike procese koji se deavaju i prema tome realizirati ekvivalentne eme koje e opisivati takve pojave. Tako moemo, u idealiziranom sluaju, zanemarivi otpore poluprovodnika baze, emitora i kolektora nacrtati ekvivalentnu emu kao na slici 2.4. Na slici su predstavljene struje direktne IF i inverzne polarizacije IR, kao i zajednika predstava procesa, tzv. Ebers-Molov model tranzistora.
Osim toga, poto je kolektorski spoj invezno polariziran moemo izostaviti diodu iz kolektorskog kola i umjesto nje staviti otpornik rc (slika 2.6a). Serijski otpor emitera ree smo zanemarili, jer je on kod svih tranzistora vrlo mali. Na ulaz tranzistora je doveden istosmjerni napon U EB. Pod uticajem ovog napona, potei e emitorska struja Ie, a na kolektoru e biti i izmjenini napon Ucb. Ako su izmjenine komponente male, moemo smatrati da su zavisnosti izmeu izmjeninih struja i napona linearne. Diodu u emitorskom kolu moemo zamjeniti sa otporom (diferencijalnim otporom diode). Kako nam istosmjerne veliine odreuju radnu taku i ostaju konstantne, moemo ih izostaviti iz dalje analize. Na slici 2.6b nacrtana je ekvivalentna ema tranzistora za izmjenini signal.
Slika 2.6 T - ekvivalentna ema tranzistora: a za velike signale, b za male signale a za direktno polariziranje, b za inverzno polariziranje i c za sva polariziranja (Ebers Molov model tranzistroa) Slika 2.4 Ekvivalentne eme tranzistora
Emitorski otpor re je diferencijalni otpor emitorskog spoja iznosi: U re = T 1 IE Kao to se vidi, ovaj otpor zavisi od emitorske struje (slika 2.7).
1 Napon UT=kT/q (k-Bolcmanova konstanta, q-koli ina naelektrisanja, T-temperatura) se naziva termi ki napon. To je potencijalna razlika koja moe zaustaviti naelektrisanu esticu sa prosjenom termikom kinetikom energijom. Na sobnoj temperaturi UT=0,025V.
U aktivnom podruju rada tranzistora, emitorski spoj je direktno, a kolektorski spoj inverzno polariziran. Ekvivalentna ema tranzistora u kojoj su prikazani serijski i paralelni otpori poluprovodnika kao i struje direktnog polariziranja emitorskog PN spoja - IF i inverznog polariziranja kolektorskog PN spoja IR je prikazana na slici 2.5. To je, u stvari, Ebers-Molov
Slika 2.7. Zavisnost emitorskog otpora od emitorske struje
a zavisnost od kolektorske struje
b zavisnost od kolektorskog napona Slika 2.8 Bazni popreni rbb i kolektorski serijski rcc otpori Slika 2.9 Zavisnost kolektorskog otpora
Bazni otpor rbb je popreni otpor baze, tj. otpor od kontakta baze do emitorskog spoja. Ovaj otpor moemo podjeliti na dva dijela: pri dio rbb1 od kontakta baze do ivice emitorskog PN spoja (slika 2.8) i drugi dio ispod emitorskog PN spoja rbb2. Prvi dio ne zavisi od uslova rada tranzisora, a drugi zavisi. Naime, pod uticajem kolektorskog napona baza se suava, popreni presjek se smanjuje, pa se otpor sa porastom kolektorskog napona poveava. Prilikom proticanja kolektorske struje u bazi se nagomilavaju nosioci, uslijed ega se njena otpornost smanjuje, pa se i bazni otpor smanjuje. Kolektorski serijski otpor rcc je otpor kolektorske oblasti od kolektorskog kontakta do kolektorskog spoja (slika 2.8). Ovaj otpor ne zavisi od kolektorske struje, ali zavisi od kolektorskog napona. Poveanjem kolektorskog napona, poveava se i kolektorska prelazna oblast, pa ako se prelazna oblast iri na raun kolektorske oblasti, kolektorska oblast e se smanjivati, te e se smanjivati i kolektorski serijski otpor. Ukoliko je koncentracija primjesa u kolektoru velika, a debljina kolektorske oblasti mnogo vea od kolektorske prelazne oblasti, promjena serijskog otpora uslijed promjene kolektorskog napona je zanemarivo mala. Kolektorski otpor rc ima dvije komponente, rc' i rC'', vezane paralelno. Prva potie od toga to se kolektorskim naponom mijenja irina baze, a druga je otpor inverzno polariziranog kolektorskog spoja. Ovaj drugi otpor je vrlo veliki i iznosi nekoliko MW. rc opada sa kolektorskom strujom, a raste sa kolektorskim naponom. Na slici 2.9a data je zavisnost kolektorskog otpora od kolektorske struje, a na slici 2.9b zavisnost kolektorskog otpora od kolektorskog napona.
Ostaje da neto kaemo i o faktoru strujnog pojaanja. Na niskim frekvencijama i on je realan parametar. U dosadanjem izlaganju pretpostavljali smo da faktor strujnog pojaanje ne zavisi od napona i struje. Samim tim to kolektorska struja, pri konstantnoj emitorskoj ili baznoj struji, zavisi od kolektorskog napona, zavisie od njega faktor strujnog pojaanja. Kako struja sa naponom raste, to e rasti i faktor strujnog pojaanja. Porast faktora strujnog pojaanja nastaje uslijed toga to se baza smanjuje, manjinskim nosiocima treba krae vrijeme da prou kroz bazu, pa e ih se manje u bazi rekombinirati. Faktor strujnog pojaanja e zavisiti od kolektorske struje. Pri velikim strujama, uslijed poveane koncentracije nosilaca u bazi (poveanje provodnosti) smanjuje se koeficijent injekcije, pa se smanjuje i faktor strujnog pojaanja. Pri malim strujama, uslijed generativnog rekombiniranja struje, koju smo zanemarivali, a koja poveava samo baznu struju, faktor strujnog pojaanja e se smanjivati sa smanjenjem kolektorske struje.
2.3. PARAZITNI KAPACITETI

Svaki PN spoj ima barijerni kapacitet, koji zavisi od toga da li je izvreno obogaivanje primjesama PN spoja izvreno skokovitom raspodjelom koncentracije ili linearnom raspodjelom koncentracija. Tako se barijerni kapacitet skokovitog spoja moe izraunati kao: S C=e d gdje je: d ukupna irina barijerne oblasti d=dp+dn
Barijerni kapacitet skokovitog spoja kvadratnog korjena napona barijere
je
funkcija
Kod linearne promjene prelaenja sa P na N tip poluprovodnika je postepeno pa se koncentracija primjesa mijenja linearno, pri emu je dn=dp=1/2d. Barijerni kapacitet linearnog spoja funcija je kubnog korjena iz napona barijere. Prema tome, kod tranzistora postoje emitorski i kolektorski barijerni kapaciteti: Cej -barijerni kapacitet emitorskog spoja ili emitorski barijerni kapacitet, Ccj -barijerni kapacitet kolektorskog spoja ili kolektorski barijerni kapacitet. Treba napomenuti da je emitorski barijerni kapacitet pri direktnom polariziranju emitorskog spoja, a kolektorski pri inverznom polariziranju kolekorskog spoja. Oba ova kapaciteta zavise od napona. Sa poveanjem direktnog napona smanjuje se barijera, te kapacitet raste. Sa porastom inverznog napona kapacitet se smanjuje. Emitorski spoj je direktno polariziran. U bazi postoje nagomilani nosioci, prema tome postoji i difuzioni kapacitet. Vidjeli smo da se pri direktnom polariziranju poveava koncentracija manjinskih nosilaca. U stvari, manjinski nosioci se nagomilavaju sve dotle dok se izmeu injekcije i rekombinacija na uspostavi ravnotea stanja. Promjenimo li napon, promjenie se i koliina nagomilanih nosilaca. Kako su ovi nosioci naelektrisani, promjenom koliine nagomilanih nosilaca mijenja se i koliina elektriciteta, to znai da se promjenom napona mijenja i koliina elektriciteta. Pojava je analogna punjenju i pranjenju kondenzatora pa je nazivamo difuzioni kapacitet2 Ukupni emitorski kapacitet jednak je zbiru emitorskog barijernog Cej i emitorskog difuzionog kapaciteta Ced: Ce=Cej + Ced
b zavisnost Cei od kolektorskog napona Slika 2.10 Emitorski difuzioni kapaciteta
Na slici 2.10 data je zavisnost emitorskog difuzionog kapaciteta od struje i napona. Emitorski difuzioni kapacitet linearno raste sa strujom. To je i razumljivo, jer porastom struje raste i koliina nagomilanih nosilaca u bazi. Sa porastom kolektorskog napona smanjuje se irina baze, pa e se smanjivati i koliina nagomilanih nosilaca, a to znai da e se sa porastom kolektorskog napona smanjivati emitorski difuzioni kapacitet. Inverzno polarizirana dioda nema difuzioni kapacitet jer nema nagomilanih nosilaca. Kolektorski spoj je inverzno polariziran. Meutim, u bazi ima nagomilanih nosilaca. Poveanjem kolektorskog napona smanjuje se baza, pa se smanjuje i koliina nagomilanih nosilaca u njoj. Na slici 2.11 prikazana je raspodjela nosilaca u bazi.
Slika 2.11 Promjenom kolektorskog napona mijenja se koliina elektriciteta u bazi, te postoji kolektorski difuzioni kapacitet
Na slici 2.12 date su zavisnosti kolektorskog difuzionog kapaciteta od kolektorske struje i kolektorskog napona. Kao to se vidi, ta zavisnost odgovara zavisnosti emitorskog difuzionog kapaciteta od istih veliina.
a zavisnost Cei od emitorske struje
Dok je barijerni kapacitet po prirodi identian kapacitetu kondenzatora sa oblogama, ova vrsta kapaciteta je samo spolja posmatrano slina. U ovom sluaju i pozitivan i negativan elektricitet se nagomilavaju na istom mjestu, tj. i upljine i elektroni se nagomilavaju u bazi sa iste strane dielektrika.
Ukupni kolektorski kapacitet jednak je zbiru kolektorskog barijernog Ccj o kolektorskog difuzionog Ccd kapaciteta. Cc=Ccj + Ccd
10
sadri dvije komponente, realnu Ier koja protie kroz emitorski otpor re i imaginarnu Iec koja protie kroz emitorski kapacitet Ce. (slika 2.14). Zanemarimo li struju elektrona, prva komponenta prestavlja struju upljina koja svojim veim dijelom pristie do kolektora. Druga predstavlja struju punjenja i pranjenja barijernog i difuzionog kapaciteta.
a - zavisnost Ccj od kolektorske struje
Slika 2.14. Komponente emitorske struje (uz objanjenje granine frekvencije)
b - zavisnost Ccj od kolektorskog napona Slika 2.12. Kolektorski difuzioni kapaciteta
Na slici 2.13 data je kompletna ekvivalentna ema tranzistora za male izmjenine signale. Emitorski kapacitet Ce vezan je paralelno emitorskom otporu re a kolektorski paralelno kolektorskom otporu r c i izvoru struje aIe. Ovu emu moemo koristiti i na viim frakvencijama. Potrebno je jo vidjeti ta je sa faktorom strujnog pojaanja na visokim frekvencijama.
Dok prva komponenta potie od nosilaca koji prolaze kroz emitorski spoj i vie se ne vraaju nazad, bilo da nosioci preu kolektorski spoj, bilo da rekombiniraju, u bazi, dotle se nosioci koji su mijenjali irinu barijere (punili i praznili barijerni kapacitet), ili su sluili za promjenu koliine nagomilanih nosilaca (punili i praznili difuzioni kapacitet), vraaju u generator kada se promjeni polaritet izmjenine komponente emitorskog napona. Prema tome, kolektorska struja proporcionalna je struji kroz emitorski otpor. Ova struja je jednaka emitorskoj struji na niskim frekvencijama pri kojima se struja kroz emitorski kapacitet moe zanemariti. Obiljeimo li sa a0 faktor strujnog pojaanja, baznog spoja, pri niskim frekvencijama, slijedi: I a0 = c I er Na bilo kojoj vioj frekvenciji zbog proticanja struje kroz kondenzator imamo: I a 0 I er a= c = . Ie I er + I ec Prema slici 2.14 je:
I er = Ie , 1 + jwC e re
Slika 2.13. Ekvivalentna ema tranzistora u baznoj vezi na visokim frekvencijama (T - ekvivalentna ema)
2.4 GRANINA FREKVENCIJA

Uslijed kapacitivnih efekata u tranzistoru, rad tranizistora e zavisiti od frekvencije. Najprije emo ispitati uticaj frekvencije na faktor strujnog pojaanja.
pa je faktor stujnog pojaanja: a0 a= . 1 + jwC c re Stavljajui da je vremenska konstanta: 1 re C e = , wa faktor strujnog pojaanja je onda: a0 a0 . a= ili a = w f 1+ j 1+ j wa fa Veliina fa naziva se granina frekvencija, a wa kruna granina frekvencija tranzistora u baznoj vezi. To su frekvencije pri kojima faktor strujnog pojaanja a po svojoj apsolutnoj vrijednosti opadne za 3 dB, odnosno za 1/2 0,707 (70,7%) puta. Na graninoj frekvenciji kada je f=fa, bie a=a0/2.
2.4.1. Spoj zajednika baza

Poznato je za baznu vezu (spoj ZB) da faktor strujnog pojaanja a iznosi: I a= c Ie Pod uticajem napona na emitorskom spoju proticat e emitorska struja Ie. Ova struja je kompleksna veliina i
11
Kako je u germanijumu i silicijumu difuziona konstanta elektrona za oko dva puta vea od difuzione konstante upljina, to pri istim ostalim uslovima NPN tranzistori imaju veu graninu frekvenciju od odgovarajuih PNP tranzistora. Isto tako, poto Ge ima veu difuzionu konstantu od Si, pod istim pod istim ostalim uslovima Ge tranzistori imaju viu graninu frekvenciju od odgovarajuih Si tranzistora. Treba naglasiti da je pri normalnom radu tranzistora vremenska konstanta emitora mnogo manja od vremenske konstante baze. Vremenska konstanta emitora dolazi do izraaja jedino pri vrlo maloj emitorskoj struji.
izmeu napona na njegovim krajevima i struja koje protiu kroz te krajeve. Ukoliko su zavisnosti izmeu struja i napona linearne, potrebno je poznavati parametre etvoropola/etvorokrajnika. etvoropol ima dva ulazna i dva izlazna kraja (slika 2.15). Na ulazu su napon U1 i struja I1, a na izlazu napon U2 i struja I2. Od ove etiri veliine dvije bilo koje veliine mogu se izabrati za nezavisno promjenljive. Druge dvije su tada zavisno promjenljive. Ovo se moe dobiti pomou 6 kombinacija u kojima su U1 i U2, I1 i I2, I1 i U2 nezavisno promjenljive. Parametri etvoropola u prvom sluaju e biti admitansa, u drugom sluaju impedanse, a u treem sluaju bie hibridni parametri (jedan impedansa, jedan admitanca, a dva neimenovani brojevi). Tranzistor ima tri kraja, ali se moe analizirati kao etvoropol, uzevi da jedan kraj bude istovremeno i u ulaznom i u izlaznom kolu (slika 2.15).
2.4.2. Spoj zajedniki emitor

Poznato je, takoer, da za emitorsku vezu faktor strujnog pojaanja b iznosi: I b= c Ib Faktor strujnog pojaanja za emitorsku vezu takoe zavisi od frekvencije. Da bismo nali zavisnost faktora strujnog pojaanja za emitorsku vezu od frekvencije, krenimo od veze izmeu faktora strujnog pojaanja u spoju zajedniki emitor - b i zajednika baza - a. Iz slijedeih relacija dolazimo do jednaine veze:
ETVOROPOL
Slika 2.15 etvoropol ima dva ulazna i dva izlazna kraja
I I Ie = Ic + Ib , b = c , a = c , Ib Ie
koja glasi:
b= a , 1-a
Sad je:
a b= = 1-a a0 1 - a0 b0 . = f f 1+ j 1+ j (1 - a0 )fa fb
a emitorska veza (spoj ZE)
Veliina:
fb = (1 - a 0 )f a = fa , 1 + b0
b bazna veza (spoj ZB)
je granina frekvencija tranzistora u emitorskoj vezi. Kao to se vidi, granina frekvencija tranzistora u emitorskoj vezi fb je mnogo manja od granine frekvencije tranzistora u baznoj vezi fa. Frekvencija na kojoj se faktor strujnog pojaanja izjednai sa jedinicom naziva se granina frekvencija f1.
2.5. TRANZISTOR KAO ETVOROPOL3

Elektrino kolo je mogue prouavati i ako se izvjestan njegov elemenat nedovoljno poznaje. Ne moramo znati na kom principu radi, ne moramo znati ni ta je taj elemenat, pa ni to da li je elemenat prost ili je sloen od vie prostih elemenata. Potrebno je da znamo izvjesne njegove osobine, odnosno da znamo zavisnost,
3
c kolektorska veza (spoj ZC) Slika 2.16 Tranzistor kao etvoropol
Analiza tranzistorskih kola sa bilo kojom vezom tranzistora je ista ako se tranzistor tretira kao etvoropol. Jedino u konane jednaine treba unijeti odgovarajue parametre (slika 2.16). Za analizu rada tranzistora na visokim frekvencijama najvie se koriste y-parametri, a na niim frekvencijama
U literaturi se moe sresti naziv - etvorokrajnik
12
h-parametri, dok se z-parametri rijetko koriste. Ipak radi prostije i razumljivije analize krenut emo od jednaina sa z-parametrima. U novije vrijeme se ponovo koristi T ekvivalentna ema, koju smo izveli iz Ebers-Molovog modela.
Prvi indeks parametra oznaava u kom kolu je taj parametar: 1 znai u ulaznom,a 2 u izlaznom kolu. Drugi indeks oznaava uz koju nezavisnu promenjivu stoji parametar. Da bismo vidjeli ta predstavlja pojedini parametar uzmimo prvo da je izlaz etvoropola kratko spojen. Tada je U2=0, pa je: I y11 = 1 U2 = 0 U1 Prema tome, ovaj parametar je ulazna admitanca etvoropola. Ovaj parametar nazivamo i ulaznim parametrom etvoropola, pa se esto umjesto indeksa 11 stavlja indeks i (eng. input). Dakle: y11 yi
2.5.1. z-parametri
Definiramo li zavisnog ulaznog i izlaznog napona od ulazne i izlazne struje, parametri e imati prirodu impedansi: U1=z11I1+z12I2, U2=z21I1+z22I2. Ulazni parametar je:
z11 U zi = 1 I1 I2 = 0 .
Povratni parametar je:

z12 zr = U1 I1 = 0 . I2 U2 I1 I2 = 0 .
Slika 2.17 Definiranje i mjerenje Y11
Prenosni parametar je:

z21 z f =
Izlazni parametar je:

z22 U z0 = 2 I2 I1 = 0 .
Prema tome z-parametri su definirani tako da su ili ulaz (I1=0) ili izlaz (I2=0) otvoreni. Na osnovu sistema jednaina za z-parametre moemo nacrtati ekvivalentnu emu etvoropola predstavljenog z-parametarima (slika 2.23).
Stavljajui da je ulazni napon u jednaini jednak nuli, dobijamo: I y12 = 1 U1 = 0 U2 Ovo je povratni parametar etvoropola, jer predstavlja povratno dejstvo izlaznog kola na ulazno kolo. Zbog toga se umesto indeksa 12 esto stavlja indeks r. y12 yr
Slika 2.18 Definiranje i mjerenje Y12 Slika 2.23 Ekvivalentna ema tranzistora sa z parametrima
2.5.2. y-parametri
Ako traimo zavisnost ulazne i izlazne struje od ulaznog i izlaznog napona, jednaine tranzistora kao etveropola su: I1=1(U1,U2), I2=2(U1,U2). Ako je ta zavisnost linearna dobiemo da su ulazna i izlazna struja proporcionalne ulaznom i izlaznom naponu. Koeficijenti proporcionalnosti e imati prirodu admitanci pa moemo napisati sistem od dvije jednaine: I1=y11U1+y12U2, I2=y21U1+y22U2.0
Stavljajui da je izlazni napon u jednaini jednak nuli, dobijamo: I y 21 = 2 U2 = 0 U1 Ovo je prenosni parametar etvoropola, a u ovom sluaju prenosna admitanca. Umjesto indeksa 21 esto se stavlja i indeks f, pa je: Y21 yf
13
Stavljajui da je ulazni napon u jednak nuli, dobijamo: I y 22 = 2 U1 = 0 U2 Ovo je izlazni parametar etvoropola, a u ovom sluaju izlazna admitanca. Umjesto indeksa 22 esto se stavlja i indeks 0 (eng. output): Y22 y0.
2.5.3. h-parametri
Kada se govori o statikim karakteristikama tranzistora, za nezavisno promjenljive se obino odabiraju ulazna struja i izlazni napon. Ove promjenljive se biraju radi toga to je zbog male ulazne impedanse jednostavno odravati konstantnu ulaznu struju, a zbog velike izlazne impedanse jednostavno odravati konstantan izlazni napon, to omoguava i tano mjerenje. Izabravi I1 i U2 za nezavisno promjenljive, parametarske jednaine tranzistora e biti: U1=h11I1+h12U2, I2=h21I1+h22U2. Ulazni parametar, slika 2.24, jeste:
Na slici 2.21 je prikazano nain definiranja y parametara, a na slikama 2.17 2.20 pokazano je i kako se oni mogu mjeriti.
h22 hi =
U1 U2 = 0 I1
Slika 2.24 Definiranje parametra h11 = hi Slika 2.21 Definiranje y parametara
Na osnovu definiranih jednaina etvoropola sa y parametrima moemo nacrtati slijedeu ekvivalentnu emu.
Ulazni parametar ima prirodu impedanse, ali nije jednak z11, jer je ova ulazna impedansa definirana za kratko spojen izlaz. Dakle, uslov je isti kao pri definiranju ulazne admitanse y11. Povratni parametar je definiran za otvoren ulaz i neimenovan je broj (slika 2.25).
h12 hr = U1 U2 I1 = 0
Slika 2.22 Ekvivalentna ema tranzistora sa y parametrima
Prema prvoj jednaini iz sistema jednaina za y parametre ulazna struja ima dvije komponente. Prva je proporcionalna ulaznom naponu i, kao to smo vidjeli, to je struja kroz ulaznu admitancu y11. Druga komponenta ulazne struje nije proporcionalna naponu na krajevima admitansa y12 ve je proporcionalna izlaznom naponu. Na ekvivalentnoj emi ovu komponentu ulazne struje moemo predstaviti strujnim generatorom, ija je struja y12U2, kao to je dato na slici 2.22. Prema drugoj jednaini iz sistema jednaina za y parametre u izlaznom kolu su izlazna admitanca y22 i strujni generator y21U1, koji daje komponentu izlazne struje zavisnu od ulaznog napona.
Slika 2.25 Definiranje parametra h12 = hr
Prenosni parametar, slika 2.26 I h21 hf = 2 U2 = 0 I1 je takoe neimenovan kratkospojeni izlaz. broj. Definiran je za
Slika 2.26 Definiranje parametra h21 = hf
14
Izlazni parametar, slika 2.27, I h22 h0 = 2 U2
I1 = 0
Ulazne i izlazne veliine za emitorsku vezu date su na slici 2.16a. Oigledno je: U1=Ube, I1=Ib, U2=Uce i I2=Ic. Ulazne i izlazne veliine za baznu vezu date su na slici 2.16b. Oigledno je: U1=Ueb, I1=Ie, U2=Ucb i I2=Ic.
Slika 2.27 Definiranje parametra h22 = h0
ima prirodu admitanse, ali je definiran za otvoren ulaz, kao to je definiran izlazni z-parametar. Na osnovu sistema jednaina za h parametre moemo nacrtati ekvivalentnu emu tranzistora predstavljenu pomou h-parametara (slika 2.28).
2.5.5. Izraunavanje h-parametara iz statikih karakteristika

Parametre moemo izraunati iz statikih karakteristika uzimajui umjesto izmeninih veliina prirataje odgovarajuih istosmjernih veliina. Ulazni h parametar za emitorsku vezu (slika 2.29) moemo definirati polazei od prirataja ulaznog napona DUBE (emitorska veza), djeljenjem sa odgovarajuim priratajem bazne struje DIB. Prilikom promene bazne struje i baznog napona kolektorski napon treba da ostane konstantan. Promjena se vri po karakteristici UCE=const.
Slika 2.28 Ekvivalentna ema tranzistora Sa h parametrima
Na ulazu je ulazni otpor h11, na kome je pad napona h11I1. U seriju sa tim otporom je generator napona h12U2. Na izlazu je admitansa h22 (ili otpor 1/h22), kroz koju protie struja h22U2. Paralelno ovoj admitansi vezan je strujni generator h21I1.
2.5.4. Oznaavanje parametara

Vidjeli smo da se tranzistor kao etvoropol moe vezati na tri naina: a) sa zajednikim emitorom, b) sa zajednikom bazom i c) sa zajednikim kolektorom. Parametre moemo definirati za sve tri veze tranzistora. Obino se definiraju za emitorsku i baznu vezu. Da bismo znali za koju vezu su parametri definirani, u indeksu svakog od njih stavlja se za emotorsku vezu e, a za baznu vezu b. Ukoliko se definiraju za kolektorsku vezu, stavlja se indeks c. Prema tome, za emitorsku vezu parametri su: 1. y-parametri y11e, y12e, y21e, y22e, odnosno yie, yre, yfe i y0e 2. z-parametri z11e, z12e, z21e, z22e, odnosno zie, zre, zfe, i z0e 3. h-parametri h11e, h12e, h21e, h22e,odnosno hie, hre, hfe i h0e;
Slika 2.30 Definiranje povratnog h parametra Slika 2.29 Definiranje ulaznog h parametra
hie =
DUBE DIB
UCE = const.
Povratni h parametar za emitorsku vezu (slika 2.30), definiramo prelazei sa jedne na drugu ulaznu karakteristiku i odravajui baznu struju konstantnom.
15
hre =
DUBE DUCE
IB = const.
Razlika je jedino u tome to pri definiciji b nismo vodili rauna o kolektorskom naponu. Naime,smatrali smo da kolektorska struja ne zavisi od kolektorskog napona. Na slian nain se dolazi do jednakosti izmeu parametra h21b i koeficijenta strujnog pojaanja u spoju ZB, tj. h21b = hfb= a.
Prenosni h parametar za emitorsku vezu dobiemo iz izlaznih karakteristika, prelazei sa jedne na drugu izlaznu karakteristiku, odravajui konstantan napon (slika 2.31).
2.5.6. Statiki parametri tranzistora

Statiki parametri tranzistora definirani su za istosmjerne veliine napona i struje. Interesantni su kada se radi o polariziranju tranzistora, odnosno za istosmerni reim rada. Statiki parametri se definiraju samo za emitorsku vezu tranzistora, i to ulazni i prenosni parametar. Ulazni statiki parametar je ulazni otpor: U h11E = h IE = BE U CE = const. IB Prenosni statiki pojaanja:
h 21= hFE =
Slika 2.31 Definiranje prenosnog h parametra
hfe =
DIC DIB
parametar
IC IB = IE IB
je
faktor
strujnog
UCE = const.
- 1 U CE = const.
Izlazni h parametar za emitorsku vezu emo dobiti promjenom struje i napona, i to kreui se po karakteristici IB=const:
Oigledno je da je ovaj parametar jednak faktoru strujnog pojaanja b. Definira se jo i prenosni h parametar za velike signale. U stvari, promjena struje je skoro isto toliko velika koliko je velika i istosmjerna struja, razlikuju se samo za veliinu struja zasienja. Parametar je definiran kao:
h21EL = hFEL = I C - I CE0 IB + I CE0
2.5.7. Praktine ekvivalentne eme

Praktine ekvivalentne eme, ili praktini modeli tranzistora, obino se razlikuju od ekvivalentnih ema koje predstavljaju tranzistor kao etvoropol. One su ili uprotene eme etvoropola, ili proste eme kola, iji parametri vie odgovaraju prirodu tranzistora. Polazei od fizikih pojava u tranzistoru, mi smo se ve sreli sa tzv. T ekvivalentnom emom (slika 2.5). Kako su u ovoj ekvivalentnoj emi parametri definirani kao otpori, ta T ekvivalentna ema odgovara etvoropolu definiranom pomou z parametara. To, u stvari, i jeste jedina ekvivalentna ema sa z parametrima koja se u praksi koristi.
Slika 2.32 Definiranje prenosnog h parametra
h0e =
DIC DUCE
IB = const.
Za uzemljenu bazu se na isti nain izraunavaju parametri. Treba samo uzeti u odgovarajue karateristike. Prilikom izraunavanja parametara iz statikih karakteristika, treba voditi rauna da se promene napona i struja uzimaju u okolini one istosmerne struje, odnosno onog istosmernog napona koji e postojati pri radu tranzistora. Mogue je poreenjem parametarskih jednaina doi do zakljuka da je parametar h21e jednak koeficijentu strujnog pojaanja u spoju ZE, tj. h21e = hfe= b.
Slika 2.33 T ekvivalentna ema za spoj ZB
16
Na slici 2.33 nacrtana je T ekvivalentna ema, koja odgovara slici 2.5. Ovo je ekvivalentna ema za baznu vezu (spoj ZB). Da bismo dobili ekvivalentnu emu za emitorsku vezu, prosto emo zamjeniti krajeve za emitor i bazu, kao to pokazuje slika 2.34.
k, te je njegovo zanemarivanje najee opravdano. Na slici 2.36 data je uprotena T ekvivalentna ema, kojoj su dodati i kapacitivni parametri.
Slika 2.36 T ekvivalentna ema spoj ZE sa parazitnim C
Umjesto ekvivalentne eme sa y parametrima tranzistora, date na slici 2.22, koristi se P ekvivalentna ema, data na slici 2.37.
Slika 2.34 T ekvivalentna ema za spoj ZB, ali nacrtana kao ZE
Ulazna struja je sada bazna struja. Prema tome, najprije je potrebno izraunati emitorsku struju, jer je struja strujnog generatora aIe. Da bismo to dobili, uzimamo da je struja strujnog generatora bIb. Kako je aIeb Ib, to se u ekvivalentnoj emi mora jo neto izmijeniti. Parametri rb i re moraju ostati nepromenjeni, jer kroz njih protiu kao i prije, struje Ib i Ie. Ostaje da se promjeni samo kolektorski otpor rc.
Slika 2.37 P ekvivalentna ema spoja ZE
Na ovoj emi umesto povratnog parametra y12, povratno dejstvo izlaza na ulaz vri se preko admitanse y2. Prema tome, ekvivalentna ema sadri samo jedan generator kao i ema sa r parametrima u T ekvivalentnoj emi. Kako se vrlo esto tranzistor koristi u emitorskoj vezi, to se P ekvivalentna ema i daje za tranzistor u emitorskoj vezi. Indeks e uz oznaku za parametar emo izostaviti. Veze izmeu y parametara i parametara P ekvivalentne eme su: y11=y1+y2 y12=-y2 y21=ym-y2 y22=y2+y3 Ekvivalentna ema sa hibridnim parametrima se ponekad moe uprostiti na taj nain to e se izostaviti povratni parametar (slika 2.28).
Slika 2.35 T ekvivalentna ema za spoj ZE
Naponi izmeu taaka b' i c na slikama 2.34 i 2.35 moraju biti jednaki, pa je: rc(aIe+Ic) = rd(Ic-bIb). Uzevi u obzir jo da je: Ie+Ic+Ib =0 i a = dobijamo da je: rd =
rc 1+b
b , 1+ b
Ovu ekvivalentnu emu moemo u nekim sluajevima uprostiti ako zanemarimo otpor rd. Ovaj otpor moemo zanemariti ako je spoljanji otpor u kolektorskom kolu mnogo manji od otpora rd. U praksi tipina vrijednost spoljanjeg otpora je 1-5 k , a otpor rd je reda 100
Slika 2.38 Ekvivalentna ema h parametri uz zanemaren h12
17
Vidjeli smo da ulazne karakteristike dobijene za razliite izlazne napone vrlo zbijene. Prema tome, ulazni napon vrlo slabo zavisi od izlaznog napona. Zaista h12 je reda 10-4, tako da se uglavnom moe zanemariti (slika 2.38). Zanemarivi povratni parametar, ekvivalentna ema postaje unilateralna, odnosno ona prenosni signal samo u jednom smjeru, i to od ulaza ka izlazu. Dalje se moe uprotavati na taj nain to e se zanemariti izlazni parametar, stavljajui da je h22=0 (slika 2.39).
Slika 2.40 Ekvivalentna ema h parametri (bez h 12 , h22 i h11)
ZA PONAVLJANJE:

Slika 2.39 Ekvivalentna ema h parametri, zanemareni h12 i h22
Najzad, stavljajui da je ulazni parametar h11=0 dobijamo idealni strujni pojaava (slika 2.40), najprostiju ekvivalentnu emu tranzistora sa h parametrima.
Pokazati kako se moe doi do ekvivalentne eme tranzistora za male signale polazei od Ebers-Molovog modela tranzistora. ta je emitorski otpor re, ta je bazni otpor, ta je uzrok postojanja kolektorskog otpora? Zato postoji difuzioni kapacitet emitorskog kolektorskog spoja? ta je granina frekvencija? Od ega zavisi? Kako se definira? Definirati z parametre tranzistora za baznu vezu. Kako se z parametri mogu izmjeriti? Definirati y parametre tranzistora za emitorsku vezu. Kako se y parametri mogu izmjeriti. Definirati h parametre i pokazati kako se mogu izmjeriti. Kako se mogu grafiki odrediti h parametri tranzistora iz statikih karakteristika? Kakva je to unilateralna h ekvivalentna ema? Nacrtati je.
FIELD EFFECT TRANSISTOR FET
poglavlje
Izlazne statika karakteristika feta
FET FIELD EFFECT TRANSISTOR
19
3. FET FIELD EFFECT TRANSISTOR

Jo februara 1925. godine Amerikanac Lilienfeld je patentirao aparat i metod za kontrolu elektrine struje. U tom patentu on opisuje ureaj nainjen od vrlo tankog sloja poluprovodnika sa metalnom elektrodom preko poluprovodnika. Englez Heil je 1933. patentirao tankoslojni tranzistor koji je imao sve elemente sadanjeg tankoslojnog tranzistora. okli i Pirson su 1948. godine pokuali ostvariti tankoslojni tranzistor, ali sa slabim uspjehom. Godine 1952. okli opisuje "unipolaran analogni tranzistor" koji treba da bude nainjen od poluprovodnika, i to analogno konstrukciji elektronske cijevi. Prvi eksperimenti su nainjeni 1953, a analitiki tretman su dali Disi i Ros 1955. godine. Prvi komercijalni tranzistori sa efektom polja bili su napravljeni od germanijuma. Moduliranje provodnosti je vreno promjenom irine prelazne oblasti inverzno polariziranog PN spoja. Predvialo se da e ovi tranzistori sa PN spojem (JFET= Junction Field Effect Tranzistor) raditi na visokim frekvencijama. Meutim, bipolarni tranzistori su se usavrili toliko da se na JFET zaboravilo. Usavravanjem planarne tehnologije poeli su i od silicijuma da se pravi ovi tranzistori, i to sa mnogo boljim elektrinim karakteristikama od germanijumskih. Treba naglasiti da u tranzistorima sa efektom polja osnovnu funkciju formiranja elektrine struje vre veinski nosioci. Zbog toga se ovi tranzistori nazivaju i unipolarnim tranzistorima (samo jedni nosioci - nosioci jedne vrste naelektrisanja). Kod tranzistora koje smo ranije prouavali osnovnu ulogu igraju manjinski nosioci, ali izvjesni ulogu imaju i veinski nosioci (od njih zavisi, na primer, elektrino polje). Prema tome, obje vrste nosilaca uestvuju u radu, pa ih zato i nazivamo bipolarnim tranzistorima.
3.1. PRINCIP RADA I STATIKE KARAKTERISTIKE FET-a
Slika 3.1. Tranzistor sa efektom polja - FET
Za tranzistor sa efektom polja i sa PN spojem zadraemo prvobitan naziv FET (Field Effect Tranzistor), u skraenom obliku FET, i pisati ga kao rije fet. Trodimanzionalni principski prikaz feta dat je na slici 3.1. Poluprovodnik N tipa, pravougaonog presjeka, ima na svojim krajevima neusmjerivake kontakte. Onaj koji je zajedniki za ulazno i izlazno kolo naziva se sors (uvod), pa emo ga obiljeiti sa S , a drugi, vezan u izlazno kolo, naziva se drejn (odvod), a obiljeavat emo ga sa D . Sa gornje i donje strane nalazi se PN spoj. P oblast ovog spoja nazivamo gejtom (G). To je u stvari upravljaka elektroda. Pod uticajem negativnog napona na gejtu PN spoj se inverzno polarizira. Uslijed inverznog polariziranja proiruje se prelazna oblast PN spoja, te se suava kanal kroz koji protie struja uslijed pozitivnog polariziranja drejna. Suavanjem kanala poveava se
njegov otpor, pa sa porastom negativnog napona gejta opada struja drejna. Na taj nain ulaznim naponom (naponom gejta) reguliramo izlaznu struju (struju drejna). Fet je, znai aktivan element. Kako je PN spoj izmeu gejta i kanala inverzno polariziran, to je ulazni otpor ovog elementa vrlo veliki. Da bismo uprostili analizu rada feta pretpostaviemo: da je koncentracija primjesa u kanalu svuda ista, zanemariemo efekta krajeva uz sors i drejn, te emo smatrati da je duina kanala L i da po cijeloj duini postoji promjena visine kanala (slika 3.2), u ovoj analizi emo pretpostaviti da je napon gejta po apsolutnoj vrijednosti mnogo vei od napona drejna, to nam omoguava da uticaj napona drejna na irinu kanala moemo zanemariti, zanemariemo i kontaktnu razliku potencijala,
20
pretpostaviemo da je PN spoj skokovit, pretpostaviemo da je elektrino polje u kanalu paralelno osi kanala i da je elektrino polje u barijeri normalno na osu kanala.
Slika 3.4. Izlazne karakteristike feta za male signale Slika 3.2. Idealiziran presjek feta pri polarizaciji - UG>>UD
Kad se zanemari kontaktna razlika potencijala, ako je napon gejta jednak nuli, irina prelazne oblasti je jednaka nuli (vrlo mala u odnosu na visinu kanala). Tada je visina kanala jednaka 2a. Pretpostavimo sada da je napon gejta toliko veliki da se prelazne oblasti dodirnu. Tada je visina kanala jednaka nuli, odnosno nema kanala, te nema ni provoenja struje izmeu drejna i sorsa. UNP je inverzni napon na PN spoju, odnosno potencijal N oblasti u odnosu na potencijal P oblasti. Inverzni napon na PN spoju, ako se zanemari pad napona u kanalu, jednak je negativnoj vrijednosti napona gejta: UNP = - UGS
Uzmimo sada da analiziramo zavisnost struje drejna od napona gejta i drejna, ali za vee napone drejna, pri kojima moramo uzeti u obzir njegov pad du kanala. Tada je inverzni napon na PN spoju na mestu x (slika 3.3): UNP = - UGS + U(x), Struja drejna du cijelog kanala mora da bude ista jer nema odvoenja struje (struju gejta moemo zanemariti jer je to struja inversno polariziranog spoja koja je mnogo manja od struje drejna). Uzimajui vrlo mali dio kanala, duine dx i analizirajui procese u fetu podesnim matematikim aparatom, koji prelazi okvire izuavanja ovog predmeta, dolazimo do analitikog oblika za struju drejna koja predstavlja statiku izlaznu karakteristiku feta.
3 3 2 Up UGS - UDS 2 2 Up UGS 2 ID = g0 1 + ( ) ( ) UDS 3 UDS Up 3 UDS Up
U gornjoj jednadbi osim promjenljivih UDS i UGS, figuriraju samo dvije konstante: provodnost kanala g0, kada ne postoji napon na gejtu ili kada je napon drejna vrlo mali, i napon dodira Up. Fet koji smo razmatrali je N-kanalni fet, jer je kanal Ntipa poluprovodnika. Ako je poetni materijal P-tipa, bie P-kanalni fet. Za njega takoer vrijedi gornja jednadba. Analizu karakteristika ponimo sa karakteristikom za UGS=0. Pri malim naponima drejna njegova struja e linearno rasti sa naponom. Kako se napon drejna poveava, tako e, usljed pada napona u kanalu, inverzni napon na NP spoju rasti idui od sorsa ka drejnu. Zbog toga se prelazna oblast iri, pa se kanal suava. Otpor kanala se poveava, te struja sve sporije raste sa naponom drejna. Kada napon drejna postane po apsolutnoj vrijednosti jednak naponu dodira, kanal uz drejn se potpuno zatvorio. Ovo je pokazano na slici 3.5 pod A, a na statikoj karakteristici (slika 3.6) je obiljeena taka A.
Slika 3.3. Idealiziran presjek feta pri polariziranju UG nije mnogo vee od UD
Kada nestane kanala, irina prelazne oblasti jednaka je polovini visine kanala, tj. d=a. Napon gejta pri kome se prelazne oblasti dodirnu nazvaemo naponom dodira i obiljeavaemo ga sa Up. Sa slike 3.3 vidi se da e pri malim naponima drejna provodnost kanala biti zavisna od napona gejta. Prema tome, fet moe da slui kao promjenjivi otpor. Na slici 3.4 pokazane su karakteristike feta za male napone drejna. To su prave linije iji nagib zavisi od napona gejta.
21
Na slici 3.5 date su i skice kanala kada fet radi u triodnoj oblasti (B), na granici triodne oblasti (C) i u oblasti zasienja (D). Na karakteristikama su oznaene odgovarajue take B,C i D.
Slika 3.6. Izlazne stati ka karakteristika feta
Slika 3.5. Izgled kanala za odgovarajue take na izlaznoj statikoj karakteristici feta
Ako u jednadbi za statiku karakteristiku stavimo da je UGS=0 i UDS=-Up struja drejna ID je maksimalna. Daljim poveanjem napona drejna, struja bi opadala. Meutim, to nije tako. Poveanjem napona drejna iznad -Up kanal se zatvara. Na mjestu gdje je kanal zatvoren, vie ne vrijedi pretpostavka da je elektrino polje u barijeri normalno na pravac kretanja struje kroz kanal. Na zatvorenom dijelu kanala stvorie se pad napona, te postoji polje u pravcu kretanja elektrona i elektroni koji su prispjeli na ovaj zatvoreni dio kanala bie zahvaeni ovim poljem i prebaeni na drejn. Svakako dalje poveanje napona drejna utroie se na dijelu gdje je zatvoren kanal. Duina ovog zatvorenog dijela kanala se poveava, a poveava se i elektrino polje u njemu. Struja kroz kanal e ostati ista, jer je u kanalu ostalo isto elektrino polje. Znai jednadba vrijedi samo do napona UDS=-Up, do take A na slici 3.5. Granica vaenja jednadbe i za UGS0 ostaje i kada se kanal uz drejn zatvori, odnosno kada je: UGS-UDS=Up. Stavljajui da je UDS-UGS=Up na statikoj karakteristici (slika 3.6) dobijamo takastu krivu koja je granica oblasti. Oblast vaenja statikih karakteristika feta naziva se triodnom oblau. Desno od ove oblasti struja ostaje skoro nepromjenjena u odnosu na struju na graninoj krivi, pa se ova oblast naziva oblau zasienja.
Na osnovu dosadanjeg izlaganja zakljuimo da je u oblasti zasienja struja drejna skoro konstantna (slika 3.6). Meutim, to i nije sasvim tako. Sa porastom napona smanjuje se duina kanala, pa se smanjuje i njegov otpor. Duina kanala nije vie L, nego je L'<L, kao to se vidi na slici 3.5D. Prema tome, struja e sa porastom napona drejna rasti. Porast je znatniji ukoliko je kanal krai, jer e relativna promjena duine biti vea.
a - fet sa dugim kanalom
b fet sa kratkim kanalom Slika 3.7. Statike karakteristike feta zavise od duine kanala
22
Na slici 3.7 date su karakteristike realnih fetova sa dugim i kratkim kanalom. Kod feta sa kratkim kanalom karakteristike kao da nemaju oblast zasi enja. Ukoliko je kanal krai, utoliko je sa karakteristika tee odrediti granicu izmeu triodne oblasti i oblasti zasienja.
3.2. REALNI PARAMETRI FETA

Za male signale fet se moe smatrati linearnim i mogu se definirati njegovi linearni parametri. Kao i bipolarni tranzistor i fet se moe posmatrati kao etvoropol. Kako fet ima veliku ulaznu i izlaznu impedansu, nema dvoumljenja koji e parametri koristiti. To su y parametri, jer je njih najlake mjeriti. Definirajmo najprije realne parametre. Ulazni parametar je:
g11 = g g = DI G DU GS UDS = const.
kapacitet izmeu gejta i kanala predstaviti kao dva diskretna kapaciteta: kapacitet izmeu gejta i sorsa Cds i kapacitet izmeu gejta i drejna Cgd. Ovi kapaciteti sadre i parazitne kapacitete izmeu vanjakih izvoda, pa ih moemo kompletirati ako uzmemo u obzir i parazitni kapacitet izmeu izvoda za sors i drejn Cds.
3.4. EKVIVALENTNA EMA FETA

Na slici 3.8 data je kompletna ekvivalentna ema feta.
Ovaj parametar je ulazna provodnost. Kako je na ulazu inverzno polariziran PN spoj, to je ova provodnost vrlo mala, pa se esto i ne uzima u obzir.
g12 = gdg = DIG DUDS UGS = const .
Slika 3.8. Ekvivalentna ema feta
Ovaj parametar je takoe vrlo mali, pa se i on moe zanemariti. Izlazni parametar:

g22 = gd = DID DUDS UGS = const.
Nakon zanemarivanja g11 (gg) i g12 (gdg) na slici 3.9 je uprotena ekvivalentna ema. Na niskim frekvencijama, na kojima moemo zanemariti parazitne kapacitete, ekvivalentna ema je vrlo prosta. Ona ima samo strujni generator struje kratke veze gmUgs i izlaznu provodnost gd.
To je izlazna provodnost feta. U oblasti zasienja teko je moemo izraunati. Na karakteristikama ona je predstavljena nagibom izlazne karakteristike. U triodnoj oblasti moemo za vrlo male vrijednosti napona drejna UDS-UGS pokazati da je dinamika provodnost kanala izjednaena sa statikom provodnou. Prema tome, za male napone drejna fet se ponaa kao obian linearni otpor. Sa porastom napona drejna i negativne vrijednosti napona gejta provodnost kanala, odnosno izlazna provodnost drejna se smanjuje. Prenosni parametar je:
g21 = gm = DID DUGS UDS = const.
Slika 3.9. Ekvivalentna ema feta na NF
Uzevi u obzir i kapacitete, ekvivalentna ema je data na slici 3.10.
Slika 3.10. Ekvivalentna ema feta na VF
Ovaj parametar se naziva prenosnom provodnou ili strminom feta. Naziva se strminom, jer je jednak strmini prenosne karakteristike ID=f (UGS). gm moemo konstruktivno odrediti irinom i duinom kanala. Ukoliko je kanal iri a krai, strmina e biti vea.
Ulaznu i povratnu otpornost moemo zanemariti, jer su one uvijek vee od spoljanjih otpora koji slue za polariziranje feta. Na slijedeim slikama data je oznaka feta na emama, i to lijevo za N kanalni fet, a desno za P kanalni fet. Strelica na gejtu oznaava kako bi struja tekla da je PN spoj gejta direktno polariziran (od P tipa ka N tipu).
3.3. KAPACITIVNI PARAMETRI FETA

Na visokim frekvencijama treba uzeti u obzir i parazitne kapacitete feta. Gejt feta je inverzno polariziran PN spoj, pa prema tome, postoji barijerni kapacitet izmeu gejta i kanala. Kako je kanal vezan jednim krajem za sors, a drugim za drejn, to moemo raspodjeljeni
Slika 3.11 Grafiki simbol N kanalnog feta
23
3.5. PROBOJ FETA

Proboj kod feta u osnovi je proboj izmeu kanala i gejta. Proboj e se desiti, u stvari, izmeu kanala i gejta na kraju kanala uz drejn. ak i ako iskljuimo gejt, proboj e nastati na istom mjestu, a struja e, umjesto kroz spoljanje kolo gejta, tei kroz kontakt gejta, paralelno kanalu i PN spoju gejta na drugom kraju kanala, u sors, jer e se kanal na tom mjestu direktno polarizirati. Karakteristike na kojima se vidi i oblast proboja date su na slici 3.12.
Slika 3.12. Statike karakteristike feta u oblasti proboja
ZA PONAVLJANJE: ta je to fet? Objasniti princip rada feta. Zato se fet jo naziva tranzistorom?
unipolarnim
Zato se tranzistori koje smo do sada uili nazivaju bipolarnim tranzistorima? U emu je razlika izmeu P kanalnog i N kanalnog feta? Kako je definiran napon dodira? U kom sluaju je visina potencijalne barijere na PN spoju gejta po cijeloj duini kanala konstantna? Od ega sve zavisi visina potencijalne barijere PN spoja gejta? Kakve su izlazne karakteristike feta za male napone drejna? Nacrtati izlazne karakteristike feta sa granicom izmeu triodne oblasti i oblasti zasienja. Nacrtati izgled kanala u triodnoj oblasti karakteristika. Nacrtati izgled kanala na granici triodne oblasti i oblasti zasienja karakteristika feta. Zato izlazna karakteristika feta nije horizontalna u oblasti zasienja? Zato je nagib karakteristika za fet sa kratkim kanalom veliki? Zato postoji struja drejna iako su se prelazne oblasti uz drejn dodirnule? Zato veinski nosioci prolaze kroz sredinu dodirnute oblasti (kroz sredinu kanala)? Zato se kod feta koriste y, odnosno g parametri? Zato se g11 i g12 mogu zanemariti kao vrlo mali? Definirati g22. Kako se on naziva? Nacrtati ekvivalentnu emu feta na niskim frekvencijama. Nabrojati parazitne kapacitete kod feta.
Metal Oxide Semiconductor FET - MOSFET
poglavlje
Statistika karakteristika MOSFET
MOSFET METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET
25
4. MOSFET Metal Oxide Semiconductor FET

Prve zamisli o izradi tranzistora sa efektom polja bilo je mogue ostvariti tek kada se ovladalo planarnom tehnologijom. Na povrini poluprovodnik-silicijum oksidiranjem se naini vrlo tanak sloj oksida (SiO2), a preko njega se napari metal koji slui kao upravljaka elektroda. Poto ovaj tranzistor ima strukturu metaloksid-poluprovodnik (Metal-Oxside-Semiconductor), skraeni naziv mu je MOSFET. Skraenicu MOSFET pisat emo kao jednu rije mosfet i smatrati je nazivom za ovu vrstu tranzistora. Osnovna odlika tranzistora sa izolovanim gejtom je vrlo velika Ulazni otpor reda 1015W. efektom polja i ulazna otpornost.
4.1 PRINCIP RADA I STATIKE KARAKTERISTIKE
Slika 4.1 Mosfet u presjeku
Kao to nam je poznato, povrinski sloj u izvjesnoj debljini moe biti obogaen ili osiromaen veinskim nosiocima. Obogaivanje ili osiromaivanje zavisi od stanja povrine poluprovodnika. Na stanje povrine utiu: oksid, apsorbirani molekuli gasa ili atomi nekog drugog tjela. Ako je oksid na povrini, njeno stanje zavisi i od toga da li u oksidu ili na njegovoj povrini ima kakvih jona. Ukoliko povrina nije ista, moe se desiti da na povrinskom sloju poluprovodnik izmjeni tip provodnosti. Mosfet koristi efekat poprenog polja (normalnog na povrinu) za stvaranje promjene (inverzije) tipa provodnosti povrinskog sloja, a na taj nain i za stvaranje kanala. Na slici 4.1 prikazan je mosfet u presjeku. Da bi se napravili kontakti na krajevima kanala, a da bi bili izoliranu u unutranjosti poluprovodnika N-tipa nainjena su dva PN spoja. Jedan je sors, a drugi je drejn. Na povrini izmeu sorsa i drejna nalazi se tanak sloj (oko 0.1mm) silicijumoksida (SiO2), koji slui kao dielektrik. Preko njega se nalazi tanak sloj metala alminijuma koji ini gejt (G). Metal je jedna obloga, a poluprovodnik druga obloga kondenzatora. Ako se metalna obloga stavi na negativni potencijalu odnosu na poluprovodnik, u N-tipu poluprovodnika e se indukovati pozitivno naelektrisanje, i to tako to e se elektroni udaljiti i ostaviti nekompezirane pozitivno naelektrisane donore. Poveavanjem potencijalne razlike sve vie se udaljavaju elektroni, a zatim nastupa promjena tipa provodnosti jer se sve vie privlae pozitivne upljine. Ukoliko je napon na gejtu vei, u toliko je jaa inverzija
tipa, odnosno u toliko je vei broj upljina u kanalu. Otpor kanala je tada manji pa je za dato UP vea struja kroz kanal. Sve dok ne nastupi inverzija tipa izmeu sorsa i drejna ne postoji veza, jer je PN spoj drejna inverzno polariziran. Napon potreban da se stvori kanal od sorsa do drejna, a ispod gejta naziva se napon praga i obiljeava se sa Ut. Napon pod im se uticajem mijenja provodanost kanal naziva se efektivni napon gejt.
Slika 4.2 Prostorni prikaz mosfeta
Na slici 4.2 nacrtan je idealiziran mosfet sa oznakama koje e se koristiti pri izvoenju zavisnosti struje drejna od napona gejta i drejna. Na osnovu matematike analize koja prelazi okvire ovog predmeta dolazimo do izraza za struju drejna:
2 ID = -b 2(UG - Ut )UD - UD ]
26
Jednaine vrijedi samo za |UG-Ut||UD|. Sve dok je |UG-Ut||UD|. postoji kanal od sorsa do drejna (slika 4.3a). Kada |UD| poveavamo, kanal se kod drejna suava pa je za UG-Ut=UD on sasvim uzak (slika 4.3b). Daljim poveavanjem napona Ud kod drejna se prekida kanal (slika 4.3c). Formula
a - kad postoji kanal od S do D
Slika 4.4. Struja izme u S i D ne prestaje i kada se kanal prekine, jer se mosfet ponaa kao tranzistor u prodiranju
b - kad je kanal pred prekidom
Koristei jednainu za struju, stavljajui da je UG=const., moemo nacrtati familiju statistikih karakteristika u oblasti koju nazivamo triodna oblast (slika 4.5). Ako zanemarimo skraenje kanala L, ogranienje brzine kretanja nosilaca kroz prekinutu oblast i suavanje preostalog djela kanala koje nastaje uslijed porasta napona na drejnu, karakteristikte u oblasti 2 na slici 4.5 bi bile horizontalne prave linije. Struja drejna bi bila nezavisna od njegovog napona i jednak struji drejna na granici UgUt=Ud. Ova oblasta karakteristika naziva se oblast zasienja. Struja na granici odnosno u oblasti zasienja, dobie se za UD=UG-Ut.
I d = -b(U G - U t ) 2
ova jednaina vai za: |UG-Ut||UD|.
c - kad je kanal prekinut Slika 4.3. Stanja kanala mosfeta
Na prvi pogled moe se pomisliti da e i struja drejna prestati da tee. Na slici 4.4 dato je objanjenje zato struja drejna i dalje tee. Kada se kanala prekine, u pogledu rasporeda PN oblasti mosfet odgovara strukturi bipolarnog PNP tranzistora (za N-kanalnim mosfet ova struktura e biti NPN tipa) Sors sa kanalom je emitor, drejn kolektor a osnova mosfoeta je baza. Prelazna oblast irine d prostire se od drejna do kanala. Prema tome, razmatramo isti sluaj kai kod emitora bipolarnog tranzistora kad nastaje proboj (dostignut je napon prodiranja). Kod mosfeta proboj nastaje izmeu kanala i drejna, a struju ograniava samo otpor preostalog djela kanal L, te e struja drejna neto porasti u odnosu na struju pri |UD|=|UG-Ut|
Slika 4.5 Statistike karakteristike mosfeta: I triodna oblast- stanje kanala sa slike 4.3a II oblast zasienja-stanje kanala sa slike 4.3c (stanje kanala dato na 4.3b je granica izme u te dvije oblasti).
Prenose karakteristike mosfeta ID=(UG) za UD= const. konstruiramo iz zadanih (poznatih) karakteristika. Treba obratiti panju da za male napone Ud (Ud<Ut) karakteristike prelaze iz jedne oblasti u drugu.
27
c-prenosna karakteristika i grafiki simbol mosfeta sa ugra enim kanalom Slika 4.6. Konstruiranje prenosnih iz izlaznih karakteristika Slika 4.7 P-kanalni mosfet
Jednostavni nain dobijanja prenosne karakteristike je grafiki. Na slici 4.6 prikazano je kako se to radi. Poto je UD=UD1=const. Na izlaznim karakteristikama je vertikalna prava. Ova prava presijeca karakteristike u takama A, B, C, D i E. U koordinatnom sistemu povuemo vertikalne linije za odgovarajue UG. Horizontalne povuene iz taaka A, B, C, D, i E su odgovarajue struje za UG=3, 4, 5, 6 i 7, na slici 4.6. Na presjeku odgovarajuih horizontalnih i vertikalnih linija dobijamo take A, B, C, D i E, koje lee na prenosnoj karakteristici. Kada ih spojimo dobijamo prenosnu karakteristiku za UD=UD1. Presjek ove karakteristika sa UG osom daje veliinu napona Ut.
a-presjek N kanalnog mosfeta
4.1.1. Mosfet sa P i N kanalom

Do sada smo govorili mosfetu koji ima kanal P tipa. Osnova ovog tranzistora je silicijum N tipa. Ovakav mosfet je najlake napraviti. Meutim, moe se napraviti i mosfet sa kanalom N tipa. Za ovaj mosfet mora se uzeti slilicijum P tipa.
b-prenosna karakteristika i grafi ki simbol mofeta bez ugra enog kanala
a-presjek P kanalnog mosfeta
c-prenosna karakteristika i grafiki simbol mosfeta sa ugraenim kanalom Slika 4.8 N kanalni mosfet
b-prenosna karakteristika i grafiki simbol mosfeta bez ugra enog kanala
Pretpostavili smo da na gejt treba dovesti napon Ut kako bi stvorio kanal. To je tzv. Mosfet sa indukovanim kanalom. Mosfet se moe napraviti tako da kanal postoji i kada je napon na gejtu jednak nuli. Na slici 4.7. date su prenosne karakteristike i oznake na emama za sve etiri varijante mosfeta. Pod b su date prenosne karakteristike mosfeta sa indukovanim kanalom, koji nemaju kanal kada je UG=0 i oznake ovakvih mosfeta na emama. Kanal od sorsa do drejna je isprekidan, a strelica na prikljuku B oznaava smjer
28
direktnog polariziranja PN spoja koji ine kanal i osnova. Dakle za P-kanalni smjer je od kanala, a za Nkanalni ka kanalu. Pod c su date prenosne karakteristike mosfeta sa ugraenim kanalom, kojji postoji i kada je UG=0. Zato je kanal oznaen punom linijom.
gm =
DID I -I UD = const. = D1 D 2 UD = UD1 DUD UG1 - UG2
Ovo se moe dobiti koritenjem izlaznih karakteristika, kao to se pokazuje na slici 4.10.
4.2. REALNI PARAMETRI MOSFETA

Kao to smo definirali parametre feta, moemo to uiniti i sa parametrima mosfeta. Kako je ulazni otpor gejta vrlo velik, to reaalni ulazni parametar moemo izostaviti, pa emo razmotriti samo prenosni i izlazni parametar. Prenosni prametar kod mosfeta je strmina:
gm = dID UD = const . dUD
Slika 4.10 Grafiko odreivanje strmine sa izlaznih karakteristika
To je strmina ili nagib karakteristiku (slika 4.9)
tangente
na
prenosnu
Ako se istosmjernim konponentma UG0 i UD0 odrede radni uslovi mosfeta (slika 4.11), pa se privede izmjenini napon gejta, strmina se moe mjeriti kao kolinik izmjeninih konponenti:
gm = Id Ud = const . Ud
Slika 4.9 Grafiko odreivanje strmine iz prenosne karakteristike
Strmina se moe praktino izraunati kao kolinik konanih prirataja:

Slika 4.11 Pricipijalna ema mjerenja strmine
OSNOVNI POJMOVI O POJAAVAIMA
poglavlje
Tipovi pojaavaa
30
5. OSNOVNI POJMOVI O POJAAVAIMA

Svaki pojaava u sebi sadri bar jedan aktivni element. Aktivni element je onaj pomou koga se moe pojaati signal. Signal je u vidu napona, struje ili elektrine snage, a naponom, strujom ili snagom on predstavlja neku poruku. Ova poruka je: govor, muzika, pritisak, temperatura, bioloki elektropotencijal itd. Ukoliko elimo taj signal da pretvorimo u neki drugi oblik, da ga ponovo vratimo u oblik poetne poruke (npr. govor, muziku ) ili neku drugu poruku drugog oblika (kardiogram napisan na pisau), to obino nije neposredno mogue, jer je signal suvie mali. Zato se i vri pojaanje signala dok je u elektrinom obliku. Prilikom pojaanja, kod signala ne smije nita drugo da se mijenja osim amplitude. napajanje. Izmjenina komponenta (signal), dobija se na raun istosmjerne komponente struje i napona izvora za napajanje.
5.2. ULAZNI I IZLAZNI OTPOR POJAAVAA

Sa svojim ulazom pojaava optereuje izvor signala. Zato je potrebno znati njegov ulazni otpor Ri. Ovaj otpor emo jednostavno izraunati.
Ri = Ui Ii
5.1. POJAANJE SNAGE

Na slici 5.1 data je blok ema pojaavaa. Sam pojaava ima svoj ulaz i izlaz. Oznaka A ukazuje da je to pojaava. Definiramo efektivne vrijednosti izmjeninih veliina signala na ulazu i izlazu pojaavaa. Na ulazu imamo struju Ii i ulazni napon Ui, odnosno ulaznu snagu signala.
Pi = U i I i
Naravno, na izlazu u optem sluaju mora biti prikljueno optereenje RL. Sa druge strane, pojaava je izvor signala za optereenje (potroa) pojaavaa. Posmatrajui ga sa izlaza, prema tome, potrebno je znati izlazni otpor pojaavaa. Po Tevenenovoj teoremi izlazni otpor neke elektrine mree izraunat emo tako to stavimo da je napon generatora jednak nuli, ili ako je strujni generator, struja kratke veze (struja generatora) jednaka nuli. Tada je:
Ro = Uo Io
Na izlazu pojaavaa imamo izlazni napon Uo i izlaznu struju Io, odnosno imamo izlaznu snagu signala.
Po = U o I o
za Eg=0
5.3. POJAANJE NAPONA I STRUJE

U dva ekstremna sluaja, ulazna snaga pojaavaa moe biti jednaka nuli. Prvi sluaj, kada je ulazni otpor beskonano velik, jer je tada ulazna struja jednaka nuli. U drugom sluaju je ulazni otpor jednak nuli. Tada je snaga jednaka nuli, jer je ulazni napon jednak nuli. U prvom sluaju imamo pojaava napona, a u drugom sluaju pojaava struje. Na slici 5.2 i 5.3 dati su idealizirani naponski i strujni pojaavai. Naponski pojaava, pored toga to ima beskonano veliki otpor na ulazu, ima mali izlazni otpor ( Ro=0 ). To znai da pojaanje napona ne zavisi od preoptereenja. Smanjenjem otpornosti optereenja RL, ne smanjuje se napon.
Slika 5.1 Blok ema pojaavaa
Ovu snagu pojaava daje potroau RL. Pojaanje snage je:

Ap = Po Pi
Izlazna snaga signala je obino vea od ulazne. Prema tome, pojaanje je vee od jedinice. U sluaju da je izlazna snaga manja od ulazne, pojaanje je manje od jedinice, pa umjesto pojaanja imamo slabljenje signala. Prilikom pojaanja signala, snaga koju signal dobija prolaskom kroz pojaava ide na raun izvora za
Slika 5.2 Idealiziran naponski pojaava
31
Idealni strujni pojaava na izlazu ima beskonano veliki otpor, pa izlazna struja ne zavisi od optereenja.
nuli, dakle, pojaanja.
ekvivalentan
faktoru
strujnog
Slika 5.3 Idealiziran struni poja ava
III) Pojaava na izlazu koji ima vrlo veliki otpor na ulazu i vrlo veliki otpor na izlazu, izlazna struja e slabo zavisiti od otpora potroaa RL, a ulazni napon od otpora generatora, te je za ovaj potroa najpogodnije definirati odnos izlazne struje prema ulaznom naponu. Kako je ovaj koeficijent proporcionalnosti provodnost, ovakav pojaava nazivamo pojaava sa prenosnom provodnou (slika 5.4c). Pojaanje ovakvog pojaavaa je nezavisno od otpora ulaznog generatora Rg i otpora optereenja RL. IV) Na slici 5.4d dat je pojaava sa prenosnom otpornou. Ovakav pojaava ima vrlo malu ulaznu i vrlo malu izlaznu otpornost. U idealnom sluaju obje otpornosti su jednake nuli. Kod takvog pojaavaa odnos izlaznog napona i ulazne struje nezavisi praktino od veliine ulaznog otpora Ri, generatora Rg i optereenja RL.
Prema tome, strujno pojaanje idealnog strujnog pojaavaa ne zavisi od optereenja. Idealni naponski i strujni pojaavai su samo ekstremni sluajevi realnih pojaavaa. Svaki pojaava je ustvari pojaava snage. Zbog toga, kod svakog pojaavaa moemo definirati pojaanje napona i pojaanje struje, bez obzira koliki su ulazni i izlazni otpori pojaavaa, kao:
Au = Uo Ui Ai = Io Ii
Na osnovu prethodnih formula je:

Ap = AuA i
odnosno
AP = A 2 u Ri RL RL Ri
AP = A 2 i
Prema veliini ulazne i izlazne otpornosti, pojaavae moemo podjeliti na etiri kategorije. I) Ukoliko je ulazna otpornost velika, a izlazne otpornost mala, slika 5.4a pojaava se pribliava idealnom naponskom pojaavau datom na slici 5.2. Kod njega je Ui = Eg, jer se pad napona na Rg moe zanemariti, zbog toga to je Ri>>Rg. Na izlazu, je napon Uo priblino jednak naponu idealnog generatora AuUi. Pojaanje pojaavaa Auoo je pri beskonano velikom otporu optereenja, odnosno, kada nema otpora optereenja.
II) Ukoliko je ulazni otpor vrlo mali, a izlazni vrlo velik slika 5.4b, pojaava se pribliava idealnom strujnom pojaavau datom na slici 5.3. Budui da je Ri<<Rg i Ro>>RL, a strujno pojaanje praktino ne zavisi od veliine otpornosti generatora i otpornost optereenja. Aio je pojaanje struje, kada je otpornost optereenja jednaka nuli. Ovakva predstava pojaavaa je analogna ekvivalentnoj emi tranzistora. Pojaanje Aio je prema tome strujno pojaanje kada je spoljanji otpor jednak
a - naponski pojaava (idealan na slici 5.2) b - strujni pojaava (idealan na slici 5.3) c - pojaava sa prenosnom provodno u d- pojaava sa prenosnom otpornou Slika 5.4 Tipovi pojaavaa
32
5.4. KASKADNA SPREGA POJAAVAA
Slika 5.5 Kaskadno spregnuti pojaavai
Kasnije emo vidjeti, da pojaava moemo realizirati samo sa jednim aktivnim elementom, npr. tranzistorom. Pojaanje takvog pojaavaa moe biti nedovoljno. Da bi ga poveali, spreemo vie pojaavaa kaskadno, odnosno, jedan za drugim. Na slici 5.5 nacrtana je blok ema vie spregnutih pojaavaa. Ukupno pojaanje snage svih pojaavaa zajedno iznosi: P P P P Ap = 4 = 2 3 4 , P1 P1 P2 P3 odnosno:
A p = A p1 A p2 A p3
A p = 20 log
Uo [dB] Ui
Isto tako za struje i u sluaju da je RL=Ri: I A p = 20 log o [dB ] Ii Ponekad se i apsolutna vrijednost snage izraava u decibelima. Kako je dB jedinica odnosa snaga, to se u tom sluaju podrazumijeva da se ta snaga daje u odnosu na neki referentni nivo snage. Ovaj referentni nivo snage tzv. referentni nivo je obi no 1 mW.
5.5. LINEARNA IZOBLIENJA

Pojaava sadri i reaktivne elemente, kao to su: kondenzatori, zavojnice, transformatori. Reaktanse ovih elemenata zavise od frekvencije. Zbog toga e i pojaanje pojaavaa zavisiti od frekvencije. Pored toga i fazni odnos izlaznog i ulaznog signala zavisi od frekvencije. Ukoliko na ulaz pojaavaa dovedemo signal koji ima komponente razliitih frekvencija, komponente e biti razliito pojaane. Izlazni signal vie ne odgovara ulaznom, te kaemo da je signal izoblien. Kako ovo izoblienje potie od linearnih elemenata, nazivamo ga linearnim, i to: linearna ampitudska i linearna fazna izoblienja. Na slici 5.6 nacrtane su krive zavisnosti pojaanja A (frekventna karakteristika) i faze (fazna karakteristika pojaavaa) od frekvencije signala.
Dakle, ukupno pojaanje spregnutih pojaavaa jednako je proizvodu pojaanje pojedinanih pojaavaa. Isto tako e biti i za naponsko i strujno pojaanje: U U U U A u = 4 = 2 3 4 = A u1 A u2 A u3 , U1 U1 U 2 U 3
A i = A i1 A i2 A i3 .
Po dosadanjoj definiciji pojaanja ono je relativni odnos dvije veliine, neimenovan broj. esto se umjesto prostog odnosa veliina uzima logaritam tog odnosa. U sluaju da je pojaanje snage jednako 10 (Po/Pi=10), dekadni logaritam tog broja jednak je jedinici. Za pojaanje iji je logaritam jednak jedinici, kaemo da je jednako jednom belu (B). Dakle,
A p = log 10 = 1B .
ee se koristi deset puta manja jedinica - decibel (dB): A p = 10 log 10 = 1dB . Prema tome, ako hoemo da izrazimo pojaanje snage u decibelima (dB) onda je : P A p = 10 log o [dB ] . Pi Izrazivi pojaanje u dB, ukupno pojaanje kaskadno spregnutih pojaavaa, na osnovu gornjih jednaina moemo izraziti kao:
A p [dB] = Ap1 [dB] + A p2 [dB ] + A p3 [dB] ,
moemo napisati: A p = 10 log
U2 o Ri [dB ] . U2 R L
i
I u sluaju da je RL = Ri, dobija se:
Slika 5.6 Frekventna i fazna karakteristika pojaavaa (linearna izoblienja)
33
Pri srednjim frekvencijama, uticaj reaktivnih elemenata moemo zanemariti. Pojaanje je maksimalno i u izvjesnom opsegu nezavisno od frekvencije. Pri niskim frekvencijama pojaanje opada, uslijed pada napona na primjer na serijskim kondenzatorima. Frekvencija, pri kojoj pojaanje opadne za 2, odnosno 3 dB u donosu na pojaanje pri srednjim frekvencijama, naziva se granina frekvencija i to donja granina frekvencija. fn. Na visokim frekvencijama pojaanje, takoer, opada. Ovo opadanje moe biti npr. uslijed paralelnih kapaciteta. Frekvencija, pri kojoj pojaanje opadne za 3dB u odnosu na pojaanje pri srednji frekvencijama naziva se gornja granina frekvencija fv. Gornja granina frekvencija postoji kod svih pojaavaa, dok donja granina frekvencija moe biti jednaka nuli. Frekventni opseg od fn do fv naziva se irina frekventnog opsega pojaavaa B. Koliko e biti fn i fv zavisi od toga kakav je pojaava. Na primjer, kod pojaavaa niske frekvencije fn=20-50 Hz, a fv=10-20 kHz. Prema tome, kod niskofrekventnih pojaavaa irina propusnog opsega (B- band): B=fv-fn je praktino jednak gornjoj graninoj frekvenciji. Kod izvjesnih drugih pojaavaa propusni opseg je mnogo manji i od gornje i od donje granine frekvencije (selektivni pojaavai). Ukoliko se radi o pojaanju zvunih signala, fazna izoblienja nisu bitna, jer uho nije osjetljivo na manja fazna pomjeranja izmedju signala razliitih frekvencija. Medjutim, ako se prenosi signal koji sadri itav spektar frekvencije, a treba da zadri svoj oblik, na primjer periodini impulsi pravougaonog oblika oblika onda promjenom faze pojedinih komponenata signal mijenja oblik. Na slici 5.7 prikazan je sluaj signala koji ima samo dvije komponente. Osnovni i trei harmonik. U oba sluaja amplitude osnovnog i tree harmonika su ostale iste, ali je u drugom sluaju trei harmonik promjenio fazu za 180. Iz ovog prostog primjera se vidi da bi oblik signala ostao nepromijenjen, treba da su i fazna izoblienja mala.
5.6. NELINEARNA HARMONIJSKA IZOBLIENJA

Prije nego to preemo na nelinearna izoblienja, definirajmo prenosnu karakteristiku poja avaa. Prenosna karakteristika pojaavaa nam daje zavisnost napona ili izlazne struje, od ulaznog napona ili ulazne struje. U sluaju da se pojaava sastoji od samo jednog poluprovodnikog elementa i da taj element radi pod istim uslovima pod kojima se mjere statike karakteristike, prenosna karakteristika pojaavaa bi se poklopila sa prenosnom karakteristikom samog elementa.
Slika 5.8. Prenosna karakteristika je uzrok harmonijskom izoblienju
Na slici 5.8 data je prenosna karakteristika. Po svom obliku, ona odgovara prenosnoj karakteristici feta. Na slici se vidi da ova karakteristika nije prava, tj. zavisnost izlazne struje od ulaznog napona nije linearna. Zbog nelinearnosti karakteristike, nastat e izoblienje izlaznog signala. Ako redom prenosimo signal u trenutcima 0, T/4, T/2, 3T/4, T, i nacrtamo izlazni signal, vidjet emo da on nije simetrian. Negativna poluperioda po amplitudi je manja od pozitivne. Dakle, uslijed izoblienja nastalih zbog nelinearnosti prenosne karakteristike pojaavaa na izlazu nee biti prostoperiodian, sinusoidalan signal. Ukoliko je amplituda vea, utoliko je izoblienje vee. Svaka neharmonijska periodina funkcija moe se razloiti u tzv. Furijeov red koji sadri konstantan lan i prostoperiodine funkcije frekvencije f, 2f, 3f, Frekvencije f naziva se osnovni harmonik, a vie frekvencije viim harmonici (drugi, trei, )
Slika 5.7 Uticaj faznog izoblienja na talasni oblik sloeno periodinog signala
Kao mjera izoblienja definira se klir faktor izoblienja ili klir-faktor. Klir-faktor je odnos efektivne vrijednosti nekog vieg harmonika i efektivne vrijednosti svih
34
harmonika ukljuujui i osnovni harmonik, a dat je u procentima za i-ti harmonik kao: Ii ki = 100%
r =1
Ir2
izlazu, proporcionalne promjenama istnosmjernog napona/struje na izlazu. Kod viestepenog istosmjernog pojaavaa, sprega izmeu stepeni je direktna, tzv. pojaavai sa direktnom spregom. Visokofrekventni pojaava. Sprega izmeu pojaavakih stepeni nainjena je pomou oscilatornih kola, koja su podeena na frekvenciju signala koji se pojaava. Pojaava pojaava signale samo jednog uskog opsega frekvencija. Opseg zavisi od selektivnosti upotrijebljenih oscilatornih kola, a frekvencija se kree od nekoliko desetina kHz do nekoliko desetina MHz. Selektivni pojaava. To je pojaava uskog opsega frekvencije. Srednja frekvencija pojaanja moe da se kree od nekoliko Hz na vie. Visokofrekventni pojaava takoe spada u grupu selektivnih pojaavaa. Pojaavai snage ili izlazni pojaavai su pojaavai velikih signala. Pojaavae velikih snaga moemo podijeliti u klase po tome koliko se vremena u toku jedne periode pojaava signal
U sluaju da opsmatramo izlazni napon, klir-faktor i-tog harmonika je: Ui ki = 100%

r =1
Ur2
-
Klir faktor se mjeri tako to se selektivnim voltmetrom izmjere efektivne vrijednosti svakog harmonika, pa se izrauna klir-faktor pomou gornje jednaina.
5.7.VRSTE POJAAVAA
U dosadanjoj analizi smo vidjeli da je pojaava u sutini pojaava snage pa smo ih prema veliini ulazne i izlazne otpornosti podijeliti u etiri grupe: pojaavai napona, pojaavai struje, pojaavai sa prenosnom provodnou i pojaavai sa prenosnom otpornou. -
5.7.1. Pojaavai A, B, AB i C klase

Na slici 5.9 data je prenosna karakteristika pojaavaa sa ulaznim i izlaznim signalom. Radni uslovi su tako podeeni da je izlazna struja proporcionalna ulaznom naponu u toku cijele periode ulaznog signala. Izlazna struja postoji u toku cijele periode signala T. U sluaju karakteristike date na slici 5.9, ovaj reim se postie na taj nain to na ulazu postoji istosmjerna komponenta napona, takva, da kad nema signala, na izlazu protie istnosmjerna struja koja je vea od amplitude izmjenine komponente izlazne struje. Ovakav pojaava se naziva: pojaava klase A. Kasnije emo vidjeti da se moe postii vei stepen korisnog dejstva, ako izlazna struja ne protie tokom cijele periode.
Prema veliini ulaznog signala moemo ih podijeliti na: pojaavae malih i pojaavae velikih signala.
Pojaavae malih signala moemo smatrati linearnim i ne moramo voditi rauna o nelinearnim izoblienjima. Kod pojaavaa velikih snaga pojavljuju se ogranienja u radu i mora se voditi rauna o veliini nelinearnih izoblienja. Da bi ona bila to je mogue manja, mora se pravilno izabrati reim rada pojaavaa i preduzeti specijalne mjere (negativna povratna sprega). Pojaavai velikih signala su obino izlazni pojaavai, odnosno, izlazni pojaavaki stepeni u sloenom pojaavau. Po frekvenciji signala koji se pojaava imamo: Niskofrekventne NF-pojaavae, koji pojaavaju signale ija je frekvencija u opsegu od 20 Hz do 20 kHz. Ogranienje frekventnog opsega unose elementi, uglavnom kapaciteti u spoljanjem kolu, izvan pojaavakih elemenata. irokopojasni pojaavai. Ovo su niskofrekventni pojaavai kod kojih je proiren frekventni oopseg pojaanja. Donja granina frekvencija je sniena, a gornja poveana. Opseg pojaanja je od nekoliko Hz do nekoliko MHz. irokopojasni pojaava moe biti nainjen tako da pojaava signale od frekvencije jednake nuli (jednosmeran napon ) pa do frekvencije nekoliko MHz. Istosmjerni pojaava, pojaava promjenu istosmjernog napona ili istosmjerne struje. Kod njega su promjene istosmjernog napona/struje na
Slika 5.9 Grafiki prikaz rada pojaavaa klase A
35
Na slici 5.10 data je prenosna karakteristika sa ulaznim i izlaznim signalom. Radni reim je podeen tako da, kada nema ulaznog signala, nema ni izlazne struje. Dovoenjem na ulaz izmjeninog signala, pojavie se izlazna struja tek kada ulazni napon postane vei od nule, a to znai, za vrijeme pozitivne poluperiode. Za to vrijeme izlazna struja je proporcionalna ulaznom naponu.
Za sve tri klase pojaavaa, smo uzeli kao primjer da je prenosna karakteristika prava linija. Kod realnih pojaavaa prenosna karakteristika je zakrivljena, naroito u poetnom dijelu. Izoblienje kod klase B bi postojalo, ak i ako spregnemo dva ovakva pojaavaa. Da bi izbjegli zakrivljenost poetka prenosne karakteristike, reim rada se podesi tako da i kada nema signala protie izvjesna izlazna struja. Tada pri malim signalima pojaava u klasi A, a pri veim signalima, kada je izlazna struja mnogo vea od mirne struje, pojaava praktino radi u klasi B. Zato za ovakav pojaava kaemo da radi u klasi AB. ZA PONAVLJANJE: ta se podrazumijeva pod pojmom signal ? Zato se vri pojaanje snage? ta je ulazni, a ta izlazni otpor pojaavaa i kako su oni definirani? Kako je definirano naponsko pojaanje pojaavaa? Kako je definirano strujno pojaanje pojaavaa? Definiraj idealan strujni i idealan naponski pojaava. Koliko je pojaanje kaskadno spregnutih pojaavaa ako je pojaanje pojedinih pojaavaa izraeno: odnosom snaga i u decibelima? Koliko je naponsko i strujno pojaanje kaskadno spregnutih pojaavaa, kada je pojaanje pojedinih pojaavaa izraeno u decibelima? Kako se izraunava pojaanje snage, napona i struje u decibelima? ta je izoblienje signala i uslijed ega ono kod pojaavaa nastaje? Kakva su to linearna izoblienja? Definirati donju i gornju graninu frekvenciju pojaavaa. ta je irina propusnog opsega i kako je definirana? Kako se nazivaju pojaavai kod kojih je propusni opseg mnogo manji i od gornje i od donje granine frekvencije? Da li fazna izoblienja kod zvunog signala igraju bitnu ulogu u razumnjivosti? Kod kakvog signala ne smije da se dozvoli da doe do faznog izoblienja? Kakva su nelinearna harmonijska izoblienja? ta je uzrok nelinearnih izoblienja? Definirati i emu je jednak klir-faktor? Kako moemo podijeliti pojaavae prema veliini signala? Kako moemo podijeliti pojaavae prema frekvenciji signala koji pojaavaju? ta su pojaavai snage? Kako ih moemo podijeliti na klase? U koju klasu spadaju svi pojaavai malih signala? Kako se mogu izbjei izoblienja pojaavaa klase B? Kakvi su to pojaavai klase AB?
Slika 5.10 Grafiki prikaz rada pojaavaa klase B
Za vrijeme negativne poluperiode, pojaava je zakoen. Izlazna struja tee samo za vrijeme polovine periode (T/2). Ovakav pojaava naziva se: pojaava klase B. Na izlazu kao to se vidi, umjesto sinusoide imamo samo polusinusoidu. Znai signal je izoblien. Da signal ne bi bio izoblien obino se spreu dva ovakva pojaavaa, ali tako da jedan pojaava pozitivnu, a drugi negativnu poluperiodu signala.
Na slici 5.11 grafiki je prikazan princip rada pojaavaa klase C. Istosmjerni ulazni napon je odabran tako da izlazna struja potee tek kada je trenutna vrijednost ulaznog signala dostigla izvjesnu vrijednost. Na slici 5.11 ta vrijednost je jednaka apsolutnoj vrijednosti istosmjernog ulaznog napna. Tek posle tog trenutka, izlazna struja e biti proporcionalna ulaznom naponu. Izlazna struja protie za vrijeme 0, koje je krae od polovine periode (0<T/2). Nikakvim sprezanjem pojaavaa klase C ne mogu se izbjei izoblienja. Ova klasa pojaavaa se koristi samo kao visokofrekventi pojaava, kod koga oscilatorno kolo izdvaja osnovni harmonik.
Slika 5.12 Grafiki prikaz rada pojaavaa klase C
ISTOSMJERNI REIM RADA POJAAVAKIH ELEMENATA
poglavlje
Stabiliziranje istosmjerne radne take MOSFET
37
6. ISTOSMJERNI REIM RADA POJAAVAKIH ELEMENATA

Pojaavaki elementi, kao to su: tranzistori, fetovi, mosfetovi, i elektronske cijevi, napajaju se iz izvora istosmjerne struje. Na njihovim elektrodama postoji istosmjerni napon, a kroz njih protie istosmjerna struja. Kaemo da se elementi nalaze pod istosmjernim reimom rada. Tek kada su elementi prikljueni na izvor istosmjernog napona, kada se nalaze u istosmjernom reimu rada, promjenom istosmjernog napona ili istosmjerne struje na ulazu, odnosno dovoenjem izmjeninog signala na ulaz, elementi e raditi kao pojaava. Elektronske cijevi kao pojaavai malih snaga vie se ne koriste, te njih u analizi neemo ni razmatrati. Poreenja radi, kola sa elektronskim cijevima su slina kolima sa fetom. Razlika je jedino u tome to elektronske cijevi imaju jo grijanje katode, a pored toga, rade sa veim naponom napajanja. Mosfetovi se rijetko koriste kao diskretni elementi zbog toga to im je ulazna impedansa vrlo velika, pa su osjetljivi na rukovanje. Vrlo lako dolazi do proboja gejta. Meutim, ako se koriste kao diskretni elementi, elektronska kola i analiza tih kola su identini analizi kola sa fetovima. Prema tome u daljoj analizi pojaavaa uzeemo u obzir samo analizu kola sa fetovima i tranzistorima.
.
a ema osnovnog poja avakog stepen sa fetom
6.1. OSNOVNA POJAAVAKA KOLA I GRANICE RADA 6.1.1. Pojaava sa fetom

ema najprostijeg pojaavakog stepena sa fetom, data je na slici 6.1a, a granice rada feta na slici 6.1b. Granice su UG=0, UG>UD, UD<UDM, i snaga disipacije manja od Pd. Na slici 6.1b ove granice su rafirane, a radna oblast je oiviena ovim granicama. Naponima napajanja UDD i UGG i otporima RD i RG, odreeni su napon gejta i struja i napon drejna. Kondezatori C1 i C2 slue za spregu. Prvi sa pobudnim generatorom (generatorom ulaznog signala), a drugi za odvoenje signala ka potroau ili slijedeem pojaavakom stepenu. Ustvari, ova dva kondenzatora ne dozvoljavaju prolaz istosmjerne struje prema ulaznom generatoru, odnosno prema potroau, te istosmerni reim ne zavisi od ulaznog generatora, odnosno od potroaa. Ulazni otpor feta je vrlo velik, te je struja gejta vrlo mala. Pad napona na otporu RD, iako je otpor velik, vrlo je mali, pa je napon gejta priblino jednak naponu napajanja. Dovoenjem napona Ui na ulaz, mijenja se istosmjerni napon gejta, pa se menja i struja drejna. Uslijed promene struje drejna, mijenja se pad napona na otporu RD, te se na izlazu dobija izmjenini napon Uo, koji je, kako emo vidjeti, vei od ulaznog napona, to znai da se ostvaruje pojaanje napona.
b granice radne oblasti feta obiljeene na izlaznim karakteristikama Slika 6.1 Pojaavako kolo sa fetom
6.1.2. Pojaavako kolo sa tranzistorom

ema najprostijeg pojaavaa sa tranzistorom data je na slici 6.2a, a donje granice rada tranzistora na slici 6.2b. Napon kolektora ne smije doi u oblast zasienja, a bazna struja ne moe biti manja od nule (za NPN tranzistore). Gornje granice rada su: maksimalna kolektorska struja ICM, maksimalni kolektorski napon UCEM i dozvoljena disipacija Pd (slika 6.2c). Kako su naponi baze i kolektora istog polariteta, napajanje i kolektora i baze moe biti iz istog izvora, odnosno, UBB moe biti jednako sa UCC. I ovdje istosmjerni reim rada odreuje napon napajanja UCC (UCC=UBB) i otpornici RB i RC. Otpor RB je mnogo vei od ulaznog otpora tranzistora, te pod uticajem ulaznog napona Ui, ulazna struja Ii je priblino jednaka baznoj izmeninoj struji Ib. Uslijed bazne struje Ib potei e izmjenina kolektorska struja. Prolaskom ove struje kroz kolektorski otpor uslijed pada napona na njemu, dobiemo izmjenini napon na izlazu Uo. Izlazni napon je vei od ulaznog, te je ostvareno
38
pojaanje napona. Posmatrajui ulaznu struju Ii i izlaznu struju Io, ova druga je vea, te je ostvareno i pojaanje struje.
6.2. RADNA TAKA I RADNA PRAVA 6.2.1. Radna taka i radna prava feta
Na slikama 6.3a i 6.4a, date su osnovne eme pojaavaa sa fetom i tranzistorom, sa obiljeenim podacima za analizu istosmjernog reima rada.
a ema pojaavaa sa bipolarnim tranzistorom
a - ema pojaavakog stepena sa naznaenim veliinama napona i struja
b donje granice rada tranzistora
b - prikaz istosmjernog reima rada na izlaznim karakteristikama Slika 6.3 Istosmjerni reim rada feta
Za fet, pod uticajem ulaznog napona gejta UG, potei e struja drejna ID. Uslijed proticanja struje drejna ID kroz otpor RD, na njemu e biti pad napona URD=RDID te e za veliinu tog napona, napon drejna UDS biti manji od napona drejna UDD.
UDS - UDD + R D ID = 0 UDS = UDD - R DID
c gornje granice rada tranzistora Slika 6.2 Osnovni pojaavaki stepen sa tranzistorom
Kao to se vidi druga jednaina jeste jednaina prave u koordinatnom sistemu ID-UDS. Na slici 6.3b, ova prava je ucrtana i obiljeena sa RD.
39
Da bismo nacrtali tu pravu pretpostavimo: ID=0 UDS=UDD UDS=0 ID=UDD/RD Ona presjeca ID osu u taki UDD/RD, a UDS osu u taki UDD. Prva taka se praktino nemoe ostvariti, jer minimalni pad napona na fetu je odreen karakteristikom UG=0. (taka B) . Taka UDD e se ostvariti kada je struja drejna jednaka nuli, jer je tada pad napona na otporu RD jednak nuli. Veliina struje ID i napona UDS su odreene presjekom karakteristike koja odgovara datom ulaznom naponu UG i pravom datom gornjom jednainom pravca. Na slici je ta taka presjeka obiljeena sa Q i naziva se: radna taka. Promjenom napona UG , pomjerat e se i radna taka po pravoj RD. Ova prava, odreena otporom u kolu drejna RD, naziva se: radna prava feta. Aktivan dio radne prave, odreen je maksimalnom strujom koja se ima kada je napon gejta jednak nuli (taka B) i maksimalnim naponom jednakim naponu napajanja UDD. U praksi, zbog toga to su karakteristike pri malim strujama drejna zbijene, ne koristi se promjena struje drejna do ID=0, ve se dozvoljava izvjesna mala struja, tako da je aktivan dio prave od take A do take B. Ulazni otpor feta je vrlo velik, mnogo vei od otpora RG, pa je pad napona na otporu RG vrlo mali. Zbog toga je napon gejta UG priblino jednak naponu napajanja gejta UGG.
a - ema pojaavakog stepena sa naznaenim veliinama napona i struja
6.2.2. Radna taka i prava tranzistora

Analogno pojaavau sa fetom, za pojaava sa tranzistorom, u polju izlaznih karakteristika ucrtana je radna prava, koja je ovdje odreena kolektorskim otporom RC. Napon kolektora UCE je manji od napona napajanja za pad napona na kolektorskom otporu RC.
U CE = U CC - R C I C
b - prikaz istosmjernog reima rada na izlaznim karakteristikama Slika 6.4 Istosmjerni reim rada tranzistora
Analogno kao kod feta provedena je analiza: IC=0 UCE=UCC UCE=0 IC=UCC/RC Parametar kod izlaznih karakteristika je bazna struja te se radna taka dobija na presjeku radne prave RC i karakteristike za odreenu istosmjernu baznu struju IB. Ova bazna struja je odreena baznim otporom RB, naponom napajanja UCC i baznim naponom UBE.
IB = U CC - U BE RB
Vrlo esto je napon napajanja UCC mnogo vei od baznog napona UBE , pa se, u tom sluaju, moe napisati: U I B = CC RB
Slika 6.5 Dovoenjem izmjenine komponente struje Ib, radna taka Q se pomijera po radnoj pravoj. Istosmjerni IC i UCE se mijenjaju te imamo i izmjenine komponente ic i uc
Radnu taku i za fet i za tranzistor stavili smo na sredinu radnog dijela radne prave. To smo uinili zbog toga, da dovoenjem izmjeninog signala na ulaz pojaavakog stepena, na primjer, sinusoidalne bazne
40
struje, dobijemo na izlazu sinusoidalnu kolektorsku struju i kolektorski napon (slika 6.5).
Ovo je naroito vano, kada je signal velik. Radna taka za vrijeme cijele periode ne smije da izae van radne oblasti, odnosno, mora se kretati po radnoj pravoj u oblasti u kojoj je izlazna struja proporcionalna veliini ulaznog signala. Na slici 6.6 radna taka se nalazi u taki B, tj u oblasti zasienja. Bazna istosmjerna struja je 40 A. Ako se dovede izmjenina bazna struja amplitude 10 A radna taka Q se nee pomjeriti iz take B. Sve tri karakteristike za bazne struje 30, 40 i 50 A slivaju se u oblasti zasienja u istu krivu, koja presjeca radnu pravu u taki B. Prema tome, iako promjena istosmjerne bazne struje iznosi 20 A, nee biti promjene kolektorske struje, pa ni promjene kolektorskog napona. Tranzistor nee pojaavati signal. ta vie, on e priguiti signal.
Slika 6.6 Pogreno izabrana radna taka. Bazna struja je velika (tranzistor u zasienju, promjenom IB ne mijenjaju se UCE i IC)
6.1.3. Prenosna karakteristika pojaavaa
a - izlazne karakteristike sa radnom pravom, b prenosna dinami ka i statika karakteristika tranzistora i c prenosna karakteristika se obi no crta lijevo od izlaznih karakteristika Slika 6.7 Grafiko dobijanje prenosne karakteristike pojaavaa sa tranzistorom
41
Da bismo mogli pratiti signal od ulaza do izlaza, koristit emo i prenosne karakteristike. Crtanje ulaznog i izlaznog signala na nain pokazan na slici 6.5 mogue je samo ako je prenosna karakteristika linearna. Ako to nije sluaj, izlazni signal nije simetrian, neizoblien, jer je razmak izmeu karakteristika razliit. Na slici 6.7 prikazano je kako, polazei od izlaznih karakteristika moemo nacrtati prenosnu karakteristiku. Desno od izlaznih karakteristika nacrta se koordinatni sistem. Na apscisu se nanosi bazna struja IB, a na ordinatu kolektorska struja u istoj razmjeri kao kod izlaznih karakteristika. Za svaku taku presjeka radne prave i odreene izlazne karakteristike prenesemo veliinu kolektorske struje. Na slici je to pokazano za take C1 i F1. Prenijeta taka na primjer C1, nalazi se na presjeku horizontalne prave koja polazi iz C1 i vertikalne prave koja odgovara odreenoj baznoj struji. U ovom sluaju to je IB=2mA. Kada sve prenijete take spojimo, dobiemo prenosnu karakteristiku tranzistorskog pojaavaa. Radi poreena na slici je istim postupkom nacrtana i prenosna karakteristika tranzistora. Umjesto radne prave ovdje je uzeta vertikalna prava RC =0 i presjene take A2, B2, C2... su prenijete kao take A'2, B'2, C'2 ... Kao to se vidi prenosna karakteristika tranzistorskog pojaavaa se razlikuje od prenosne karakteristike tranzistora. Dok je prenosna karakteristika tranzistora skoro prava, dotle prenosna karakteristika
tranzistorskog pojaavaa, poslije take F'1 postaje praktino horizontalna linija. Kolektorska struja ostaje konstantna, iako bazna struja raste. Pri grafikoj analizi rada pojaavakih stepena esto se prenosna karakteristika crta s lijeve strane izlaznih karakteristika, kao da se nalazi u drugom kvadrantu (na slici 6.7 lijevo) kako bi se ulazni signal nalazio lijevo, a izlazni desno. Ustvari, ovakav nain crtanja prenosne karakteristike prihvaen je od naina crtanja prenosne karakteristike elektronske cijevi i feta. Kod njih je prenosna karakteristika zaista u drugom kvadrantu (gejt je negativan, a struja drejna pozitivna, za N kanalni fet. Na slici 6.8 prikazano je kako poloaj mirne radne take utie na izoblienje velikog signala. Za tranzistor koji ima prenosnu karakteristiku kao na slici 6.6, na ulaz je doveden sinusoidalan signal (bazna struja ib). Zbog zakrivljenosti prenosne karakteristike, pozitivna poluperioda kolektorske struje je odsjeena. Zbog toga srednja vrijednost kolektorske struje nije jednaka mirnoj kolektorskoj struji, odnosno, kolektorskoj struji u istosmjernom reimu rada kada nema ulaznog signala. Smanjenje kolektorske struje za vrijeme negativne periode je vee od poveanja kolektorske struje za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala. Prema tome radna taka Q, u prisustvu signala pomjera se u taku Q', odreenu srednjom vrijednou kolektorske struje.
Slika 6.8 Primjer praenja signala od ulaza do izlaza preko preko prenosne i izlazne karakteristike Uslijed toga to je radna ta ka blizu oblasti zasienja, a ulazni signal veliki, nastaju izobli enja
Kako su ve analizirana linearna izoblienja, konstatirali smo da e nelinearnih izoblienja biti kada je prenosna karakteristika nelinearna. Pored viih harmonika, pojavljuju se i promjene istosmjerne komponente, to je u ovom sluaju i pokazano. Da ne bi bilo izoblienja, odnosno, da bi izoblienje bilo minimalno, radnu taku treba izabrati tako da se nalazi na sredini pravolinijskog dijela prenosne karakteristike.
6.1.4. Statika i dinamika radna prava

Prilikom dosadanjeg odreivanja radne prave pretpostavili smo da je otpor optereenja istovremeno i kolektorski otpor, odnosno, otpor u kolu drejna. Mnogo ee kolektorski otpor ili otpor drejna slue samo za dovoenje istosmjerne struje odnosno za odreivanje
42
istosmjernog reima rada. Optereenje se posebno dodaje. Tako npr. Ako imamo viestepeni pojaava, onda prikljuenjem slijedeeg stepena, ovaj sa svojim ulaznim otporom optereuje predhodni stepen. Na slici 6.9a prikazan je sluaj u kome je optereenje posebno dodano. Otpor optereenja RL je prikljuen na kolektor tranzistora, ali preko kondenzatora C. Ovaj kondenzator ima vrlo veliki kapacitet kako bi njegova impedansa bila mnogo manja od otpora optereenja RL. Ovaj kondenzator slui kao kratak spoj izmeu izlaza i otpora optereenja za izmjeninu struju, a da pri tom sprijei proticanje istosmjerne struje kroz potroa RL.
RC, jer je istosmjerni reim rada odreen pravom RC. Prava RC je statika radna prava, a prava RC||RL je dinamika radna prava. Ukoliko se pomjeri radna taka, pomjerit e se i dinamika radna prava paralelno samoj sebi toliko da ponovo prolazi kroz novu radnu taku Q.
6.3. ISTOSMJERNI REIM RADA FETA

Potencijal gejta kod feta je suprotnog znaka od potencijala drejna. Prema tome za napajanje pojaavaa sa fetom potrebna su dva izvora, kao to se vidi na slici 6.10a. U mirnom stanju pojaavaa protie konstantna struja drejna. Kako je struja gejta zanemarljivo mala, to je struja sorsa jednaka struji drejna. Ako se u kolu sorsa postavi otpornik, pravilnim izborom veliine otpora moe se ostvariti eljena polariziranje gejta u odnosu na sors. Na slici 6.11 se moe vidjeti kako se ostvaruje ta polariziranje gejta. Uslijed proticanja struje IS (oznaen je stvaran smjer struje za N-kanalni fet), na otporu RS stvorit e se pad napona URS. Ako gejt veemo preko otpora RG za masu, zbog zanemarljivo male struje gejta potencijal gejta bie jednak potencijalu mase, odnosno uzemljena. Kako je potencijal sorsa vii od potencijala mase za URS, to je napon izmeu gejta i sorsa jednak negativnoj vrijednosti pada napona na otporu RS. UGS=-URS=-RSIS
Slika 6.9 Dinamika i statika radna prava
U pogledu istosmjernog reima otpor optereenja je RC, te za crtanje radne prave koristimo samo taj otpor (slika 6.8b ), kao to smo i dosad radili. Za izmjeninu komponentu struje, kondenzator C predstavlja kratku vezu, te je otpor optereenja paralelna veza kolektorskog otpora RC i otpor potroaa RL. Bez prisustva ulaznog signala, radna taka je Q. Dovoenjem signala, radna taka se nee kretati po pravoj odreenoj otporom RC, ve po pravoj odreenom otporom koji ine paralelno vezani otpori RC i RL. Ova prava takoe prolazi kroz radnu taku Q. Ukoliko je signal toliko velik da nastupe izoblienja, pa se pored viih harmonika pojavi istosmjerna komponenta (nulti lan Furijeovog reda), promjenit e se srednja vrijednost istosmjerne komponente, pa e se radna taka Q pomjeriti. Ova promjena e biti po pravoj
Slika 6.10 Automatsko polariziranje ili samopolariziranje feta, ema i statika i dinamika radna prava
43
Ovako izvreno polariziranje feta, kao to smo vidjeli, ima tu prednost da je dovoljan samo jedan izvor za napajanje, ali ima i nedostataka. Prvo, struju gejta smo zanemarili smatrajui je vrlo malom, te nismo uzeli u obzir pad napona na otporu RG. Na visokim temperaturama, kada struja gejta poraste, pad napona na otporu nije vie zanemarivo mali, te e napon izmeu gejta i sorsa biti smanjen UGS=IGRG - ISRS Drugo, uslijed porasta temperature smanjuje se pokretljivost nosilaca u kanalu. Uslijed smanjenja pokretljivosti smanjivae se i struja drejna, te e se radna taka pomjeriti po radnoj pravoj. Tree, porastom temperature poveava se koncentracija manjinskih nosilaca, pa se smanjuje i kontaktna razlika potencijala. Kako napon dodira zavisi od kontaktne razlike potencijala (od napona barijere), to e i napon dodira zavisiti od temperature. Prema tome, poloaj radne take, zavisi od temperature okoline u kojoj fet radi. Prilikom dimenzioniranja otpornika RG, uzimamo veliinu otpora RG to je mogue veu, kako bi i ulazni otpor pojaavaa bio to vei. Sa druge strane treba uzeti otpor RG to manji, kako bi pad napona na njemu uslijed proticanja struje gejta bio manji. Ovaj pad napona pri najvioj temperaturi mora biti mnogo manji od napona UGS, kako bi pomjeranje radne take bilo u dozvoljenim stranicama. Pomjeranje karakteristika uslijed porasta temperature u radnom podruju je obino na nie. Struja drejna moe da se smanji i do 30 %. Jo vie struja drejna moe da se promjeni prilikom zamjene feta. Kod uzoraka feta istog tipa naponi dodira i dimenzije kanala se mogu razlikovati te e za isti napon gejta kod njih struja drejna biti razliita. Kod automatske polarizacije promena struja drejna (sorsa) se ublaava uslijed prisustva otpora RS. Ako se iz bilo kojeg razloga promeni struja sorsa, na primjer poraste, porasti e pad napona na otporu RS, te i negativan napon gejta. Poveanje negativnog napona gejta smanjuje se struja sorsa, dakle, suprotno dejstvo od prvobitnog. Na taj nain se ublaava promena struje sorsa (drejna) koja bi bila da je napon gejta fiksan. Pomjeranje radne take nastaje i kada se promjeni napon napajanja UDD.
Slika 6.11 Stabiliziranje radne ta ke feta, ema i promjena radne ta ke i radne prave uslijed promjene napona napajanja
Opadanjem napona napajanja, koje obino nastaje uslijed starenja baterije, opae i pad napona na otporu R1. Kako je UR1>0, to e da poraste negativna vrednost napona gejta. Uslijed toga se smanjuje struja drejna. Nova radna taka se nalazi na presjeku karakteristike za novi napon gejta (UGS2) i radne prave RD+Rs koja je paralelna prethodnoj, a polazi iz take ID=0 i UDD2. Napon UGS2 nije odreen samo promjenom napona na otporu R1, ve promjenom pada napona i na otporu RS. Naime, smanjenjem struje IS smanjuje se i pad napona URS . Prilikom dimenzioniranja otpora R 1 vodi se rauna o tome da struja kroz otpor R1 (I1) bude bar 5 do 10 puta vea od struje IG koja se ima pri najvioj radnoj temperaturi. Otpor R2 se odreuje tako da se dobije eljeni napon UR1. Kako je otpor Rs vei od istog otpora u prethodnom sluaju to je stabiliziranje radne take pojaavaa na slici 6.11a vea, jer uslijed veeg otpora bie vea i promjena napona URs sa istom promjenom struje kroz otpor Rs. Pomjeranje radne take uslijed promjene struje gejta bit e mnoga manja nego u pojaavau bez razdjeljnika
6.3.1. Jednostepeni pojaava sa fetom

Na slici 6.11 data je ema jednostepenog pojaavaa sa fetom kod koga se radna taka pomjera sa promjenom napona napajanja drejna tako da uvek ostaje priblino u sredini radne oblasti. U ovoj emi gejt je vezan za razdjeljnik napona koji ine R1 i R2. Potencijal gejta je vei od potencijala mase. Zbog toga je i pad napona na otporu RS vei od -UGS, naime UGS=-URS+UR1
44
napona i zbog toga to je otpor R1 manji. Meutim to mu je i mana jer mu je ulazni otpor mali. Na slikama 6.10, 6.11 i 6.12 nacrtan je kondenzator CS paralelno otporu RS. Ovaj kondenzator slui za kratko spajanje otpornika RS za izmjeninu struju, odnosno za ulazni signal. Kapacitet ovog kondenzatora treba da je vrlo velik kako bi kapacitivna otpornost bila mnogo manja od otpora RS, koje kapacitet treba kratko da spoji. Naime, vidjeli smo da se preko otpora RS, vri povratno dejstvo stabiliziranje poloaja radne take. Promjeni li se iz bilo kojeg razloga izlazna struja (struja drejna, odnosno, sorsa) preko otpora RS to e povratno djelovati na ulaz. U ovom sluaju povratno dejstvo je tako da se prvobitno izazvana promjena smanjuje. Izmeu izlazno i ulaznog kola, u tom sluaju postoji negativna povratna sprega. Da ne bi bilo negativne povratne sprege i za izmjeninu komponentu, odnosno za signal stavlja se kondenzator CS. koji za izmjeninu komponentu struje kratko spaja otpor RS.
polariziranje gejta. A napon gejta slijedeeg stepena je jednak naponu drejna prethodnog pojaavakog stepena. U integriranim kolima tako su i spregnuti mosfetovi, bilo da su pojaavaki stepeni, bilo digitalna kola. Mosfet sa ugraenim kanalom, u zavisnost od toga gdje je odabrana radna taka ponaa se ili kao fet (smanjenje irine kanala pod uticajem napona gejta) ili kao mosfet bez ugraenog kanala (kanal se proiruje pod naponom gejta).
6.5. ISTOSMJERNI REIM RADA TRANZISTORA

Tranzistor je sloeniji element od feta i mosfeta. Njegove karakteristike mnogo vie zavise od temperature te je mnogo potrebnije stabiliziranje radne take. Zato emo ove uticaje detaljnije prouiti. Od temperature zavisi ulazni napon, inverzna kolektorska struja i faktor strujnog pojaanja. Osim toga i faktor strujnog pojaanja i ulazni napon, pa i kolektorska inverzna struja razliiti su od uzorka do uzorka tranzistora. Kao i kod feta, radna taka e zavisiti i od napona napajanja. Kako se tranzistorski ureaji (npr. radioaparat) napajaju iz suhe baterije iji se napon po eliji mijenja od 1.5 V kada je nova, pa do oko 1 V pri kraju njenog radnog vijeka, to se mora obezbijediti da tranzistor dobro funkcionira za toliko veliku promjenu napona napajanja. Stabiliziranje radne take se moe izvesti pomou povratne sprege, tako da ta povratna sprega zavisi od izlaznog napona ili od izlazne struje. Osim toga stabiliziranje radne take moe se izvesti pomou nekog elementa koji e vriti kompenziranje promjene nastale promjenom temperature. Na slici 6.13 grafiki je prikazana promjena poloaja radne take. Pod uticajem temperature poveava se struja zasienja kolektorskog spoja ICBO, pa se poveava i kolektorska struja ICEO, koja je 1+b puta vea od ICBO. Ako je radna taka Q odreena baznom strujom IB1, ona e se pomjeriti, jer e presjek karakteristike i radne prave biti sada u taki Q' (slika 6.13a). Ova pomjeranja radne take uslijed poveanja struje zasienja naroito su velika kod germanijumskih tranzistora. Struja ICBO moe biti i nekoliko stotina mA. Kod poveanja struje za 10C ova struja se udvostrui. Ukoliko je istosmjerna struja bila 0.5 mA to e pri poveanju temperature za 20C radna taka otii u oblast zasienja. Sa porastom temperature, napon izmeu baze i emitera, pri konstantnoj kolektorskoj struji se smanjuje za oko 2mV/C. Ukoliko se baza napaja konstantnom strujom, ova promjena ulaznog napona nema uticaja na kolektorsku struju, pa ni na radnu taku tranzistora. Ukoliko se napajanje tranzistora vri kao na slici 6.2a iz izvora za napajanje kolektora, promjena baznog napona sa temperaturom u poreenju sa naponom napajanja toliko je mala, da se moe zanemariti.
6.4. ISTOSMJERNI REIM RADA MOSFETA

Potencijal gejta kod mosfeta bez ugraenog kanala je istog znaka kao i potencijal drejna. Kako je struja drejna praktino jednaka nuli, to se polariziranje gejta moe ostvariti razdjeljnikom napona (slika 6.11). Sors se moe prikljuiti direktno na zajedniku masu, te su nepotrebni otpornik RS i kondenzator CS. Meutim ako elimo stabilirati radnu taku, da je nainimo nezavisnom od temperature i nezavisnom od izabranog uzroka mosfeta istog tipa, staviemo otpor i kapacitet u kolo sorsa, kao to je uinjeno na slici 6.12.
Slika 6.12 Stabiliziranje radne ta ke mosfeta
Polariziranje mosfeta sa ugraenim kanalom ista je kao polariziranje feta, ukoliko je radna taka izabrana da je potencijal gejta suprotnog znaka od potencijala drejna. U svakom sluaju ema na slici 6.12 je ista samo se veliine pojedinih otpora moraju adekvatno odabrati. Budui da je kod mosfeta kod ugraenog kanala potencijal gejta istog znaka kao i potencijal drejna, mogue je neposredno vezati pojaavake stepene jedan za drugi, to je nepotrebno posebno kolo za
45
Meutim, ako se napajanje vri iz izvora relativno niskog napona, koji nije mnogo vei od baznog napona UBE kolektorska struja e se mijenjati sa promjenom baznog napona.
a - pomjeranje uslijed promjene kolektorske struje ICBO

b pomjeranje uslijed promjene faktora strujnog pojaanja b
ime su odreene granice rada tranzistora i fetova? Zbog ega se koriste kondenzatori na spregu? Da li napon gejta kod feta zavisi od veliine spoljanjeg otpora gejta RG ako zavisi, zato, kako i pod kojim uslovima? Opii kako fet radi kao pojaava? Opii kako tranzistor radi kao pojaava? U koju vrstu pojaavaa moe staviti pojaava sa fetom a u koju pojaava sa tranzistorom? ta je radne prava,a ta radna taka? ime je odreena radna prava i radna taka? Gdje treba da se nalazi radna taka na radnoj pravoj? Da li se poloaj radne take na radnoj pravoj kod tranzistora razlikuje od poloaja radne take na radnoj pravoj kod fet? ta bi se desilo kada bi radna taka bila u oblasti zasienja izlaznih tranzistorskih karakteristika? Skicirati talasni oblik kolektorske struje i kolektorskog napona ako se privede sinusoidalna bazna struja a radna taka se nalazi u taki IC=0, UCE=UCC. Pokazati kako se grafiki odreuje prenosna karakteristika, ako su date izlazne karakteristike i radna prava. Zato se dinamika radna prava razlikuje od statike? Kako se kod feta ostvaruje samopolariziranje gejta? Kako utie promjena temperature na poloaj radne take kod feta? ta se uzima u obzir prilikom dimenzioniranja razdjeljnika napona za napajanje gejta kod feta? Kakva je uloga kondenzatora za spregu na ulazu i izlazu pojaavaa? Zato se paralelno otporu u kolu sorsa vezuje kondenzator? Kako se odreuje veliina njegovog kapaciteta? Po emu se ema za polariziranje mosfeta razlikuje od eme za polariziranje feta? Zato se mosfetovi mogu direktno spregnuti drejn prethodnog za gejt narednog mosfeta?
c pomjeranje uslijed promjene baznog napona Slika 6.13.Pomjeranje radne take kod tranzistora
6.6. STABILIZIRANJE RADNE TAKE TRANZISTORA 6.6.1. Stabiliziranje radne take tranzistora naponskom povratnom spregom
Stabiliziranje naponskom povratnom spregom vri se na taj nain to se bazna struja uini zavisnom od kolektorskog napona. Na slici 6.14a dato je rjeenje ovog problema. Bazni otpor se drugim krajem vezuje za kolektor tranzistora umjesto za napon napajanja. Neka se kolektorska struja povea iz bilo kog razloga. Uslijed poveanja kolektorske struje, poveava se pad
Na slici 6.13c data je ulazna karakteristika tranzistora. Na slici se vidi da e promjena bazne struje biti utoliko vea koliki je bazni otpor manji. U sluaju da je bazni otpor mali, neophodno je izvriti na neki nain kompenziranje promjene baznog napona, jer uslijed promjene bazne struje mijenjat e se kolektorska struja, a sa njom i radna taka u polju izlaznih karakteristika. ZA PONAVLJANJE: Kakav je to istosmjerni poluprovodnikih elemenata? reim rada
46
napona na kolektorskom otporu RC pa se kolektorski napon UCE smanji. Smanjenjem kolektorskog napona, smanjit e se struja kroz bazni otpor tj. smanjie se bazna struja. Uslijed promjene bazne struje smanjit e se i kolektorska struja, odnosno smanjit e se prvobitan porast kolektorske struje. Prema tome uslijed povratnog dejstva stabilizira se i poloaj radne take.
UCE, uslijed ega e se smanjiti bazna struja kroz otpor RB, pa prema tome i kolektorska struja. Na slici 6.14b pokazano je kako se pomijera radna taka kada se napon napajanja smanji za DUCC. Pri tome uslijed povratne sprege bie sprijeeno pomjeranje radne take i kada se na ulaz dovede signal. Prema tome uslijed povratne sprege pomjeranje radne take bie mnogo manje nego kada nema povratne sprege. Ovakav pojaava e slabo pojaavati signal. Da bismo sprijeili ovo povratno dejstvo za izmjenini signal povratnu spregu emo izvriti kao to je pokazano na slici 6.14c. Otpor RB emo uzeti iz dva dijela RB1 i RB2 tako da je: RB=RB1+RB2, i srednju taku blokirati kapacitetom C3. Na taj nain otpor RB2 i kapacitet C3 ine filter za izmjeninu struju. Ukoliko je kapacitet C3 dovoljno velik, potencijal take A je praktino nezavisan od trenutne vrijednosti kolektorskog napona. Prema tome i bazna struja e za vrijeme cijele periode izmjeninog signala ostati konstantno nezavisna od trenutne vrijednosti kolektorske struje odnosno kolektorskog napona. Dakle, ovakvo izvedena sprega radi stabiliziranja radne take nee uticati na pojaanje ovog pojaavaa. Ukoliko je RC u isto vrijeme i otpor optereenja tranzistora, a RB2 mnogo vei od RC radna take treba da se nalazi na sredini izmeu taaka A i B. To znai da treba kolektorski otpor tako izabrati da na njemu bude priblino polovina napona napajanja. Meutim ukoliko otpor optereenja nije sam kolektorski otpor, ve otpor RL koji je obino i manji od RC, imaemo dinamiku radnu pravu razliitu od statike, pa radnu taku treba tako izabrati da bude na sredini radnog dijela dinamike radne prave.
a uprotena ema veze
b pomjeranje radne prave i radne ta ke prilikom promjene napona napajanja
c ema kod koje je sprije ena povratna sprega za izmjenini signal Slika 6.14. Stabiliziranje radne take naponskom povratnom spregom
Slika 6.15 Statika i dinamika radne prava pojaavaa sa slike 6.14c
Dakle na sredini izmeu A' i B' na slici 6.15. Prema tome UCE moe biti i manji od UCC/2. U svakom sluaju je:
Rc = Ucc - Uce Ic + Ib
Radna taka e se odravati u sredini radne oblasti i kada se napon napajanja promjeni. Naime, smanjenjem napona napajanja UCC smanjit e se kolektorski napon
47
a veliina baznog otpora je:

R B = R B1 + R B 2 = U CE - UBE IB
Radi analize istosmjernog reima izostavljeni su kondenzatori i ema uproena kao na slici 6.17. Uproenje se sastoji u tome to smo po Tevenenovoj teoremi umjesto razdjeljnika napona uzele ekvivalentni izvor napona praznog hoda i unutranjeg otpora RB. Ovaj napon praznog hoda (kada nema bazne struje IB) je: R B1UCC U= . R B 2 + R B1 Unutranji otpor (izvor za napajanje napona UCC kratko spojen):
RB = R B1R B2 . RB1 + R B2
Podjela otpora RB na otpor RB1 i RB2 nije kritina ali treba voditi rauna o tome da je otpor RB1 vezan za izmjenini napon paralelno ulazu i da smanjuje ulazni otpor pojaavaa, a RB2 paralelno izlazu i da kroz njega protie dio izlazne struje. Ukoliko je taj otpor manji, utoliko veu snagu uzima otporu optereenja odnosno toliko se smanjuje izlazni signal. Obino se uzima da je RB1 priblino jednak ulaznom otpora pa koliko otpor otpornik RB1 preuzima ulazne toliko i otpornik RB2 izlazne struje.
6.6.2. Stabiliziranje radne take strujnom povratnom spregom

Odgovarajuu stabiliziranje ve smo imali kod feta i mosfeta (slike 6.11 i 6.12). Za razliku od prethodnog nainu stabiliziranja radne take tranzistora u ovom sluaju ulazna struja zavisi od izlazne struje. Zato i kaemo da imamo strujnu povratnu spregu. Na slici 6.16 data je ema pojaavaa sa strujnom povratnom spregom.
Da bi smo jo vie uprostili analizu pretpostavimo da je otpor RB=0. U tom sluaju: U=UE+UBE. Ako se iz bilo kojeg razloga promjeni kolektorska struja, promjenit e se i struja kroz otpor RE, koja je jednaka zbiru bazne i kolektorske struje IB+IC. Neka se kolektorska struja povea, radi poveanja kolektorske struje, povea se pad napona na otporu RE, kako je U=konst. to e se UBE smanjiti, pa e se amanjiti i bazna struja. Uslijed smanjenja bazne struje, smanjit e se i kolektorska. Prema tome ovo kolo djeluje tako na istosmjerni reim da svaku promjenu kolektorske struje smanjuje, odnosno stabilizira kolektorsku struju, a to znai i radnu taku tranzistora. Postojanje otpora RB umanji e se stabilnost radne take. Uslijed postojanja otpora RB bie U=UE+UBE+URB Zbog toga to se promjena napona UE, raspodjeljuje izmeu baze tranzistora i otpora RB, promjena UBE e biti manja, pa je i efikasnost stabiliziranja radne take manja. Znai, za vee stabiliziranje treba otpor RB da bude to manji. Ukoliko je otpor Re vei, vei je pad napona na njemu, bie vea i promjena napona sa istom promjenom kolektorske struje, pa e stabilnost biti vea ukoliko je emitorski otpor RE vei. Za dimenzioniranje otpora RB i RE ne moemo uzeti u obzir samo stabilnost radne take. injenica je da otpor RE ne moe biti toliko veliki, da pri struji IE napona UE bude vei od napona napajanja UCC. Obino se uzima da je napon: 1 UE = UCC 3 Otpor RC je priblino jednak otporu RE. Otpor RB1 u praksi je obino deset puta vei od otpora RE. Ovo je zbog toga da taj otpor bude dovoljno mali kako bi bazna struja bila manja od struje kroz otpor RB1, a sa
6.16 Stabiliziranje radne take strujnom povratnom spregom
6.17 Uprotena ema za analizu istosmjernog reima rada
48
druge strane da struja kroz otpor RB2 bude dovoljno mala u odnosu na kolektorsku struju. Ovakvim stabiliziranjem radne take obezbjeen je pravilan poloaj radne take i kada se napon napajanja promjeni. Smanjenjem napona napajanja smanjit e se i kolektorska struja, a kako je baza vezana za razdjeljnik napona proporcionalno e se smanjiti i bazna struja, tako da e radna taka biti priblino na sredini radne prave, bilo koliki da je napon napajanja, analogno sluaju naponske povratne sprege (slika 6.15).
Kako je dioda inverzno polarizirana, a napon UBE vei od 0.2V, to kroz diodu tee inverzna struja IS=const. Prema emi na slici 6.18a kolektorska struja je
IC = bIB + (1 + b )ICBO = bI - b IS + (1 + b )ICBO
Ukoliko je IS=ICBO uticaj promjene ICBO sa temperaturom se smanjuje za b puta. Praktino kolektorska struja postaje nezavisna od temperature, jer je b mnogo vea od jedinice. ta se ustvari deava? Kolektorska inverzna struja ICBO, koja je priblino jednaka inverznoj struji diode, poveava se sa porastom temperature. Meutim, inverzno se poveava i inverzna struja diode IS. Koliko god da se povea ICBO, toliko se povea IS. Istovremeno koliko se povea IS toliko se smanji IB, pa koliko bi se poveala kolektorska struja usljed poveanja ICBO, toliko se i smanji uslijed smanjenja IB. Ovakav nain temperaturnog stabiliziranja ima prednost nad stabiliziranjem radne take datom na slici 6.16 jer dioda zamjenjuje dva otpornika i jedan elektrolitski kondenzator. Pored toga, u sluaju diodnog kompenziranja nema pada napona na emitorskom otporu, pa je cjeli napon napajanja iskoriten za aktivan rad tranzistora. Promjena baznog napona u ovom sluaju praktino nema nikakvog uticaja na veliinu kolektorske struje, naroito ako je napon napajanja mnogo vei od baznog napona. Meutim, promjena faktora strujnog pojaanja u ovom sluaju nije kompenzirana to je nedostatak ove eme. Kod silicijumskih tranzistora kod kojih je inverzna struja veoma mala ili kod germanijumskih tranzistora koji rada sa vrlo velikom kolektorskom strujom, kod kojih je kolektorska struja mnogo vea od struje zasienja, promjena baznog napona ima mnogo vei uticaj na promjenu kolektorske struje. U tom sluaju stabiliziranje kolektorske struje se vri pomou direktno polarizirane diode slika 6.18b. Tokom rada tranzistora struja I se moe smatrati konstantnom. Poveanjem temperature smanjuju se istovremeno bazni napon UBE i napon na diodi UD tako da struja IB ostaje nepromijenjena ako su temperaturni koeficijenti promjene napona na diodi i bazi isti. Ukoliko je struja ID manja od struje IC+IB a spoj diode priblino isti kao to je emitorski spoj tranzistora, temperaturni koeficijent diode e biti vei, pa e promjena UBE biti prekompenzirana tako da e biti djelimino kompenzirana i promjena faktora strujnog pojaanja b i ICBO. Temperaturno kompenziranje pomou diode se vrlo esto koristi u integriranim kolima poto se u integriranim kolima na istoj ploici silicijuma prave i tranzistori i diode i otpornici. Poto diode i tranzistori zauzimaju mnogo manje mjesta od otpornika, to se otpornici izbjegavaju. Pogotovo se izbjegavaju veliki kapaciteti, koji se praktino ne mogu ni ostvariti u integriranoj tehnici. Prema tome, temperaturno kompenziranje pokazana na slici 6.18b u integriranoj tehnici se vrlo esto koristi.
6.6.3. Stabiliziranje radne take diodama

Polariziranje tranzistora se moe i tako izvriti da se u kolu ukljui elemenat koji e izvriti kompenziranje temperaturne promjene kolektorske struje.Takav elemenat je dioda. Na slici 6.18a prikazano je kako se to moe ostvariti.
a kompenziranje promjene ICBO
b Kompenziranje promjene baznog napona Slika 6.18 Kompenziranje temperaturne promjene kolektorske struje pomou dioda
Kako je uticaj promjena struje zasienja dominantan kod germanijumskih tranzistora, koji su obino PNP tipa, to je ovo kompenziranje i uinjena za PNP tranzistore. Kao to se vidi dioda je vezana izmeu baze i emitora ali tako da je inverzno polarizirana. Ukoliko je UCC mnogo vei od UBE ima se
I= UCC - UBE U = CC = const. RB Rb
49
Pojaava sa slike 6.16, praktino u integriranoj tehnici se ne moe ostvariti zbog velikog kapaciteta za spregu sa ostalim stepenima pojaavaa i kondenzatora velikog kapaciteta koji blokira emitorski otpornik (CE).
te dvije pojave jedna drugu mogu ponititi, tako da kolektorska struja ostane nepromijenjena prilikom promjene temperature.
6.6.4. Stabiliziranje radne take termistorom temperaturno zavisnim otporom

Umjesto direktno polariziranih dioda, za stabiliziranje radne take mogu se koristiti i termistori, koji imaju negativan temperaturni koeficijenat otpora NTC termistori, isto kao dioda. Na slici 6.19 data je ema pojaavakog stepena kod koga se stabiliziranje radne take vri termistorom. Razlikuje se od slike 6.18 po tome to je umjesto diode vezan termistor. Pored toga se na slici vidi kako se moe izbjei da termistor bude vezan paralelno ulazu tranzistora i na taj nain smanji pojaanje odvodei dio struje. Sekundar ulaznog transformatora je vezan izmeu srednje take A razdjeljnika napona i baze tranzistora B. Na taj nain ekvivalentan otpor RB je vezan u seriju sa sekundarom transformatora.
NTC termistor
Slika 6.20 Kompenziranje temperaturne promjene kolektorske struje sa temperaturno zavisnim otporima
Da bi ovo kompenziranje dobro funkcioniralo neophodno je da se temperatura zavisnih otpornika i temperatura emiterskog spoja to manje razlikuje. Zbog toga ove otpornike treba postaviti uz samo kuite tranzistora. U praksi je teko nai termistor odgovarajueg otpora i odgovarajueg temperaturnog koeficijenta. Zbog toga se u seriju sa termistorom i paralelno njemu vezuju obini otpornici kako bi se podesila vrijednosti ukupnog otpora i temperaturnog koeficijenta. ZA PONAVLJANJE: Zbog ega se kod tranzistora mora izvriti stabiliziranje radne take? Kako se ostvaruje polariziranje sa naponskom povratnom spregom. Nacrtati emu? ta e se desiti sa radnom takom kod tranzistora kod koga je stabiliziranje radne take ostvorena naponskom povratnom spregom ako se napon napajanja smanji i ako se napon povea? Nacrtati emu tranzistorskog pojaavaa sa stabiliziranjem radne take strujnom povratnom spregom i objasniti kako se stabilizira radna taka? Zato se stavlja kondenzator paralelno emitorskom otporu? ta bi se desilo kada ga ne bi bilo? Kako se dimenzioniraju otpori razdjeljnika napona koji slui za polariziranje baze tranzistora? ta e se desiti ako se promjeni napon napajanja tranzistorskog pojaavaa kod koga je stabiliziranje radne take izvrena stujnom povratnom spregom? Nacrtati emu i objasniti kako se vri temperaturno kompenziranje promjene kolektorske struje zasienja. Kako se vri temperaturno stabiliziranje kolektorske struje pomou termistora koji ima negativni temperaturni koeficijent promjene otpora? ema? Kako se vri stabiliziranje kolektorske struje pomou otpora sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom promjene otpora? ema?
Slika 6.19 Upotreba NTC za temperaturno stabiliziranje
Kada budemo govorili o izlaznim pojaavaima vidjeemo da ovo smanjuje izoblienja. Ukoliko ne elimo da otpor polariziranja bude ukljuen serijski sa ulaznim signalom, moemo srednju taku razdjeljnika za izmjenini signal vezati za masu na taj nain to emo izmeu take A i mase vezati kondenzator velikog kapaciteta.
PTC termistor
Temperaturno zavisan otpor sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom (PTC termistor ili pozistor ili senzistor) moemo vezati umjesto otpornika R2 (slika 6.20). Sa porastom temperature otpor ovog otpornika raste. Uslijed toga opada struja I, opada napon take A, te e opadati i bazna struja IB. Uslijed pada napona na emiterskom spoju (sa porastom temperature) bazna struja bi porasla. Prema tome ove dvije pojave imaju suprotno dejstvo. Ako se pravilno izabere PTC - pozistor
RC POJAAVAI
poglavlje
Elektronska i ekvivalentna ema RC pojaavaa sa fetom
POJAAVAI SA KAPACITIVNOM SPREGOM RC POJAAVAI
51
7. POJAAVAI SA KAPACITIVNOM SPREGOM RC POJAAVAI

Govorei o istosmjernom reimu rada pojaavakih elemenata ve smo pretpostavili da je sprega izmeu pojedinih pojaavakih stepeni, sprega generator pojaavaki stepena i sprega pojaava - potroa, odnosno optereenje, kapacitivna. Takvi pojaavai su uglavnom niskofrekventni i pojaavai video signala. Kapacitet za spregu se stavlja da bi izolirao pojaavaki stepen u pogledu istosmjerne struje od prethodnog ili slijedeeg pojaavakog stepena, odnosno od pobudnog generatora i potroaa. Preko ovog kapaciteta prenosi se izmjenini signal. Da se uslijed prisustva kapaciteta ne bi smanjilo pojaanje, ovaj kapacitet treba da je vrlo velik, tako da se pad napona signala na njemu moe zanemariti. U ovom poglavlju emo izvriti analizu pojaavaa sa kapacitivnom spregom, pretpostavljajui da je signal mali, odnosno, pretpostavljajui da je poluprovodniki elemenat linearan. Analiza pojaavakog koracima: 1. kola se vri u slijedeim kapaciteta. Zbog toga se ovdje i vri detaljna analiza pojaavaa sa kapacitivnom spregom kako bismo se sa jedne strane upoznali sa amplidudskim i faznim izoblienjima i sa druge strane nainom analize kola i osobinama samih kola.
7.1. POJAAVA SA UZEMLJENIM SORSOM

Kompletna ema pojaavaa sa kondenzatorskom spregom u kome je pojaavaki elemenat fet, data je na slici 7.1. Pored samog pojaavaa, koji je na slici uokriven crticama, na emi su dati i izvor za napajanje sa unutranjim otporom, otpor potroaa i kapacitet potroaa. Pored toga dati su i kondenzatori za spregu. Kondenzator C2 emo smatrati djelom samog pojaavaa, a kondenzator C1 djelom koji pripada pobudnom generatoru prikljuenom na ulaz pojaavaa. Ukoliko je dati pojaava jedan stepen viestepenog pojaavaa, to je Eg napon praznog hoda prethodnog stepena, Rg izlazni otpor a C1 je kapacitet za spregu prethodnog i datog pojaavakog stepena. Otpor RL i kapacitet CL su ulazni otpor i ulazni kapacitet serijskog stepena. Na slici je prikazana ema sa strujnim stabiliziranjem radne take.
2.
3.
Nacrta se kompletna ema pojaavaa sa ekvivalentnom emom poluprovodnikog elementa, a zatim se pod uticajem ulaznog signala trai kakav je odziv na izlazu, Da bi olakali analizu najprije tako nacrtanu emu uprostimo. Umjesto grupe serijski ili paralelno vezanih otpornika, u novoj uprotenoj emi crtamo jedan ekvivalentni otpor, Umjesto vie paralelno vezanih kapaciteta crtamo jedan, iji je kapacitet jednak zbiru svih paralelno vezanih.
Ovakva analiza se moe izviti pomou bilo koje ekvivalentne eme. Meutim, za analizu niskofrekventnih tranzistorskih pojaavaa, najee se koristi ekvivalentna ema sa h parametrima. U novije vrijeme, od kada se za analizu elektronskih kola koristi raunar, ponovo se analiza vri pomo u T ekvivalentne eme, jer se za analizu istosmjernog reima korisiti Ebers-Molov model. Da bi se na isti nain analizirala kola sa fetom, mosfetom, elektronskim cjevima i tranzistorima koristi se hibridni model tranzistora i odgovarajui model za ostale elemente. Ve pojaava sa jednim elementom, kao to je pojaava sa kapacitivnom spregom, je dosta sloen za analizu, zato se ekvivalentna ema esto uprotava. Najee se uprotavanje sastoji u tome da se povratno dejstvo zanemari. Odnosno, da se izvri unilateriziranje ekvivalentne eme (signal se prostire samo od ulaza ka izlazu elementa). Pojaavai sa kapacitivnom spregom sve se manje koriste u ureajima, jer ih potiskuju direktno spregnuti pojaavai koji se izrauju u integriranoj tehnici. Ovi posljednji postaju iz dana u dan sve jeftiniji i pouzdaniji, a po karakteristikama nadmauju pojaavae sa diskretnim elementima. Meutim, i kod tih pojaavaa ulaz i potroa se prikljuuju preko
Slika 7.1 RC pojaava sa fetom
Ekvivalentnu emu datog pojaavaa za izmjeninu struju crtamo tako, to uzimamo da je za izmjeninu struju istosmjerni izvor napajanje kratko spojen, te taku UDD veemo za masu. Pored toga, izmeu taaka G, D i S nacrtamo ekvivalentnu emu feta. Na slici 7.2 je data kompletna ekvivalentna ema pojaavaa za izmjenini signal. Da bi olakali posao, pretpostaviemo da je kapacitet CS, vezan paralelno otporu RS u kolu sorsa, vrlo velik, tako da i za najnie frekvencije pretstavlja kratku vezu za izmjeninu struju. Uticaj ovog kondenzatora na rad pojaavaa emo analizirati u poglavlju 7.3. Ulazna provodnost feta gg vrlo je mala, tako da je moemo slobodno zanemariti. Sa ovim pretpostavkama, ekvivalentnu emu emu sa slike 7.2 moemo uprostiti. Na slici 7.3 nacrtana je uprotena ema, u kojoj je
52
pored toga, umjesto paralelne veze otpora RG1||RG2 stavljen ekvivalentni otpor RG=RG1RG2/(RG1+RG2) i otpor RD koji predstavlja paralelnu vezu unutranjeg i spoljanjeg otpora drejna R'D=RD/(1+ RDgd). ema na slici 7.3 je jo uvijek vrlo sloena. ak i kada bi sa ovakvom emom izvrili analizu pojaavaa, dobili bismo sloene izraze, tako da bi iz njih teko mogli izvesti neke zakljuke. Da jo vie uprostimo analizu,
pretpostaviemo da se kapaciteti mogu zanemariti pod izvjesnim uslovima. Na srednjim frekvencijama se svi kondenzatori velikog kapaciteta mogu zanemariti, jer predstavljaju kratku vezu, a svi kondenzatori malog kapaciteta predstavljaju prekid. Kod prvih je kapacitivna otpornost (kapacitansa) zanemarivo mala, a kod drugih, praktino, beskonano velika.
Slika 7.2 Kompletna ekvivalentna ema RC poja avaa sa fetom (slika 7.1)
Na niskim frekvencijama, uzimaju se u obzir samo veliki kapaciteti, jer se na niskim frekvencijama njihova kapacitivna otprrnost ne moe zanemariti, oni vie ne predstavljaju kratak spoj.
Na visokim frkvencijama i mali (obino parazitni) kapaciteti dolaze do izraaja. Njihova kapacitivna otpornost postaje konana, i toliko je manja koliko je frekvencija via.
Slika 7.3 Uprotena ekvivalentna ema sa zanemarivo malom kapacitivnom otporno u XCs u kolu sorsa
7.1.1. Pojaanje na srednjim frekvencijama

Na slici 7.4 data je uprotena ekvivalentna ema za srednje frekvencije pojaavaa sa slike 7.1. Ekvivalentna ema sa slike 7.3 je uprotena tako to su izostavljeni kapaciteti za spregu C1 i C2 vrlo veliki, i zamjenjeni kratkom vezom. Kapaciteti Cgs, Cgd, Cds, i CL izostavljani su, jer su malog kapaciteta (beskonano velika kapacitivna otpornost), pa je praktino na njihovim mjestima kolo prekinuto.
Na osnovu uprotene eme za srednje frekvencije (slika 7.4), moemo izraunati pojaanje napona na tim frekvencijama. Uo A us = = -gmR'L Ui gdje je: R'L = RD||1/gd||RL.
Iz jednaine za pojaanje vidimo da je fazni pomjeraj izlaznog u odnosu na fazu ulaznog signala jednak 180. Zaista, porastom ulaznog napona poraste struja drejna, pa napon drejna opada uslijed poveanja pada napona na otporu drejna. U sluaju da je otpor drejna u isto vrijeme i potroa, pojaanje bi bilo: RD A us = gmR'D = gm 1 + gdR D
Slika 7.4 Ekvivalentna ema pojaavaa sa slike 7.1. na srednjim frekvincijama
Interesantno je nai i pojaanje u sluaju da je otpor optereenja mnogo vei od otpora drejna (RD>>1/gd):
53
A uo = gm
1 =m gd
7.1.2. Pojaava sa fetom na niskim frekvencijama

Na slici 7.5 data je ekvivalentna ema za niske frekvencije. Na niskim frekvencijama vie ne moemo zanemariti kapacitete za spregu C1 i C2, jer na niskim frekvencijama njihova kapacitivna otpornost XC nije zanemarivo mala. Ukoliko je frekvencija nia, utoliko je XC vea, pa se pad napona na njima ne moe zanemariti. Umjesto da se prenese napon na ulaz pojaavaa, odnosno, na otpor optereenja, ulazni, odnosno, izlazni napon e se smanjiti za pad napona na kondenzatorima za spregu.
Veliina m se naziva faktor naponskog pojaanja. Prema tome, izlaz feta se moe predstaviti kao generator elektromotorne sile jednake mUgs sa kojim je u seriju vezan njegov unutranji otpor rd=1/gd. Ovo emo kasnije u analizi koristiti. U svim izrazima za pojaanje nije nikakvu ulogu igrao unutranji otpor generatora i ulazni otpor pojaavaa. Posmatrajui pojaava sa strane generatora, za generator je bitan samo ulazni otpor pojaavaa. Od toga otpora zavisie napon na njemu. Posmatrajui pojaava sa ulazne strane on se ponaa kao otpor. Ri = RG U sluaju da je ulazni otpor pojaavaa beskonano velik, odnosno da je RG beskonano velik ili praktino mnogo vei od unutranjeg otpora generatora Rg ulazni napon bi bio jednak elektromotornoj sili generatora, pa bi se na izlazu dobio najvei signal. Kako RG nije mnogo vei od Rg , to e na ulazu signal biti oslabljen. Pojaanje pojaavaa, raunajui ga u odnosu na elektromotornu silu (EMS) generatora na ulazu je
A es = U o U o Ui RG = = A us Eg Ui E g RG + Rg
Slika 7.5 Ekvivalentna ema RC pojaavaa za podru je NF
Ovako izraunato pojaanje uzima u obzir spregu izmeu pobudnog generatora i pojaavaa. Nije svejedno koliki je unutranji otpor generatora i ulazni otpor pojaavaa. U sluaju da je unutranji otpor generatora Rg mnogo vei od ulaznog otpora pojaavaa, ukupno naponsko pojaanje moe biti malo, pa se moe desiti da slabljenje na ulazu bude vee od pojaanja pojaavaa. Tada pojaava nema nikakve svrhe, jer je tada Aes manje od jedinice. Signal nee biti pojaan, ve oslabljen. Posmatrajui pojaava sa strane optereenja, on se prema Tevenenovoj teoremi moe predstaviti kao generator EMS jednake naponu praznog hoda i unutranjeg otpora jednakog otporu koji se dobije kada se stvarni (nezavisni) naponski generatori kratko spoje. U ovom sluaju treba kratko spojiti generator Eg. Ako nema Eg, nee biti ni U, pa je:
Ro = Uo = R'D . Io
Uslijed prisustva kapaciteta C2 u kolu drejna imamo impendancu, koju ine R'D, C2 i RL. Uzevi tu impedansu u obzir na izlazu bi se dobio napon U'o. Izlazni napon je smanjen za pad napona na kondenzatoru C2, pa je pojaanje na niskim frekvencijama.
A un = U'0 U 0 1 = A us w U i U'0 1- j n w
gdje je: Aus - pojaanje na srednjim frekvencijama, a

wn = 1
' C 2 (R D
+ RL )
Ova frekvencija je donja granina frekvencija. Pojaanje pojaavaa na toj frekvenciji opadne za 3 dB, odnosno na 0.707 od vrijednosti pojaanja na srednjim frekvencijama. Odnos pojaanja na niskim i srednjim frekvencijama izraen u dB je:
A A un wn (dB ) = 20 log un = -10 log 1 + w A us A us
2
Ako iskljuimo potroa, napon na krajevima izlaza pojaavaa e biti: Eo=gmUiR'D Prema tome, za naredni stepen pojaavaa, ako je on dio viestepenog pojaavaa, ovaj pojaavaki stepen se moe zamjeniti generatorom EMS Eo i njegovim unutranjim otporom Ro. Analizu slijedeih stepena pojaavaa emo izvriti isto kao i ovog, samo e u tom serijskim stepenu EMS generatora umjesto Eg biti E0, a unutranji otpor umjesto Rg biti Ro.
Na slici 7.6 data je ova zavisnost. Na ordinati je odnos pojaanja izraen u decibelima, a na apscisi je u logaritamskoj razmjeri dat odnos f/fn. Na slici se vidi da, kada je frekvencija nekoliko puta vea od donje granine frekvencije, pojaanje je praktino jednako pojaanju na srednjim frekvencijama. Kada je frekvencija nekoliko puta manja od granine, dalje smanjenje pojaanja se nastavlja po pravoj. Prema gornjim jednainama, kada je frekvencija nekoliko puta
54
vea od donje granine frekvencije lan, (fn/f)2 je mnogo manje od jedinice, pa ga u odnosu na jedinicu moemo zanemariti, te je odnos pojaanja u dB jednak nuli, odnosno pojaanje je jednako pojaanju na srednjim frekvencijama. Za frekvencije nie od granine frekvencije, (fn/f)2 je mnogo vee od jedinice. Jedinicu moemo zanemariti pa je:
A un f (dB) = 20 log A us fn
frekvencijama. Ako povuemo pravu kroz taku na krivoj, gdje je promjena faze 45, tako da se ona priblino poklapa sa krivom, dobiemo i idealizovanu promjenu faze. Na slici 7.7 ova idealizovana zavisnost promjene faze od frekvencije izvuena je crticama i njen je nagib 45 po dekadi.
Slika 7.7 Frekventna raspodjela faze na NF i VF
7.1.3. Pojaava sa fetom na visokim frekvencijama

Na slici 7.8 nacrtana je ekvivalentna ema pojaavaa sa kapacitivnom spregom za rad na visokim frekvencijama. U odnosu na emu za srednje frekvencije, ema za visoke frekvencije sadri i parazitne kapacitete Cgs, Cgd, Cds i CL (uporediti sa emom na slici 7.4). Posljednja dva su predstavljena kao jedan, iji je kapacitet jednak zbiru Cds+CL. Naponsko pojaanje na visokim frekvencijama, prema ekvivalentnoj emi je: 1 A uv = A us w 1+ j wv gdje je:
wv 1
' C 0R L
Slika 7.6 Frekventna raspodjela amplitude na NF i VF
Po ovoj jednaini na graninoj frekvenciji, kada je f=fn odnos pojaanja izraen u dB jednak je nuli i za svaku dekadu opadanja frekvencije pojaanje Aun opada za 20 dB. Za odnos frekvencija fn/f=2 (jedna oktava), smanjenje pojaanja iznosi 6 dB. Idealizovana promjena pojaanja sa frekvencijom na slici je izvuena crticama. Na slici 7.7 data je zavisnost fazne razlike pojaanja na niskim u odnosu na pojaane na srednjim frekvencijama, odnosno, promjena faze izlaznog signala vie od 180 se ima kod pojaanja na srednjim
55
gornja kruna frekvencija, a wv/2p=fv gornja granina frekvencija pojaavaa sa kapacitivnom spregom.
uzemljenja na vie, dok je na slici 7.3 usmjeren prema uzemljenju.
Slika 7.8 Ekvivalentna ema RC pojaavaa na visokim frekvencijama, uprotena ema sa slike 7.4
Apsolutna vrijednost pojaanja je:

A uv = A us 1 f 1 + j f v
2
Slika 7.10 Ekvivalentna ema pojaavaa sa uzemljenim drejnom

Na slici 7.11 ekvivalentna ema je uprotena za srednje frekvencije rada pojaavaa. Posmatrajui emu ili ekvivalentnu emu pojaavaa moemo zakljuiti da je naponsko pojaanje ovog pojaavaa sigurno manje od jedinice. Izlazni napon U0 koji je na srednjim frekvencijama jednak naponu sorsa US, manji je od ulaznog napona za veliinu napona Ugs izmeu gejta i sorsa. Interesantno je primjetiti jo neto. Napon na izlazu ovog pojaavaa je u fazi sa naponom na ulazu. Porastom napona na ulazu, poraste struja sorsa, a sa njom poraste i pad napona na otporu sorsa. Pojaanje napona na srednjim frekvencijama je prema slici 7.11:
A us =
' gmR L ' 1 + g mR L
Na slici 7.6 je data zavisnost pojaanja od frekvencije odnosno, od f/fv, a na slici 7.7 zavisnost faze od istog odnosa f/fv. Iz slika i iz jednaina se vidi da e pojaanje biti jednako pojaanju na srednjim frekvencijama, kada je frekvencija nekoliko puta (bar za 2 oktave) manja od gornje granine frekvencije, a da e opadati za 6 dB po oktavi odnosno, 20 dB po dekadi kada je frekvencija nekoliko puta vea od gornje granine frekvencije.
7.2. POJAAVA SA UZEMLJENIM DREJNOM

Na slici 7.9 data je ema pojaavaa sa uzemljenim drejnom. Drejn je uzemljen samo za izmjeninu struju, preko izvora za napajanje UDD.
gdje je RL otpor koji ine paraleleno vezani otpor optereenja RL, otpor sorsa RS i unutranji otpor drejna rd=1/gd. Iz jednaine za pojaanje se vidi da je pojaanje pozitivna veliina, to znai da su ulazni i izlazni naponi u fazi. Osim toga, vidi se da je pojaanje manje od jedinice. Ukoliko je gmR'L vee utoliko je pojaanje po veliini blie jedinici. Ulazni otpor pojaavaa na srednjim frekvencijama je: Ri=RG
Slika 7.9 ema poja avaa sa uzemljenim drejnom
Na slici 7.10 nacrtana je ekvivalenta ema pojaavaa. Ako ovu emu uporedimo sa ekvivalentnom emom pojaavaa sa uzemljenim sorsom koja je data na slici 7.3 vidimo da su one po obliku iste, ali se razlikuju po tome to se na odgovarajuim mjestima nalaze razliiti elementi: umjesto otpora RD, na slici 7.10 nalazi se otpor RS, umjesto kapaciteta Cgd, kapacitet Cgs, a smjer struje generatora gmUgs na slici 7.10 je usmjeren od
Slika 7.11 Uprotena ekvivalentna ema sa slike 7.9 na SF
Za izraunavanje izlaznog otpora neophodno je sve nezavisne naponske izvore kratko spojiti. Prema tome
56
izlazni otpor e zavisiti od unutranjeg generatora na ulazu. Konano dobijamo

R0 = 1 gm
otpora
Za isti fet, iste otpore RS=RD, iste otpore optereenja RL i iste kapacitete pojaava sa uzemljenim drejnom ima viu graninu frekvenciju za (1+gm R'L) puta. Kod pojaavaa sa uzemljenim drejnom povratno dejstvo preko parazitnog kapaciteta je mnogo manje nego kod pojaavaa sa uzemljenim sorsom. Promjena bilo kog parametra na izlazu pojaavaa (gm, RD, RL, C0), nee uticati na promjenu ulazne impedanse feta. Uzrok promjene parametara moe biti: promjena temperature, promjena napona ili struje feta u ovom pojaavakom stepenu i feta u narednom stepenu. Zbog toga to pojaava sa uzemljenim drejnom smanjuje uticaj narednog stepena na prethodni, esto se koristi kao stepen za "izolaciju", za razdvajanje dva susjedna stepena. Kako im je ulazna impedanca velika, a izlazna mala, koriste se i za prilagoavanje impedanci. Vidjeli smo, da ako je otpor generatora (to moe biti npr. kristalni mikrofon) veliki, a ulazni otpor pojaavaa mali ukupno pojaanje moe biti vrlo malo. U tom sluaju izmeu pojaavaa i mikrofona stavljamo stepen sa uzemljenim drejnom, koji na ulazu ima veliku impedansu, prilagoenu mikrofonu, a na izlazu malu impedansu prilagoenu ulazu pojaavaa. Interesantno je zapaziti da je izlazna struja ovog pojaavaa mnogo vea od ulazne, to znai da se radi o pojaavau struje. Kako je ulazni otpor velik, a izlazni mali, to bi ovaj pojaava mogao da se uvrsti u pojaavae sa prenosnom provodnou.
Dakle izlazni otpor pojaavaa sa uzemljenim drejnom je vrlo mali i to utoliko je manji ukoliko je strmina gm feta vea. 7.2.2. Pojaanje na niskim frekvencijama Pojaanje na niskim frekvencijama emo dobiti koristei ekvivalentnu emu datu na slici 7.12. Ova se ema razlikuje od eme za srednje frekvencije po tome to je uzet u obzir i spreni kapacitet C.
Slika 7.12 Uprotena ekvivalentna ema sa slike 7.9 na NF
A un = A us
1 1- j wn w
Iako su elementi priblino isti kao i elementi kod pojaavaa sa uzemljenim sorsom pojaava sa uzemljenim drejnom ima niu graninu frekvenciju. Ovo je zbog toga to postoji povratno dejstvo izmeu izlaznog i ulaznog kola negativna povratna sprega
7.3. UTICAJ KAPACITETA U KOLU SORSA NA AMPLITUDSKA IZOBLIENJA

Pri analizi pojaavaa sa uzemljenim sorsom, pretpostavili smo da je kapacitet u kolu sorsa veoma velik, tako da predstavlja kratak spoj. Meutim, to nije tako, jer postoji neka niska frekvencija, pri kojoj je njegova impedansa velika, pa ak moe biti i mnogo vea od otpora u kolu sorsa. Pri toliko niskim frekvencijama, pri kojima je kapacitivna otpornost toliko velika, da se moe zanemariti, pojaava nije vie sa uzemljenim sorsom, ve, to se tie sorsa, ponaa se kao pojaava sa uzemljenim drejnom. U sluaju da je otpor u kolu drejna priblino jednak otporu u kolu sorsa, naponi na njihovim krajevima e biti po apsolutnoj vrijednosti jednaki. Kako je pojaanje pojaavaa sa uzemljenim drejnom manje od jedinice, to e pojaanje pojaavaa sa uzemljenim sorsom opadati, uslijed prisustva CS, pri niskim frekvencijama, ba kao to opada uslijed prisustva kapaciteta za spregu. Da bismo izvrili analizu uticaja kapaciteta sorsa C S na amplitudsku karakteristiku pojaavaa sa uzemljenim sorsom uzeemo uprotenu emu prikazanu na slici 7.14.
7.2.3. Pojaanje na visokim frekvencijama

Za izraunavanje pojaanja na visokim frekvencijama koristiemo odgovarajuu ekvivalentnu emu datu na slici 7.13.
Slika 7.13 Uprotena ekvivalentna ema sa slike 7.9 na VF
A uv = A us
1 w 1+ j wv
Prema tome, izraz ima poznati oblik kao kod spoja zajedniki sors, te i za visoke frekvencije za poja ava sa uzemljenim drejnom vai slika 7.6 i 7.7.
57
Pored toga, umjesto strujnog, stavili smo naponski generator. Na slici 7.16 pokazana je ekvivalentnost strujnog i naponskog generatora. Naponski generator smo uzeli zbog toga to je analiza u ovom sluaju jednostavnija.
Slika 7.16 Ekvivalentnost strujnog i naponskog genaratora
Na slici 7.17 nacrtana je zavisnost pojaanja od normalizirane frekvencije.

Slika 7.14 Analize uticaja kapaciteta u kolu sorsa na NF
Ovdje nismo uzeli u obzir kolo za napajanje, a otpor u kolu drejna je istovremeno i otpor optereenja. Na taj nain u analizi e se pojaviti samo kapacitet CS. Ekvivalentna ema pojaavaa na niskim frekvencijama je data na slici 7.15. U ovoj ekvivalentnoj emi, smo zanemarili sve parazitne kapacitete, jer e se analiza vriti za niske frekvencije.
Frekvencija je normalizirana u odnosu na frekvencija fs (f/fs). Pri vrlo niskim frekvencijama f/fs je mnogo manji od jedinice. Kada frekvencija dostigne fs, odnosno, bar dvije oktave veu od fs, karakteristika se poveava za 6dB po oktavi. Kad frekvencija postane vea od aufs imamo ponovni porast od 6 dB po oktavi. Iznad aufs pojaanje postaje konstantno. Na mjestu gdje je f=fs imamo porast od 3 dB, kao i na frekvenciji f=aufs. Ako pojaava nema sprenog kondenzatora onda na donju graninu frekvenciju utie samo kapacitet u kolu sorsa pa je donja granina frekvencija fn=aufs.
Slika 7.15 Ekvivalentna ema kola na NF
Slika 7.17 Amplitudska karakteristika uslijed prisustva kapaciteta C S
58
7.4. TRANZISTORSKI POJAAVA SA UZEMLJENIM EMITOROM

Budui da tranzistor ima vrlo malu ulaznu i vrlo veliku izlaznu impedancu,on se kao pojaava pribliava idealnom strujnom pojaavau.U ovom poglavlju emo analizirati pojaava sa uzemljenim emitorom i RC spregom. ema pojaavaa je data na slici 7.18.
Istu emu bismo mogli nacrtati i tako da na ulazu pobudni generator bude naponski, pa se onda radi o pojaavau napona, a mi emo govoriti o pojaavau struje u spoju sa zajednikim emitorom. Ovo u stvari nije bitna razlika, jer se strujni generator moe predstaviti kao naponski, a naponski kao strujni. Pretpostavimo u prvom trenutku da je vremenska konstanta RECE vrlo velika, tako da kapacitet CE moemo zameniti kratkom vezom. Sa ovim zanemarenjem ekvivalentna ema je data na slici 7.19. Kako je povratni parametar vrlo mali to je i napon hreUc mnogo manji od ulaznog napona, pa moemo smatrati da je hre jednak nuli. Kao i dosad analizu emo izvriti za srednje, niske i visoke frekvencije. Naknadno emo uzeti u obzir emitorsku impedancu.
Slika 7.18 ema tranzistorskog pojaavaa sa ZE
Slika 7.19 Ekvivalentna ema pojaavaa sa ZE

Na srednjim frekvencijama mogu se svi kapaciteti zanemariti. Veliki kapaciteti zamjeniti kratkom vezom, a mali prekidom kola. Na slici 7.20 nacrtana je uprotena ekvivalentna ema. Dok pri analizi naponskog pojaanja, slabljenja na ulazu nije bilo, jer je ulazni napon bio jednak baznom naponu, to ovdje nije sluaj, pa je ukupno strujno pojaanje prema slici 7.20
A is = R R 'C I1 I I = b 1 = -h fe i ' h ie R C + R L Ii Ii Ib
ili
A is = -h 21
Ri R 'C h11 R 'C + R L
Pri emu je Ri=RBh11, zatim RB=RB1RB2 i na kraju R'C=RC1/h22. Izlazni otpor pojaavaa iznosi R0=R'C. Prvi lan h21=b je faktor strujnog pojaanja, a drugi lan Ri/h11 je slabljenje strujnog pojaanja na ulazu pojaavaa.
Slika 7.20 Ekvivalentna ema pojaavaa sa slike 7.18 na srednjim frekvencijama
59
7.4.2. Pojaanje na niskim frekvencijama

Kao to smo radili kod naponskog pojaavaa, tako emo i ovdje pretpostaviti da je kapacitet u kolu emitora vrlo veliki, tako da u posmatranom niskofrekventnom podruju predstavlja kratku vezu. Uprotena ema za NF je uz takvu pretpostavku data na slici 7.21. Pojaanje struje na NF se razlikuje od pojaanja na srednjim frekvencijama po tome to je umjesto RL sada optereenje na izlazu kompleksno i iznosi: ZL=RL+1/jwC2. Kada uvrstimo ovo u izraz za pojaanje na srednjim frekvencijama dobijama sreivanjem:
A in = -h21 Ri h11 R'C R'C + R L + = A is 1 1- j fn f
7.4.3. Pojaanje na visokim frekvencijama

Uobiajeno je da se u podacima daju samo realni h parametri. Jedino se za h21=hfe daje frekventna zavisnost, odnosno, granina frekvencija f, Ukoliko nema spolja prikljuenih kapaciteta, i ukoliko parazitne kapacitete zanemarimo, gornja granina frekvencija bi bila jednaka graninoj frekvenciji tranzistora f za uzemljeni emitor. Ukoliko imamo kapacitet C0, kao to se vidi na slici 7.21 granina frekvencija e zavisiti i od njega (fv=1/2pC0R'L). Otpor optereenja iznosi R'L=RLRC (slika 3.21). Prema tome pojaanje na visokim frekvencijama je:
A iv = A is 1 f f 1+ j 1+ j fb fv 1
1 jwC 2
Gdje je fn donja granina frekvencija uslijed prisustva kapaciteta C2. Frekventnu zavisnost pojaanja Ain/Ais ve imamo na slici 7.6, a zavisnost faznog pomjeraja i izlazne struje data je na slici 7.7.
Dakle, postoje dvije granine frekvencije. Ukoliko se ove frekvencije mnogo razlikuju, granina frekvencija e biti jednaka manjoj od njih. Ukoliko su one jednake ili vrlo bliske, granina frekvencija e biti manja od najmanje. Obino se za pojaava koristi tranzistor ija je granina frekvencija f mnogo vea od granine frekvencije fv, odreene elementima kola.
Slika 7.21 Ekvivalentna ema pojaavaa sa slike 7.18 na niskim frekvencijama
7.5. TRANZISTORSKI POJAAVA SA UZEMLJENIM KOLEKTOROM

Tranzistorski pojaava sa uzemljenim kolektorom odgovara pojaavau sa fetom kome je uzemljen drejn. Izvrimo kvalitativnu analizu rada pojaavaa sa uzemljenim kolektorom. Analizirajmo ga prvo kao naponski pojaava. Pod uticajem ulaznog napona Ui, potei e ulazna struja Ii i bazna struja Ib. Zbog toga e se izmedju baze i emitora stvoriti izmenini pad napona Ube. Uslijed bazne struje Ib, odnosno usljed napona Ube potei e emitorska struja. Ako je kapacitet C2 vrlo velik, emitorska struja e protei kroz paralelnu vezu otpora RE i RL i na njima stvoriti pad napona U0. Oigledno je da je izlazni napon U0 manji od ulaznog napona Ui za veliinu pada napona izmedju baze i emitora. Prema tome naponsko pojaanje tranzistora sa uzemljenim kolektorom je manje od jedinice. Za idealni strujni pojaava tj. kada je ukupan otpor u emitorskom kolu zanemarljivo mali, odnosno, kada je
RE RL0 i kada je ulazna struja jednaka baznoj struji Ib (nema otpora RB) strujno pojaanje tranzistora bi bilo: Ie/Ib=1+. Meutim, uslijed prisustva RB, jedan dio ulazne struje, umjesto u bazu tranzistora, odlazi kroz RB. Prema tome na ulazu postoji slabljenje. Kako je otporu optereenja RL, paralelno vezan RE, to emitorska struja istim djelom prolazi kroz RE, te i tu postoji izvjesno slabljenje. Otpor u emitorskom kolu doprinosi slabljenju i na taj nain to doprinosi poveanju ulaznog otpora tranzistora, te smanjuje baznu struju. Dakle strijno pojaanje, ovakvog pojaavaa je manje od idealne vrijednosti koja je 1+. Ulazni otpor tranzistora sa uzemljenim emitorom je hie=h11.Ako zanemarimo povratno dejstvo kolektora (hre=h12=0), onda je h11=Ube/Ib. Meutim, ulazni otpor ovog pojaavaa Ri ne uzimajui u obzir RB, U U U R i = i = be + e Ib Ib Ib
60
Prvi lan je hie=h11, a drugi predstavlja otpor koji je 1+ puta vei od otpora u emitorskom kolu. Kako je otpor u emitorskom kolu obino vei od h11, to je ulazni otpor tranzistora sa uzemljenim kolektorom mnogo vei od ulaznog otpora tranzistora sa uzemljenim emitorom. Izlazni otpor samog tranzistora, pod pretpostavkom da je otpor generatora zanermarivo mali, tj. da je baza vezana za masu, bio bi
U0 U0 h11 = = Ie (1 + b)I b (1 + b)
pojaava posmatrati i kao naponski i kao strujni pojaava.
Dakle, vrlo je mali. Ukoliko otpor generatora nije vrlo mali i on e uticati na na veliinu izlaznog otpora, o emu e biti govora u slijedeim poglavljima. Pojaava sa uzemljenim kolektorom, kao to smo vidjeli ne pojaava napon. Naponsko pojaanje je neto manje od jedinice, prema tome, ovaj pojaava slabi ulazni napon. Meutim vidjeli smo da je njegova ulazna impendanca vrlo velika, a izlazna mala, pa se koristi obino kao prvi stepen pojaavaa za prilagodjavanje impendance ulaznog generatora na naredni stepen pojaavaa. Emitorska struja je vea od bazne, pa je pojaava sa uzemljenim kolektorom pojaava struje, a prema tome i pojaava snage. U poslednje vrijeme sve se vie koriste kao izlazni pojaava snage.
Slika 7.22 Tranzistorski pojaava sa uzemljenim kolektorom
7.5.1. Naponsko pojaanje na srednjim frekvencijama

Slika 7.23 Naponski i strujni pobudni generator
Na slici 7.22 nacrtan je pojaava sa uzemljenim kolektorom. Na ulazu moemo imati naponski ili strujni pobudni generator, kako je prikazano na slici 7.23, jer emo
Na slici 7.24 data je ekvivalentna ema pojaavaa sa uzemljenim kolektorom. Na srednjim frekvencijama kapacitete C1 i C2 moemo zamjeniti kratkom vezom.
Slika 7.24 Ekvivalentna ema na SF
Obino je 1/h22>>RE, pa se 1/h22 moe zanemariti. Uzevi to u obzir, ekvivalentna ema za srednje frekvencije se uprotava i data je kao na slici 7.25.
Naponsko pojaanje na srednjim frekvencijama je:

A us =
' U0 U0 (1 + h 21 )R L = = . ' Ui U be + U 0 h11 + (1 + h 21 )R L
Kod ovih pojaavaa, obino je ve samo R'L=RERL vee ili bar jednako h11, pa je prema tome naponsko pojaanje tranzistora sa uzemljenim kolektorom vrlo blisko jedinici. Praktino je jednako jedinici. Ulazni otpor pojaavaa sa uzemljenim kolektorom mjerei ga na samom ulazu tranzistora:
Slika 7.25 Uprotena ekvivalentna ema na SF
61
R i' =
Ui = h11 + (1 + h 21 )R 'L . Ib
Unutranji otpor generatora je ustvari izlazni otpor pojaavaa R0. Na osnovu slike 7.26 imamo da je pojaanje na niskim frekvencijama.
A un = U0 RL = A 'us R0 + RL Ui 1 1+ j fn f
Kao to se vidi, ulazni otpor je vei od ulaznog otpora tranzistora sa uzemljenim emitorom za (1+h21)R'L. Ovo poveanje ulaznog otpora u odnosu na h11 moe biti mnogo vee. Ulazni otpor ovog pojaavaa uzimajui u obzir i otpore za polarizaciju je Ri=R'iRB. Kod pojaavaa sa uzemljenim emitorom izlazni otpor nije zavisio od ulaznog kola, jer smo povratno dejstvo u kolektora zanemarili. U ovom sluaju to ne moemo uiniti, jer se izlazni otpor istovremeno nalazi i u ulaznom kolu, te e izlazni otpor zavisiti i od otpora u ulaznom kolu. Ukoliko nas interesuje pojaanje napona raunajui ga u odnosu na elektromotornu silu generatora, moramo uzeti u obzir i slabljenje uslijed prisustva untranjeg generatora. U Ri U U A ue = 0 = i 0 = A us Rg + Ri Eg Eg Ui
gdje je:
fn = 1 2pC 2 (R 0 + R L )
7.5.3. Naponsko pojaanje na visokim frekvencijama

Za izraunavanje gornje granine frekvencije, pretpostaviemo da je granina frekvencija mnogo manja od granine frekvencije tranzistora, te emo uzeti u obzir samo parazitni kapacitet vezan paralelno potroau C0. U tom sluaju, pojaanje na VF emo dobiti tako, to emo u izrazu za pojaanje napona dna srednjim frekvencijama umjesto otpora R'L staviti impedansu Z'L koja je
' ' ZL = RL +
7.5.2. Naponsko pojaanje na niskim frekvencijama

Na niskim frekvencijama pojaanje opada uslijed kapaciteta C2, ija se kapacitansa na niskim frekvencijama ne moe zanemariti. Ovo pojaanje moemo nai istim postupkom kao to smo radili kod feta, prosto uzimajui u obzir i impendancu kondenzatora 1/jwC2. Meutim, pokazaemo kako se to moze uraditi i na drugi nain. Sam pojaava na niskim frekvencijama, iskljuujui C2, ne sadri reaktivne elemente i reaktivne parametre (zanemarili smo ih na niskim frekvencijama). Nadjimo po poznatoj Tevenenovoj teoremi ekvivalentnu elektromotornu silu generatora i njegov unutranji otpor, koji mogu zameniti cijeli pojaava, iskljuujui C2, i optereenje RL. Izraz za pojaanje, ne uzimajui u obzir RL, na srednjim frekvencijama moemo neposredno napisati na osnovu jednaine za pojaanje na srednjim frekvencijama, prosto mjesto R'L treba staviti samo RE. Dakle:
A ' us = (1 + h 21 )R E h11 + (1 + h 21 )R E
1 jwC 0
Prema prethodnim jednainama dobijamo pojaanje na visokim frekvencijama pojaavaa sa uzemljenim kolektorom: 1 A uv = A uis w 1- j wv gdje je: wv kruna gornja granina frekvencija.
7.6. TRANZISTORSKI POJAAVA SA UZEMLJENOM BAZOM

Nekada davno, jo u doba takastih tranzistora ova veza tranzistora se najvie koristila. Pojavom legiranih tranzistora, ova sprega se zadrala jedino pri radu tranzistora na vrlo visokim frekvencijama zbog toga to je granina frekvencija tranzistora sa uzemljenom bazom fa, vea od granine frekvencije kada tranzistor radi sa uzemljenim emitorom. Danas u intergriranim kolima, esto se tranzistor u sprezi sa drugim tranzistorima (kaskadni pojaava) koristi tako da radi sa uzemljenom bazom. U integriranim kolima se PNP tranzistori koriste u ovakvoj sprezi, jer PNP tranzistori u integriranoj tehnici obino imaju mnogo niu graninu frekvenciju od NPN tranzistora. Kako se tranzistor sa uzemljenom bazom u integriranoj tehnici nikada ne koristi sa kapacitivnom spregom, analiza pojaanja na niskim frekvencijama je nepotrebna. U kolima koja emo analizirati tranzistori sa uzemljenom bazom imaju viu graninu frekvenciju od tranzistora sa uzemljenim emitorom, pa ni analizu pojaanja na visokim frekvencijama ne moramo vriti. Uostalom, ve smo vidjeli kako se vri ta analiza. Za analizu pojaanja koristiemo T ekvivalentu emu tranzistora.
Elektromotorna sila ekvivalentnog generatora na slici 7.26 je AusUi.
Slika 7.26 Uz analizu donje granine frekvencije i pojaanja na NF
62
Na slici 7.27 data je ema pojaavaa sa uzemljenom bazom, a na slici 7.28 ekvivalentna ema tog pojaavaa kao T-ekvivlaentna ema. U ekvivalentnu emu smo unijeli i parazitne kapacitete, ne zbog toga to su nam potrebni pri analizi, ve da bi pokazali kako na visokim frekvencijama preko njih nee biti povratne sprege.
Dakle, pojaanje struje jednako je faktoru strujnog pojaanja , a to znai manje je od jedinice. Pojaanje napona je Au=Ucb/Ueb=RC/re+(1-)rbRC/re otpor rb je obino u normalnom reimu rada tranzistora (struja IE<1mA) jednak ili manji od re. Ulazni otpor ovog pojaavaa je Ri=Ueb/Ie=rc+rb/(1+)re Izlazni otpor ovog pojaavaa je beskonano velik, jer smo kolektorski otpor rc zanemarili. Znai R0= . Rekli smo da je uticaj baznog otpora vrlo mali, jer kroz njega protie bazna struja koja je manja od emitorske 1+, a od kolektorske puta. Zbog toga pad napona na njemu moemo zanemariti, odnosno, moemo smatrati da bazni otpor i ne postoji. Ako je to tako onda je kolektorski kapacitet istim krajem uzemljen i preko njega nema povratnog dejstva na emitorsko kolo. Prema tome, tranzistor sa uzemljenom bazom sa ulazne strane ima vrlo malu, a sa izlazne vrlo veliku impendancu (otpor). Osim toga, povratno dejstvo kolektorskog na emitorsko kolo je zanemarivo. Strujnog pojaanja nema, odnosno, manje je od jedinice, ali zato postoji naponsko pojaanje i to ukoliko vee, ukoliko je kolektorski otpor vei u odnosu na emitorski otpor tranzistora re. Analiza pojaavaa u spoju zajednika baza koritenjem h parametara identina je analizi provedenoj za spoj ZE i ZC. Nakon crtanja h parametarske eme za spoj ZE "izvedemo" ekvivalentnu emu za spoj ZB. Zatim unesemo i ostale elemente kroz koje protie izmjenina struja i dobijamo najoptiji oblik ekvivalentne eme. Analogna je analiza na srednjim, niskim i visokim frekvencijama.
Slika 7.27 Pojaava sa uzemljenom bazom
Slika 7.28. T ekvivalentna ema pojaavaa ZB
Pojaanje struje kod ovako jednostavnog pojaavaa je Ai=Iz/Ie=Ie/Ie=.
POJAAVAI SA DIREKTNOM SPREGOM
poglavlje
Tri izvor konstantne struje kao aktivno optereenje
64
8. POJAAVAI SA DIREKTNOM SPREGOM

Neposrednom ili direktnom spregom izmeu pojaavakih stepeni izbacuju se spreni kondenzatori, iji je kapacitet uticao na donju graninu frekvenciju. Osim toga, automatsko polariziranje, pri kojem je bio potreban kapacitet da premosti otpor u kolu sorsa, odnosno emitora, takoer nee biti potreban, pa prema tome i zbog toga nee biti smanjenja pojaanja na niskim frekvencijama. Budui da je sprega direktna, pojaanje signala bie ostvareno od frekvencije jednake nuli istosmjerni signal, pa na dalje. Gornja granina frekvencija e biti zavisna od granine frekvencije samih tranzistora i parazitnih kapaciteta upotrebljenih elemenata. Izraunavanje gornje granine frekvencije radi se na isti nain na koji se radila i kod pojaavaa sa kapacitivnom spregom. Kada govorimo o pojaanju, obino mislimo o veliini pojaanja u opsegu, od donje do gornje granine frekvencije. U sluaju direktno spregnutih pojaavaa propusni opseg je od nule do gornje granine frekvencije. Pojaanje je nezavisno od frekvencije, sve do frekvencije bliske gornjoj graninoj frekvenciji. Izlazni istosmjerni napon prethodnog pojaavakog stepena obine se razlikuje od ulaznog istosmjernog napona narednog pojaavakog stepena. Zbog toga je neophodno te napone prilagoditi jedan drugome. Za prilagoenje napona koriste se specijalna kola ili specijalne konstrukcije pojaavakih stepeni.
Slika 8.1. Darlingtonova sprega tranzistora, istosmjerne komponente struje
8.1. DARLINGTONOVA SPREGA TRANZISTORA

Darlingtonova sprega je neposredna sprega dva do tri tranzistora, tako da se ovi ponaaju kao jedan ekvivalentni tranzistor. Ovaj tranzistor ima vrlo veliku ulaznu impedansu i veliki faktor strujnog pojaanja. U kolima sa diskretnim elementima Darlingtonova sprega se upotreljava jer: ima veliku ulaznu impedansu, nisu potrebni nikakvi spreni elementi izmeu tranzistora, pojaanje je jednako pojaanju dva stepene sa RC spregom. U integriranim kolima ova sprega se vrlo esto koristi, jer pored navedenih prednosti, kada se radi o integriranoj tehnici zauzima malu povrinu, ne samo zato to nema nikakvih sprenih elemenata, ve i zbog toga to je nepotrebno izoliranje izmeu tranzistora. Na slici 8.1 data je ema Darlingtonove sprege dva tranzistora T1 i T2. Kao to se na slici vidi ova sprega ima tri izvoda kao to ih ima i jedan tranzistor. Prema tome, moemo ga i tretirati kao jedan tranzistor u spoju ZE, samo treba odrediti parametre takvog ekvivalentnog tranzistora.
Slika 8.2. Darlingtonova sprega tranzistora, izmjenine komponente struje
Bazna struja ekvivalentnog tranzistora jednaka je baznoj struji prvog tranzistora IB=IB1. Bazna struja drugog tranzistora jednaka je negativnoj vrijednosti emitorske struje prvog tranzistora IB2=-IE1=(1+b 1)IB+ICE01 Kolektorska struja ekvivalentnog tranzistora jednaka je zbiru kolektorske struje prvog tranzistora IC1=b1IB1+ICE01 i kolektorske struje drugog tranzistora: IC2=b2IB2+ICE02=( 1+b1) b2IB+ b 2ICE01+ ICE02 Dakle, ukupna kolektorska struja je: IC=IC1+IC2=b1IB+ICE01+ b2IB+b1b2IB+ b2ICE01+ ICE02 Kada ovo konano sredimo moemo napisati u obliku IC=b IB+ICE0 Isto kao i za jedna tranzistor.
65
Ukupni faktor pojaanja iznosi: b=b1+b 2+ b1b2 b1b 2 Dakle, faktor pojaanja Darlingtonove tranzistora priblino je jednak proizvodu strujnog pojaanja pojedinanih tranzistora. sprege faktora
tranzistroa poveava. Poveanje se ostvaruje na taj nain to se izmeu emitora prvog tranzistora i mase vee neki otpor (slika 8.4) kroz koji e tei dio emitorske struje prvog tranzistora. Ovaj otpor trebe tako izabrati da poveava struju prvog tranzistora, kako bi se dolo u podruje dovoljno velikog faktora strujnog pojaanja, a s druge strane treba da je dovoljno velik kako ne bi bazna struja slijedeeg stepena bila mnogo smanjena, jer se tada efektivni faktor strujnog pojaanja drugog tranzistora smanjuje.
Na slici 8.3 nacrtana je uprotena ekvivalentna ema za male signale Darlingtonove sprege tranzistora (zanemarili smo 1/h22 i h12).
Slika 8.4. Darlingtonova sprega sa tri identi na tranzistora
Slika 8.3. Ekvivalentna ema Darlingtonovog spoja oba tranzistora i cijelog spoja
Sama Darlingtonova sprega tranzistora ustvari nije pojaava, jer nije prikljuen potroa niti pobudni generator. Da bi tranzistori u ovakvoj sprezi radili kao pojaava, neophodno je istosmjerno polariziranje. Meutim, ovakvo spregnuti tranzistori mogu se koristiti kao jedan tranzistor u svim pojaavakim stepenima. Veliki ulazni otpor e se dobiti, ako se sa tranzistorima u Darlingtonovoj sprezi napravi pojaava sa uzemljnim kolektorom.
Kada bismo sa n tranzistora nainili Darlingtonovu spregu, dobili bismo ukupni faktor strujnog pojaanja jednak proizvodu faktora strujnog pojaanja svakog tranzistora
b=
bi
i= 1
8.2. KASKADNA SPREGA POJAAVAA

Ukoliko ulazni signali nisu veliki mogue je pojaavae sa uzemljenim emitorom neposredno sprezati, tako da je napon baze slijedeeg stepena jednak kolektorskom naponu prethodnog stepena. Na slici 8.5 data je ema trostepenog direktno spregnutog pojaavaa. Pri direktnoj sprezi pojaavakih stepeni, ne moe se vriti stabiliziranje radne take za svaki stepen posebno, ve se vri stabiliziranje za cijeli pojaava. Dok je stabiliziranje radne take kod jednostepenog pojaavaa i mogla da se izostavi ako pojaava radi u uskom temperatutnom opsegu, ovaj pojaava mora imati stabiliziranu radnu taku ak i u sluaju da je temperaturni opseg rada svega nekoliko stepeni. Stabiliziranje radne take moe se izvriti samo naponskom povratnom spregom, kako je na emi i uraeno. Da bismo pokazali koliko je kritino stabiliziranje radne take, izvedimo jednostavnu analizu. Veliina izlaznog
Na prvi pogled to izgleda idealno. Moemo napraviti pojaava sa pojaanjem koliko god elimo, prosto dodavanjem tranzistora, bez ikakvih drugih elemenata. Naalost, to nije mogue. Prvi razlog je taj to, ukoliko je kolektorska struja tranzistora manja, utoliko je i faktor strujnog pojaanja manji. Prvi tranzistor koji ima vrlo malu kolektorsku struju moe imati faktor strujnog pojaanja i manji od jedinice, pa se daljim dodavanjem tranzistora u pogledu pojaanja nee dobiti nita. Drugi razlog je taj ukoliko je kolektorska struja tranzistora manja, utoliko kolektorska struja zasienja ima vei uticaj na temperaturnu zavisnost ukupne kolektorske struje. U praksi Darlingtonova sprega nema nikad vie od tri tranzistora. Pa i tada se moraju poduzeti izvjesne mjere da bi se dobio veliki faktor strujnog pojaanja i smanjio uticaj struje zasienja prvog tranzistora. Ovo se postie na taj nain to se kolektorska (emitorska) struja prvog
66
otpora posljednjeg stepena ja kao i kod pojaavaa sa kapacitivnom spregom RC31/h22RC3. Ulazni otpor kod direktno spregnutih pojaavaa je ulazni otpor samog tranzistora, a to je h11.Ulazni otpor tranzistora je obino manji od izlaznog otpora, odnosno, od RC. Pretpostavimo da je mnogo manji,
odnosno da je jednak nuli. Tada je pojaanje struje jednog stepena jednako faktoru strujnog pojaanjatog tranzistora. Kako su stepeni kaskadno spregnuti, to je strujno pojaanje jednako I A i = O = -b1b 2 b 3 . Ii
Slika 8.5 Direktno spregnuti pojaava od tri stepena sa ZE
Pretpostavimo da je ulazni otpor pojaavaa jednak otporu optereenja, odnosno RBh11RC3. Tada je naponsko pojaanje
Au = UO R L IO R L A i = A i = -b1b 2 b 3 = = Ui R i Ii Ri
Neka je b 1=b2=b 3=100. Tada je naponsko pojaanje pojaavaa jednako Au=106. Poto je temperaturna promjena ulaznog napona UBE oko 2mV/C, za porast temperature od samo 1C izlazni napon bi se teorijski promjenio za AuUBE=1062mV=2000V. Znamo da najvea promjena izlaznog napona moe biti UCC/2, a nikako 2000V. Ustvari e izlazni tranzistor biti ili u zasienju ili u zakoenju u zavisnositi od toga da li je temperatura opala ili porasla. Zbog toga ovaj pojaava ne moemo koristiti kao istosmjerni pojaava, jer istosmjerni reim rada moramo stabilizirati, te ga moemo koristiti samo za pojaanje izmjeninog signala. Ovakav pojaava se koristi za pojaanje zvuka kod nagluhih osoba.
Slika 8.6 Kaskodni poja ava sa ulazom u spoju ZE
8.3. KASKODNI POJAAVAI

Kaskodni pojaava se dobija kombiniranjem direktno spregnutih pojaava od kojih jedan radi sa uzemljnim emitorom, a drugi sa uzemljenom bazom. Na slici 8.6 je prikazana ema kaskodnog pojaavaa. Otpor optereenja prvog tranzistora je ustvari ulazni otpor drugog tranzistora. Drugi tranzistor je optereen impedansom ZL. Ova impedansa moe biti ist termogeni otpor ili moe imati i imaginarnu komponentu, induktivnu ili kapacitivnu. Uslijed toga to je optereenje prvog tranzistora malo i naponsko pojaanje prvog stepena je malo (Au<1), zanemarivo je povratno dejstvo izlaza na ulaz, to i jeste jedna vana osobina kaskodnog pojaavaa.
Slika 8.7 Kaskodni poja ava sa ulazom u spoju ZC
67
Analizirajui ekvivalentnu emu kaskodnog pojaava moemo uoiti i nepoeljno povratno djelovanje u kolu prvog tranzistora preko parazitnog kondenzatora Ccb1. Uloga drugog tranzistora sa uzemljenom bazom je upravo da sprijei povratno dejstvo preko kapaciteta Ccb1 i tako ini pojaava stabilnim. Na slici 8.7 data je principska ema kaskodnog pojaavaa sa komplementarnim tranzistorima kod pojaavaa sa uzemljenim kolektorom. Ovakav kaskodni pojaava se koristi u integriranoj tehnici kao pomjera istosmjernog nivoa.
8.4.2. Izvor konstantne struje umjesto RC

Izvor konstantne struje predstavlja kombinaciju dva tranzistora spregnuta emitorima pri emu je jednom od njih kratko spojena baza i kolektor (radi kao dioda). Tako dobijena dioda stabilizira kolektorsku struju drugog tranzistora. Na slici 8.9 je prikazano kako jedan takav izvor konstantne struje moe korisititi kao optereenje pojaavaa. Stabilizirani izvor konstantne struje u kolektorskom kolu je na slici 8.9 uokviren crticama.
8.4. POJAAVAI SA AKTIVNIM OPTEREENJEM

Upotrebimo li aktivni element kao optereenje pojaavaa njegov otpor istosmjernoj struji je mnogo manji od diferencijalnog otpora, odnosno, otpora izmjeninoj struji ili promjeni struje. Prema tome, kroz aktivni element moemo propustiti dovoljno veliku istosmjernu struju, da pojaavaki element radi u podruju velikog prenosnog parametra, a u isto vrijeme elemenata koji igra ulogu otpora, ima veliki otpor, kako bi pojaanje bilo veliko.
8.4.1. FET umjesto RC

Na slici 8.8 prikazan je pojaavaki stepen, koji umjesto kolektorskog otpora ima fet. Kolo za polariziranje ulaza nije nacrtano, jer se ovakav pojaava neposredno spree i na ulazu i na izlazu. Obino se koristi u integriranoj tehnici.
Slika 8.9 Izvor konstantne struje kao aktivno optereenje
Slika 8.8 Pojaava sa ulazom u spoju ZE i fetom umjesto kolektorskog otpora
Ako elimo da se zadrimo u linearnoj oblasti karakteristika feta, struja drejna mora se zadrati u granicama linearnosti izlazne karakteristike feta. Ukoliko elimo da ne nastupi izoblienje, radna taka pojaavaa se smije kretati u granicama linearnosti izlaznih karakteristika feta.
Slika 8.10 Tri izvor konstantne struje kao aktivno optere enje
68
Ukoliko zanemarimo povratno dejstvo kolektora T2 otpor optereenja je jednak izlaznom otporu tranzistora T2. Ako su svi tranzistroi jednaki izlazni otpori su im jednaki, pa je izlazni otopor takvog pojaavaa vrlo veliki i pojaanja napona takoer vrlo veliko. Na prvi pogled izgleda neracionalno, umjesto jednog otpora upotrijebiti dva tranzistora i jo jedan otpor. Meutim, taj jedan otpor R moe se koristiti za vie izvora konstantne struje. Osim toga i tranzistor koji se koristi kao dioda, moe sluiti kao izvor istosmjernog napona UBE za vie tranzistora, kao na slici 8.10. Pojaava u spoju sa zajednikim kolektorom (T1) umjesto emitorskog otpora ima izvor konstantne struje sa T2 i T3. T3 je vezan kao dioda i daje referentni napon UBE za T4. Otpornik R je s druge strane vezan za T5, pa prema tome tranzistori T2, T3, T4, T5 i T6 sa otporom R mogu zamjeniti otpore optereenja za tri pojaavaa. Ovo esto koristimo u integriranoj tehnici.
su oni vrlo nestabilni. Sa porastom ili padom od samo 1C radna taka posljednjeg tranzistora ode ili u zasienje ili u zakoenje, te takav pojaava ne moe pojaavati istosmjerni napon. Isto to vai i za pojaava sa Darlingtonovom spregom i kaskodni pojaava. Da bi pojaava mogao da pojaava istosmjerni napon ili istosmjernu struju neophodno je izvriti temperaturno kompenziranje i uope kompenziranje svih promjena, sem promjena uslijed ulaznog signala. Jedan takav pojaava kod koga se to kompenziranje automatski vri je diferencijalni pojaava. Diferencijalni pojaava se sastoji od bar dva tranzistora i ima dva ulaza i dva izlaza. Pojaava samo razliku napona na ulaznim prikljucima. Na slici 8.12 data je ema prostog diferencijalnog pojaavaa.
8.4.3. Aktivno optereenje mosfet pojaavaa

Kod mosfet tranzistora umjesto otpora u kolu drejna ili sorsa stavlja se takoer tranzistor i to opet jedan mosfet tranzistor. Na slici 8.11 prikazan je jedna takav pojaavaki stepen sa mosfet tranzistorima.
Slika 8.12 Diferencijalni pojaava, principska ema
Diferencijalni pojaava e biti idealan ako su oba kolektorska otpora jednaka, a karakteristike tranzistora identine. Oba emitora su spojena i vezana za izvor konstantne struje I0 koja je nezavisna od napona UEE i UE. Neka su naponi baza jednaki tj. UB1=UB2. Kako su naponi emitora oba tranzistora jednaki to su im i bazne struje jednake (IB1=IB2) kako imaju iste karakteristike to su im jednake i emitorske struje IE1=IE2=I0/2 te su jednake kolektorske struje i kolektorski napon (UC1=UC2). Dakle, kada je razlika ulaznih napona jednaka nuli bie i razlika izlaznih napona jednaka nuli. Uzmimo sada da ulazne napone istovremeno poveamo. Kako je poveanje jednako opet je UB1=UB2 opet struje moraju biti jednake. Strujni generator daje istu struju I0, kolektorske struje se ne mijenjaju te i izlazni naponi ostaju isti. Poveanje napona baza UB1 i UB2 moe ii samo dok tranzistori ne dou u zasienje. Ulaskom tranzistora u zasienje odnos izmeu kolektorske i bazne struje vie nije konstantan. Bazna struja se poveava pa se kolektorska smanjuje jer je IB+IC=IE. Izlazni napon e se poveavati jer se pad
Slika 8.11 Aktivno optere enje poja ava sa mosfet
Ovakva sprega tranzistora se esto koristi u digitalnim integriranim kolima. Mosfet M1 je pojaavaki element, a mosfet M2 se koristi umjesto otpornika. Mosfet M2 ima spojen gejt i drejn. Prema tome, kroz njega e potei struja drejna tek kada napon drejna UD2=UG2 dostigne napon praga Ut. To znai da napon napajanja UDD mora biti dovoljno vei od napona praga Ut da bi se ostvario normalan istosmjerni reim rada pojaavaa.
8.5. DIFERENCIJALNI POJAAVA

Na kraju izlaganja o neposredno - direktno spregnutim pojaavaima sa uzemljenim emitorom smo zakljuili da
69
napona na kolektorskim otporima smanjuje. Meutim, ako su karakteristike tranzistora jednake nee biti razlike u kolektorskim naponima kao to nema ni u baznim naponima.
Dakle, svaki realni diferencijalni pojaava umjesto idealnog izvora konstantne struje moe imati otpor koji se prikljuuje na konstantan napon UEE, kao to se vidi na slici 8.14. Osim toga u realnom diferencijalnom pojaavau parametri tranzistora i elementi kola nisu identini.
Slika 8.13 Prenosna karakteristika diferencijalnog pojaavaa
Pretpostavimo sada da tranzistori rade u linearnom reimu tj. izvrimo malu promjenu napona baze tako da je recimo UB1-UB2>0. Ako je ta razlika mala promjenie se i linearne i bazne struje. Bazna struja prvog tranzisotora IB1 e porasti a drugog tranzistora IB2 e opasti. Isto tako porast e kolektorska struja IC1 a opasti IC2 pa e kolektorski napon UC1 opasti a UC2 porasti. Poveavajui UB1 a smanjujuu UB2 i dalje izai emo iz linearne promjene baznih struja (one su eksponencijalne funkcije napona UBE) pa ako i dalje nastavimo sa porastom razlike ulaznih napona prvi tranzistor e preuzeti svu struju I0 dok e se drugi zakoiti. Prema tome, bez obzira da li na ulaz dovodimo simetrinu promjenu napona na bazama ili mijanjamo napon samo jedne baze raspodjela promjene napona se ravnomjerno rasporeuje izmeu baze i emitora jednog i drugog tranzistora i na izlazu e se kolektorske struje i kolektorski naponi jednako promijeniti, jedan poveati, a drugi smanjiti. To je postignuto na taj nain to je napon emitora porastao za UB1/2 Diferencijalni pojaava je interesantan zbog toga to bilo da kakva promjena nastupi (promjena UBE, ICB0, ) kod diferencijalnog pojaavaa zbog simetrinosti eme to nema uticaja na njegov rad.
Slika 8.14. Diferencijalni pojaava sa emitorskim otporom
Pretpostavimo da je Re beskonano velik, ali da se na primjer 1 razlikuje od 2. Tada budui da je Ib1=-Ib2=Ib struje strujnog generatora 1Ib- 2Ib. Kako su ta dva generatora vezana u seriju, a nema posebno zatvorenog kola od e1(e2) do c1 odnosno c2, ove struje ne mogu biti razliite. ta e se desiti? Kada kod strujnog generatora prikljuimo veliki otpor napon e porasti toliko da kroz otpor proe konstantna struja. Isto tako i napon onog generatora koji ima veu struju, toliko e porasti da e taj viak struje protei kroz izlazni otpor tranzistora. Uslijed prisustva emitorskog otpora Re sve se mijenja. Neka je istosmjerni napon Ub1 jednak istosmjernom naponu Ub2. Zanemarimo li Ube istosmjerna struja I0 kroz otpor Re je Sa promjenom napona Ub1=Ub2=Ub mijenja se I0, a sa promjenom I0 mijenja se gm pa se mijenja i pojaanje. Na slici 4.15 mijenja se Re=Ut/Ie=2Ut/I0 to dovodi do promjene pojaanja izmjenine kolektorske struje i izmjeninog kolektorskog napona. Znai, pojaanje raste sa porastom baznog istosmjernog napona. Dovedimo sada isti napon na obje baza. Ukoliko su tranzistori istih parametara bie Ib1=Ib2 pa e biti i Ic1=Ic2. Napon izmeu kolektora e biti jednak nuli kao i kod idealnog diferencijalnog pojaavaa. Meutim, naponi Uc1 i Uc2 nisu jednaki nuli. Ako se izlaz uzima samo sa jednog kolektora diferencijalni pojaava e pojaavati i pored toga to je Ubb=0. Oigledno da e ovo pojaanje biti utoliko vee ukoliko je Re manji tj. ukoliko je odstupanje od idealnog diferencijalnog pojaavaa vee.
8.5.1. DP sa otporom umjesto izvora konstantne struje

Kada se pravi diferencijalni pojaava nije mogue napraviti i izvor konstantne struje sa beskonanim otporom. Otpor e biti veliki ali ipak konaan. Umjesto izvora konstantne struje moe se staviti otpor koji sa izvorom za napajanje predstavlja izvor konstantne struje, samo to je unutranji otpor takvog izvora konstantne struje relativno mali.
70
U sluaju nesimetrinosti kada su parametri tranzistora razliiti razlikovati e se struja Ib1 od struje Ib2 pa e se razlikovati Ic1 od Ic2.Ova razlika je mogua zbog toga to se zajednika taka e1 odnosno e2 vezana preko Re za masu te se izlazno kolo zatvara preko Rc i Re za svaki tranzistor posebno. Zbog toga, ako parametri tranzistora nisu isti bie Uc1Uc2, te je Ucc= Uc1 -Uc20. Dakle i simetrian izlaz je razliit od nule i pored toga to je kratko spojen (Ub1=Ub2).
Slika 8.16. Zamjenom u ta kama A i B dobijamo diferencijalni pojaava sa emitorskim otporom
Pojava signala na izlazu i kad na ulazu nema naponske razlike izmeu baza, odnosno kad se dovede isti signal na obe baze, nedostatak je diferencijalnog pojaavaa.
8.5.2. Izvedba diferencijalnog pojaavaa

Na slici 8.15. data je praktina ema diferencijalnog pojaavaa koji se napaja iz jednog izvora.
Izvor konstantne struje, koji se prikljuuje u takama A i B, moe biti sastavljen od diode i tranzistroa, kako je prikazano na slici 8.17.
Slika 8.17. Mogua varijanta strujnog izvora u takama A-B
Ukoliko se diferencijalni pojaava napaja iz dva izvora (UCC i UEE), potencijal baze je jednak nuli i ne moraju se posebno polarizirati. Ulazni signal se dovodi neposredno na bazu tranzistora, a sa slike se izbacuju otpornici RB.
8.6. POMJERAI NAPONSKOG NIVOA

Kod pojaava istosmjernog napona i istosmjerne struje pojedini stepeni tog pojaavaa moraju se neposredno spajati. Ukoliko se ne vodi rauna o naponskom nivou izlaza prethodnog i naponskom nivou ulaza slijedeeg pojaavakog stepena, ukoliko se ti nivoi ne usklade, doi e do izlaska pojedinih pojaavakih stepeni iz radnog podruja (zakoenje ili zasienje tranzistora). Zbog toga se moraju ubaciti posebni elementi izmeu tih stepeni, da bi se ulaz slijedeeg prilagodio izlazu prethodnog stepena. Ovi elementi ili kombinacija elementata nazivaju se pomjerai nivoa. Najjednostavniji nainda se naponski nivo smanji je ubacivanje otpora, kao na slici 8.18. Uslijed proticanja bazne struje IB2 stvara se pad napona na otporu RB takav da je: UC1-UB2=RBIB. Ovaj pomjera nivoa ima taj nedostatak to e na otporu RB biti pada i izmjeninog napona, pa se smanjuje naponsko pojaanje.
Slika 8.15. Kompletna ema diferencijalnog poja avaa sa izvorom konstantne struje
Kod ovakvkog pojaavaa baze se moraju polarizirati. Polariziranje baza se ostvaruje iz razdjeljnika napona R1, R2, R3. Da bi se poiveao ulazni otpor pojaavaa, napajanje baze je preko baznog otpora RB. Izvor konstantne struje sa tranzistorom T3 i otporom R4 dobija referentni napon takoer sa razdjeljnika R1, R2, R3. Umjesto izvora konstantne struje moe se koristiti emitorski otpornik. Tada se samo izbaci tranzistor, te od take A do mase ostaje emitorski otpor R4, a razdjeljnik ostaje nepromijenjen, odnosno od take B do mase ostaje otpor R3. Elementi za zamjenu su prikazani na slici 8.16.
71
Slika 8.18. Pomjera naponskog nivoa pomo u otpora
Mnogo je bolje ubaciti takav elemenat koji za istosmjernu struju ima mnogo vei otpor nego za izmjeninu struju. Takav element je nrp. Dioda. Dioda ima mnogo vei istosmjerni otpor (rD) od otpora za izmjeninu struju diferencijalnog otpora (rd). Na slici 8.19 pokazano je kako se pomou diode moe vriti pomjeranje naponskog nivoa.
Slika 8.20. Pomjeranje nivo pomo u Zener diode za spoj ZE
Na slici 8.21. prikazano je pomjeranje nivoa za Zener diodom kod pojaavaa sa zajednikim kolektorom.
Slika 8.19. Pomjera sa direktno polariziranim diodama
Slika 8.20. Pomjeranje sa Zener diodom kod pojaavaa ZC
Izmeu kolektora prethodnog stepena i baze narednog stepena ubaene su diode. Svaka dioda pomjera nivo za oko UD=0,7V, tj. UC1-UB2=nUD, gdje je: n broj ubaenih dioda izmeu kolektora i baze. Kako je rDrd to e otpor za izmjeninu struju nrd biti mnogo manji od otpora nrD. Kada treba pomjeriti nivo za nekoliko volti umjeto direktno polarizirane koristi se Zenerova dioda. Pomjeranje nivoa je jednako Zenerovom naponu UZ, a otpor izmjeninoj struji je jednak diferencijalnom Zenerovom otporu rz. Na slici 8.20. prikazano je pomjeranje nivoa za Zener diodom kod sprege pojaavaa sa zajednikim emitorom.
Pomjeranje nivoa za veliinu napona izmeu baze i emitora UBE moe se postii pojaavaem sa zajednikim kolektorom, kao na slici 8.21.
Slika 8.21. Tranzistor sa ZC pomjera nivo za UBE
Na ovaj nain ne samo sa de pomjera nivo, ve se smanjuje optereenje prethodnog stepena i smanjuje izlazni otpor.
72
Na slici 8.22 prikazano je pomjeranje nivoa sa PNP tranzistorom.
tranzistora T3, ali veliinu struje IB3 moemo podesiti izborom otpora RE u emitorskom kolu tranzistorom T2. Na slici 8.23 vidi se kako je izvreno pomjeranje nivoa sa PNP tranzistorom u Darlingtonovoj sprezi PNP i NPN tranzistora.
Slika 8.22. PNP tranzistor pomjera nivo za veliinu UCE
U ovom sluaju je:
Slika 8.23. Komplementarni Darlingtonov spoj pomjera nivo za UCE, a cijeli spoj se ponaa kao ekvivalentni PNP tranzistor
UC1-UB3=-UC2.
-UC2 jer je T2 PNP tranzistor. Napon baze T3 odvojen je od napon akolektora T1. Od veliine kolektorskog napona T1 zavisie bazna struja
Ulazni nivo tranzistra T2, koji je jednak naponu UBE, pomou PNP tranzistora pomjeren je na vie, tako da je ulazni nivo svega za UBE1 nie od potencijala kolektora tranzistora T2. Ovakva kombinacija je ekvivalentna PNP tranzistoru.
NISKOFREKVENTNI POJAAVAI SNAGE
poglavlje
Direktno spregnuti pojaava klase B (AB)
74
9. NISKOFREKVENTNI POJAAVAI SNAGE

Pojaavai snage su najee izlazni pojaavaki stepeni. Ovakvi pojaavai se projektiraju tako da pojaavaki elementi na izlazu daju to je mogue veu snagu sa to manjim izoblienjem, a daje pri tom stepen korisnog dejstva maksimalan. Pojaanje snage ne mora biti maksimalno, jer se pretpostavlja da je signal u prethodnim stepenima dovoljno pojaan. Samo u izvjesnim sluajevima, kada je neophodno potroa prilagoditi izlazu pojaavaa ili kada je izlazna snaga koju daje pojaava relativno mala u odnosu na snagu koju pojaava moe dati, odstupa se od toga i ne vodi se rauna o stepenu korisnog dejstva i maksimalno moguoj izlaznoj snazi.
9.1.1. Pojaava klase A sa neposrednim otpornim optereenjem

Na slici 9.1 nacrtana je ema jednostavnog tranzistorskog pojaavaa. Poto emo analizirati samo izlaz pojaavaa, to ulaz nije bitan, zato je i uzet tako jednostavan. Neka je RB mnogo vei od ulazne otpornosti tranzistora, tako da je Ig = Ib
9.1. POJAAVAI KLASE A

Danas, se pojaavai klase A koriste uglavnom kad se radi o pojaavaima relativno male snage, jer imaju mali stepen korisnog dejstva. Zbog manjeg stepena korisnog dejstva mora se koristiti pojaavaki elemenat sa veom snagom disipacije, koji je skuplji, a potronja je vea ne samo zbog manjeg stepena korisnog dejstva, ve i zbog toga to ona postoji i kada pojaava ne pojaava signal. Kao pojaavaki elementi koriste se uglavnom tranzistori, a za male snage se mogu koristiti fetovi i mosfetovi.
Slika 9.1. Pojaava klase A sa direktnim otpornim optereenjem izlazni dio poja avaa
Na slici 9.2 date su izlazne karakteristike tranzistora, odreen je reim rada, nacrtana je radne prave i maksimalni signal.
Slika 9.2 Izlazne karakteristike tranzistora sa radnom pravom i maksimalnim izlaznim signalom
75
Kako je: Pd=UCIC, to radna prava ne smije sjei hiperbolu disipacije. Da bismo maksimalno iskoristili tranzistor, radna prava treba da dodiruje hiperbolu disipacije, kao to je na slici i nacrtano. Radnu taku, kod pojaavaa klase A, treba izabrati tako da ona bude na sredini radnog dijela, izmeu take B u kojoj radna prava preseca IBmax i take A gdje radna prava presjeca karakteristiku za IB=0. Dakle, radna taka Q se nalazi na prijesjeku radne prave i karakteristike IB=IBmax/2. Nagib prave treba tako odabrati da odsjeci QA i BQ budu priblino jednaki, kako bi bila mala izoblienja. Srednja snCCaIga, koju daje izvor za napajanje, priblino je jednaka snazi koju troi pojaava u mirnom stanju kada nema signala. Razlika postoji samo u sluaju da postoje izoblienja, ali ako su ona zanemariva. Snaga koju daje baterija za napajanje je: PB = UCCIC. Korisna izlazna snaga je:
P0 = U cm I cm I2 R = cm L 2 2
Na slici 9.3 grafiki su prikazane: maksimalna utroena snaga - PB, maksimalna korisna snaga P0m i maksimalna snaga disipacije Pdm. Oigledno, utroena snaga je predstavljena povrinom pravougaonika OBFC, a korisna snaga povrinom trougla AEQ ili QDB. Ukoliko povrine AEQ i QDB nisu jednake treba uzeti srednju vrijednost te dvije povrine. Maksimalna disipacija predstavljena je povrinom pravougaonika ODQC.
Amplituda izlazne struje je:

I cm = i c max - i c min , 2
Slika 9.3. Grafiko predstavljanje korisne snage P 0m, utroene snage PB i snage disipacije Pdm
9.1.2. Pojaava klase A sa transformatorom

Otpor potroaa je esto unaprijed odreen. Sa druge strane, otpor optereenja odreen optimalnim uslovima za dobijanje najvee izlazne snage, moe biti razliit od otpora potroaa. Prilagoenje otpora potroaa na izlazu pojaavaa moe se izvriti upotrebom transformatora koji transformira otpor potroaa na eljenu vrijednost otpora optereenja. Na slici 9.4 data je uprotena ema pojaavaa sa transformatorom, za prilagoenje otpora potroaa na izlaz pojaavaa.
a amplituda izlaznog napona:

U cm = u c max - u c min . 2
Pa je korisna izlazna snaga:

P0 =
(u c max
- u c min )(i c max - i c min ) . 8
Stepen korisnog dejstva je:

h=
(u P0 - u c min )(i c max - i c min ) = c max PB 8 U CC I C
Pod idealnim uslovima, kada su karakteristike linearne, a amplituda signala maksimalna i kada je napon zasienja zanemariv u odnosu na napon napajanja, odnosno, kada je UCmax i ICmin~0, bie: icmax=2IC=2Icm , a ucmax=UCC=2Ucm , pa je stepen korisnog dejstva:
h= I cm U cm 1 = = 0 ,25 = 25% . 2U CC I C 4
Slika 9.4. Pojaava klase A sa transformatorom
Primar transformatora za istosmjernu struju predstavlja neznatan otpor. Obiljeimo taj otpor sa R1. Na slici 9.5, ovaj otpor je predstavljen praktino vertikalnom linijom. To je ustvari radna prava za istosmjerni reim rada pojaavaa. Kolektorski napon je jednak naponu napajanja UCC.
Pojaava klase A nainjen sa tranzistorom ija je maksimalna disipacija 6 W, moe dati maksimalnu izlaznu snagu 3 W.
76
Dinamika radna prava odreena je transformiranim otporom potroaa. Smatrajui transformator idealnim sa odnosom transformatora n=N2/N1 transformirani otpor, odnosno dinamiki otpor je : R1 = n2RL .
manja, zbog ega e stepen korisnog dejstva biti dva puta vei:
h= I cm U cm = 0 ,5 = 50% 2U CC I C
Prema tome, za pojaava klase A sa transformatorom je faktor korisnog dejstva 0,5, te je maksimalna korisna snaga, koja se moe dobiti iz ovog pojaavaa, jednaka polovini dozvoljene disipacije. Analiza pojaavaa klase A koja je izvedena uzimajui u obzir tranzistore, vai i za fetove i mosfetove. Razlika je jedino u tome, to smo ranije pokazali, da je kod izlaznih karakterisitika za fetove i mosfetove parametar napon gejta, a za tranzistore struja baze.
9.1.3. Izoblienja u pojaavau klase A

Slika 9.5. P0m, PB i Pdm pojaavaa klase A sa transformatorom
Radna taka, po radnoj pravoj pravi R1 kree se izmeu taaka A i B. Maksimalan kolektorski napon UCmax je uslijed koritenja transformatora vei od napona napajanja UCC. Za vrijeme porasta kolektorske struje, nagomilava se energija magnetnog fluksa u jezgru transformatora, te pri opadanju struje, ovu energiju dobijemo nazad u vidu porasta kolektorskog napona. U odnosu na predhodni pojaava, pojaava sa transformatorom, pod istim uslovima rada imae jedino smanjen napon napajanja UCC . Kod ovog pojaavaa UCC=UC. Prema tome, korisna snaga P0m ostaje ista. Maksimalna snaga disipacije e biti ista. Ukoliko zanemarimo UCmin, odnosno, ukoliko moemo rei da je UC=UCmax/2, snaga napajanja, odnosno, utroena snaga e biti upola
Pojaava klase A koji se pobuuje idealnim strujnim generatorom ima vrlo mala izoblienja. Izoblienja nastaju zbog toga to faktor strujnog pojaanja nije konstantan, ve je zavisan od struje. Pri malim kolektorskim strujama je mali zbog rekombiniranja, a pri velikim strujama se smanjuje zbog smanjenja koeficijenta injekcije. Prenosna karakteristika IC=f(IB) nije prava, kako je prikazano na slici 9.5. Na slici je prikazano konstruiranje prenosne dinamike karakteristike polazei od izlaznih karakteristika. Za svaku vrijednost bazne struje, prenese se vrijednost kolektorske struje, kao to je to pokazano za taku D. Izoblienja kod ovako relativno male nelinearnosti prenosne karakteristike su mala. Meutim, uzevi u obzir da generator koji pobuuje tranzistor nije idealan, ve da ima konani unutranji otpor, izoblienja e nastati zbog nelinearnog ulaznog otpora tranzistora.
Slika 9.5. Konstruiranje prenosne karakterisitke tranzistorskog pojaavaa
Uzimimo drastian sluaj, kada je pobudni generator naponski, sa neznatnim unutranjim otporom. Tada je kolektorska struja eksponencijalna, te ima izraenu
nelinearnost. Ukoliko bi pobuivanje bilo iz naponskog generatora malog unutranjeg otpora, izoblienje bi bilo vrlo veliko. Zbog toga se ne smije dozvoliti da
77
kolektorska struja pri pobuivanju maksimalnim signalom, padne ispod neke minimalne vrijednosti ICmin. Ukoliko je ta minimalna vrijednost vea izoblienja e biti manja. Moe se koristiti samo dio prenosne karakteristike koji je manje zakrivljen.
Na slici 9.6 se moe pratiti signal od elektromotorne sile generatora, koji pobuuje pojaava, pa do izlaznog napona preko ulazne, prenosne i izlazne karakterisitke pojaavaa.
Slika 9.6. Grafiki prikaz prenosa signala kroz pojaava klase A
Radi jednostavnosti, pretpostavili smo da pobudni generator sadri i istosmjernu komponentu, koja odreuje radnu taku tranzistora. Struja pobudnog generatora jednaka je struji baze. Pad napona na ulazu tranzistora (bazni napon UB) zavisi od odnosa otpora Rg i ulaznog otpora tranzistora. Kada nema signala, EMS generatora je Eg, pad napona na unutranjem otporu generatora je URg, a na tranzistoru UB. Za amplitudu Egm, se vidi da je izoblienje ulazne struje, relativno malo, dok je ulazni napon izrazito izoblien. Da je otpor Rg vei izoblienje ulaznog napona bilo bi jo vee, a izoblienje ulazne struje manje. Kako je prenosna karakteristika zakrivljenja pri velikim strujama, to je kolektorska struja manje izobliena od bazne. Nelinearnost prenosne karakteristike donekle ublaava posljedice zakrivljenosti ulazne karakteristike.
Talasni oblik kolektorskog napona, budui da je dinamika izlazna karakteristika prava (radna prava), odgovara talasnom obliku kolektorske struje. Kod feta na ulazu nema izoblienja. Izoblienja nastaju usljed zakrivljenosti prenosne karakteristike.
9.1.4. Simetrini pojaava klase A

Izoblienje pojaavaa u A klasi sastoji u tome to je, obino, jedna poluperioda manje pojaana od druge. Bilo bi interesantno napraviti takav pojaava koji bi obje poluperiode jednako pojaavao. Ovo se moe postii na taj nain to se dva pojaavaa, odnosno dva tranzistora spregnu tako da rade simetrino. Na slici 9.7 prikazan je simetrian pojaava ili pu-pul (push-pull) pojaava.
78
Slika 9.7. Simetrini (pu-pul) pojaava klase A
Generator na ulazu i potroa na izlazu su spregnuti preko transformatora. Preko srednje take sekundara ulaznog transformatora dovodi se istosmjerna struja za baze oba tranzistora preko baznog otpora RB. Ova taka je preko kondenzatora C spojena sa masom za izmjenini signal. Prema tome, na bazu prvog tranzistora T1 dovodi se izmjenini napon sa jedne polovine sekundara, a na bazu drugog tranzistora T2 napon sa druge polovine sekundara ulaznog tranzistora. Ova dva napona su fazno pomjerena za 180. Kada prvom tranzistoru bazni napon raste, drugom e opadati i obrnuto. Preko srednje take primara izlaznog transformatora napajaju se kolektori oba tranzistora. Kroz prvu polovinu primara tee struja Ic1, a kroz drugu Ic2. Ako su tranzistori identinih karakteristika ove struje e biti jednake. Kako teku u suprotnim smjerovima, magnetopobudne sile nastale proticanjem ovih dviju struja e se oduzimati, te nee biti predmagnetizacije
jezgra transformatora, to omoguava da se veliina izlaznog transformatora (koliina gvoa) smanji. Kada jedna kolektorska struja raste, druga opada, te e se u sekundaru dobiti struja proporcionalna razlici te dvije struje. Pozitivna amplituda sekundarne struje e biti proporcionalna negativnoj amplitudi prve i pozitivnoj druge i obrnuto ba kao to smo na poetku eljeli da bude. Na slici 9.8 grafiki je prikazan rad simetrinog pojaavaa klase A. Prenosne karakteristike oba tranzistora nacrtane su tako da se izlazne struje mogu lako oduzimati. Ulazni napon Ub je zajedniki za oba tranzistora, jer su prenosne karakteristike postavljene tako, da je druga dobijena obrtanjem prve oko take Ub za 180, te ono to je za jedan tranzistor pozitivno, za drugi je negativno. Na slici se vide i struje Ic1 i Ic2, kao i njihova razlika.
Slika 9.8. Grafiki prikaz rada simetrinog pojaavaa klase A
79
Razlika struja ic1ic2=ic, moe se nanijeti za svaku vrijednost Ub. To e biti prenosna karakteristika simetrinog pojaavaa. Ova karakteristika, kao to se vidi, relativno je prava linija, to ukazuje na to da su izoblienja simetrinog pojaavaa mala. Korisna snaga simetrinog pojaava je dva puta vea od korisne snage jednog tranzistora.
su istosmjerne komponente bazne i kolektorske struje jednake nuli, kada nema pobudnog (ulaznog) signala. Kada nema signala kolektorski napon Uc je priblino jednak naponu napajanja tranzistora UCC.
9.2.1. Princip rada pojaavaa u B klasi

Na slici 9.9 vidi se da nema istosmjernog baznog napona, pa ni istosmjerne bazne struje. Pretpostavimo da je unutranji otpor generatora Rg mnogo vei od ulaznog otpora tranzistora, tako da je bazna struja proporcionalna naponu generatora.
9.2. POJAAVA KLASE B

Pojaava klase B pojaava samo jednu poluperiodu signala. Prema tome, radna taka je izabrana tako da
Slika 9.9. Prikaz rada pojaavaa klase B
Naravno, to e biti samo za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala. Za vrijeme pozitivne poluperiode signala, tei e kolektorska struja proporcionalna baznoj struji. Za to vrijeme kolektorski napon opada od veliine napona napajanja, sve do zasienja. Poveamo li i dalje baznu struju, kolektorska struja vie nee rasti. Prema tome amplituda bazne struje ne smije biti vea od IBmax, pri kojoj dolazi zasienje, odnosno, pri kojoj radna taka po radnoj pravoj dolazi u taku A, koja se nalazi na koljenu karakteristike. Pri negativnoj poluperiodi ulaznog signala, kolektorski spoj tranzistora je inverzno polariziran, te nema ni bazne kolektorske struje. Bazna struja je jednaka struji zasienja kolektorskog i baznog spoja, koju moemo zanemariti.
Sa slike 9.10 se vidi da imamo samo jednu poluperiodu signala na izlazu pojaavaa, i to pozitivnu poluperiodu struje i negativnu poluperiodu napona. Oigledno da je ovakav bazni signal izoblien. Zbog velikih izoblienja pojaava klase B sa jednim tranzistorom se nikada ne korisi. Izoblienja bi se veoma smanjila, kada bismo napravili simetrian pojaava, kod koga bi drugi tranzistor pojaavao negativnu poluperiodu ulaznog signala. Uzeemo da analiziramo pojaava klase B sa transformatorskom spregom na ulazu i izlazu, prikazan na slici 9.10. Kod ovog pojaavaa signal se dovodi na primar ulaznog transformatora TR1. U prvoj poluperiodi, kada je napon bazi tranzistora T1 pozitivan, tei e bazna iB1 i
80
kolektorska struja iC1. Kolektorska struja e tei kroz gornju polovinu namotaja izlaznog transformatora TR2. Za to vrijeme nema kolektorske struje drugog tranzistora T2, jer je baza negativno polarisana u odnosu na emitor. Za vrijeme negativne poluperiode
ulaznog signala, baza tranzistora T2 je pozitivno polarisana pa e struja iC2 tei kroz donju polovinu namotaja transformatora TR2. Za to vrijeme, baza prvog tranzistora je nageativna, te nema kolektora struje prvog tranzistora.
Slika 9.10 Simetrini pojaava klase B
U sekundaru izlaznog transformatora usljed struje iC1 indukovae se napon u toku prve, a usljed struje iC2 u toku druge poluperiode. Prema tome, kroz potroa RL, struje e tei tokom cijele periode signala, da je prenosna karakteristika linearna, na izlazu bi signal bio neizoblien.
Na slici 9.11 prikazana je prenosna karakteristika pojaavaa klase B sa tranzistorima sa slike 9.11 sa ulaznim i izlaznim signalom, a sa naponskim pobuivanjem.
Slika 5.13. Izoblienja klase B usljed nelinearnosti prenosne karakteristike
81
Zbog velikog ulaznog otpora, pri malom ulaznom naponu izlazne struje praktino nema. Tek kada je ulazni napon vei od priblino dvije treine amplitude, kao u ovom sluaju, poinje naglo da raste kolektorska struja. Budui da je sprega tranzistora simetrina signal je simetrian u odnosu na vremensku osu: parni harmonici su uklonjeni, ali nepari su izraeni. Sinusoida izlazne struje je izobliena.
Da bi se smanjilo izoblienje radnu taku Q1 i Q2 neemo uzeti za IC1=IC2= 0 i UB1=UB2=0, ve emo ih uzeti ve od nule, kako je prikazano na slici 9.14. U ovom sluaju, pri malim signalima, kada je IcmIc, pojaava se ponaa kao pojaava klase A. Kada je IcmIc, odnosno, kada Ic moe da se zanemari u odnosu na Icm, pojaava se ponaa kao pojaava klase B. Zato, za ovakav pojaava kaemo da radi u klasi AB.
Slika 9.14. Prenosna karakteristika pojaavaa klase AB, smanjena izoblienja u odnosu na klasu B
Pojaava dat na slici 9.7 moe biti pojaava klase A, klase B ili klase AB, ve prema tome koliki je otpor RB. Ako je ovaj otpor relativno mali i IC priblino jednako maksimalnoj amplitudi izlaznog signala, poja ava e raditi u klasi A. Ako je kolaktorska struja IC mnogo manja od najvee amplitude izlaznog signala, pojaava e raditi u klasi AB. Najzad, ako je bazna struja zanemarljivo mala, pojaava radi u klasi B. Izoblienja e biti manja, ako se pojaava pobuuje generatorom velikog unutranjeg otpora, isto kao i kod pojaavaa klase A (slika 9.6).
I C1 = I C2 =
I cm i = C max p p
Energija koju daje izvor jednaka je proizvodu napona izvora i srednje kolektorske struje. Kada su oba tranzistora vezana simetrino bie:
PCC = U CC (I C1 + I C2 ) = U CC 2i C max 2I U = cm CC p p
Maksimalna korisna snaga, koju tranzistori predaju potroau, zanemarivi gubitke u transformatoru, i to jedan tranzistor u jednoj, a drugi tranzistro u drugoj poluperiodi je:
P0m = i2 R1 I cm U cm i U = C max CC = C max , 2 2 2
9.2.2. Izlazna snaga i stepen korisnog dejstva

Kao to smo rekli, kod pojaava klase B kolektorska struja ne tee kada nema signala. Prema tome, ovaj pojaava tada ne troi energiju iz izvora za napajanje. Analizirajmo, kakvo je stanje pri maksimalnoj pobudi. Istosmjerna kolektorska struja protie samo za vrijeme jedne poluperiode. Njena srednja vrijednost je (slika 9.9):
pa je stepen korisnog dejstva pri maksimalnoj pobudi:

h= P0m p = = 0 ,78 = 78% PCC 4
Ako se istim tranzistorima (ista snaga disipacije) nainimo pojaavae klase B i klase A, od pojaavaa klase B dobiemo 5 puta veu snagu.
82
Prilikom pojektovanja pojaavaa klase B, polazimo od toga kolika nam korisna snaga treba. Prvo izraunamo kolika je maksimalna disipacija, koju tranzistori mogu imati. Polovina te vrijednosti predstavlja disipaciju jednog tranzistora. Tranzistor biramo takav da ima toliku ili neto veu disipaciju. Poto smo izabrali napon napajanja po jednaini 5.35 izraunamo R1. Ovaj otpor je optereenje jednog tranzistora. Kako je to otpor u kolu tranzistora samo kada tee struja tog tranzistora, to je potrebno nai ekvivalentni otpor. Koristei ovaj ekvivalentni otpor moe se nai odnos transformacije izlaznog transformatora. Struja kao to smo rekli, protie samo kroz polovinu primara. Ako je svedemo na cjeli primar, to je ona jednaka polovini kolektorske struje jednog tranzistora. Prema tome: Iccm=Icm/2. Napon od kolektora do kolektora iznosi: Uccm = 2Ucm, jer, protiui struja kroz polovinu primara indukuje napon u drugoj polovini primara. Ekvivalentni otpor optereenja na primarnoj strani transformatora je onda:
R'L = U ccm U = 4 cm = 4R 1 I ccm I cm
emitorska struja. Dovoenjem signala na ulaz, na izlazu e se dobiti samo pozitivna poluperioda emitorske struje.
Slika 9.15. Izlazni pojaava sa zajednikim kolektorom i NPN
Analogan pojaava sa PNP tranzistorom, prikazan na slici 9.16 dae na izlazu samo negativnu poluperiodu emitorske struje.
Slika 9.16. Izlazni pojaava sa zajednikim kolektorom i PNP
Odnos transformacije je:

n= N1 = N2 4R 1 RL
Otpornost R1 je dinamika otpornost u kolektorskom kolu jednog tranzistora (slika 9.9), a N1 ukupan broj zavojaka primara od kolektora do kolektora.
Prema tome, kroz potroa jednog tranzistora tee struja za vrijeme pozitivne, a kroz potroa drugog tranzistora vrijeme negativne poluperiode ulaznog signala. Ako bi ta dva pojaavaa nainili tako da imaju zajedniki potroa, kroz potroa e tei struja za vrijeme cijele periode signala, a signal bi bio pojaan bez izoblienja. Na slici 9.17 data je takva sprega ovih pojaavaa. U sutini dobili smo simetrian pojaava klase B odnosno, klase AB. Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala, pojaavaa NPN tranzistor, a za vrijeme negativne PNP tranzistor. Kroz potroa RL struja tee za vrijeme cijele poluperiode. Da bi ulazi bili galvanski odvojeni meusobno i od pobudnog stepena, signal se dovodi na jednu i drugu bazu preko kondenzatora C1 i C2. Tranzistori NPN i PNP treba da imaju iste karakteristike: jednake faktore strujnog pojaanja, istu zavisnost tranzistora strujnog pojaanja od emitorske struje i jednake ulazne otpornosti, kako bi obje poluperiode izlazne struje bile jednake i kako ne bi bilo izoblienja. Za takve tranzistore kaeo da su komplementarni.
9.3. DIREKTNO SPREGNUTI STEPENI SA KOMPLEMENTARNIM TRANZISTORIMA

Za direktno ukljuivanje potroaa u izlazno kolo pojaavaa potrebno je da pojaava ima to manji izlazni otpor. To je pogotovu vano kada je otpor optereenja mali. Kod niskofrekventnih pojaavaa, potroa je obino zvunik, koji ima mali otpor. Na slici 9.15 prikazani su takvi pojaavai. To su pojaavai sa uzemljenim kolektorom. Oni, kao to znamo, imaju mali izlazni otpor. Ovaj pojaava je sa NPN tranzistorom, R1 i R2 se odaberu tako da tranzistor radi u klasi B, odnosno u klasi AB. U mirnom stanju ne tee, odnosno tee mala
83
Slika 9.17. Simetrian pojaava sa komplementarnim tranzistorima
ema na slici 9.17 je data da bi se shvatio princip rada pojaavaa. Za ostvarenje te eme potrebna su etiri kondenzatora za napajanje. Prvo to bismo mogli uiniti je da umjesto UCC upotrebimo izvor za napajanje kolektora UCC2, a umjesto UBB izvor napona UCC1. Uslijed direktne sprege izlaznih tranzistora predhodnim stepenom, nepotrebni su spreni kapaciteti C1 i C2, to je naroito znaajno za pojaava izraen u integrisanoj tehnici se u toj tehnici ne mogu praviti kondenzatori velikog kapaciteta. Na slici 9.18 dati su pobudni i izlazni stepeni koji se koriste u integrisanoj tehnici.
Slika 9.19. Sinusoidalna pobuda daje izobli enu struju
Ukoliko ovaj pojaava pojaavaa signal pravougaonog oblika (slika 9.20), ova pojava nee imati uticaj na izlazni signal.
Slika 9.20. Pravougaona pobuda se ne izobli uje
Prema tome ovaj pojaava moe da se koristi kao pojaava pravougaonih impulsa. Da bi pojaava radio u klasi AB neophodno je vriti pretpolarizaciju. Ovo se moe postii na taj nain to se baze rastave, a izmeu njih se umetne takav otpor, da pad napona njemu bude jednak dvostrukom naponu pretpolarizacija (naponska praga) izlaznih tranzistora. Slino tome je uinjeno na slici 9.17. Kako pri porastu temperature otpornost otpora raste, a napona izmeu emitora i baze opada, to e pri porastu temperature porasti i kolektorska struja. Da bi se izvrila temperaturna stabilizacija kolektorske, odnosno emitorske struje, umjesto otpornika stavljaju se diode, kako je prikazano na slici 9.21. i to onoliko dioda, koliko ima tranzistorskih ulaza, odnosno emitorskih spojeva, od baze jednog (taka A) do baze drugog tranzistora (taka B). U sluaju prikazanom na slici, imamo svega dva emitorska spoja, prema tome, treba staviti dvije diode.
Slika 9.18. Direktno spregnuti pojaava klase B sa pobudnim stepenom (T 1)
Izlazni stepen je pojaava klase B. Radni uslovi su podeeni tako da je kolektorski napon budnog stepena u miru jednak nuli (UC1=0). Kako tada kroz protie nikakva struja, emitorski naponi T2 i T3 su jednaki, a oba tranzistora su zakoena. Prilikom porasta napona UC1 struja kroz T2 e protei tek kada se dostigne bazni napon praga tog tranzistora. Isto to e se desiti i kada napon UC1 opadne ispod nule. Zbog toga, ako se na ulaz dovede sinusoidalan signal (slika 9.19) na izlazu e se dobiti izoblien signal.
84
U trenutku kada je T3 zakoen, kondenzator C se prazni preko tranzistora T5. Kada je T5 zakoen, a T3 provodi, kondenzator C se puni. Prema tome, kroz potroa RL struja tee as u jednom, as u drugom smijeru. Ako je na ulazu sinusoidalan napon bie i izlazni napon e biti sinusoidalan. Na ovaj nain potreban je kondenzator, koji je obino velikog kapaciteta, ali je zato uteen jedan izvor za napajanje (-UCC). Drugi kraj otpornosti RL ne mora biti uzemljen. Moe biti vezan i za pozitivan pol izvora za napajanje (UCC).
Slika 9.21. Direktno spregnuti pojaava klase B (AB) sa dva izvora za napajanje i dva komplementarna tranzistora
Na slici 9.22 data je jedna modifikacija koja se najee koristi u praksi. Umjesto jednog NPN tranzistora stavljena je Darlingtonova sprega dva NPN tranzistora ili se umjesto jednog PNP tranzistora koristi Darlingtonova sprega PNP i NPN tranzistora, koja se ponaa kao jedan PNP tranzistor. Darlingtonove sprege su uzete zbog toga da se smanji snaga pobudnog signala. Sada od baze do baze (od A do B) imamo tri PN spoja. Zbog toga se za temperaturu kompenzacije uzimaju tri diode. Ova ema se jo u neemu razlikuje od prethodne. Naime, koristi se samo jedan izvor za napajanje UCC, a optereenje je prikljueno preko kondenzatora.
Slika 5.18 Direktno spregnuti pojaav klase B (AB) sa jednim izvorom za napajanjem i Darlingtonovom spregom
Pojaavai ije su eme date na slikama 9.21 i 9.22, kao to se vidi, ne koriste glomazne i skupe transformatore.
SELEKTIVNI POJAAVAI
poglavlje
10
Selektivni pojaava sa tranzistrom
SELEKTIVNI POJAAVAI
86
10. SELEKTIVNI POJAAVAI

U ovoj glavi emo govoriti o selektivnim pojaavaima kod kojih se pojaanje uskog opsega frekvencije postie oscilatornim kolom. To su obino visokofrekventni (VF) pojaavai. Selektivno pojaanje se moe ostvariti i sa iroko pojasnim pojaavaima, ako se primjeni povratna sprega, ali o toj vrsti selektivnih pojaavaa emo govoriti kasnije. Da bi se dobilo ravnomjernije pojaanje koristi se vie oscilatornih kola ije se rezonantne frekvencije vrlo malo meusobno razlikuju, ili su oscilatorna kola spregnuta sa nadkritinom spregom. U novije vrijeme kao visokofrekventni pojaavai se koriste direktno spregnuti pojaavai (integrisana kola), koji umjesto vie oscilatornih kola imaju samo jedan keramiki filtar velike selektivnosti.
10.1. SELEKTIVNI POJAAVA SA FETOM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM

Analizirajmo selektivni pojaava sa fetom. Na slici 10.2 data je ema ovog pojaavaa. Kao to se vidi oscilatorno kolo je u kolu drejna.
Slika 10.2. Selektivni pojaava sa fetom i jednim oscilatornim kolom
Na slici 10.3 data je ekvivalentna pojaavaa za male signale.

Slika 10.1. Idealni i realni propusni opseg selektivnog pojaavaa
ema
ovog
Idealni propusni opseg selektivnih pojaavaa pokazan je kao gornji na slici 10.1. Pojaava van propusnog opsega, ispod frekvencije f1 i iznad frekvencije f2 ne pojaava, odnosno uopte ne proputa signal, a izmeu frekvencija f1 i f2 pojaanje ne zavisi od frekvencije. Propusni opseg realnih pojaavaa nije otro ogranien, niti je pojaanje konstantno unutar propusnog opsega. Kako se selektivnost postie oscilatornim kolima, to e propusni opseg zavisiti od krive selektivnosti primjenjenih oscilatornih kola. Na slici 10.1 kao donja je pokazana frekventna karakteristika pojaavaa sa jednim oscilatornim kolom. Na rezonantnoj frekvenciji oscilatornog kola fo pojaanje je najvee i opada porastom ili opadanjem frekvencije. Donja granina frekvencija f1 i gornja granina frekvencija f2 su one pri kojima kojima je pojaanje opalo za 1/2, odnosno za 3dB u odnosu na maksimalno pojaanje.
Slika 10.3. Ekvivalentna ema poja avaa sa slike 10.2
Parazitni kapaciteti su na emi izostavljeni. Ulazni kapacitet potroaa i izlazni kapacitet feta, moemo smatrati da se nalaze u kapacitetu C, jer su njemu paralelno vezani. Ulazni kapacitet feta nema uticaja na analizu, jer se analiza odnosi na ulazni napon. Povratni kapacitet Cgd u ovom sluaju takoe neemo uzeti u obzir jer za analizu nema znaaja. Na ekvivalentnoj emi nacrtan je i serijski otpor zavojnice. Otpor gubitaka u kondezatoru je toliko mali pa ga moemo zanemariti. On je mnogo manji od serijskog otpora zavojnice, tako da ukupan otpor oscilatornog kola moemo staviti u seriju sa zavojnicom, a kako su otpor optereenja i izlazni otpor
SELEKTIVNI POJAAVAI
87
feta vezani paralelno oscilatornom kolu, to emo oscilatorno kolo tako transformirati da svi elementi oscilatornog kola budu paralelno vezani. Prema ekvivalentnoj emi moemo staviti umjesto rd, Ro0 i RL jedan otpor R0e i smatrati ga efektivnim diamikim otporom oscilatornog kola. Prema tome, ekvivalentna ema visokofrekventnog pojaavaa se moe uprostiti, tako da imamo samo strujni generator i oscilatorno kolo, kako je prikazano na slici 10.4.
Granina frekvencija e biti kod razdesenosti e1,2 pri kojima je pojaanje smanjeno za 2, a to e biti za 2Qee =1, pa je rina propusnog opsega pojaavaa B=f2-f1=f0/Qe isto kao kod oscilatornog kola.
Slika 10.4. Uprotena ekvivalentna ema poja avaa
Naponsko pojaanje pojaavaa u funkciji razdesenosti oscilatornog kola, prema slici 10.4 bie:
Au = R 0e U0 = - g m Z = - gm , 1 + j2Q e e Ui
Slika 10.5. Kriva selektivnosti pojaavaa je jednaka krivoj selektivnosti ekvivalentnog oscilatornog kola sa slike 10.4
gdje je: R0e efektivan dinamiki otpor oscilatornog 1 1 1 1 = + + , kola: R 0e R 0 rd R L Qe= w0CR0e faktor dobrote oscilatornog kola, razdeenost oscilatornog kola Naponsko pojaanje na rezonantnoj frekvenciji je: Au0=-gm R0e Uporedimo li ovaj rezultat sa sa jednainom za pojaava sa kapacitivnom spregom, vidimo da su oni identini, samo umjesto otpora RC koji figurie kod pojaavaa sa kapacitivnim spregom, kod visoko frekventnog pojaavaa imamo dinamiki otpor oscilatornog kola R0. Amplituda naponskog pojaanja je:
Au = A u0
2 1 + 4Q 2 ee
Ukoliko je faktor dobrote Qe vei irina propusnog opsega je manja. Kako je Qe proporcionalan dinamikom otporu R0e, to je irina propusnog opsega utoliko vea, ukoliko je R0e manje. Sa druge strane, pojaanje Auo je takoe proporcionalno R0e, pa ukoliko je R0e manje i naponsko pojaanje je manje. Prilikom projektovanja pojaavaa, obino se postavlja zahtjev za odreenom sirinom propusnog opsega B. Prema tome, Qe je unapred dato. Oscilatorno kolo koje emo koristiti, zajedno sa izlaznim otporom feta i otporom optereenja mora imati Qe toliko da zadovolji irinu propusnog opsega. Faktor dobrote moe biti i vei, ali nikako manji. Ukoliko je Qe vee i irina propusnog opsega manja od one koja se trai, proirenje propusnog opsega moemo postii vezivanjem otpora paralelno oscilatornom kolu. Veliinu ovog otpora treba odrediti tako da se dobije zadatkom postavljena irina propusnog opsega.
10.2. POJAAVA SA TRANZISTOROM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM

Selektivni pojaava sa fetom, kod kojeg je sledei pojaavaki stepen izveden takoe sa fetom, otpor potroaa je vrlo velik, te se njegov uticaj moe zanemariti. Zbog toga smo u analizi i govorili o efektivnom dinamikom otporu oscilatornog kola. Kada smo govorili o prilagoavanju posmatrali smo oscilatorno kolo kao optereenje generatora i vrili prilagoavanje izmeu feta i oscilatornog kola. Tranzistorski pojaava, prikazan na slici 10.6 razlikuje se od feta po vrlo malom ulaznom otporu, te ako je sledei stepen tranzistorski, otpor potroaa e biti vrlo mali, mnogo manji od dinamikog otpora oscilatornog
Odnos naponskog pojaanja i maksimalnog pojaanja koje imamo pri rezonantnoj frekvenciji dat je na slici 10.5 i predstavlja ustvari efektivnu krivu selektivnosti oscilatornog kola iji je dinamiki otpor R0e.
Au 1 = = se , A u0 2 1 + 4Q 2 e e
gdje je: e selektivnost oscilatornog kola sa uraunatim spoljasnim optereenjem (rd i RL), odnosno efektivna selektivnost.
SELEKTIVNI POJAAVAI
88
kola. Selektivnost e od tranzistorskih pojaavaa zavisiti od otpora potroaa, jer je on najmanji. Da bi se ostvarila eljena selektivnost, mora se u ovom sluaju potroa prikljuiti na izvod zavojnice. Prikljuivanjem potroaa na izvod zavojnice vrsimo i prilagoavanje potrosaa na pojaava. Na slici 10.6 data je ema tranzistorskog pojaavaa kod koga nije izvreno prilagoavanje potroaa na pojaava tj. potroa je vezan na induktivnost bez izvoda.
Neka je na ulazu neki generator elektromotorne sile Eg sa unutranjim otporom Rg. Oscilatorno kolo na ulazu ima induktivitet Li, kapacitet Ci i dinamiki otpor R0i. Na slici 10.8 data je ema kompletnog pojaavaa sa fetom. Jednosmjerna polarizacija je izostavljena. Otpor RG je ekvivalentni otpor polarizacije (RG1 i RG2). Od gejta na dalje pojaava je identian pojaavau sa slike 10.2. Na slici 10.8 nacrtan je i parazitni kapacitet Cgd.
Slika 10.8. Selektivni pojaava sa dva oscilatorna kola Slika 10.6. Selektivni pojaava sa tranzistrom
Na slici 10.7 je ekvivalentna ema pojaavaa sa uprostenom P ekvivalentnom emom tranzistora.
Na slici 10.9 dato je ulazno kolo pojaavaa sa slike 10.8 ali malo izmijenjeno, kako bi bilo pogodnije za analizu.
Slika 10.9. Selektivni pojaava sa dva oscilatorna kola Slika 10.7. Ekvivalentna ema selektivnog poja avaa
Ekvivalentna ema je identina ekvivalentnoj emi pojaavaa sa fetom, pa prema tome vai ista analiza kao sto je analiza pojaavaa sa fetom. Ukoliko se koristi hibridna P ekvivalentna ema tranzistora, postojanje rbb, ini analizu sloenijom. Meutim, za relativno uzak propusni opseg frekvencije moemo serijsko-paralelnu vezu ulaznih parametara hibridne ekvivalentne eme transformirati u paralelno vezan otpor i kapacitet (transformirati je u P ekvivalentnu emu ).
Umjesto naponskog generatora nacrtan je strujni. Ekvivalentan dinamiki otpor R0e i u sebi sadri pred dinamikog otpora kolo R0i jos otpor generatora Rg i otpore polarizacije RG. Povratni kapacitet Cgd e se transformisati na ulaz feta kao impedansa. Z Z1 = , 1 - Au gdje je:
Z= 1 jwC gd
10.3.UTICAJ POVRATNOG KAPACITETA NA RAD SELEKTIVNOG POJAAVAA

U dosadanjoj analizi smo pretpostavili da su povratni kapaciteti kod feta Cgd i kod tranzistora Cbc vrlo mali. Njihov uticaj na izlazno kolo nismo uzimali u obzir, jer smo pojaanje raunali u odnosu na napon koji je na samom ulazu feta, odnosno u tranzistor. Meutim, na ulaz pojaavaa, obino nije prikljuen generator sa zanemarivim unutranjim otporom. Na ulazu se nalazi jo jedno oscilatorno kolo. Ovo kolo je ili izlazno kolo predhodnog pojaavakog stepena ili je to kolo kojim je nainjena sprega sa, npr. antenom.
povratna impedansa, a Au je naponsko pojaanje feta od gejta do drejna. Proizvod iz struje i napona je snaga koja se trosi u otporu. Ako je napon na njegovim krajevima negativan, znai to nije pad napona, ve je porast potencijala na generatoru. Proizvod iz napona i struje je negativan, sto znai da se ne trosi snaga u tom otporu, ve se od njega ta snaga dobija. Prema tome, kada se pojavi negativna vrijednost otpora, znai da se neradi o termogenoj otpornosti, ve o generatoru. Ne ulazei duboko u teorijska razmatranja uoavamo da se na ulazu gejta u visokofrekventnom pojaavau
SELEKTIVNI POJAAVAI
89
pojavljuje negativni otpor to znai da se povratnom spregom preko kapaciteta Ggd sa izlaza vraa energija na ulaz pojaavaa. Povratni kapicet transformiran na ulaz vezan je paralelno kapacitetu oscilatornog kola. Uticaj kapaciteta C1 je takav da e rezonantna frekvencija ulaznog kola smanjiti. Praktino ovo smanjenje se moe korigirati promjenom kapaciteta Ci ili induktiviteta Li, tako da se ponovo dobije rezonantna frekvencija 0. Na frekvencijama niim i viim od 0 se mijenja i oblik krive selektivnosti kompletnog pojaavaa pa pojaava ak moe postati oscilator.
Na slici su R0e1 i R0e2 efektivni dinamiki otpori prvog i drugog kola. Uz pretpostavku da je R0eL i uzimajui pri projektiranju pojaavaa da su parametri oba kola jednaki, tj. R1=R2=R, C1=C2=C, L1=L2=L, dobijamo da su Q faktori Q1=Q2=Q te je: Q2K2=1, gdje je: k =
M L 1L 2
koificijent sprege izmeu L1 i L2.
10.4. PRIMJENA VIE OSCILATORNIH KOLA

Vidjeli smo da je kod visokofrekventnih pojaavaa njihova selektivnost jednaka selektivnosti oscilatoenog kola, pri emu se uzimajaju u obzir i svi otpori koji su vezani paralelno oscilatornom kolu ili samo dijelu oscilatornog kola. Veu selektivnost moemo dobiti na taj nain to emo upotrijebiti vie oscilatornih kola. Jedan primjer je da se, kako je opisano naprijed prikljue dva oscilatorna kola, jedno na ulazu i jedno izlazu iz pojaavaa. Podesnim izborom izvoda na sekundarnim namotajima moe se podesiti da efektivna vrijednost parametara oba kola bude ista, pa e i selektivnost oba kola biti ista. I konano smo vidjeli da ako je upotrebljeno vie oscilatornih kola da je vea selektivnosa i manji propusni opseg takvog pojaavaa. Idelani selektivni pojaava bi trebao da ima ravnomjerno pojaanje u cijelom propusnom opsegu. Kod viestepenih pojaavaa bolja ravnomjernost i iri propusni opseg moe se postii na taj nain to se nee podesiti sva oscilatorna kola na istu rezonantnu rekvenciju. Rezonantne frekvencije pojedinih oscilatornih kola podese se tako da je rezultirajua selektivnost u propusnom opsegu ravnomjernija. Proirenje propusnog opsega ide na raun smanjenja pojaanja. Mnogo bolji nain pribliavanja idelanoj selektivnosti se dobije upotrebom spregnutih oscilatornih kola u pojaavaima. Ako umjesto jednog oscilatornog kola na slikama 10.2 i 10.6 stavimo spregnutta oscilatorna kola, dobijamo ekvivalentnu emu kao na slici 10.10. Ova ema vrijedi i za tranzistorski i za pojaava sa fetom.
Kako su obje veliine: Q i k pozitivne to je Qk=1. Veliinu Qk nazivamo jaina sprege. Sprega pri kojoj je Qk=1, odnosno, pri kojoj se iz prvog kola prenosi maksimalna energija u drugo kolo, na rezonantnoj frekvenciji, naziva se kritinom spregom. Pri toj sprezi je utroena energija u prvom kolu jednaka utroenoj energiji u drugom kolu. Ukoliko je Qk<1, transformirani otpori R2<R1, pa je prenesena energija iz prvog u drugo kolo manja. Vea energija se troi u prvom nego u drugom kolu. Za takvu spregu kaemo da je podkritina. Za Qk>1, transformirani otpor R2 vei je od otpora prvog kola. Energija koja se troi u drugom kolu, vea je od energije koja se troi u prvom oscilatronom kolu. Meutim, prenesena energija je manja nego pri kritinoj sprezi. Ovakva sprega se naziova nadkritina sprega. Pojaanje pojaavaa sa spregnutim oscilatornim kolima je dva puta manje od pojaanja pojaava sa jednim osilatornim kolom, ukoliko su dinamiki otpori ovih kola isti. Osim toga, fazni pomjeraj izlaznog napona pojaavaa sa jednim oscialtornim kolom iznosi 180, dok je fazni pomjeraj pojaavaa sa spregnutim oscialtornim kolima svega 90. Jaina sprege oscialtronih kola kod pojaavaa sa vie spregnutih oscialtronih kola izabira se tako da rezultirajua kriva selektivnosti bude to priblinija idealnoj, da bi se u propusnom opsegu dobilo ravnomjerno pojaanje
10.5. NEUTRALIZACIJA
U poglavlju 10.3 smo vidjeli da e uslijed povratnog kapaciteta Cgd kod feta ili Cbc kod tranzistrora, pojaava nestabilno raditi, da e se kriva selektivnosti deformirati, a mogue je i samopobuivanje (osciliranje).Da bi se to otklonilo vri se neutralizacija.
Slika 10.10. Spregnuta oscilatorna kola u selektivnom pojaavau
SELEKTIVNI POJAAVAI
90
Neutralizacija se sastoji u tome, da se spolja izvri povratna sprega, ali tako da neutralizira unutranju povratnu spregu. Na slici 10.11 prikazano je kako se moe izvriti neutralizacija kod pojaavaa sa fetom.
Na isti nain se neutralizacija vri kod tranzistorskog pojaavaa. Na slici 10.12. macrtan je tranzistorski pojaava, kod kojeg je bazni otpor rbb' nacrtan kao dio spoljanjeg kola.
Slika 10.12. Neutralizacija kod poja avaa sa tranzistorom Slika 10.11.Neutralizacija povratne sprege pojaava sa fetom
Za izvor napajanja feta nije prikljuen donji kraj zavojnice, ve izvod, tako da su naponi Ud i Un fazno pomjereni za 180. Ako donji kraj zavojnice preko kapaciteta Cn veemo za gejt feta, oigledno je da e struje Id i In biti suprotne po fazi. Ako Cn izaberemo tako da su struje Id i In po amplitudi jednake, povratna sprega preko unutranjeg kapaciteta bie neutralizirana povratnom spregom premo spoljanjeg kapaciteta. Iz uslova da je Id=In dobijamo da je:
C n = C gd Ud . Un
Ovo je uinjeno zbog toga da se pokae kako je unutranja povratna sprega preko kapaciteta Cb'c prikljuena sa jedne, a spoljanja sa druge strane baznog otpora rbb'. Zbog toga, za neutralizaciju, pored kapaciteta Cn, se mora upotrijebiti i otpor Rn, kako bi se podesila faza struje In tako da se ostvari neutralizacija. Bez obzira kakav je visokofrekventni pojaava, napon za neutralizaciju mora biti fazno pomjeren od napona na izlaznoj elektrodi pojaavakog elementa za 180.
POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA
poglavlje
11
Naini izvoenja povratne sprege
92
11. POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

Povratna sprega kod pojaavaa sastoji se u tome, to se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vraa na ulaz pojaavaa. Ova povratna sprega moe biti sluajna i nepoeljna, ili se moe namjerno izvesti. Sluajno povratna sprega moe biti preko povratnih parametara pojaavakih elemenata (npr. h12, y12), preko zajednikih vodova za vie pojaivakih stepeni, preko unutranjeg otpora izvora za napajanje, preko parazitnih kapaciteta. Povratna sprega kod pojaavaa utie na pojaanje, tako da ono moe biti vee ili manje od pojaanja pojaavaa bez povratne sprege. Uslijed povratne sprege propusni opseg pojaavaa moe da se povea ili smanji. Izoblienja koja se stvaraju u pojaavau mogu se takoe smanjiti ili poveati povratnom spregom. Zbog smanjenja izoblienja povratna sprega se namjerno izvodi kod pojaavaa. Ukoliko je povratna sprega dovoljno jaka, a fazni stav vraenog signala takav da pojaava sam sebe pobuuje, pojaava se pretvara u generator koji daje signal na izlazu pojaavaa i ako na ulaz ne dovodimo spolja signal. Ovakav pojaava koji sam sebe pobuuje nazivamo oscilatorom. Sa povratnom spregom ve smo se sretali. Prvom prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne take, a drugom kada smo analizirali pojaanje na visokim frekvecijama.
X = Xi + X r
Dakle, signal na ulazu pojaavaa jednak je zbiru ulaznog i vraenog signala. Prenosna funkcija pojaavaa je: X A= o X U zavisnosti od toga ta je ulazni i ta izlazni signal (napon ili struja) prenosna funkcija A moe biti: pojaanje napona Au, pojaanje struje Ai, prenosni otpor Rm ili prenosna provodnost Gm. Prenosnu funkciju povratnog kola:
b= Xr Xo
nazivamo koeficijent povratne sprege. U zavisnosti od toga ta je Xo i Xr, ona je: odnos dva napona (slabljenja napona) odnos struja (slabljenje struje), povratni otpor ili povratna provodnost. Prenosna funkcija pojaavaa sa povratnom spregom je: X Ar = o Xi Uzevi u obzir prethodne jednaine moe se napisati:
Ar = A 1 - bA
11.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE

Kao to smo rekli, princip povratne sprege se sastoji u tome da se sa izlaza vraa dio napona ili struje na ulaz. Na slici 11.1. je pokazana blok ema pojaavaa sa povratnom spregom.
Slika 11.1. Princip povratne sprege
Pojaava prenosi i pojaava signal sa ulaza na izlaz. Obiljeimo signal na ulazu u pojaava sa X, na izlazu pojaavaa sa Xo, a na ulazu pojaavaa zajedno sa povratnom spregom sa Xi. Na ulazu kola povratne sprege imamo izlazni signal iz pojaavaa Xo, a na izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega signala jeXr. Kolo povratne sprege na ulaz pojaavaa je prikljueno tako da je:
U optem sluaju prenosna funkcija ne mora biti realna. Ona moe biti vrlo sloena funkcija, naroito, ako je pojaava sloen, ako se sastoji iz vie pojaavakih stepeni. Meutim, da bi uprostili analizu i bolje shvatili sutinu povratne sprege analizirati emo povratnu spregu u podruju srednjih frekvencija u kom je pojaanje realna veliina sa znakom + ako je izlazni signal u fazi sa ulaznim, odnosno se znakom - , ako je izlazni pomjeren za 180 u odnosu na ulazni. Isto tako emo smatrati da je i b realna veliina sa znakom + ako su u povratnom kolu ne mijenja faza, a sa znakom -, ako se faza mijenja za 180. Osim toga, ograniiemo se na analizu kola kod kojih moemo smatrati da se kroz pojaava signal prenosi samo od ulaza ka izlazu, a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz pojaavaa. Pretpostaviemo jo da faktor povratne sprege ne zavisi od otpora generatora i potroaa. Analizom poslijednje jednaine se vidi da pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom zavisi od proizvoga bA. Ovaj proizvod nazivamo krunim pojaanjem pojaavaa. Otkaimo na ulazu povratnu spregu, i izraunajmo pojaanje od ulaza pojaava do izlaza iz kola povratne sprege.
93
Xr X X = r o = bA X Xo X
Budui da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz pojaavaa i na taj nain nainjen zatvoren krug, to se proizvod pojaanja b A naziva: kruno pojaanje. 0<b A<1 Uzmimo sada da je bA veliina vea od nule - pozitivna veliina, ali manja od jedinice. Tada je imenitelj na desnoj strani jednaine za pojaanje kola sa reakcijom Ar, manji od jedinice, pa je pojaanje sa povratnom spregom vea od pojaanja pojaavaa bez povratne sprege. U tom sluaju vraeni signal sa izlaza ima veu fazu kao i ulazni signal, pa je signal na samom ulazu u pojaava povean, to dovodi do poveanja i izlaznog napona. Povratnu spregu kod koje je bA pozitivno i vraeni signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom spregom. Ukoliko je kruno pojaanje vee, toliko je pojaanje sa povratnom spregom Ar vee. Najvee pojaanje e se imati kada je kruno pojaanje bA jednako jedinici. Tada je imenitelj u jednaini za Ar jednak nuli, pa je pojaanje Ar beskonano veliko. To znai da ulazni signal moe biti jednak nuli, a da ipak, na izlazu postoji signal. Drugim rijeima, pojaava sam sebe pobuuje, te se pretvara u oscilator. b A>1 Za bA>1, pojaanje sa povratnom spregom je suprotnog znaka od pojaanja pojaavaa bez povratne sprege, to znai da izlazni napon promjeni fazu zaradijana. Fiziki to nema smisla. Da bismo vidjeli ta e tada da se desi ponimo ponovo da poveavamo povratnu spregu polazei od bA =0. Odraavamo pri tome konstantan dovedeni ulazni signal. Poveavajui bA, odnosno poveavajui vraeni signal, sve je vei signal na ulazu pojaavaa A pa e biti vei signal i na izlazu. Rastui, amplituda izlaznog signala e dostii veliinu napona napajanja, pa daljim poveanjem povratne sprege tj. poveanjem vraenog signala, izlazni signal se ne moe poveavati. To znai, smanjiti. prenosne poveanje smanjenja od 1. da e se efektivno pojaanje pojaavaa Aeff je manje od A uslijed nelinearnosti karakteristike pojaavaa. Prema tome, faktora povratne sprege b dovodi do pojaanja A, tako da bA ne moe biti vea
1 - bA = F
za Ar, odnosno funkcija povratne sprege je vea od jedinice, pa je pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom manje od pojaanja bez povratne sprege. Ukoliko je takva povratna sprega jaa, tj. ukoliko je bA, vee, utoliko je pojaanje sa povratnom spregom manje. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje pojaanje nazivamo negativnom povratnom spregom. Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege moe biti proporcionalan naponu. U tom sluaju se ulaz kola za poratnu spregu prikljuuje paralelno potroau. Takvu povratnu spregu nazivamo naponskom ili paralelnom povratnom spregom. Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu moe biti proporcionalan izlaznoj struji. Tada se ulaz povratnog kola b vezuje na red sa potroaem. Takvu spregu nazivamo strujnom, rednom ili serijskom povratnom spregom. Izlaz iz kola povratne sprege moe se takoe na dva naina prikljuiti na ulaz pojaavaa. U seriju sa generatorom, te se na ulaz u pojaava naponi generatora i naponi povratne sprege sabiraju. Tada kaemo da se povratna sprega dovodi serijski ili naponski. Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno ulazu pojaavaa, tako da se struje sabiraju, govorimo o paralelno ili strujno vraenom signalu. Prema tome, po nainu uzimanja i dovoenju povratnog signala, povratnu spregu moemo podijeliti na etiri vrste: 1. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili paralelno-serijska povratna sprega (slika 11.2a). Kod nje se uzima signal paralelno izlazu, tako da je proporcionalan izlaznom naponu, a na ulaz se dovodi serijski sa generatorom, tako da se naponi na ulazu pojaavaa sabiraju (napon generatora i vraeni dio izlaznog napona). Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili paralelno-paralelna (slika 11.2b). Kod ove vrste sprege, povratni signal je struja proporcionalna izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu, pa se struje generatora i povratne sprege sabiraju. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujnopovratna sprega (slika 11.2c). Povratno kolo je na izlazu prikljueno serijski sa potroaem pa je vraeni signal proporcionalan izlaznoj struji, a signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju sa generatorom, pa se naponi generatora i naponi iz kola povratne sprege sabiraju. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijskoparalelna povratna sprega (slika 11.2d). Povratni signal je struja, proporcionalna izlaznoj struji. Izlaz pojaavaa je vezan redno sa ulazom kola za povratnu spregu, a vraeni signal se dovodi paralelno ulazu pojaavaa, te se struja generatora i vraena struja na ulazu sabiraju.
2.
3.
Veliinu F nazivamo funkcijom povratne sprege. Kod pozitivne povratne sprege, funkcija povratne sprege F je manja od jedinice. Kada je funkcija povratne sprege jednaka nuli, pojaava se pretvara u oscilator. Drugi sluaj povratne sprege emo imati kada je vraeni signal sa izlaza na ulaz pojaavaa negativan, tako da je ukupna veliina signala na ulazu pojaavaa sa povratnom spregom manja od privedenog signala koji elimo pojaati. U tom sluaju kruno pojaanje je negativno, pa se dodaje jedinici u imenitelju jednaine
4.
94
pojaanja sa povratnom spregom u zavisnosti od relativne promjene pojaanja pojaavaa bez povratne sprege, primjenimo diferencijalni raun na izraz za Ar. Odgovarajui izraz je sada:
dA r 1 dA 1 dA = =- Ar 1 - bA A F A
Dakle, promjena pojaanja pojaavaa sa povratnom spregom razlikuje se od promjene pojaanja pojaavaa bez povratne sprege za 1/F puta. Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od jedinice, pa povratna sprega pogorava stabilnost pojaavaa. Kod negativne povratne sprege F je vee od jedinice, pa povratna sprega poboljava stabilnost pojaavaa jer su promjene pojaanja sa povratnom spregom F puta manje. Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega stabilie pojaanje uzimamo da je kruno pojaanje negativno (negativna povratna sprega) i da je bA>>1. Tada u izrazu 1-bA broj jedan moemo zanemariti, pa je kod takvog pojaanja sa negativnom povratnom spregom
Ar = 1 b
Slika 11.2. Naini izvoenja povratne sprege: a) naponsko-serijska, b) naponsko-paralelna, c) strujnoserijska i d) strujno-paralelna povratna sprega
Kako b moe biti stabilno, ako kolo povratne sprege ostvarimo pomou otpora, to pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom sve dok je bA>>1 ne zavisi od promjene pojaanja A.
U daljoj analizi zadraemo samo prve nazive povratne sprege: naponsko-serijska, naponsko-paralelna, strujno-serijska i strujno-paralelna. Ovi nazivi su najpogodniji, jer se najlake pamte i najbolje odraavaju karakteristike pojaavaa. Prva rije govori o tome ta se stabilie kod pojaavaa, a druga kakvo je stanje na ulazu pojaavaa.
11.3. UTICAJ NA GRANINE FREKVENCIJE I IRINU PROPUSNOG OPSEGA

Vidjeli smo da e pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom Ar biti nezavisno od promjene pojaanja pojaavaa A sve dotle dok je bA mnogo vea od jedinice (negativna povratna sprege). Iznad gornje i ispod donje granine frekvencije pojaanje pojaavaa opada, ali to se na pojaanje sa povratnom spregom nee odraziti sve dotle dok se bA ne priblii jedinici. Prema tome, negativnom povratnom spregom gornja granina frekvencija se pomijera na vie, a donja sniava, te se propusni opseg smanjuje. Ovo emo pokazati na jednostavnom primjeru. Uzmimo jednostepeni pojaava sa kapacitivnom spregom koji ima gornju graninu frekvenciju fv i donju fn. Pojaanje takvog pojaavaa na visokim frekvencijama je:
Av = As 1+ j
11.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAANJA

U prethodnom poglavlju smo pokazali da se pojaanje sa povratnom spregom mijenja. Ako je povratna sprega pozitivna pojaanje se poveava, a ako je negativna smanjuje. Samo pojaanje pojaavaa bez povratne sprege zavisi od temperature, napona izvora za napajanje, od pojaavakih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji ili popravci pojaavaa), a ako je pojaava izveden u integrisanoj tehnici, pojaanje pojaavaa nee biti isto za sva nainjena kola uslijed tolerancije parametara nastalih tokom proizvodnje. Pretpostavimo da je faktor povratne sprege b konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka promjene pojaanja i naimo kako povratna sprega utie na stabilnost pojaanja pojaavaa (izraen kao odnos dAr/Ar). Da bismo nali relativnu promjenu
f fv
gdje je: Av pojaanje na visokim frekvencijama, As pojaanje na srednjim frekvencijama, fv gornja granina frekvencija
95
Uvrtavanjem u gornju jednainu, dobijamo da je pojaanje na visokim frekvencijama pojaavaa sa povratnom spregom:
Ar = Av = 1 - bA v A sr f 1+ j (1 - bA s )f v = A sr 1+ j f f vr
Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja granina frekvencija se poveava, a negativnom (F>1) donja granina frekvencija se smanjuje (sl. 11.3). Propusni opseg je:
B = f v - fn
Za pojaava sa povratnom spregom:

B r = Ff v fn F
gdje je: f vr = ( 1 - b A s ) f v = Ffv - gornja granina frekvencija pojaavaa sa povratnom spregom. Prema tome, gornja granina frekvencija pojaavaa sa povratnom spregom je F puta vea od gornje granine frekvencije istsog pojaavaa bez povratne sprege. Ukoliko je F vee od jedinice fvr e biti vee od fv, a ukoliko je manje, granina frekvencija sa povratnom spregom e biti manja od granine frekvencije pojaavaa bez povratne sprege. Dakle, pozitivna povratna sprega smanjuje, a negativna poveava gornju graninu frekvenciju, kako je prikazano na slici 11.3.
pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja granina frekvencija poveava, a gornja smanjuje, to se pozitivnom povratnom spregom irina propusnog opsega smanjuje. Negativnom povratnom spregom gornja granina frekvencija se poveava, a donja smanjuje, pa se irina propusnog opsega negativnom povratnom spregom poveava (sl. 11.3). Budui da je donja granina frekvencija mnogo manja od gornje granine frekvencije, to moemo smatrati da je irina propusnog opsega priblino jednaka gornjoj graninoj frekvenciji, tj. Bfv. Naimo proizvod iz irine propusnog opsega Br i pojaanja Ar kod pojaavaa sa povratnom spregom
B r A r = f vr A r = (1 - b A s )f v As = fv A s 1 - bA s
Dakle, proizvod propusni opseg pojaanje ne zavisi od jaine povratne sprege i jednako je proizvodu propusnog opsega i pojaanja istog pojaavaa bez povratne sprege.
Slika 11.3 Uticaj povratne sprege na frekventnu karakteristiku poja avaa (pojaanje, irinu propusnog opsega, donju i gornju grani nu frekvenciju)
11.4. UTICAJ NA IZOBLIENJA I SMETNJE

Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju nelinearna izoblienja. Ukoliko je izlazni signal vei, utoliko je i izoblienje vee. Ako je signal vrlo mali, nelinearnu karakteristiku u podruju rada moemo aproksimirati pravom, te nema izoblienja. To je utoliko tanije ukoliko je signal manji. Kod izlaznih pojaavaa teimo da dobijemo to je mogue veu snagu, odnosno to je mogue vei izlazni signal. Meutim, ukoliko je vea izlazna snaga, vea su i izoblienja. Izoblienja se mogu smanjiti povratnom spregom i to negativnom povratnom spregom, kao to smo napomenuli u poetku. Uzmimo da smo izlazni pojaava maksimalno pobudili, tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. Neka je tada izlazni signal Xo. Uslijed izoblienja ovaj signal nee biti sinusoidalan iako je pobudni, ulazni signal ista sinusoida. Na izlazu e se pojaviti osim prvog harmonika Xo1 i vii harmonici: drugi harmonik Xo2, trei Xo3 itd. Xo = Xo1 + Xo2 + Xo3 + . . . + Xon + . . .
Pojaanje jednostepenog pojaavaa na niskim frekvencijama sa kapacitivnom spregom, uzevi u obzir samo uticaj kapaciteta za spregu je:
An = As 1+ j
fn f
Ponovnim uvrtavanjem dobijamo:

A nr An = = 1 - bA n A sr A sr = f 1 fn 1- j 1 - j nr f f 1 - bA s
gdje je:
fnr = fn f = n 1 - bA s F
donja
granina
frekvencija
pojaavaa sa povratnom spregom.
96
Pored toga, promijenit e se i srednja vrijednost istosmjernog napona, to ovdje nismo uzeli u obzir. Da bi se dobio izlazni signal Xo, na ulazu pojaavaa je bio signal X. Taj signal je bio toliki da se dobije na izlazu prvi harmonik koji je Xo1 = AX. Napravimo li povratnu spregu, smanjie se pojaanje, pa e se smanjiti i izlazni signal. Kako je pojaanje smanjeno za veliinu funkcije povratne sprege, to e se i izlazni signal smanji za tu veliinu.
X or = X Xo X X = o1 + o 2 + ... + on + ... F F F F
na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju. Ukoliko se moe korisni signal na ulazu poveati nezavisno od veliine smetnje, na izlazu e se dobiti vei odnos signal/smetnja, odnosno, negativnom povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na izlazni signal.
Slika 11.4 Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu pojaavaa
Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog harmonika neophodno je da na ulazu poveamo signal. Ako na ulazu poveamo signal za F puta, poveae se i izlazni signal. Meutim, na ulazu poveavamo samo prvi harmonik, pa e se i na izlazu poveati samo prvi harmonik. Izlazni signal e biti:
X or = X o1 + X o2 X + o 3 + ... F F
Na slicii 11.4 prikazana je blok ema pojaavaa koji ima predpojaava A1 i izlazni pojaava A2. Povratna sprega je izvedena samo na izlaznom pojaavau. Ako su Xs1 i Xs2 smetnje nezavisne od veliine korisnog signala, onda e za isti koristan signal na izlazu, bez povratne sprege na izlazu biti signal smetnje Xs2 i A2Xs1. Sa negativnom povratnom spregom na izlazu e biti F puta manji i jedan i drugi signal, tj. Xs2/F2 i A2Xs1/F2. Ukupno pojaanje signala sa povratnom spregom je:
A r = A1 A2 1 - b2 A 2
Dakle, povratnom spregom smo smanjili izoblienje, ali smo smanjili i pojaanje, pa se to mora nadoknaditi u prethodnom pojaavau. Prethodni pojaava je pojaava malih snaga, koji ima vrlo mala izobli enja. Na taj nain smo dobili maksimalnu izlaznu snagu izlaznog pojaavaa sa smanjenim izoblienjem. Kod pojaavaa sa pozitivnom povratnom spregom je F<1, pa e izoblienja biti vea nego kad nema povratne sprege. Uslijed izoblienja, na izlazu pojaavaa se pojavljuju vii harmonici. Ovi harmonici su nepoeljni i razliiti od ulaznog signala. Nepoeljni signal na izlazu pojaavaa se moe pojaviti i uslijed nekih smetnji kao to su smetnje uslijed varnienja, sluajnih prekida i ukljuenja potroaa na gradsku mreu, parazitnih induktivnih i kapacitivnih sprega izmeu raznih ureaja, loeg filtriranja usmjerenog napona itd. Negativnom povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje. Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom mogue je samo ako na ulazu moemo poveati signal, tj. samo ako ispred pojaavaa u kojem se pojavljuje smetnja imamo neki drugi pojaava koji nema smetnji, kao to kod pojaavaa koji ima izoblienje, moramo imati ispred pojaava sa negativnom spregom koji ne izobliuje signal, kako je prikazano na slici 11.4. Ako je na ulazu pojaavaa signal Xi, a signal smetnje Xs, oba e se jednako pojaati bilo da nema ili ima povratne sprege, te e na izlazu njihov odnos biti isti, bez obzira da li ima ili nema povratne sprege. Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu pojaavaa, onda zadravi isti ulazni signal Xi, povratna sprega e
Da bi se dobilo eljeno pojaanje Ar, obino se pojaanje predpojaavaa moe podeavati.
11.5 LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA

Govorei o smanjenju izoblienja, zakljuili smo da se smanjuje i pojaanje, pa da moramo signal pojaati u prethodnom pojaavakom stepenu. Na slici 11.4 pokazan je takav pojaava. Na ulazu imamo pojaavaki stepen pojaanja A1, koji ili nema ili su mu izoblienja zanemarljivo mala i dobro je blokiran od smetnji. Izlazni stepen ima pojaanje A2, a kako izoblienja nastaju u njemu i kako je podloan smetnjama, to je povratna sprega izvedena lokalno samo na izlaznom stepenu. Izoblienja i smetnje se mogu jo vie potisnuti ako se naini totolna povratna sprega, od izlaza do ulaza u prvi stepen pojaavaa, kako je prikazano na slici 11.5. Tada se smanjuju i eventualna izoblienja u prvom pojaavau. Neka su pojaavai A1 i A2 na slikama 11.4 i 11.5 isti. Da bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je funkcija povratne sprege u oba sluaja ista. Ukupno pojaanje bez povratne sprege u oba sluaja je isto i iznosi: A=A1A2.
97
Slika 11.5. Totalna povratna sprega
Pojaanje sa povratnom spregom pojaavaa sa slike 11.5 je:

A r = A1 A2 , 1 - bA1 A 2
Kod viestepenog pojaavaa, kod koga se smetnje javljaju u svakom pojaavakom stepenu, kao na slici 11.6, smetnja e imati utoliko vei efekat ukoliko je blie ulazu. Budui da je signal najvei u izlaznom stepenu i izoblienje e u tom stepenu biti najvea. Na izlazu se pojavljuje najvei signal od smetnje na ulazu u prvi stepen, jer se mnoi sa ukupnim pojaanjem pojaavaa A. Svaka smetnja koja se pojavljuje dalje od ulaza, pojaava se samo onim stepenima pojaavaa koji se nalaze desno od mjesta uticaja smetnje. Smetnja koja se javlja na izlazu pojaavaa uopte se ne pojaava.
uz uslov da je: F=1A1A2 =12A2=F2, za 2 =A1 Kako je u oba sluaja funkcija povratne sprege ista, a oba dijela pojaanja (A1 i A2) ista, to su i izoblienja i smetnje na izlazu u oba sluaja isti, naravno ako su izoblienja pojaavaa A1 zanemariva.
Slika 11.6. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima poja avaa
OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA poglavlje
12
LC oscilator sa uzemljenom bazom
OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA
99
12. OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

Oscilacije, kao to smo vidjeli, mogu nastati u pojaavau sa pozitivnom povratnom spregom. Pozitivna povratna sprega treba da bude takva, da je vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste amplitude. Tada e, iako se ulazni signal iskljui, pojaava sam sebe pobuivati, odnosno, u pojaavau e se odravati oscilacije. Vraeni signal e biti jednak pobudnom signalu, ako je kruno pojaanje pojaavaa jednako jedinici ili ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli. Pojaava obino u sebi ima i reaktivne elemente, tako da pojaanje nije realna veliina. Isto tako i faktor povratne sprege ne mora biti realna veliina. Prema tome ni kruno pojaanje nije realna veliina. Zbog toga e oscilacije u pojaavau biti one frekvencije pri kojoj je kruno pojaanje jednako jedinici (ili vee od jedinice), ali realno. Odnosno, one frekvencije pri kojoj je vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom. Kruno pojaanje ne treba da je vee od jedinice, ili bar ne mnogo vee od jedinice, jer tada pojaava radi u oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike, pa e oscilacije biti izobliene. Oscilator e, pored osnovnog harmonika, davati i vie harmonike. Ukoliko se za oscilator upotrijebi pojaava sa oscilatornim kolima, oscilatorno kolo (ili oscilatorna kola) e priguiti vie harmonike. Ovakvi oscilatori mogu raditi i sa jaom povratnom spregom. Nije dobro ni kada je kruno pojaanje jednako jedinici. Tada je povratna sprega kritina, pa e bilo kakve promjene parametara elemenata u oscilatoru, koje dovede do smanjenja krunog pojaanja uiniti da oscilator prestane sa radom, jer e povratna sprega biti nedovoljna za odravanje oscilacija. Na kraju moemo izvesti opti zakljuak: povratna sprega mora biti takva da je kruno pojaanje za male signale vee od jedinice (A>1), kako bi pojaava radio stabilno, ali ne i suvie vee od jedinice, kako izlazni signal ne bi bio izoblien. Oscilatori prostoperiodinih oscilacija mogu biti nainjeni i sa elementima koji imaju negativnu otpornost, kao to su tunelske diode, jednospojni tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. Kako su ovi elementi dvopoli, to nema povratne sprege sa izlaza na ulaz. Princip rada ovih oscilatora je u tome da se pojaavaki elementi prikljuuju kolima u kojima se mogu pojaviti oscilacije. Sa svojim negativnim otporom, oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. Kada je ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli, oscilacije e biti nepriguene. Ukoliko ukupan efektivan otpor u kolu nije jednak nuli, kolo e raditi kao pojaava. Da bi na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za pobuivanje.
Slika 12.1. ema RC oscilatora sa fetom
Tiristor, takoe, ima negativan otpor. Kako taj otpor nije definisan, to je teko ostvariti prostoperiodine oscilacije sa tiristorima.
12.1. RC OSCILATORI
Najjednostavniji oscilator sa jednim pojaavakim elementom je RC oscilator. Uzmimo da analiziramo jedan takav oscilator sa fetom, slika 12.1. To je obian pojaava sa uzemljenim sorsom, kod koga se povratna sprega izvodi preko RC filtra, koji obre fazu za 180. Sam pojaava obre fazu za 180, te je tako vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom. Frekvenciju oscilacija odreuje RC filtar. Ulazni otpor je vrlo veliki, tako da njegov uticaj moemo zanemariti. Kako za pobuivanje nije potrebna snaga, to otpori R u filtru mogu biti veliki. Ako pretpostavimo da je RRD, to optereenje uslijed filtra moemo zanemariti.
Analitiki proraun (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se mogle nastati oscilacije pojaanje pojaavaa treba biti po apsolutnoj vrijednosti vee od 29. Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog oscilatora jednaka:
w=
1 6 RC
, tj f =
1 2p 6 RC
RC oscilator moemo nainiti i sa tranzistorom. Na slici 12.2. date su ema i ekvivalentna ema RC oscilatora sa tranzistorom. Kod tranzistora ulazni otpor nije beskonano velik, jer postoji bazna struja. Filtar ne moe biti sa vrlo velikim otporima R. Otpor R je istog reda veliine kao otpor RC. Zbog toga optereenje koje potie od filtra ne moemo zanemariti. Otpore R1 i R2 moemo uzeti dovoljno velike, tako da ih moemo smatrati mnogo veim od ulaznog otpora tranzistora hi, i smatrati da struja koja
100
protie kroz otpor R3 protie i kroz bazu tranzistora, odnosno, da je struja I3=Ib.
12.2. OSCILATOR SA VINOVIM MOSTOM

Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom spregom u vidu Vinovog mosta. Kod ovog mosta, samo na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim naponom pojaavaa. ema ovog oscilatora je data na sl. 12.3. U ovom sluaju za pajaava je diferencijalni (operacioni) pojaava, koji ima simetrian ulaz.
Slika 12.2. RC oscilator sa tranzistorom
Najmanja vrijednost za faktor strujnog pojaanja sa kojim se moe postii uslov za nastajanje oscilacija u RC oscilatoru sa tranzistorom bie za neku optimalnu vrijednost koja iznosi: min=44,5, to se dobije za rezonantnu frekvenciju od:
w=
1 1 , tj f = 4 RC 8pRC
Slika 12.3. Oscilator sa Vinovim mostom
Da bi oscilacije bile neizobliene, fet i tranzistor moraju raditi u podruju pravolinijskog dijela svoje prenosne karakteristike. To znai da moraju raditi u klasi A. RC oscilatori se obino prave tako da im se frekvencija po elji moe mijenjati. Frekvencija se moe mijenjati promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija zavisi. Ovdje, kao to smo vidjeli, frekvencija zavisi od veliine R i C. Kako uslov za nastajanje oscilacija ne zavisi od veliine kapaciteta, to je najbolje radi promjene frekvencije mijenjati veliinu kapaciteta C. Praktino se tako i radi, i to istovremeno se mijenjaju kapaciteti sva tri kondenzatora. Promjenom otpora R se mijenjaju uslovi oscilovanja, pa e se mijenjati i amplituda oscilacija. Pri manjim ili veim vrijednostima od optimalne oscilacije mogu i prestati. RC oscilatori se obino prave za niske frekvencije. Oni imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C, o kojima emo govoriti kasnije, jer su otpornici jeftiniji od zavojnica, pogotovu za vrlo velike frekvencije. Osim toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja frekvencija. Odnos maximalne i minimalne frekvencije je: C max w f = max = max . C min w min f min Dakle, jednak je odnosu minimalnom kapacitetu. maximalnog prema
Da bi oscilator radio, kruno pojaanje treba da je jednako jedinici. To znai da je Ui=U1-U2=Ur Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C lijeve grane mosta na slici 12.3. i iznosi:
w=
1 1 , tj f = 2pRC RC
Za ovu vrijednost frekvencie dobijemo da je: Z2 1 = Z1 + Z 2 3 Odnosno da je: R1=2R2. Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi promjenom kapaciteta C. Kako ovdje imamo samo dva kondenzatora, to je ostvarenje ove promjene jeftinije i jednostavnije. Odnos maximalne i minimalne frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i minimalnog kapaciteta, tj.
w C max f = max = max , isto kao i kod RC oscilatora. C min f min w min
Kod oscilatora sa Vinovim mostom moe se izvriti stabilizacija amplitude oscilacija. Ova stabilizacija se postie promjenom povratne sprege.
101
Pojaanje pojaavaa nije beskonano veliko, ve je konana veliina, koja je jo i nestabilna. Tokom vremena pojaanje obino opada. Promjena moe nastati i usljed promjene napona napajanja. U sluaju da pojaanje opadne, opae i izlazni napon Uo. Ako pak pojaanje poraste izlazni napon e porasti. Porast moe biti i tolika da nastupi izoblienje. Zbog toga je neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji povratna sprega i obrnuto, sa smanjenjem izlaznog napona treba da se povea povratna sprega. Prilikom smanjenja pojaanja Au, smanjio se i izlazni napon Uo. Usljed toga smanjila se i struja I1 kroz otpornike R1 i R2, te i disipacija snage odnosno temperatura ovih otpora. Ukoliko veliine otpora zavise od temperature i to tako da se povratna sprega povea kada se pojaanje smanji, dobie se stabilisan izlazni napon. Kao to smo vidjeli, prilikom smanjenja pojaanja, odnosno, smanjenja disipacije na otporima, treba otpor R1 da se povea ili otpor R2 da se smanji. Da bi se to postiglo smanjenjem temperature, otpor R1 treba da ima negativan, a R2 pozitivan temperaturni koeficijent. Prema tome, za stabilizaciju izlaznog nmapona oscilatora sa Vinovim mostom, za otpor R1 treba uzeti termistor, ali za otpor R2 otpor sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom, na primjer sijalicu.
Da bi oscilator radio, odnosno stvarao nepriguene oscilacije, povratna sprega mora biti pozitivna i kruno pojaanje jednako jedinici. Drugim rijeima napon povratne sprege Ur mora i po fazi i po amplitudi biti jednak pobudnom naponu UG. Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaa kao otpor RD. Prema tome napon Ud je pomjeren za 180 u odnosu na napon Ug. Struja kroz induktivitet zaostaje za naponom za 90. Indukovana elektromotorna sila u zavojnici Lg pomjerena je unaprijed u odnosu na struju IL. Na taj nain napon Ur bi bio u protivfazi sa naponom Ug pa bi dobili negativnu umjesto pozitivne povratne sprege. Meutim, ako krajeve zavojnice Lg zamjenimo, promjeniemo fazu napona Ur za 180 i tako dobiti pozitivnu povratnu spregu. Sa takama je na emi osnaeno kako treba prikljuiti krajeve zavojnice Lg. Pretpostaviemo da je efektivan Q-faktor oscilatornog kola mnogo vei od jedinice pa je rezonantna frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i vrlo priblino jednaka:
w0 =
1 LC
, tj f 0 =
1 2p LC
12.3. LC OSCILATOR SA INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM

Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja odreuje oscilatorno kolo i ona je priblino jednaka rezonantnoj frekvenciji tog kola.
12.3.3. LC OSCILATOR SA TRANZISTOROM

LC oscilator sa povratnom spregom nainjen sa tranzistorom dat je na sl. 12.5. Analizirajui rad oscilatora sa fetom, vidjeli smo da je prenosna karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u poetnoj radnoj taki. Sa poveanjem amplitude strmina se smanjuje. Da bi tranzistor mogao poeti sa oscilacijama, neophodno je da poetna radna taka bude u radnom podruju. Ovo e se postii polarizacijom tranzistora. Ova polarizacija je izvedena na uobiajan nain pomou otpora RE, i razdelnika napona RB1RB2. Da ovi otpori ne bi uticali na naizmjenian signal, otpornik RE je blokiran vrlo velikim kapacitetom Ce, a taka A razdjeljnika za napajanje baze takoe je uzemljena velikim kapacitetom Cb.
12.3.1. LC OSCILATOR SA FETOM

ema LC oscilatora sa fetom data je na sl. 12.4. U kolu drejna nalazi se oscilatorno kolo. Povratna sprega je ostvarena induktivno meuinduktivnou M izmeu zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice Lg za koju je vezan gejt feta. Kapacitet Cg je vrlo velik, tako da na frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu. Pomou Rg i Cg ostvaruje se polarizacija gejta.
Slika 12.4. LC oscilator sa fetom i induktivnom povratnom spregom
Slika 12.5. LC oscilator sa tranzistorom i induktivnom povratnom spregom
102
Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi, tranzistor e raditi u klasi A, kao to radi i oscilator sa fetom. Poveavajui spregu, amplituda naizmjeninog baznog napona sve vie raste. Zbog usmjerivakog dejstva emitorskog spoja tranzistora, ostvari e se samopolarizacija kao kod feta. Napon na otporu RB2 i kondenzatoru Cb se mijenja, tako da tranzistor poinje da radi u klasi AB, B i C, ve prema tome kolika je sprega. Za analizu rada tranzistora kao oscilatora uiniemo slijedee pretpostavke: Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od granine frekvencije tranzistora, pa parazitne kapacitete tranzistora moemo zanemariti.
Kako je bazno kolo periodino, a induktivitet Lb relativno mali, to emo u analizi pretpostaviti da je XLb= Lb mnogo manja od aktivnog otpora u baznom kolu (hi+Rb). Otpor zavojnice u baznom kolu Rb je takoe mali, pa i njega u odnosu na hi moemo zanemariti. Na sl. 12.6 data je ekvivalentna ema oscilatora. Da bi pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu emu, koja ima tri zatvorene petlje.
Slika 12.6. Ekvivalentna ema oscilatora sa slike 12.5.
Za nalaenje uslova za oscilovanje i frekvencije oscilacija u dosadanjoj analizi smo traili kruno pojaanje i stavljali da je ono jednako jedinici, tj. izjednaili smo Ir sa Ib. Ovaj put emo uraditi na sledei nain. Umjesto, da pretpostavimo da je kruno pojaanje jednako jedinici, pretpostaviemo da je funkcija povratne sprege jednaka nuli, to je isto. Ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli, onda je pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom beskonano veliko. Pri beskonano velikom pojaanju i pri minimalnom sluajnom pobudnom signalu izlazna struja e biti beskonano velika. Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora jednaka: 1 1 , kao kod feta. w0 = , tj f 0 = LC 2p LC
radioprijemnicima, pri emu isti tranzistor slui i za mijeanje. Tada se ulazni signal dovodi na bazu tranzistora. Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom bazom ne obru krajevi zavojnice za povratnu spregu (uporedi slike 12.5 i 12.7).
12.4. LC OSCILATORI U TRI TAKE

Umjesto induktivne povratne sprege, oscilator se moe nainiti i na taj nain, to e se aktivan element prikljuiti na tri take oscilatornog kola. Aktivan element moe biti fet tranzistor ili operacioni pojaava. Na slici 12.8 data je principijelna, a na slici 12.9. ekvivalentna ema ovakvog oscilatora. Oscilatorno koli je nainjeno od tri elementa ije su impedanse Z1, Z2 i Z3. Pojaavaki element je u ovom sluaju operacioni pojaava pojaanja praznog hoda Au i izlaznog otpora Ro. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj moemo zanemariti.
Slika 12.7. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB
Na sl. 12.7 data je ema tranzistorskog oscilatora sa uzemljenom bazom. Ovakav oscilator se esto koristi u
Slika 12.8. LC oscilator u tri take
103
Da bi Z1 ,Z2 i Z3 inili oscilatorno kolo sve tri impedanse moraju biti reaktivne. Zanemarimo li aktivan otpor svake impedanse imamo da je: Z1=jX1, Z2=jX2, Z3=jX3
12.4.1. HARTLIJEV OSCILATOR

Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 induktivnosti nazivaju se Hartlijevi oscilatori (Harltey). Na slici 12.10 date su eme Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.
Slika 12.9 Ekvivalentna ema LC oscilator u tri ta ke
Slika 12.10. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom
12.4.2. KOLPICOV OSCILATOR

Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 kapacitivnosti, nazivaju se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori. Primjer Kolpicovih oscilatora dati su na slikama 12.11. i 12.12. Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu, pa se izvedena analiza rada oscilatora moe prihvatiti kao relativno tana. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik. On optereuje oscilatorno kolo, te se impedansa Z1 ne moe smatrati za istu reaktansu, to bi jako komplikovalo analizu. Analiza bi bila jo komplikovanija kada bi oscilator radio na vrlo visokim frekvencijama, tako da reaktivne parametre tranzistora ne moemo zanemariti. Tada bi morali koristiti komplikovaniju ekvivalentnu emu tranzistora.
Slika 12.11. Kolpicov oscilator sa fetom
104
jednoj grani oscilatornog kola. Ukoliko se tranzistor ili fet prikljueni na dio reaktanse, to e se njihovi parametri prikljuiti paralelno maloj reaktansi, pa e njihove promjene procentualno manje uticati na promjenu cijele reaktanse, te i na frekvenciju oscilatora. Oscilatori se, pogotovu ako se eli stabilna amplituda oscilacija, prave za male snage. Ukoliko nam je potrebna vea snaga, vri se naknadno pojaanje snage. Stabilnost ovih oscilatora zavisie i od povratnog dejstva narednih pojaavakih stepeni, odnosno od optereenja oscilatora nastalog prikljuenjem pojaavakog stepena, odnosno promjene ulazne impedanse pojaavaa. Zbog toga se za prvi stepen pojaanja koristi pojaava sa velikom ulaznom impedansom (pojaava sa uzemljenim kolektorom) ili pojaava kod koga je povratna sprega mala (kaskodni pojaava).
12.5.1. KLAPOV OSCILATOR

Slika 12.12. Kolpicov oscilator sa tranzistorom
12.5. STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA

Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom, vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne komponente, frekvencija oscilatora zavisi i od njih. Kako, parametri tranzistora, zavise od napona napajanja, kolektorske struje, temperature, to e i frekvencija zavisiti od ovih veliina. Ove veliine se obino tokom vremena mijenjaju, pa e se i frekvencija mijenjati. Prilikom analize rada oscilatora, parazitne kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili, odnosno, pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C oscilatornog kola. Ovi parazitni kapaciteti takoe zavise od temperature, napona i struje, pa e oni doprinositi promjeni frekvencije. Prema tome, i zbog aktivnih i reaktivnih parametara pojaavakih elemenata oscilatora, neophodno je zbog stabilnosti frekvencije, stabilisati napon napajanja i temperaturu okoline oscilatora. Promjena temperature moe uticati i na parametre samog oscilatornog kola, pa je potrebno, kondenzatore i zavojnice izabrati takve, da im se parametri to manje mijenjaju sa temperaturom. Frekvencija oscilatora e biti stabilnija i ako je Q-faktor oscilatornog kola vei. Ukoliko je Q-faktor velik, promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je vea, pa se uslove za oscilovanje (A=1) prilikom promjene parametara, postie za manje promjene frekvencije. Sva prethodna analiza ukazuje na to, da e frekvencija oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih elemenata manji, a Q-faktor oscilatornog kola to je mogue vei. Efektivan Q-faktor e biti velik, ako je Qfaktor samog oscilatornog kola velik. Osim toga, on e biti velik i ako se optereenja oscilatornog kola prikljue na izvod zavojnice, odnosno na dio ukupne reaktanse u
Oscilator kod koga se pojaavaki element prikljuuje na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp) oscilator. Ovaj oscilator je vrlo slian Kolpicovom oscilatoru (slike 12.11. i 12.12.). Razlika je u tome to C1 i C2 ne ine ukupan kapacitet oscilatornog kola, ve su samo dio kapaciteta (slika 12.13. i 12.14.).
Slika 12.13. Klapov oscilator sa fetom
Ukupan kapacitet oscilatornog kola je

1 1 1 1 = + + C C1 C 2 C 3
Uslijed promjene parametara pojaavakih elemenata mijenjaju se i C1 i C2, jer smo pretpostavili da oni sadre u sebi i parazitne kapacitete pojaanih elemenata. Osim toga, na njihovu efektivnu veliinu utiu i realni parametri pojaavakih elemenata.
105
Na slici je 12.16. je oznaka za kristal kvarca na elektrinim emama.
Slika 12.16. Simbol kristala kvarca
Kristal kvarca je odlian dielektrik. Prikljuimo li elektrode na istosmjerni napon, praktino nee tei elektrina struja. Dovoenjem izmjeninog napona kvarc e oscilirati u ritmu dovedenog napona. Kako je kapacitet kristala relativno mali, to e i struja i amplituda mehanikih oscilacija biti mala. Ipak e se izvjesna energija troiti na odravanje tih oscilacija. Poveavajui frekvenciju izmjeninog napona, dostii emo mehaniku rezonanciju oscilacija kristala. Pri toj frekvenciji oscilacije e biti najvee, pa e i utroena energija biti najvea, odnosno i izmjenina struja e biti najvea. Daljim poveanjem frekvencije, poto se udaljujemo od rezonancije, amplituda mehanikih oscilacija se smanjuje, pa e se smanjiti i izmjenina struja. Prema tome, kristal kvarca se ponaa kao serijsko oscilatorno kolo. Posmatrajui spolja samo izvode i mjerei napone i struju, umjesto kvarca moemo nacrtati njegovu ekvivalentnu emu, koja se sastoji od jedne grane sa induktivnou L, otporom R i Kapacitetom C vezanim u seriju. Dubljom analizom se moe pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala, kapacitet C od elestinosti, a otpor R od naina i kvaliteta izrade i privravanja kristala u sredinu u kojoj se nalazi (vazduh, vakuum ...). Osim toga, krista sa svojim metalnim elektrodama predstavlja kondenzator kapacitivnosti C, koji se crta u drugoj grani, paralelno serijskom oscilatornom kolu LRC. Da bismo imali predstavu o veliini parametara kristala kvarca navedimo primjer: Kvarcna ploica dimenzija 30x4x1,5 mm ima: - rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz, - induktivnost L=137H, - kapacitet C=0,0235 pF, - serijski otpor R=15 k, - paralelni kapacitet C=3,5 pF, - faktor dobrote Q=5500. Kao to se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki i Q-faktor. Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C u podruju u kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera moe nastati paralelna rezonancija. Prema tome, kvarc se ponaa i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno kolo. Na slici 12.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije.
Slika 12.14. Klapov oscilator sa tranzistorom
Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je:
w=
1 LC
, tj f =
1 2p LC
12.6. PIEZOELEKTRINI EFEKAT

Kistal kvarca ima piezoelektrinu osobinu. Naime, pod uticajem deformacije molekuli kristala se polariu, tako da se na suprotnim stranama kristala pojavljuje naelektrisanje i obrnuto, ako se povrina kristala naelektrie, kristal e se deformisati. Ovu njegovu osobinu moemo iskoristiti za dobijanje mehaniko-elektrinih oscilacija. U tu svrhu kristalu kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik (paralelopiped, disk) na ije dvije suprotne strane nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu. Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i slui kao elektroda, kako je prikazano na slici 12.15.
Slika 12.15. Izgled kristala kvarca
Uslijed deformacije, izmeu elektroda se javlja potencijala razlika, a ako se uspostavi potencijalana razlika kristal e se deformisati.
106
oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija bi se poveala za oko 1%, npr. sa 100 na 101 kHz. Dakle za itav 1 kHz. Meutim, sa poveanjem frekvencije induktini otpor mnogo bre raste. Za daleko manje poveanje od 1 kHz induktivitet se povea za 2%, te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje razlikuje od prethodne. Umjesto 1 kHz, promjena e biti svega nekoliko Hz. Da bi se postigla to vea stabilizacija frekvencije pomou kvarca, neophodno je: 1. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da kvarc radi u podruju frekvencija fr dofp i to na frekvenciji kod koje je najvea promjena induktivnog otpora sa promjenom frekvencije. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su promjene parametara oscilatora minimalne, kao ro su stabillnost napona napajanja, istosmjerni radni reim, temperatura okoline... Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni koeficijent promjene frekvencije. Stavit cjeli oscilator u termostat, kako bi radna temperatura ostala konstantna.
2.
3.
Slika 12.17. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije
4.
Karakteristine take su r serijska rezonacija i p paralelna rezonancija. Razliika frekvencija rp se kree od nekoliko Hz do nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama, pa je radno podruje kristala kvarca upravo u tom opsegu frekvencija.
Frekvencija oscilatora sa kvarsom je odreena samim kvarcom. Meutim, u uskim granicama ona se moe dostjerivati promjenom veliine ostalih parametara kola. Pri ovome se mora voditi rauna da se ne doe u podruje rada kvarca sa malom promjenom induktivne otpornosti, jer e tada biti mala stabilnost frekvencije. Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije moemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru zamjenimo zavojsnicu sa kvarcom. Na slici 12.18 i 12.19 prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce) oscilatora.
12.6.1. STABILIZACIJA FREKVENCIJE POMOU KRISTALA KVARCA

Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli smo na taj nain, to smo kolo oscilatora modifikovali tako da se promjena pojaavakih elemenata to manje odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola. Primjenom kvarca, stabilizacija frekvencije se postie kompenzacijom promjena pojaavakog elementa. U svin oscilatrima ssa kvarcom, kvarc zamjenjuje induktivitet. Kako se kvarc ponaa kao induktivitet samo u uskom opsegu frekvencija od fr do fp, to i oscilator moe raditi samo u tom uskom opsegu frekvencija. Prema rtome, ma kako da se mijenjaju ostali parametri oscilatora, frekvencija ne moe izai iz tog opsega. Van tog opsega oscilatro ne radi. U praksi je taj "radni" oseg jo ui. Kod obinih oscilatora je stabilnost frekvencije reda f/f=10-2. To znai da se parametri kola praktino ne mijenjaju vie od 1-2%. Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom dimenzionirajui ga tako da kvarc radi u podruju gdje je najvea promjenainduktivne otpornosti sa promjenom frekvencije. Promjeni li se bilo koji parametar, promijenie se i frekvencija. Neka se npr. kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa dolazi do poveanja frekvencije. Neka je smanjenje bilo
Slika 12.18. Pirsov oscilator sa fetom
107
Slika 12.20. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu
Slika 12.19. Pirsov oscilator sa tranzistorom
Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike 12.13. i 12. 14) u kojim je zavojnica zamijenjena kvarcom. Na slikama su otpori RD i RC zamijenjeni prigunicama LD i LC. Prigunice imaju vrlo veliku induktivnost, pa praktino za izmjenini signal predstavljaju beskonani otpor, a za istosmjerni kratki spoj. Pomou njih se postie visok istosmjerni napon (nema nikakvog pada napona), a izbjegnuto je optereenje oscilatronog kola koje bi se imalo da su ostali otpornioci RD i RC. Jo vea stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog. Na slikama 12.20 i 12.21 su date eme oscilatora stabilisanih kvarcom, koji su dobijeni polazei od Hartlijevog oscilatora.
Slika 12.20. Oscilator sa tranzistorom i kvarcom u ulaznom kolu
108
13. LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Vojin Cveki, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1987. Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1986. Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2004/05. godina. Ratko Opai, Elektronika II, za III razred elektrotehnike kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd, Beograd 1996. Senad etovi, Boo Ljuboja, ivko Marjanovi, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike, Svjetlost, Sarajevo,1989. I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika modulacija, modulatori, pojaala snage, kolska knjiga Zagreb, 1982. Praktina elektronika, asopis za elektronike, ET Nikola Tesla, Beograd, 1998. Slavoljub Marjanovi, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauna knjiga, Beograd, 1981. Spasoje Tei, Integrisana digitalana elektronika, Nauna knjiga, Beograd 1981. L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976. Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998. Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982. C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985. P. Obradovi, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990. International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994. International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994. Z. Smrki, Mikrotalasna elektronika, kolska knjiga, zagreb, 1986. www.diyaudio.com www.elektronika.ba www.sound.westhost.com www.driverguide.com www.bih.net.ba www.bhtelecom.ba

SejfudinAgic Linearna Elektronika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SejfudinAgic Linearna Elektronika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Javna ustanova Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla

za III razred elektrotehnike kole

Uvod u linearnu elektroniku

Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92

Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodnike diode

Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92

Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350

Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za vee snage

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

Parametri i ekvivalentne eme tranzistora poglavlje

Ekvivalentna ema tranzistora sa h-parametrima

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

2.1. LINEARNI REIM RADA TRANZISTORA

a na emi prostog tranzistornog kola

c na dijagramu kolektorske struje Slika 2.1. Oznaavanje struje i napona

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

model kome smo dodali serijske i paralelne otpore poluprovodnika.

Slika 2.5 T ekvivalentna ema tranzistora

2.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

Slika 2.7. Zavisnost emitorskog otpora od emitorske struje

a zavisnost od kolektorske struje

2.3. PARAZITNI KAPACITETI

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

Barijerni kapacitet skokovitog spoja kvadratnog korjena napona barijere

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

a - zavisnost Ccj od kolektorske struje

Slika 2.14. Komponente emitorske struje (uz objanjenje granine frekvencije)

b - zavisnost Ccj od kolektorskog napona Slika 2.12. Kolektorski difuzioni kapaciteta

2.4 GRANINA FREKVENCIJA

2.4.1. Spoj zajednika baza

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

2.4.2. Spoj zajedniki emitor

Slika 2.15 etvoropol ima dva ulazna i dva izlazna kraja

2.5. TRANZISTOR KAO ETVOROPOL3

c kolektorska veza (spoj ZC) Slika 2.16 Tranzistor kao etvoropol

U literaturi se moe sresti naziv - etvorokrajnik

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

Povratni parametar je:

Prenosni parametar je:

Izlazni parametar je:

Slika 2.19 Definiranje i mjerenje Y21

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

Slika 2.20 Definiranje i mjerenje Y22

Slika 2.24 Definiranje parametra h11 = hi Slika 2.21 Definiranje y parametara

Slika 2.22 Ekvivalentna ema tranzistora sa y parametrima

Slika 2.25 Definiranje parametra h12 = hr

Slika 2.26 Definiranje parametra h21 = hf

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehni ke kole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA

Izlazni parametar, slika 2.27, I h22 h0 = 2 U2

Slika 2.27 Definiranje parametra h22 = h0

2.5.5. Izraunavanje h-parametara iz statikih karakteristika

Slika 2.28 Ekvivalentna ema tranzistora Sa h parametrima