Professional Documents
Culture Documents
Kajkavsko Narječje
Kajkavsko Narječje
Kajkavsko narjeje
Gdo?
Kaj ?
V keri vuri? Kaj si rekel?
De?
Ma kaj cajta?
Dragutin Domjani
Kaj
Vre tieki spiju A ume muiju, Naj moja popevka zvoni Po dolu i gaju, Po dragomu kraju, Od kojeg mi lepega ni. Tu rat mi je vsaki, Tu doma sem taki, Pogodit i mogel i spe, Poznati su puti, Tu vsigde je uti, !ju ljenu domau mi re. " sr#e mi greje " z menom se smeje " v $alosti plae takaj. %m nikaj ni slaje, Ne uje se raje Neg do ri i dragi na kaj&
Rasprostranjenost
' (rvatsko zagorje ' Prigorje ' )e*imurje ' zapadna Podravina ' Posavina ' Turopolje ' Pokuplje ' +orski kotar ' dio sjeverne "stre
- znaajna knji$evnost na kajkavskom jeziku razvila se u ,-., ,.. i ,/. st. 0Antun Vrame#1 Kronika, 2uraj (a deli1 Prvi oca neega Adama greh, Titu 3rezovaki1 Matija, grabancija dijak4 - u novije vrijeme najee se piu pjesme te 5ilmski i televizijski s#enariji
Fonoloke osobitosti
' u odnosu na standardni 6rvatski jezik samoglasni#i se o ino izgovaraju zatvorenije 0mast, pet4 ili otvorenije 0jsem4, a ponegdje se javljaju i dvoglasi 0mieso, meiso, puot, pout4 ' stari poluglasovi u veini su se govora odrazili kao e 0nisem, dober4 ' stari jat je u veini govora zamijenjen sa e koje se izgovara zatvoreno 0mleko, den, dete4, a u nekima sa i 0mliko4 ' skup r o ino se ne zamijenjuje sa cr1 rvi, rn, rep ' ne razlikuju se glasovi i , a tako ni d i ' ispred samoglasnika na poetku rijei javljaju se suglasni#i h, j ili v1 ana, vuitelj, vuho
' l na kraju sloga ne prelazi u o1 il, sel#e, kopal ' umjesto lj i nj govori se o ino l i jn1 !emla, ludi, strajnski ' ne provodi se si ilariza#ija1 vragi, duhi, dihati ' zvuni suglasni#i na kraju rijei izgovaraju se ezvuno1 grat, vrak, no" ' kajkavski govori imaju prete$no starije naglaavanje 0kopti, letti # let$m4
Morfoloke osobitosti
- u genitivu mno$ine nema nastavka 0kra", gla"4 ili je nastavak 'ov, -ev, tj. -of, -ef 0volo", konje"4 ili drugi ' dativ, lokativ i instrumental nisu izjednaeni 0D ljudem, kravam7 ljudi6, krava67 ! ljudmi, kravami4
' nominativni o lik slu$i i za vokativ 0mama, baka4 ' akuzativ slu$i za ne$ivo, a kad je ez prijedloga jednak je po o liku genitivu1 %idel sem grada& Posekel sem hrasta& ' esto se upotre ljava odre*eni umjesto neodre*enog o lika pridjeva1 'n je tak dobri&
' komparativ pridjeva esto se tvori nastav#ima 'i,'eji ili 'eji 0boli, dali, stareji, spametneji, bogateji4 ' u prezentu su vrlo esto nastav#i za 8. li#e mno$ine 'ej" i 'ij" 0!emeju, vidiju, predeju, pleteju, hodiju, nosiju4 ' instrumental oso ni6 zamjeni#a o ino glasi #en"#, teb"# - o ino se mijenjaju i glavni rojevi od pet dalje1 (a petimi bregi mi hi)a stoji
' kajkavski nema 5utura prvog, imper5ekta, aorista i glagolskog priloga prolog, ali postoji razlika izme*u in5initiva i supina 0kopti # k*pat4 - udue vrijeme izra$ava se 5uturom drugim 0 um videl, zutra ti um rekel4 i prezentom svreni6 glagola 0taki dojdem, !utra ti donesem+ ' vrlo su esti povratni glagoli s povratnom zamjeni#om u dativu1 sedi si, popi si, !emi si
eksike osobitosti
- za $ivo se upotre ljavaju zamjeni#e $do, do, to, kteri ili ki, a za ne$ivo kaj, kej ili ke7 ' vrlo su este umanjeni#e 0deminutivi4 i rijei odmila 06ipokoristi#i41 !ajek, lonek, hi)ica, travica ' kajkavski jezik sauvao je dosta stari6 rijei1 ez ,kro!+, e ,ako+, oblok ,pro!or+, taki ,odmah+, tenja ,sjena+, vre ,ve-+ ' ima mnogo rijei njemakog podrijetla1 cajt ,vrijeme+, gla ,staklo+, rajngla ,vrsta lonca+, tenge ,stepenice+ i ma*arskog podrijetla1 falaek ,komadi-+, fela ,vrsta+, beteen ,bolestan+, pajda ,drug+
%odjela kajkavsko$ narjeja pre#a "vanj" tipinih kajkavskih obiljeja i po &e#ljopisno# s#jetaj"
'( govori koji imaju sve ili gotovo sve tipine kajkavske oso ine1
zagorski dijalekt me*imurski dijalekt sjevernomoslavaki dijalekt glogovniko' ilogorski dijalekt gornjolonjski dijalekt podravski dijalekt turopoljsko'posavski dijalekt vukomeriko'pokupski dijalekt samo orski dijalekt
*vala na po&ornosti+