- nauka o ishrani prouava imbenike koji putem hrane utjeu na razvoj i zdravlje organizma, tj.

njegovu funkcionalnost, izuava uzroke bolesti i potrebe organizma za energetskim, gradivnim i zatitnim tvarima pri razliitim uvjetima ivota Hrana; svaka tvar ili proizvod preraen, djelomino preraen ili nepreraen, a namijenjen je konzumaciji, ukljuuje i pie, vakae gume, a ne ukljuuje lijekove, duhan i hranu za ivotinje prema podrijetlu! namirnice biljnog, ivotinjskog i mineralnog "voda,sol# podrijetla prema kemijskom sastavu! mjeovite namirnice "mlijeko#, bogate eerom "krumpir,voe#, bogate bjelanevinama "meso,jaja#, masti, bogate celulozom "crni kruh,povre#, mineralne soli prema ulozi u organizmu! energetske, gradivne, zatitne katalitike najbolja podjela! prema biolokoj vrijednosti$ itarice,mlijeko-mlijeni proizvodi,meso-ribajaja,masti,povre,voe,slatkii SASTAV NAMIRNI A - za odravanje metabolizma organizmu su potrebne esencijalne aminokiseline, esencijalne masne kiseline, mineralne tvari, vitamini, i odravanje reima vode, energija bjelanevine%ugljikohidrati% 17 kJ/g !"gljiko#idrati$ najrasprostranjeniji organski spojevi, najei izvor energije - najvaniji! eer i krob - izvor su namirnice biljnog porijekla! krob-itarice,krumpir i mahunarke, eer-voe,mrkva,kupus - nisu esencijalni sastojci hrane jer se mogu izgraditi glukoneogenezom iz aminokiselina, ali poeljno je da organizam primi &'( dnevno potrebne energije od njih, tj. )&'-&'' g !Masti$ visoko energetski hranjivi sastojak, 39 kJ/g "dvostruko bogatije od * i +# - taloe se u potkonom tkivu! toplinski izolatori, tite bubrege i oi od mehanikih ozljeda, nosioci nekih vitamina - ivotinjske$ svinjska, mlijena, topljeni loj - biljne! maslinovo, buino, sojino, suncokretovo ulje, ulje peninih klica - mjeane! margarin !Mineralne tvari$ odravaju sastav krvi, tkiva i tekuina, reguliraju krvni tlak. miinu i ivanu nadraljivost, disanje, rad lijezda s unutranjim luenjem, izgrauju organizam "kalcij-kosti, eljezoeritrociti, jod-titnjaa, fluor-zubna caklina, ,a-l-izmjena tvari# !Vitamini$ zatitne tvari, potpun nedostatak$ avitaminoza, pomanjkanje! hipovitaminoza !Voda$ sadre ju sve namirnice, glavni je sastojak organizma, .'( odrasli, /&( djeca, otapa hranjive tvari te ih prenosi do tkiva i stanica !%jelan&evine - dnevna potreba$ 0''g "bar 123 ivotinjskog podrijetla# - bez njih nema ivota, rasta i razvitka, grade nae miie, kou, krv, plua, srce, crijeva.. - javljaju se u ivim biima kao kruta, koloidna i otopljena tvar - poslije vode, ima ih najvie u naem organizmu! 0&( - svaki dan izgubimo &'g bjelanevina koje se moraju nadoknaditi "bar 0g2kg tjelesne mase# jer nae tijelo ne stvara rezerve kao kod masti i ugljikohidrata 'ra(a$ -, 4, ,, 5, 6, 7, 8e - dobivamo ih povezivanjem aminokiselina peptidnom vezom u duge lance "0''-0'''# - aminokiseline imaju 1 funkcionalne skupine sa suprotnim karakterom! karboksilna "kisela# i aminoskupina "lunata# -9 amfoternost - poznato je oko :' ;<, a njih 1' sudjeluje u izgradnji proteina

- od toga su 0' esencijalnih$ tripofan, fenilalanin, lizin, treonin, valin, metionin, leucin, izoleucin, arginin, histidin )odjela$ proteini "prosti# i proteidi "sloeni-sadre neke neproteinske skupine# Struktura$ povezivanje ;< u peptidne lance, peptidna veza nastaje reakcijom karboksilne skupine jedne ;< s aminoskupinom druge ;< *iziologija - pod djelovanjem enzima probavnih organa "pepsin,tripsin,erepsin# vri se hidroliza proteina do peptida i aminokiselina - tako dospijevaju u jetru, a zatim u krv kojom se raznose po organizmu - ;< se koriste za sintezu potrebnih proteina u organizmu, deaminacijom nastaje urea, ostatak molekule prelazi u eer i masne kiseline - bjelanevine ulaze u sastav jezgre i citoplazme, serum albumina, globulina i fibrinogena, izgrauju hormone, neke vitamine i antitijela, odravaju osmotski tlak, reakcije krvi, cerebrospinalne tekuine i intestinalnog sekreta "puferi# )ato+iziologija - kronini nedostatak proteina u ranom djetinjstvu -9 sindrom proteinskog deficita! ,-as#iorkor, javlja se kod djece 0-) god u nerazvijenim zemljama, unose se vee koliine ugljikohidrata, dolazi do gubitka apetita, zastoja u razvoju kod odraslih uzrokuje ranu senilnost a kod ena smanjenu plodnost - kod razgradnje ;<! +enilketonurija! nedostatak enzima hidrolaze koji bi fenilalanin preveo u tirozin, umjesto toga fenilalanin prelazi u fenilpiruvat koji se izluuje u mokrai! slaboumnost - alkaptonurija! homogentisinska kiselina se ne razgrauje ve izluuje, nema teih posljedica - albinizam! smetnje u biosintezi melanina .ietetika - ravnotea duika$ razlika izmeu primljenog proteinskog duika i duika izluenog u obliku uree - minimalna koliina$ 3&-&'g, preporuena koliina$ /'-='g, najbolje iskoritenje je kod mjeovite ishrane 4d ukupne energetske vrijednosti dnevnog obroka ukupni proteini iz mjeovitih izvora "animalnog i biljnog podrijetla# treba da ine 0'-0&( 7otrebe ljudskog organizma za bjelanevinama uglavnom zavise o starosti i o koliini aktivne miine mase, a ne o spolu i teini rada. 4dreivanje potreba organizma za bjelanevinama vri se na osnovi ravnotee duika 7otreba ljudskog organizma za pojedinim bitnim "esencijalnim# aminokiselinama odreuje se kao iznos dvostruke vrijednosti one koliine koja se smatra minimalnom dnevnom potrebom. 0'' g svjeeg mesa 1' g proteina 0 jaje .-/ g proteina 0'' g sira 3'-)' g proteina 0 l mlijeka 3& g proteina 0'' g brana 0'-01 g proteina 0'' g kukuruza 0' g proteina 0'' g rie .-/ g proteina 0'' g graha 1'-1& g proteina 0'' g soje 1& g proteina