KOJU KRMU JEDU VAE KOZE?

Koze su preivai. Koze vei dio hranidbenih potreba moraju podmiriti iz voluminozne hrane - ZELENE HRANE, SJENAE, SIJENA i SILAE. Koncentrirana im se krmiva daju samo kao dopunska hrana. Daju li se kozama slabije kvalitetna krmiva, to e rezultirati slabijim proizvodnim

rezultatima. Zato im treba osigurati dobro spremljenu, kvalitetnu hranu da bi se postigli eljeni proizvodni rezultati. Koze radije jedu: ZELENU KRMU nego SIJENO SJENAU nego SIJENO i SILAU SIJENO nego SILAU LUCERNU nego LJULJ

Koze mogu jesti oko 90 vrsta biljaka, vie nego druge domae ivotinje.

KORISTITE LI DOVOLJNO TE MOGUNOSTI?

Krmiva se sastoje od vode i suhe tvari. U suhu tvar ubrajamo: ugljikohidrate, masti, bjelanevine, vlakna, minerale i vitamine. Krmiva su prvenstveno izvor energije i sirovih bjelanevina.

VOLUMINOZNA KRMIVA
(zelena krmiva, konzervirana krmiva)

ZELENA KRMIVA
Mogu se koristiti kao paa ili kositi pa davati ivotinjama u staji. Najee se koriste u ljetnom razdoblju ishrane.

LUCERNA
Od svih leguminoza lucerna je najbolja hrana za koze. Dobar je izvor bjelanevina i kalcija. U obroke za koze mora se uvoditi postupno. Ne treba davati ni prevelike koliine lucerne jer moe izazvati PJENUAVI NADAM.

za to vrijeme koliina durina se smanji toliko da nije tetna za stoku pa se kozama moe davati do 6 kg na dan; - krmni sirak daje velike prinose mase po jedinici povrine i kvalitetna je zelena hrana za koze. KRMNI GRAAK SA ITARICAMA - daje velike prinose kvalitetne zelene mase, - itarice su potporanj (dra), a najee su zob, jeam, penica i ra.

KUPUSNJAE, KORJENJAE I GOMOLJAE

Ne bi ih trebalo davati vie od 1,5 kg na dan! Mogu se davati: - KUPUS, KELJ, STONI KELJ, - STONA REPA, EERNA REPA, STONA MRKVA, - KRUMPIR. Daju se nakon munje da mlijeko ne bi poprimilo miris.

TRAVE
Najkvalitetnije vrste trava: - KLUPASTA OTRICA - TALIJANSKI LJULJ - ENGLESKI LJULJ - VLASULJE - LISIJI REPAK - VLASNJAA - MAJI REPAK Koze bolje iskoritavaju zelenu travu ako im se daje pokoena nego ako pasu. U napasivanju koze gaze i oneiuju travu pa na panjaku ostaje puno neiskoritene mase. Trave su vrlo ukusna i kvalitetna hrana ako se na vrijeme kose i spremaju. Konja se mora obaviti prije klasanja (u vlatanju). Trava tada sadri najvie hranjivih tvari. Trave se mogu sijati zajedno s djetelinama kao travno-djetelinske smjese, koje su takoer vrlo kvalitetna hrana za koze.

DIVLJE BILJKE
Jestive granice: - JASEN, BRIJEST, LIJESKA, VRBA, GLOG, BAZGA. Jestivi korovi: - KOPRIVA. Treba izbjegavati: - DIVLJE TRENJE, BRESKVE, LJIVE. Brst u hranidbi koza treba provoditi samo iznimno, za slabije produktivne ivotinje.

KONZERVIRANA KRMIVA
(sjenaa, sijeno, silaa, slama)

KRMNO BILJE SA ORANICA

KRMNI SIRAK - noviji kultivari prilagoeni su hranidbi domaih ivotinja; sadre mali udio tetnih tvari (glikozida i durina), imaju meku i tanju stabljiku, vie lisne mase, dobrog su porasta nakon konje - pokoena masa krmnog sirka obino se nakon konje ostavi odleati nekoliko sati;

SJENAA
Sjenaa se neopravdano malo koristi u hranidbi domaih ivotinja, osobito u hranidbi koza. Ona je iznimno kvalitetno krmivo spremljeno od provenute mase trave ili djetelinsko-travne smjese. Sjenaa za koze mora biti najbolje kvalitete, ugodnog mirisa i okusa, bez plijesni. Samo takva sjenaa najbolja je hrana za koze.

Sjenaa koja se daje kozama mora biti dobro provenuta (35 - 45% suhe tvari). Prevlana sjenaa nije za koze. Sjenaa je krmivo bogato bjelanevinama, kalcijem i fosforom. Daje se kozama nakon munje da mlijeko ne bi poprimilo strane mirise. Maksimalna konzumacija sjenae = 4,5 kg na dan po kozi.

Slama prema kvaliteti: ZOBENA, PROSENA, JEMENA, PENINA, RAENA

KONCENTRIRANA KRMIVA
Koncentrirana krmiva dopunska su krmiva u hranidbi preivaa. Koncentrirana se krmiva daju krupno mljevena. Nemljevene itarice prolaze kroz probavne organe neprobavljene. Ako su presitno mljevene, mogu izazvati zakiseljenje (acidozu) u buragu, a izazivaju i praenje. Dijelimo ih na:

SIJENO
Sijeno je dobro krmivo za preivae - sadri sirova vlakna, celulozu i lignin. Mora biti prirodne zelenkaste boje i ugodnog mirisa. Ako je koeno do faze klasanja, sadri vie hranivih tvari. Koze vie vole sijeno koje uz trave sadri i malo korova. Najkvalitetnije je djetelinsko sijeno i sijeno od mjeavine djetelina i trava. Ako je sijeno od mjeavine djetelina i trava, trebalo bi u mjeavini biti barem 50 % djetelina.

ENERGETSKA KRMIVA
kukuruz jeam zob ra penica

SIJENO KOPRIVE
Sijeno koprive vrlo je kvalitetno, ali i vrlo rijetko koriteno sijeno.

BJELANEVINASTA KRMIVA
- uljane same i pogae - sojina, suncokretova - graak, slanutak, bob, grah, grahorica, lupina, lea, urodica

SILAA
Silaa se takoer malo koristi u hranidbi koza. Jedan od razloga tome jest malo ivotinja u stadu, to onemoguava dovoljno brzo troenje silae iz silosa. Drugi je razlog strah da e silaa izazvati probavne smetnje u koza. Imamo li kvalitetnu silau, dobro spremljenu i uvanu, a bez plijesni, nema razloga da je ne koristimo u hranidbi koza. Silau u obroke koza treba uvoditi postupno da bi se probavni organi koze prilagodili hranidbi tom vrstom krmiva. Dnevno se smije davati do 4 kg silae po kozi. Kukuruzna silaa krmivo je bogato energijom, a siromano proteinima, kalcijem i fosforom. Daje se kozama nakon munje da mlijeko ne bi dobilo strane mirise.

PAZITI!!! - KUKOLJ je otrovan NUSPROIZVODI MLINARSTVA:

- POSIJE (penine) - STONO BRANO. Koncentrirana krmiva dajemo kozama u obliku SMJESE vie vrsta krmiva. Smjesu moemo napraviti na gospodarstvu tako da u razliitim omjerima mijeamo krmiva koja imamo ili se mogu kupovati ve gotove krmne smjese za pojedinu kategoriju ivotinja. Kupljene gotove krmne smjese sadre izbalansirane koliine pojedinih sastojaka i odreen sadraj pojedinih hranjivih tvari, vitamina i minerala. Pri izradi smjesa na vlastitom gospodarstvu potrebno je paziti da u smjesi bude dovoljno svih hranivih tvari. Uz krmiva koja gospodarstvo ima kupuju se jo i druga krmiva (napose proteinski dio) te mineralno-vitaminski dodaci.

SLAMA
Slama mora biti ista i zdrava. Sadri puno suhe tvari i vlakana. Daje se uz hranidbu velikom koliinom koncentriranih krmiva, ako nedostaje ostalih voluminoznih krmiva.

Pomo pri sastavljanju smjesa na vlastitom gospodarstvu moete dobiti kod savjetnika stoarske specijalnosti u podrunicama Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu.

RAZMISLITE O HRANIDBI NAVEDENIM KRMIVIMA!

Tablica: Sastav pojedinih vrsta krmiva
Krmivo lucerna trave krmni sirak krmni graak kupusnjae korjenjae gomoljae sjenaa sijeno silaa slama kukuruz jeam zob ra penica sojina sama suncokret. sama sjeme mahunarki posije stono brano Energija Bjelanevine Kalcij Fosfor

Legenda: - bogato, - srednje, - malo

Autor: MIRJANA BENGERI, dipl. in. agr.

Za podrobnije informacije obratite se savjetniku HZPSS

Odgovorni urednik: dr. sc. Ivan Katalini Grafika priprema: Damir Ravli Tisak: FiLeDaTa, Zagreb Nakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Ulica grada Vukovara 78 10000 Zagreb telefon: (1) 61 06 190 fax: (1) 61 09 140 e-mail: hzpss@hzpss.hr http://www.hzpss.hr/