STRUNI RAD

Uzgoj peradi na ekoloki prihvatljiv nain

ZNANSTVENO STRUNI DIO

UZGOJ PERADI NA EKOLOKI PRIHVATLJIV NAIN

Pavii1, ., T. Balenovi2, M. Hadiosmanovi3, . Mikulec4, A. Tofant1, M. Vuemilo1

SAETAK

Za proizvodnju hrane na ekoloki prihvatljiv nain u naoj zemlji postoji sve vei interes, jer teimo u nau prehranu ukljuiti to vie namirnica ivotinjskog i biljnog podrijetla, koje su proizvedene bez upotrebe pesticida, stimulatora rasta i drugih tetnih tvari po ljudski organizam. U tom pogledu imamo velike mogunosti, jer obzirom na geografski poloaj, klimatske specinosti, isti okoli i kvalitetne panjake moemo proizvoditi takvu vrstu hrane ne samo za potrebe vlastitog stanovnitva, ve i za inozemno trite. Tijekom posljednjih nekoliko godina je u nas doneseno vie zakonskih propisa iz podruja ekoloke poljoprivrede, to zapravo ini skup standarada za ekoloku proizvodnju, preradu i oznaavanje ekolokih proizvoda. Ekoloko stoarstvo kao dio ekoloke poljoprivrede posebno je zastupljeno u Pravilniku o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN 13/02) koji izmeu ostalog propisuje uvjete uzgoja peradi na ekoloki prihvatljiv nain. Stoga su na osnovu navedenog pravilnika u radu navedeni minimalni zahtijevi za uzgoj peradi na to prirodniji nain radi zadovoljenja njihovih biolokih i etolokih potreba te brige za sprjeavanje oneienja okolia. Kljune rijei: perad, ekoloka proizvodnja, uvjeti uzgoja, zakonska regulativa, okoli

razmjerno mali broj ljudi, iako se broj gospodarstava s takvim nainom uzgoja ivotinja neprekidno poveava (Seni, 2004). To isto vrijedi za nau zemlju, pri emu proizvoai poseban interes iskazuju za ekolokim uzgojem peradi. Naime, uzgoj peradi ne trai velika ulaganja i utroak radne snage kao dranje drugih vrsta ivotinja na ekoloki prihvatljiv nain. Osim toga, ekoloki uzgoj peradi omoguuje zadovoljavajuu zaradu i obrt kapitala s obzirom na interes trita za potranjom prepoznatljivog proizvoda visoke kakvoe. No, za uspjenu ekoloku proizvodnju peradi proizvoai se za savjete i pomo, izmeu ostalih, obraaju veterinarima, koji bi trebali biti upoznati i ovim relativno novim podrujem stoarske proizvodnje.

OPI UVJETI ZA EKOLOKU PROIZVODNJU PERADI

UVOD

Ekoloko stoarstvo je dio ekoloke poljoprivrede koji tei uzgoju ivotinja na etoloki prihvatljiv nain uz ouvanje okolia i proizvodnju visokovrijednih namirnica u prehrani ljudi. Temelji se na zakonskoj regulativi relativno novijeg datuma, koja je u zemljama Europske Unije donesena 1999. godine, a u naoj zemlji 2002. godine (Gudelj Velaga, 2004). Ekolokim stoarstvom danas se u svijetu bavi
1

Objekti i povrine za dranje ivotinja na ekoloki nain moraju biti jasno odijeljene od konvencionalnog uzgoja. Kada se za ekoloku proizvodnju prvi puta uspostavlja proizvodno jato, a nema dostatan broj peradi koje udovoljavaju za takav uzgoj, mogu se ukljuiti i grla koja potjeu iz konvencionalnih poljoprivrednih gospodarstava. Pritom pilenke za proizvodnju jaja ne smiju biti starije od 18 tjedana, a pilii za proizvodnju mesa ne vie od 3 dana u trenutku kada se preuzimaju s poljoprivrednog gospodarstva gdje su proizvedeni. ivotinjski proizvod se moe staviti na trite kao ekoloki, ako se perad za proizvodnju mesa prema uvjetima pravilnika drala 10 tjedana, a perad za proizvodnju jaja 6 tjedana. Zootehniki zahvati na peradi kao to je rezanje kljunova ne smiju se provoditi sustavno (Pravilnik

Dr.sc. eljko Pavii, docent, dr.sc. Alenka Tofant, redoviti profesor, dr.sc. Marija Vuemilo, redoviti profesor; Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju; Veterinarski fakultet sveuilita u Zagrebu 2 Dr.sc. Tomislav Balenovi, redoviti profesor, Zavod za stoarstvo, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu 3 Dr.sc. Mirza Hadiosmanovi, redoviti profesor, Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu 4 Dr.sc. eljko Mikulec, Zavod za hranidbu, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu

38

Vol. VII (2005) oujak - travanj br. 2

STRUNI RAD
Uzgoj peradi na ekoloki prihvatljiv nain

o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN 13/02)

Tablica 2. Dozvoljen broj peradi po jedinici povrine u

ha radi ouvanja okolia od prekomjernog zagaenja Kategorija peradi Nesilice Pilii u tovu Maksimalan broj peradi po ha (ekvivalent 170 kg N/ha/godini) 230 580

ZNANSTVENO STRUNI DIO

SMJETAJ I DRANJE PERADI

ivotinjama se u ekolokoj proizvodnji treba osigurati stalna aktivnost odnosno uvjeti za izraavanje prirodnog ponaanja svojstvenog njihovoj vrsti. Stoga perad nije doputeno drati u kavezima, dok odreenim vrstama (guske i patke) treba osigurati pristup vodenim povrinama. Objekti za dranje svih vrsta peradi moraju biti izvedeni na nain da mikroklimatske prilike ne tete ivotinjama, pri emu najmanje jedna treina povrine mora imati pune podove prekrivene slamom, piljevinom, pijeskom ili slinim prirodnim materijalom. U peradnjacima za nesilice prirodno se svijetlo moe zamijeniti umjetnim kako bi se osiguralo najvie 16 sati svijetla po jednom danu, uz stalni noni odmor od najmanje 8 sati. Peradi je potrebno omoguiti izlaz na otvorene povrine koje su veim dijelom prekrivene vegetacijom uz nesmetan pristup hranilicama i pojilicama. Minimalan broj peradi po etvornom metru povrine u zatvorenom objektu i slobodnom prostoru prikazan je u tablici 1. Pri planiranju broja peradi na proizvodnoj jedinici ne smije se prekoraiti ogranienje optereenja povrine s vrijednou veom od 170 kg duika po hektaru poljoprivredne povrine kroz godinu dana. Odnos broja peradi i proizvodnje doputene koliine duika u gnoju prikazan je u tablici 2. Peradnjak ne smije imati vie od 4800 pilia, 3000 nesilica, 5200 biserki, 4000 enskih odnosno 3200 mukih pataka, te 2500 gusaka i purana. Ukupna Tablica 1. Naseljenost peradi u objektima i na
otvorenom po m2 povrine Kategorija peradi Kokoi nesilice Broj grla po m2 u objektu 6 10 (max. teina 21 kg/m2) Povrine u m2 izvan objekta 4 4 brojlera 4,5 pataka 10 purana 15 gusaka

Izvor: Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN 13/02)

upotrebljiva povrina peradarnika za tov peradi po svakoj proizvodnoj jedinici ne smije prelaziti 1600 m2 . Objekti za dranje peradi moraju se nakon zavrenog ciklusa proizvodnje potpuno prazniti, a oprema i unutranjost objekta dezincirati doputenim sredstvima koji su navedeni u Pravilniku o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN 13/02). Otvorene povrine koje se koriste za dranje peradi moraju se ostaviti slobodne da bi porasla nova vegetacija.

HRANIDBA I POJIDBA PERADI

Tovna perad

Izvor: Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN 13/02)

Poljoprivredne povrine koje se koriste za proizvodnju hrane za perad moraju udovoljavati uvjetima ekoloke proizvodnje kako je propisano Pravilnikom o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01). Perad se moe hraniti ekoloki proizvedenom hranom s vlastitog gospodarstva ili kupljenom hranom s drugog gospodarstva koje se bavi ekolokom proizvodnjom. U sluaju da gospodarstvo ne moe osigurati dostatne koliine proizvedene hrane tada se moe dozvoliti nabava konvencionalne hrane, ali najvie do 20 posto godinjih potreba. Udio tako nabavljene hrane izraunava se na osnovi godinjih potreba na temeljnu koliinu suhe tvari u ukupnoj hrani. Obrok peradi u tovnom razdoblju mora imati najmanje 65 posto itarica. U ostali dio obroka ulaze bjelanevinska krmiva (soja, bob, graak, riblje brano i dr.) te vitaminsko mineralni dodaci doputeni prema Pravilniku o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN 13/02). U ekolokoj proizvodnji nije doputena upotreba mesnog brana, kotanog brana i genetski modicirane hrane, te tvari kojima se potie rast i proizvodnja (antibiotici, kokcidiostatici, stimula-

www.meso.hr

39

STRUNI RAD
Uzgoj peradi na ekoloki prihvatljiv nain

tori rasta). Hrana i svjea voda trebaju biti dostupni ivotinjama cijeli dan. to se tie vode za napajanje, treba naglasiti da ona mora kvalitetom i koliinom zadovoljavati potrebe ivotinja. Naime, uzgoj na ekoloki prihvatljiv nain podrazumijeva konzumiranje (potronju) zdravstveno ispravne vode, a organoleptiki, zikalno, kemijski i bakterioloki parametri ocjenjuju se po istim kriterijima kao i oni u vodi za pie ljudi (Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie NN 46/94). Sreom je to jo mogue radi dovoljnih koliina nezagaene vode, pa za sada ne moramo, kao u mnogim zemljama, sniavati kriterije kvalitete vode za napajanje i vrednovati vodu kao zdravstveno zadovoljavajuu, to znai da njezino trajno koritenje ne bi izazvalo poremeaje zdravlja ili proizvodnje. Naime, pogorana kvaliteta vode moe negativno utjecati na zdravlje ivotinja kao i na njihove proizvodne sposobnosti, prirast, nesivost i kvalitetu jaja. Osigurati dovoljne koliine vode zavisi o potrebi ivotinja za vodom. Dnevne koliine za perad zavisno da li se radi o nesilicama ili brojlerima te o dobi iznose u prosjeku od 0,2 do 0,5 litara (Tofant, 2001)

ZNANSTVENO STRUNI DIO

TRANSPORT I KLANJE PERADI

Transport peradi treba obaviti u prikladnom prijevoznom sredstvu, kako bi se pojava stresa svela na najmanju moguu mjeru. ivotinje tijekom prijevoza treba hraniti i pojiti to ovisi o klimatskim prilikama i trajanju transporta. Perad koja je iz opravdanih razloga bila lijeena konvecionalnim metodama ne smije se klati, odnosno njihovo meso nije upotrebljivo za ljudsku prehranu u trajanju dvostruke karence koju za odreeni preparat propisuje proizvoa. Minimalna dob peradi u vrijeme klanja za pilie iznosi 81 dan, kopune 150 dana, biserke 94 dana, guske i pure 140 dana te patke ovisno o pasmini od 49 do 92 dana (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda - NN 13/02).

UMJESTO ZAKLJUKA

ZDRAVSTVENA ZATITA PERADI

U ekolokoj proizvodnji peradi vaan segment je preventivna zdravstvena zatita, a provodi se pravilnom hranidbom, smjetajem, cijepljenjem protiv bolesti koje se moraju suzbijati prema vaeim zakonskim propisima, te opom higijenom, dezinfekcijom smjetajnih objekata i opreme. U lijeenju treba to je mogue vie primjenjivati prirodne metode (sredstva biljnog, ivotinjskog i mineralnog podrijetla). Klasino lijeenje treba ograniiti na iznimne sluajeve uz precizno voenje evidencije o dijagnozi bolesti, metodama lijeenja, vrstama i koliini upotrebljenog lijeka i razdoblju lijeenja. U prevenciji nije doputena upotreba antibiotika, sulfonamida, hormona, ivih vakcina koji su rezultat genetskog ininjeringa, kokcidiostatika, antihelmintika, akaricida, antioksidanasa, te razliitih drugih kemoterapeutika i kemijskih sredstava. Preventivna uporaba lijekova je ograniena samo za cijepljenje ili ako su iscrpljene sve druge mogunosti za osiguranje dobrobiti ivotinja (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda - NN13/02)

Obzirom na mogunost i potranju ekolokih proizvoda na tritu, moemo uskoro u nas oekivati ekspanziju uzgoja peradi na ekoloki prihvatljiv nain. U tome bi proizvoaima svakako mogli pomoi dravni poticaji i postojea zakonska regulativa koju treba izmijeniti i nadopuniti. Naime, uobiajeno je da EU svake dvije godine radi reviziju pravilnika kako bi se odrali visoki standardi u ekolokoj proizvodnji, ali i kako bi se prilagodili potrebama proizvoaa. Pritom se svakako trai i miljenje veterinarske struke od postavljanja kriterija u uzgoju radi zadovoljenja dobrobiti ivotinja, pa sve do praenja zdravstvene (higijenske) ispravnosti takvih namirnica animalnog podrijetla do krajnjeg potroaa. Pri stvaranju naeg postojeeg Pravilnika o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda, veterinarska struka nije u dovoljnoj mjeri sudjelovala, zbog ega pravilnik ima odreenih nedostataka. Vjerujemo da e se pri izradi izmjena i dopuna pravilnika taj propust ispraviti, to je od obostranog interesa za zakonodavca i proizvoaa.

SUMMARY POULTRY FARMING IN ENVIRONMENTALLY FAVORABLE WAY

In Croatia there is an increasing interest in ecological food production, owing to attempts to form the diet of as many as possible victuals of animal and plant origin, produced without use of pesticide, growth stimulant or

40

Vol. VII (2005) oujak - travanj br. 2

STRUNI RAD
Higijena ruku

any other harmful substance. There are lots of regarding possibilities. Considering geographical environment, climate qualities, clean environment and pasture grounds of quality, we are able to produce such food not only for needs of local inhabitants, but for foreign market as well. With recent years some legislative regulations have been introduced in the domain of ecological production, processing and marking of ecologically made products. Environmental cattles breeding, as part of ecological agriculture, is specially represented in Act of environmental production of products of animal origin (NN 13/02), which in part regulates conditions of poultry farming. Therefore, this paper works out the minimal requirements for poultry farming in more natural way, because of meeting of biological and ethological needs and promoting environmental concerns.

Key words: poultry, environmental production, farming conditions, legislative regulation, environment

ZNANSTVENO STRUNI DIO

LITERATURA:

Gudelj Velaga, . (2004): Zakonska regulativa ekoloke poljoprivrede. Gospodarski list, 163 (4) 60. Seni, . (2004): Pojam i zakonske odredbe ekolokog stoarstva. Gospodarski list, 163 (2) 50. Tofant, A. (2001): Voda u veterinarstvu: potrebe i utjecaj na okoli. U: Hrvatske vode i sigurnost. Strateka vanost vode sigurnosni aspekti. DEFIMI, Biblioteka Defendologija, Zagreb. ** Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01) ** Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN 13/2002) ** Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 46/94) * Rad je prezentiran na Treem Hrvatskom veterinarskom kongresu. Opatija, 17.-21. studenoga 2004.

HIGIJENA RUKU
Tofant1, A.

SAETAK

Higijena ruku jedna je od najvanijih mjera prevencije u irenju infekcija. Provodi se radi spreavanja prenoenja mikroorganizama u kontaktu s ljudima, ivotinjama, namirnicama i predmetima. U analizi opasnosti kontrolom kritinih toaka (HACCP) u praksi, kao i u provedbi dobre higijenske prakse (GHP) ruke predstavljaju kritinu toku na koju treba obratiti pozornost. U radu su opisane denicije za higijensko pranje ruku i higijensko utrljavanje. Opisani su kemijski spojevi s antiseptikim uinkom, koji se najee upotrebljavaju za pranje i dezinfekciju ruku. Takoer su istaknuti vanost naina pranja i vrijeme trajanja. U veterinarskoj praksi higijena ruku vaan je imbenik u svim djelatnostima, u radu s pacijentima, proizvodnji i preradi namirnica kao i u higijeni smjetaja i dranja ivotinja. Kljune rijei: higijena, ruke, pranje, dezinfekcija, antiseptik.

UVOD

Od svih mjera osobne higijene najveu vanost za prijenos mikroorganizama ima higijena ruku. One su stalno u izravnom dodiru s okolinom, pa kao to
1

se mogu kolonizirati s mikroorganizmima mogu ih dalje i prenositi u kontaktu s ljudima, ivotinjama, namirnicama i predmetima. Dakle, higijena ruku je karika u lancu ouvanja zdravlja i spreavanja irenja bolesti. Ljuska koa je stanite brojnim mikroorganizmima. Veina ih je bezopasna, samo manji broj ine patogene bakterije, a izmeu te dvije krajnosti postoji znatan broj stalno prisutnih bakterija relativno bezopasnih, koje u odreenim uvjetima uzrokuju infekcije. To su tzv. uvjetno patogeni mikroorganizmi. Zdrava koa ruku naseljena je brojnim mikroorganizmima koji ive u skladnom odnosu i ine njezinu normalnu ili zioloku oru, a mogu se podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu ine trajni ili stalni mikroorganizmi koji nastanjuju kou i predstavljaju autohtonu konu oru. Nalaze se duboko u porama koe i izvodnim kanalima konih lijezda. Pranjem i ienjem ruku njihova se koliina mehaniki reducira jako malo. Druga skupina mikroorganizama na rukama su prolazni ili kontaktni, koji na njih dospijevaju iz

Dr. sc. Alenka Tofant, redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju, 10000 Zagreb, Heinzelova 55, (alenkath@vef.hr)

www.meso.hr

41