KOJU KORIST UMRLI IMA OD IVOG

Autor: Admin Wednesday, 12 November 2008

Pie: hfz. Devad ef. Golo Na samom poetku obavezno je ukazati da kada se radi o ibadetima, onda je obavezno da se striktno pridravamo i praktikujemo samo ono to je dolo u Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kada su u pitanju mrtvi i poimanje stvari vezanih za njih: ta umrlima koristi, gdje se nalaze njihove due i slino, nema sumnje da u to moramo vjerovati samo na nain koji je doao u Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Pogotovo ako uzmemo u obzir da je moda najvei dio novotarija, svejedno kod nas ili u drugim dijelovima gdje ive muslimani, upravo vezan za umrle. Kada su u pitanju stvari koje koriste umrlom nakon njegove smrti, trebamo znati da je osnova da ovjeku koristi samo ono to je sam uinio, shodno rijeima Uzvienog Allaha: ''I da je ovjekovo samo ono to sam uradi.'' (An-Nedm, 39.) Meutim, Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavijestio nas je da neke stvari koriste umrlom poslije njegove smrti! Ni u kom sluaju se ne radi o kontradikciji nego samo o specificiranju prvog spomenutog propisa. Takoer treba napomenuti da je poznavanje ove stvari bitno iz nekoliko aspekata. Kao prvo, ova stvar je vezana za osnove samog vjerovanja akidu, jer znanje da li neto koristi umrlom ili ne, spada u nevidljivi svijet gajb, a kada je u pitanju vjerovanje u gajb, onda ono mora da bude strogo vezano za dokaze iz Kur'ana i sunneta! Tako vidimo da imam Tahavi u svojoj Poslanici spominje ovu stvar kazavi: ''I u dovi i sadaki ivih za umrle ima koristi za umrle.'' (erhul -akide Tahavijje, 2/663.) Druga stvar radi koje je bitno poznavanje spomenute temati ke jeste iz razloga to je veliki broj novotarija upravo vezan za kult mrtvih, a poznavanjem ovih stvari i kako su one pojanjene u Kur'anu i sunnetu, ovjeka biva daleko od svake novotarije!

Tako od stvari koje koriste umrlom su:

<!--[if !supportLists]-->1)

Dova! Kod islamskih uenjaka ne postoji razilaenje,

odnosno islamski uenjaci imaju jednoglasan stav da e umrlom muslimanu

koristiti dova koju za njega upuuje ivi ovjek, ukoliko bude primljena. Kae imam Nevevi:

<!--[endif]-->

''Konsenzus islamskih uenjaka je da dova koristi umrlima i da do njih dolaze sevapi od te dove.'' (El-Ezkar, 215.) Na ovu stvar upuuju mnogi dokazi iz Kur'ana i sunneta. Kae Uzvieni Allah u suri El Har: ''Oni koji dolaze poslije njih, govore:'Gospod aru na,oprosti nama i i brai naoj koji su nas u vjeri pretekla.''' U sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nalazimo takoer mnogo dokaza koji upuuju na spomenutu stvar. Zabiljeio je imam Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Pos lanik, s.a.v.s., rekao: ''Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri sluaja: trajna sadaka, znanje kojim se drugi koriste i pobono dijete koje za njega dove upuuje.'' (Muslim, br. 4199) Od tih dokaza je hadis u kojem se kae da je Poslanik, s.a.v.s., obiavao na denazi prisutnima rei: Traite oprost za vaeg brata.'' Takoer Poslanikove, s.a.v.s., dove u kojima bi izmeu ostalog govorio: Allahu, oprosti naim mrtvim i naim ivim.'' Zatim, ako pogledamo u sami denaza-namaz ,vidjet emo da nije nita drugo do dova za samog umrlog. (Ahkamul-denaiz, 169.)

<!--[if !supportLists]-->2) Sadaka je druga stvar koji korist umrlom ako je za njega
uini ivi!

<!--[endif]-->

Zabiljeio je imam Buharija u svom Sahihu od Ibn Abbasa, r.a., da je Sa'du ibn Ubadi umrla majka, dok je on bio odsutan, pa je upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: Da li e joj koristiti ako za nju udijelim sadaku?'', a Poslanik, s.a.v.s., mu je odgovorio: ''Da!'' (Buharija, br. 2756, 2762, 2870) Postoji jo hadisa koji upuuju da dova koristi umrlom, ali mi emo se zadovoljiti spomenutim.

<!--[if !supportLists]-->3) Trajna sadaka, koju iza sebe ostavi umrli ili, kako je to
jo poznato u narodu, hajr ili hajrat koji ostavi iza sebe. Kae Uzvieni Allah, d..:

<!--[endif]-->

''I Mi smo zapisali ono to su uradili i djela koja su iza sebe ostavili .'' (Jasin, 12.) Hadisi iz sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji upuuju na spomenuto su sljedei.

Zabiljeio je imam Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri sluaja: trajna sadaka, znanje kojim se drugi koriste i pobono dijete koje za njega dove upuuje.'' (Muslim, br. 4199) Ibn Made u svom Sunenu je zabiljeio hadis, za koji ejh Albani kae da je dobar, od Ebu Hurejre, r.a., u kojem Poslanik, s.a.v.s., kae: ''Od dobrih djela koja dopiru do vjernika poslije njegove smrti su: znanje kojem je poduavao i irio, pobono dijete koje je ostavio iza sebe, Mushaf koji je ostao iza njega, mesdid koji je napravio, kua koju je za musafire izgradio, potok koji je iskopao, sadaka koju je podijelio u ivotu i zdravlju dopire do njega poslije njegove smrti!'' (Ibn Made, br. 242)

<!--[if !supportLists]-->4)

Vraanje duga, ukoliko je umrli ostao duan nekome,

obaveza je da njegova porodica vrati taj dug iz njegovog imetka prije same raspodjele. Ukoliko bi se desilo da iza njega nije ostalo imetka, pa ga za njega vrati neko drugi, to vraanje koristi umrlom.

<!--[endif]-->

Hadisa koji govore o vanosti vraanja duga i o tome da samo vraanje koristi umrlom, postoji vie. Od tih hadisa je hadis koji je zabiljeio imam Hakim u svom ''Mustedreku'' od Semure ibn Dinduba u kojem se kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jedne pr ilike, klanjajui jednu denazu, rekao: ''Zaista je ovjeka koji se nalazi ispred vas (mejjita) od ulaska u Dennet sprijeio dug koji nije vratio, pa ako hoete, spasite ga, a ako hoete, prepustite ga Allahovoj kazni'' (Hakim, br. 2261, ejh Albani kae hadis je sahih, Ahkamul-denaiz, str. 15) tj. ako za njega isplatite dug, koristit e mu to isplaivanje i spasit e ga od kazne, a ako to ne uinite, bit e preputen kazni. U ovu stvar takoer moemo uvrstiti i napatanje posta za umrlog, ali ne sv akog posta, nego samo posta koji se umrli zavjetovao da e postiti, pa je umro prije nego to je ispostio te dane. Naprimjer, ukoliko se osoba zavjetovala da e postiti pet dana, pa je umrla prije nego to je ispostila te dane, u tom sluaju lijepo je za t u osobu ispostiti te dane. Ova vrsta posta smatra se na jedan nain isplaivanjem duga za umrlog koji je ostao duan. Od hadisa koji upuuju na ovu stvar imamo hadis koji je zabiljeio imam Buhari u svom Sahihu da je Sa'd ibn Ubade doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., rekavi mu: Moja majka je umrla a zavjetovala se da e postiti! Da li u napostiti za nju?'' Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao: ''Naposti za nju.'' (Buharija, 5/400)

<!--[if !supportLists]-->5) Obavljanje hadda za umrlog! Od stvari koje takoer

koriste umrlom jeste obavljanje hadda za umrlu osobu.

<!--[endif]-->

Zabiljeio je imam Buharija u svom Sahihu od Ibn Abbasa, r.a., da je dola neka ena Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla: Moja majka se zavjetovala da e obaviti hadd, pa je umrla a nije ga obavila, da li u za nju obaviti hadd?'' Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Da, obavi za nju hadd!'' Kae hafiz Ibn Hader u komentaru ovog hadisa: Iz ovoga se razumije dozvoljenost obavljanja hadda za umrlog.'' (Fethul -bari, 4/78) Takoer su zabiljeili imam Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da je dola neka ena Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla: ''Allahov Poslanie, obaveza hadda zatekla je mog oca u velikoj starosti, ne moe da ga obavi, pa da li ja mogu da za njega obavim hadd?'' Poslanik, s.a.v.s., ree: Da! Imam Nevevi u komentaru ovog hadisa kae: ''I iz ovoga zakljuujemo da se dobroinstvo prema roditeljima ogleda u injenju stvari koje im koriste poput vraanja njihovog duga, da im se hizmeti, da se izdravaju, da se za njih obavi hadd i slino!'' (Fethul -bari, 4/80, erhu Sahihi Muslim, 10/102) Potrebno je skrenuti panju da su meu narodom poznate neke stvari koje se ine za umrle, a koje nemaju nikakvo utemeljenje u islamskim izvorima, poput: tevhida, mevluda i slinih stvari! Takoer su prisutne neke stvari oko kojih postoji razilaenje kod islamskih uenjaka da li umrlom koriste ili ne, poput uenja Kur'ana. Meutim, zasigurno se zna da nikada niko od prvih generacija, ashaba,tabiina i uenjaka poslije njih, nije praktikovao uenje Kur'ana za nekog svog umrlog! Nije nam prenesen ni jedan jedini harf o tome da je ikada iko uinio neto takvo. Tako da moemo zakljuiti da je teko da neto inimo i smatramo ibadetom to nije bilo prisutno ni za vrijeme Allahovog Poslanika, a ni za vrijeme generacija poslije njega, s.a.v.s.! Kae hafiz Ibn Kesir u svom Tefsiru u komentaru 39. ajeta sure An -Nedm: I da je ovjekovo samo ono to sam uradi'': ''Kao to ovjek nee nositi grijehe drugih, tako isto i od dobrih djela njemu pripada samo ono to je on sam uinio za sebe. Iz ovog kur'anskog ajeta imam afija i oni koji ga slijede zakljuili su da sevapi uenja Kur'ana ne dolaze do umrlog, zato to to nisu njihova djela i zarada, zato vidimo da Poslanik, s.a.v.s., nije svoj ummet uputio na neto takvo, niti ih je na to podsticao, niti im na to ukazao direktno ili indirektno, niti je preneseno i od jednog ashaba da je inio neto tako, a da je to kakav hajr, oni bi nas u tome pretekli. Vrste ibadeta su strogo vezane za predaje i nije dozvoljeno dolaziti sa ibadetima na osnovu miljenja i analogije.'' (Tefsir Ibn Kesira, 4/328)

Ovdje je potrebno ukazati na jednu veliku pojavu koja je mnogo rairena kod obinog svijeta, a to je uenje takozvanih hatmi, gdje neka osoba plati drugoj osobi da za duu umrlog proui cijeli Kur'an hatmu, ili jedan dio poput sure Jasin i slino. Ovakva stvar je strogo zabranjena po konsenzusu islamskih uenjaka. Kae poznati hanefijski uenjak Ibn Ebi Izz el-Hanefi u svom komentaru ''Tahavijske poslanice'': ''to se tie plaanja nekome da ui Kur'an, a potom da sevape uenja pokloni umrlom, ovakvo neto nije inio niko iz prvih generacija selefa, niti je iko od imama naredio da se neto takvo ini, ili pak dozvolio da se to ini.'' (erhu Akide Tahavijje, 2/672)