Zatita vinove loze

2011

Sadraj
P LO oa ZA ljite na rije 84 72 9

Zatita vinove loze

Uvod Kalendar zatite Monitoring Bolesti vinove loze Plamenjaa vinove loze Pepelnica Siva plijesan (botritis) Crna pjegavost Crvena pale lista Crna trule bobica Fitoplazme Apoplektino venue tetnici vinove loze Sivi i uti grozdov moljac Grinje Cvrci titaste ui Korovi Neparazitske bolesti vinove loze Program prskanja

ip

2 3 4, 5 6 - 15

ajt ve e ko Va zane risne e g v za z oba ino at vije sti gra itu da !

rim

16 - 19

20 20 - 22 23

Potovani vinogradari Poznavanje i konzumiranje vina u moderno vrijeme predstavlja stil ivota pojedinca. Vino je prisutno na raznim dogaanjima, njime nazdravljamo i esti je izbor gurmanskih znalaca. Vinogradari njeguju tradiciju druenja i rado pozivaju prijatelje u svoju klet ili podrum. Svaki e se rado pohvaliti dobrim vinom i pokazati da se tekim radom moe stvoriti plemenita kapljica. Svaki vinogradar je svjestan da osnovu najboljih vina ini zdravo groe, vrhunske kvalitete. Cijelu godinu, vinogradari se suoavaju s problemima. Pojedine rjeavamo s lakoom dok nam ostali zadaju ozbiljne muke, poput bolesti, tetnika i korova.

Ovaj prirunik je nastao kako bi se jasno prikazali i objasnili simptomi bolesti i tete od tetnika te ponudili pravi savjeti i rjeenja. Sve informacije o naim pripravcima te njihovoj primjeni i koristi moete pronai putem nae internetske stranice www.bayercropscience.com.hr ili direktnim telefonskim kontaktom s Bayerovim agronomima. Nadamo se, da e Vam ovaj prirunik o zatiti vinove loze biti od velike pomoi te doprinijeti visokim i kvalitetnim prinosima. Bayer CropScience

Kalendar radova
III

Zatita vinove loze

VI

Sijeanj: U nasadu obavljamo uzgojni rez mladih trsova te ostale zahvate nephodne za obnovu vinograda (npr. provjera armaturnih ica i sl.). Prilikom rezidbe vrimo kontrolu rozgve na prisustvo prezimjelih oblika bolesti i tetnika. Veljaa: Rezidba se moe odvijati i tijekom veljae. Vri se vezanje lukova kod sorti koje zahtijevaju dugu rezidbu. U toplijim dijelovima (Dalmacija i dio Istre) se pristupa dubokoj proljetnoj obradi zemljita ime rahlimo meuredni prostor, poboljavamo vodozrani kapacitet tla i potiemo bioloku aktivnost. Takoer obavljamo mineralnu gnojidbu i kontrolu na prisustva zimskih oblika bolesti i tetnika. Oujak: Zavretak rezidbe i iznoenja orezanih ostataka. Obavlja se rahljenje tla, osnovna gnojidba te zavrna kontrola armature. Travanj: Poetkom bubrenja pupova poinje i sezona zatite. Obratiti panju na jaja crvenog pauka, titaste ui te simptome crne pjegavosti. Zatitu vriti prema programu. Voditi rauna o vremenu kretanja vegetacije i mogunosti pojave rane pepelnice iz pupa. Aktualna je zatita od korova koji mogu usporiti poetni porast vinove loze. Svibanj: U svibnju poinje sezona zatite od plamenjae. Zatita protiv najvanijih bolesti i tetoina se provodi prema programu koji je utemeljen na fenofazama vinove loze. Poetkom svibnja obratiti pozornost i na grinje uzronike akarinoze vinove loze. Pratimo pozorno vremenske uvjete (kiu, temperaturu, vlagu). Paralelno sa zatitom obavljamo redovne radove u vinogradu: kultivaciju, maliranje, vezivanje mladica. U toplijim dijelovima (Dalmacija i Hercegovina) mogu poetak cvatnje u zadnjoj dekadi.

IV

Lipanj: U lipnju se aktivno borimo protiv plamenjae i pepelnice. Obavezan je stalni pregled vinograda i postupanje prema programu zatite. Poetkom cvatnje obratiti panju na pojavu prve generacije grozdovih moljaca. Izvriti folijarnu prihranu do cvatnje te prema potrebi prihranu mineralnim duinim gnojivima. Tijekom perioda cvatnje izbjegavati radove u vinogradu. Zavretkom cvatnje aktualno je prvo i najvanije prskanje protiv sive plijesni. Srpanj: Nastavak prskanja protiv plamenjae i pepelnice osobito kasnije pojave. Gdje je potrebno obavlja se zelena rezidba te zalamanje zaperaka. U vinogradima gdje se odrava meuredni travni pojas izvravaju se redovna maliranja.U fazi zatvaranja grozdova obavezno izvriti prskanje protiv sive plijesni. Takoer pratiti let druge generacije grozdovih moljaca i obavljati suzbijanje. Folijarna prihrana se vri po potrebi. Kolovoz: Ukoliko nije napravljeno u zadnjoj dekadi srpnja obaviti zavrno prskanje protiv plamenjae i pepelnice te paziti na propisane karence! Poetkom are preporuamo tree prskanje protiv sive plijesni. Zapoinju aktivnosti pripreme za berbu, kao i priprema podruma.

VII

IX

VI

IX

Rujan: Ovisno o sorti tijekom rujna traje berba i svi radovi vezani uz berbu i preradu groa.
IX

Listopad: Zavretak berbe kasnih sorti (plavac mali, cabernet sauvignon,..). Nakon berbe pristupamo osnovnoj jesenskoj gnojidbi organskim gnojivima te mineralnim gnojivima s veim udjelom fosfora i kalije te dubokoj jesenskoj obradi kojom rahlimo tlo kako bi zadralo to vee koliine zimske vlage.

Monitoring

Monitoring predstavlja aktivnost pravovremenog praenja i otkrivanja bolesti i tetnika te napredovanje istih u nasadu vinograda. Praenjem i kontrolom utvrujemo stadiji bolesti i prisustvo tetnika kako bi bolje razumjeli prilike koje su dovele do njihove pojave ali i utvrdili optimalni program zatite. kod zimskog pregleda utvrujemo da li je potrebna ranoproljetna kontrola pregled pupova je potreban zbog praenja prisutnosti grinja, gusjenica i dr. tetnika kontrolu bolesti vrimo 14 dana nakon pupanja pa sve do aranja bobice. kontrolu na pojedine bolesti vrimo tijekom kinih dana pojavu tetnika pratimo ee sljedei preporuke savjetodavne slube preglede obavljamo tijekom prijepodneva, leima okrenuti prema suncu. kontrolu izbjegavamo tijekom vjetrovitih dana

Praenje vremenskih prilika Podatke o vremenskim prilikama ( koliini padalina, prosjenoj temperaturi, relativnoj vlanosti zraka itd.) prema regiji moete pronai na Bayer internetskoj stranici koja Vam omoguuje pristup aktualnim podatcima o vremenskoj prognozi. www.bayercropscience.com.hr/Prognoza/ Kako napraviti monitoring ? obvezno je poznavanje simptoma najznaajnijih bolesti vinove loze. Pozorno pregledajte i prouite fotografije koje se nalaze u ovom priruniku te ih pokuajte usporediti sa simptomima koje ste pronali na lozi te pokuajte utvrditi o kojoj je bolesti rije. potrebno je znati u koje vrijeme i gdje se bolest ili tetnik javljaju. Te podatke moete pronai uz opise bolesti i tetnika u ovom priruniku.

pregled i kontrola vinograda

Obilaskom vinograda: kontroliramo pupove, listove, izboje ili cvat s obje strane reda. kontrolu je potrebno napraviti na to veem broju izboja i listova obavljamo brzi pregled trsova, prolaskom kroz red ne odvajajui vie od 30 sekundi na pregled pojedinog trsa. pri pojavi lake zaraze loze, vinograd je potrebno detaljno pregledati, kako bi eventualno pronali vee izvore zaraze. pregled izvrite pozorno kako bi izbjegli dvostruki pregled jednog reda.

Nakon obavljenog monitoringa zapisujemo sva opaanja te se odluujemo kada emo obaviti tretiranje protiv bolesti ili tetnika te s kojim pripravkom. Kontroliramo temperaturne pragove za razvoj insekata i bolesti, biljeimo uspjenost tretmana te kojom brzinom se bolest ili tetnik iri.

Pregled trsova: panju je potrebno usmjeriti na dijelove trsa gdje postoji vea vjerojatnost da e se pojaviti simptomi bolesti (mladi listovi, izboji i cvat) dobro pregledajte zone gdje su mladice gusto isprepletene traimo listove koji su drugaije boje, imaju tokice ili rupice, deformirane listove pronaene simptome je potrebno oznaiti kako bi ih u sljedeem prohodu lake uoili. Pri monitoringu je potrebno: povealo obojena trakica za oznaavanje simptoma na rozgvi i listovima (na traku zapisujemo datum kada su simptomi uoeni) te pojave tetnika, kako bi lake pratili njihov eventualni kasniji razvoj uvijek uzieti nekoliko uzoraka sumnjivih dijelova trsa zapisati broj pregledanih trsova voditi dnevnik kontrole trsova Kod monitoringa moemo postavljati lovke za insekte, feromonske lovke za moljce, ljepljive trake za gusjenice, zamke i svjetlosne lampe za kontrolu hruteva i leptira.

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

Plamenjaa vinove loze je najznaajnija bolest vinove loze na podruju svih hrvatskih vinogorja. Velik broj sorata koje se uzgajaju u naoj zemlji je iznimno osjetljivo na napad ove bolesti (graevina, rajnski rizling, sauvignon bijeli, malvazija, mali plavac...). Bolest se javlja za toplog i kinog razdoblja. Primarne infekcije uzrokuju oospore koje su prezimile na tlu. Pravilo koje vrijedi za pojavu primarne infekcije je: "Pravilo triju desetki..." mladice duge 10 cm, minimalno 10 mm kie i temperature iznad 10C unutar 24 sata. Jednom kada je do infekcije dolo, spore koje se premjetaju s lista na list uvjetuju razvoj sekundarne infekcije.

Savijeti kod monitoringa i kontrole plamenjae vinove loze: 1. pravilo "Triju desetki..." koristimo kao vodi za kontrolu pojave primarne infekcije 2. "uljne pjege" kontroliramo izmeu 5 i 17 dana nakon primarne infekcije 3. oznaimo zaraene listove, zbog kontrole daljnjeg irenja bolesti 4. oprez mora biti povean tijekom noi s relativnom vlagom zraka iznad 98% i temperaturom veom od 13C zbog mogunosti razvoja sekundarne infekcije 5. tijekom rosnog jutra pregledamo lie i potraimo bijelu prevlaku u vidu micelija na naliju lia 6. 5 do 17 dana nakon sekundarne infekcije vrimo kontrolu na nove uljne pjege 7. oekujemo pojavu uljnih pjega u krugu od 50-100 cm od mjesta primarne zaraze 8. oznaimo lie s novom zarazom i pratimo njen razvoj. Kontrolu primarnih infekcija radimo ee u proljee i ranom ljetnom periodu.

uljne pjege na gornjoj strani lista

Na listovima kontroliramo: ute pjege koja se iznimno brzo iri i lako prekrije cijeli list bijele prevlake na naliju lista (micelij) suhe, crveno-smee pjege obrubljene utim prstenom za kasnog ljetnog perioda, mreaste, uto-crvene pjege na zapercima

Razvoj sporonosnih organa, bijela prevlaka na naliju lista

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

Na cvatu kontroliramo: cvjetie, uljno smee boje u trenutku cvatnje i bobe na grozdu u poetku razvoja (brzo se posue i propadaju) sivu prevlaku na tek formiranim cvjetiima tijekom vlanih i toplih noi

Vrijeme primarne infekcije oekujemo pri ostvarenim uvijetima za zarazu: duina mladica 10 cm prosjena temperatura 10 C 10 mm kie u zadnjih 48 sati Oborine, tj, kiu zoospore neophodno trebaju zbog: premjetanja do pui lakeg ulaska kroz pui u zelene dijelove vinove loze "Pravilo triju desetki.." samo je podloga za lake odreivanje okvirnog trenutka pojave primarnu infekciju. Potrebno je potivati i niz ostalih faktora - tlo, mikroklimu vinograda, prezimljeni oblik gljive. Za razliku od primarnih, za sekundarne zaraze dovoljno je i prisustvo velike rose ili magle uslijed koji moe doi do kondenzacije vlage na zelenim dijelovima vinove loze. VANO Vano je da se preventivnim fungicidnim tretmanom onemogui pojava primarne infekcije. U ranijim fazama razvoja preporuujemo primjenu pripravaka na bazi propineba (Antracol, Antracol combi). U najosjetljivijem razdoblju u trenutku cvatnje i razvoju bobice preporuujemo pripravke kontaktnog i sisteminog djelovanja a to su Mikal Flash, Verita, Profiler, Mikal Premium i Melody Duo. Za zatitu od kasnog napada plamenjae preporuujemo upotrebu pripravka Profiler i bakrenog Antracola. U sluaju da smo radi vremenskih uvjeta prekoraili vremenske razmake izmeu tretmana primijenite pripravke koji uz preventivno pokazuju najjae kurativno djelovanje Melody Duo, Mikal Premium ili Veritu.

simptomi zaraze plamenjaom na listu, cvatu i grozdu

posljedica nepravilne primjene fungicida

VANO Cvjetii i mlade bobe su izuzetno osjetljivi za pojavu bolesti. Jednom kada bobice dosegnu veliinu graka plamenjaa ih nee moi zaraziti.

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

Plamenjaa vinove loze uzrokuje probleme i pri vinifikaciji. Zaraeno groe tee dozrijeva te su bobe kiselije s manje eera i izraenih tanina. Takvo groe vinu daje okus po groicama te suh, tvrd okus po vinskom kamenu. Razliiti autori navode mogunost poveane duine tvari koja ima za posljedicu zamuenje vina od prisustva bjelanevina. Pepelnica Pepelnica je bolest koja se javlja ve u fazi pupanja najee za sunanih, toplih i suhih dana.

Pregled i kontrolu zapoinjemo tri tjedna nakon pupanja a prva prskanja obavljamo osmi tjedan od poetka listanja (prije su pupovi jo zatvoreni). Pepelnica se ee javlja u primorskom kraju (Istra i Dalmacija) iako zadnjih nekoliko godina potvrujemo sve ee pojave pepelnice i u kontinentalnim vinogorjima. Osobito osjetljive sorte su: chardonnay, rizvanac, ipon, traminac, sauvignon, zeleni silvanac, mukat otonel... Na mladim izbojima kontroliramo: prisustvo sive prevlake, zguvane, prema van okrenute listove prisustvo uljno sive pjege koja prelazi u crveno smeu do crnu boju nakon ega izboj odrveni. Na liu kontroliramo: male, uto-zelene pjege do promjera 10 mm na licu lia svijetlo sivu do bijelo pepeljastu mreastu prevlaku (micelij) na naliju lista. Za ovaj pregled dobro bi bilo koristiti povealo koje uveava do 10x pjege smekaste boje na naliju lista sorte chardonnay jako napadnute listove/deformirane koji pocrne kod izrazito vrueg i toplog vremena. Spore pepelnice su vidljive kako na licu tako i na naliju lia ime se razlikuje od plamenjae koja spore stvara samo na naliju lista. Na grozdu kontroliramo: lagani sloj pepeljasto sive prevlake na mlaim bobama i peteljkovini grozda (kasnije gljiva prekrije cijeli grozd pepeljastom prevlakom) mreasti uzorak na zreloj bobi raspucane bobe

tete na grozdu, siva prevlaka, raspucane bobe s vidljivom prevlakom

neuspjeli fungicidni tretman - mogua naknadna zaraza botritisom

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

VANO Vrlo esto pepelnicu ne uoimo na vrijeme zbog slabo vidljivih simptoma i slabe kontrole. Obino se primijeti tijekom druge polovice srpnja stoga je zatita najboljim pripravcima potrebna ve od poetka vegetacije. Kontrolu provodimo od samog poetka vegetacije intenzivno pregledavajui unutranjost trsa, lie i grozdove u sjeni.

Preporuka U fazi cvatnje koristimo pripravak Falcon ili Nativo koji uz primarno djelovanje na pepelnicu imaju i sporedno, sekundarno djelovanje na sivu plijesan, botritis.

Zatita Preventivnu zatitu provodimo tako da: ocijenimo stupanj opasnosti od zaraze obzirom na sortu i poloaj na kojem se vinograd nalazi procijenimo prologodinji napad pepelnice i prisutnost prezimjelih oblika. tretiramo nasad od samog poetka pupanja kako bi izbjegli prelazak gljive na mladi izboj u fazi najvee opasnosti od pojave bolesti prskamo ee Na temelju prognoze lako moemo zakljuiti da li e zaraza pepelnicom biti jaa ili slabija i pri tome prilagoditi program zatite. U sluaju slabije zaraze pepelnicom, prva prskanja treba provoditi s pripravcima na bazi sumpora. U najosjetljivijem periodu od poetka cvatnje pa sve do zriobe, preporuujemo koristiti najbolje pripravke za zatitu kao to su Folicur, Falcon i Nativo. Sva tri proizvoda uz preventivno osiguravaju kurativno i eradikativno djelovanje. Ukoliko postoje uvjeti veeg pritiska bolesti navedene pripravke emo primijeniti ve u najranijim razvojnim fazama.

potpuno zaraen trs, siva prevlaka na listu, izbojima, rozgvi i grozdovima

smee pjege na odrvljenim izbojima i na bobama

Uveana slika kleistotecija (plodna tijela pepelnice)

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

Siva plijesan (botritis)

Siva plijesan uzrokuje najvee probleme u periodu zriobe groa, osobito za vlanog vremena. U pojedinim godinama lako izaziva zarazu trsa ve u fazi cvatnje. S obzirom da ju je na mladim grozdiima i izbojima tee prepoznati, preporuujemo prskanje u fazi cvatnje pripravcima koji imaju sekundarno djelovanje na sivu plijesan. Veu pozornost trebamo pokloniti osjetljivijim sortama: sivi pinot, chardonnay, rajnski rizling, cabernet sauvignon, mukat uti, graevina...

siva plijesan na mladom grozdiu

Na liu kontroliramo: smee pjege u obliku slova V sa utim rubom izmeu glavnih ila okrugle smee pjege

Na izbojima kontroliramo: smee gnjile zone koje ukazuju na propadanje

Na grozdu kontroliramo: bobe sa smeim pjegama prevuene prevlakom pljesnivu, sivu prevlaku nastalu ranije na bobama grozdove sa sivom, pljesnivom prevlakom VANO Sorte s tankom pokoicom ili grozdovima zbijenog oblika su posebno osjetljive na pojavu bolesti. Mlado lie, izboji, mladi grozdii oteeni od moljaca, vjetra, kie ili mehanikih oteenja osobito su osjetljivi na napad sivom plijesni.

siva plijesan prezimi na rozgvi u obliku micelija

boba grozda zaraena sivom plijesni

10

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

siva plijesan se brzo iri na susjedne bobe

siva plijesan na listu, rozgvi i grozdu

Zatita: U vinogradu je potrebno uspostaviti ravnoteu. Siva plijesan se esto pojavljuje u nasadima koji su pregnojeni duikom jer je rast prebujan i zelena rezidba nije pravovremeno obavljena. Unos duika se mora smanjiti time e rast biti uravnoteen, zeleni dio biljke e biti manji a prozranost trsa vea. Potrebno je sprijeiti pojavu oteenja na grozdovima naroito od grozdovih moljaca. Za uinkovitu zatitu od sive plijesni preporuujemo sljedeu strategiju prskanja: 1.) zavretak cvatnje (ienje grozdia) 2.) u trenutku zatvaranja grozda 3.) poetak aranja bobe, zriobe 4.) pred berbu

esto se strategija zatite od sive plijesni zasniva se na njenom ivotnom ciklusu. Tim pristupom podrazumijevaju se tri prskanja koja jame efikasnu zatitu od sive plijesni. Ta prskanja su (1) neposredno nakon cvatnje, (2) neposredno prije zatvaranja grozda i (3) poetkom are. Prva prskanjima su irazito potrebna zbog devitalizacije konidija gljivice. U tim fazama gljiva esto uzrokuje zarazu peteljkovine na koju se naseljava prije zatvaranja grozda.Treim prskanjem smanjujemo sekundarne zaraze na bobama. Ukoliko primjenimo samo tree prskanje efikasnost je smanjena zbog niza razloga (npr. zatienost gljive unutar grozda). Prvo prskanje je izrazito potrebno radi devitalizacije konidija gljive. U tom trenutku gljiva vrlo esto uzrokuje zarazu peteljkovine na koju se naseli neposredno prije no to se grozd zatvori. S drugim prskanjem smanjujemo sekundarnu zarazu na bobama. Ukoliko primijenimo samo drugo prskanje bez prvoga uinkovitost je smanjena jer se lako razviju otporni sojevi. Pripravak Mythos preporuujemo za prskanje u trenutku zatvaranja grozda. Osim Mythosa preporuujemo fungicid Teldor koji se moe upotrijebiti na isti nain. Teldor je proizvod koji je u brojnim znanstvenim studijama potvrdio najuinkovitije i najbolje djelovanje protiv sive plijesni u usporedbi sa ostalim botriticidima koji se nalaze na hrvatskom tritu. Teldor preporuamo za prvo (nakon cvatnje) i tree (poetak are) prskanje zbog izuzetno povoljnih karenci Tijekom cijele vegetacije koristimo pripravke sa sporednim djelovanjem na botritis npr. Nativo, Falcon, Mikal Flash, Mikal Premium F, Folicur, Verita. Ovi proizvodi djeluju na drugaiji nain od pravih botriticida stoga su vrlo vani u ouvanju djelotvornosti botriticida i pristupu koji se bazira na antirezistentnoj strategiji.

11

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

Crna pjegavost Kontrolom rozgve tijekom zime ili poetkom rezidbe lako uoavamo zarazu, a pregled trsova se provodi u vremenu od 3 do 6 tjedna od poetka formiranja lisne mase, jer su listovi u periodu intenzivnog rasta najosjetljiviji.
Na rozgvi kontroliramo: blijedo, srebrne internodije na odrvljenim dijelovima rozgve male crne tokice (piknide) na blijedim dijelovima rozgve Tijekom vegetacije kontroliramo: na liu, male crne tokice (<1mm), obrubljene utim rubom crne, duguljaste pjege na mladom izboju zakrljale izboje VANO Simptomi bolesti na listu su vrlo slini simptomima akarinoze.

daljnje irenje gljive. U poetnim fazama razvoja trsa prskamo pripravkom Antracol WG koji titi biljku od crne pjegavosti ali i od plamenjae vinove loze. Prskanje obavljamo u blok tretmanu, znai 2 puta prvi put kada su izboji dugi 2-5 cm a drugi put kada su izboji 10 cm. Crvena pale lista vinove loze Pojavi ove bolesti pogoduju laka tla koja nemaju sposobnost zadravanja vlage. Kod nas se pojavljuje na nekim lokacijama a utoliko je opasna i vinogradare iznenadi jer se pojavljuje prije plamenjae. Listovi su jedini dijelovi na kojima se pojavljuju simptomi. Bolest prepoznajemo po utim pjegama na bijelim sortama te crvenim pjegama na crnim sortama. Pjege se ire i sue te postaju smee boje. Izmeu zdravog i smeeg dijela se nalazi uti obrub. Vrlo brzo dolazi do suenja cijele plojke lista. Gljiva je opasna jer unitava lisnu povrinu te je smanjen proces asimilacije, to utjee na nii nivo eera i sporije dozrijevanje.

Zatita: Zaraenu rozgvu odstranimo sa trsa te iz nasada i na takav nain onemoguujemo

zaraena rozgva, mladice se ne razvijaju ili se razvijaju jako slabo.

trs zaraen gljivom, crvena pjega na listu

12

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

prepoznatljive ute pjege i suhe zone na listu vinove loze

smee boje, obrubljene tamnijim rubom a unutar pjege se nalaze crna plodna tijela (piknidi). Pri ranijem napadu bobe se smeuraju i potamne, kod napada starijih boba nastaju ukaste mrlje koje obuhvaaju cijelu bobu. Na peteljkama lista nastaju duguljaste tamnosmee do crne pjege koje uzrokuju suenje itavog lista. Zatita: zaraene grozdove poberemo i unitimo zraenu rozgvu obreemo i spalimo prskamo s preporuenim fungicidima na bazi bakra, odlino sporedno djelovanje pokazuje pripravak Nativo. Infektivna utica vinove loze Prvi simptomi fitoplazmoza vinove loze u Hrvatskoj zapaeni su prije petnaestak godina. Scaphoideus titanus je poznati vektor fitoplazme uzronika bolesti Flavescence doree, a Hyalestes obsoletus prenosi uzronika fitoplazmoze Bois noir. Na listovima se ispoljavaju simptomi u obliku karakteristinog trokutastog, crijepastog ili srcolikog oblika uslijed uvijanja krajeva plojke prema naliju lista. Staklastog su masnog izgleda, vrlo lako lomljivi. Mladice od trenutka infekcije vrlo brzo prestaju s porastom. Ako se simptomi zaraze ponu oitovati nakon zavrene cvatnje, grozdovi postupno venu uz vidljivo suenje peteljica. Ponekad se venue grozdova moe pojaviti i u doba are te dolazi do prekida u dozrijevanju groa.

Zatita: Zaoravanje lia je korisna mjera koja smanjuje infektivni potencijal pa ju treba sprovesti gdje je mogue. U sluaju zaraze crvenom lisnom palei koristimo pripravak Antracol Combi. Odlino sporedno djelovanje pokazuje i pripravak Nativo. Crna trule groa Ova bolest se javlja povremeno na odreenim lokalitetima kod nas najee na otoku Krku, Cresu i okolini Rijeke. Simptomi se javljaju na svim dijelovima trsa. Na listovima nastaju nepravilne pjege veliine 1-5 mm. Pjege su svijetlo

karakteristini simptomi zaraze

13

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

prepoznatljivo uvijanje listova, uenje i suenje

Zatita: sadnja zdravog i certificiranog sadnog materijala uklanjanje zaraenih trsova kemijsko i mehaniko suzbijanje vektora bolesti suzbijanje i kontrola korova domaina fitoplazmi sadnja manje osjetljivih kultivara vinove loze Apoplektino venue (Mal desca) Bolest uzrokuje kompleks gljiva. Poznata su dva tipa simptoma: "klasina esca" i "mladenako venue". Simptomi klasine zaraze prisutni su dugi niz godina, trsovi ivotare po nekoliko godina nakon ega iznenada propadaju. "Mladenako venue" karakterizira propadanje biljke u periodu od 1 do 8 godine starosti. Simptomi su vidljivi na listovima, slini nedostatku hranjiva ili tetama izazvane fitotoksinim djelovanjem herbicida. Simptomi se javljaju na poetku vegetacije. List je izmeu glavnih ila obojan blijedo utom bojom (bijele sorte) ili crveno-smeom bojom (crne sorte). Pjege se ire izmeu ila a list poprima mreasti uzorak isprepleten naizmjenino zelenom bojom. Zatita: Sporedno djelovanje pokazuju pripravci na bazi Al-fosetila: Mikal Flash, Mikal Premium F, Veritai Profiler. Svi djeluju kao pravi sistemici. Na temelju sisteminosti lako ulaze u biljku i zaustavljaju razvoj gljive.

suenje grozda

propadanje trsa

14

Bolesti vinove loze

Zatita vinove loze

Sistemini fungicid protiv plamenjae vinove loze nov nain djelovanja zbog nove aktivne tvari fluopikolid osigurava vrhunsku i djelotvornu zatitu od plamenjae u kombinaciji s Nativom idealno ga je primijeniti nakon cvatnje

simptomi na listu vinove loze (crna sorta)

Sistemini fungicid protiv plamenjae vinove loze sisteminog i kontaktnog djelovanja nudi vrhunsko preventivnu i kurativnu zatitu osigurava najduu zatitu izmeu dva prskanja minimalna mogunost za pojavu rezistentnosti

simptomi na listu vinove loze (bijela sorta)

Higijena nasada je neizbjena mjera koja se mora provoditi ukoliko se vinograd eli osloboditi ove bolesti. Obvezno je tijekom vegetacije vriti kontrolu redova i oznaavati zaraene trsove. Nagodinu takve trsove orezujemo posljednje, nakon to smo sve ostale trsove ve orezali. Gljiva napada stablo trsa i u trs ulazi putem fizikih oteenja stoga je vano rane premazivati zatitnom pastom dobivenu iz bakrenog pripravka i vode.

Sistemini fungicid protiv pepelnice vinove loze omoguuje dugotrajnu i vrhunsku zatitu vinove loze od pepelnice odlino titi list i grozd djeluje preventivno, kurativno i djelom eradikativno odlino djeluje u kritinim fenofazama razvoja biljke kada je bojazan od pojave bolesti najvea

Fungicid namijenjen suzbijanju sive plijesni (botritisa) vinove loze u pokusima i praksi je dokazao najbolje djelovanje meu svim ostalim botriticidima pokazuje izvrsnu kompatibilnost s biljkom pri potivanju karence ne utjee na vinifikacijski proces

15

tetnici vinove loze

Zatita vinove loze

Pored bolesti vinove loze vrlo opasnim se mogu pokazati i tetnici. Meu najopasnije ubrajamo insekte ali tetu lako izazivaju i ostali tetnici poput pueva, ptica, divljai i ostali. uti grozdov moljac (Eupoecillia ambiguella) Sivi ili pepeljasti grozdov moljac (Lobesia botrana) Gusjenice prve generacije se hrane s cvjetovima i novonastalim grozdiem. Veu tetu rade gusjenice druge generacije koje se hrane bobama, to posljedino uzrokuje zarazu sivom plijesni. Let prve generacije leptira oekujemo, ukoliko je srednja dnevna temperatura tijekom 10 dana via od 10C (najee krajem travnja ili poetkom svibnja). Nakon oplodnje, enke prve generacije odlau jaja na cvjetne peteljke, kapice ili plodnice a enke druge generacije jaja odlau na peteljke ili na povrinu bobica. Odrasla gusjenica pojede u trenutku razvoja 3-20 cvijetova. Let prve generacije se zavrava sredinom lipnja. Poetkom

srpnja poinje let druge generacije moljaca i traje do polovice kolovoza. Let moljaca pratimo pomou fermonskih lovki ili pregledom grozdova na prisustvo gusjenica.

uti grozdov moljac (leptir)

pepeljasti grozdov moljac (leptir)

uti grozdov moljac (gusjenica)

pepeljasti grozdov moljac (gusjenica)

16

tetnici vinove loze

Zatita vinove loze

Grinje Grinje su izrazito mali tetnici koje lako uoavamo samo uz pomo poveala. Puno bre ih otkrivamo prema simptomima koji se javljaju na napadnutom trsu. Crveni voni pauk (Panonychus ulmi) Ova vrsta grinje prezimi u obliku crvenih, okruglih jajaaca. opaziti ih moemo ve tijekom rezidbe vinograda na predjelu okca. Na jednom mjestu se moe nalaziti i po 100 jajaaca koja daju rozgvi vidno crvenkastu boju. Crveni voni pauk radi tete sisanjem mladih listia nakon ega

Ispoetka opazimo svijetle tokice koje kasnije poute. Napadnuto lie se sui. Na naliju lista se pojavljuje vunasta prevlaka u kojoj nalazimo zapredke grinja.

tete od koprivine grinje

crveni voni pauk -jajaca na rozgvi se razviju ute pjegice s ljubiasto crvenom sredinom. Listovi zaostaju u razvoju, deformiraju se i skvre a po rubovima poute te kasnije saviju prema unutra. Zelena boja lista prelazi u sivkastu i zatim u ljubiastu. Kod iznimno jakog napada se listovi posue. Koprivina grinja (Tetranychus urticae) Koprivina grinja uzrokuje najvee tete krajem proljea i poetkom jeseni. Jednako kao crveni voni pauk radi ubode na zelenoj lisnoj masi i sisa sokove.

Lozine grinje ikarice (Eriophyes vitis) - uzronik erinoze Prve prave tete vidimo pojavom mjehurastih izraslina na lisnoj povrini koja vremenom pouti ili pocrveni. Iz mjehura se vrlo brzo razvije ika kojom se znaajno smanjuje proizvodna sposobnost lista. Pri iznimno jakom napadu, list se lako posui. Napada takoer cvat i mlade grozdove. Pri jakom napadu lako uniti cijeli trs.

Erinoza - tete na listu vinove loze

17

tetnici vinove loze

Zatita vinove loze

(Calepitrimerus vitis) - uzronik akarinoze Prezimi u pupu ili u pukotinama na kori trsa te se pone hraniti mladim pupovima. Najvei broj grinja nalazimo na pupovima koji su blie starijoj rozgvi. tete na pupovima ovise o broju grinja koje ga napadaju. Ukoliko je na pupu vie od 100 grinja pup se nee razviti. Ukoliko je broj grinja manji, pup e se razviti ali e biti deformiran, skraenih ila, izboji e biti krai cvat e se osipati i kao konana posljedica, grozd se nee pravilno formirati.

bi postigli bolje djelovanje na crvenog vonog pauka. U vinogradima u kojima grinje predstavljaju veliki problem i uzrokuju velike tete, akaricide koristimo ve poetkom kolovoza jer se upravo u tom razdoblju sele u ljuskice pupa. Envidor SC 240 je akaricid koji prua zatitu trsa od crvenog vonog pauka i koprivine grinje. Cvrci Vinovu lozu sve vie napadaju cvrci i za nju postaju sve opasniji. Lozin zeleni cvrak (Empoasca vitis), ameriki cvrak (Schapoideus titanus), medei cvrak (Metcalfa pruinosa) su najpoznatije vrste. Cvrci rade neposrednu tetu sisanjem sokova na mladim listovima i izbojima, ime zaustavljaju rast biljke. Pri tome lue mednu rosu na zelene dijelove trsa na koje se nasele gljive aavice koje smanjuju asimilaciju biljke. U zadnjih nekoliko godina velike tete uzrokuje upravo ameriki cvrak poznat i kao prenositelj fitoplazme, infektivne utice vinove loze. U nasadu utvrujemo prisutnost tetnika pregledom prisutnosti liinki i nimfi ili pak ulovom odraslih primjeraka sa utih ljepljivih ploa. Zatita: Prskanje provodimo po preporukama savjetodavne slube sa svrhom smanjenja irenja infektivne utice vinove loze.

napadnuti izboj - zaostao u rastu Zatita: Ponekad je dovoljno tijekom vegetacije kropivu dodati 3-4x, pripravke na bazi sumpora, smanjene konc. 0,3 0,4%. U sluaju jaeg napada prskamo dva puta s 2% koncentracijom sumpornog pripravka ili sa 20% sumporno vapnenim kropivom. Takoer se preporuuje upotreba mineralnog ulja u 3% koncentraciji. S akaricidima priekamo jo koji dan kako

18

tetnici vinove loze

Zatita vinove loze

titaste ui vinove loze titaste ui se najee javljaju u primorskom pojasu. Najpoznatije vrste u Hrvatskoj su: vunasta lozina titasta u (Pulvinaria vitis) i limunov crvac (Pseudococcus citri)

Zatita: titaste ui se na trsu nalaze u skupinama/gnijezdima na pojedinim granama. Prilikom rezidbe odstranite napadnutu rozgvu i zapalite. U zimskom periodu trsovi se moraju dobro kontrolirati te odstaniti titie. Pokazalo se dobrim prskanje uljnim pripravcima u vrijeme poetka pupanja.

titaste ui na rozgvi

Na trsu naseljenom titastim uima, pupovi su slabi a mladice se slabo razvijaju, lucanj propada ili se posui. Dodatne probleme ini medna rosa na liu na koju se nasele gljive aavice koje oteavaju fotosintezu.

titaste ui na rozgvi u trenutku cvatnje

19

Korovi

Neparazitske bolesti vinove loze

na lokalitetima koji se nalaze na strminama. Fizioloki poremeaji Prilikom pregleda vinograda, vinogradar uoava eventualne promjene na listu vinove loze. Te promjene i oteenja nisu uvijek posljedica napada bolesti ili tetnika. Vrlo esto se deava da su promjene nastale uslijed nedostatka hranjiva, oteenja od herbicida ili su uvjetovane loim vremenskim prilikama (vjetar, mraz, tua)

Korovi Smanjena obrada i zakorovljena povrina dovode do nieg prinosa ali i uroda groa loije kvalitete. Prostor izmeu redova lako obraujemo, kosimo ili maliramo dok je prostor oko trsa neto tee odravati. Upravo u tom prostoru korovi su najmanje potrebni jer zadravaju vlagu i time stvaraju pogodnu mikroklimu za pojavu bolesti. Pored svega pojedine korovske vrste su biljke domaini za odreene tetnike i bolesti (npr. slak, tir...) Za unitavanje korova meu redovima i uskom pojasu oko trsa preporuujemo pripravak Basta. Basta je neselektivni herbicid koji djeluje na zelene dijelove biljke ali se ne prenosi na odrvljene dijelove trsa. Zbog toga pripravak Bastu lako koristimo za desikaciju neeljenih izboja koji rastu iz stabla vinove loze. Prednost Baste je i u tome to ne unitava korijenov sustav i stoga je erozija manja

pomanjkanje bora

zdrav i ureen vinograd - ponos vrijednog vinogradara

Nedostaci Biljke su razliito osjetljive na nedostatak hranjivih elemenata, na neke manje na neke vie to ovisi o biljnoj vrsti ali i o sorti. Vinova loza je vrlo osjetljiva na nedostatak bora, kalija, magnezija, mangana i eljeza te nedostatak duika, fosfora, kalcija i cinka.

20

Fizioloki poremeaji
Primjeri najeih nedostataka na listovima vinove loze:

nedostatak kalija

nedostatak duika

nedostatak eljeza

nedostatak magnezija

nedostatak mangana

21

tete
tete od herbicida Nepravilna primjena herbicida u vinogradu lako moe uzrokovati tete na liu koje se manifestiraju u ovoj ali i iduoj godini. Posljedice se vide u obliku smanjenog rasta, metliavosti ili deformaciji lista.

tete nastale od tue

tete od nepravilne upotrebe herbicida

tete od nepovoljnih vremenskih uvjeta Ekstremne vremenske prilike ( jak vjetar, tua, mraz...) lako u vinogradu uzrokuju ogromnu tetu. U zadnjih nekoliko sezona praktiki je pojava nepovoljnih, ekstremnih vremenskih uvjeta nezaobilazna. Jedan od primjera prole sezone je velika tua praena olujnim vjetrom koja je uzrokovala ekonomske tete na vinogradima daruvarskog podruja. Vinova loza oteena tuom trpi od posljedica ne samo u ovoj ve i u sljedeoj sezoni. U jako oteenim nasadimo trsove moramo orezati ponovno na kratke reznike na kojima ostavljamo dva pupa. Iz njih e se razviti samo dva, ali kvalitetna izboja.

22

Program zatite vinove loze

Bubrenje pupova do mladice duge 8-12 cm Fenofaza 00-15 Mladice duge 8-12 cm Fenofaza 15 Mladice duge 30-50 cm, grozdii odvojeni Fenofaza 55-57 Neposredno pred cvatnju Fenofaza 63-65 Nakon cvatnje Fenofaza 65-59 Razvoj bobica Fenofaza 73 Bobice veliine graka Fenofaza 75 Prije zatvaranja grozda Fenofaza 77 Poetak aranja bobica Fenofaza 83-85

CRNA PJEGAVOST

2 kg/ha (0,2%)

2 kg/ha (0,2%)

PLAMENJAA

2 kg/ha (0,2%)

3-4 kg/ha (0,3-0,4%)

3-4 kg/ha (0,3-0,4%)

2,5 kg/ha (0,25%) 2,5-3 kg/ha (0,25-0,3%) 2,5 kg/ha (0,25%)

3,5 kg/ha (0,35%)

3,5 kg/ha (0,35%)

ili
3 kg/ha (0,3%)

ili
3 kg/ha (0,3%)

PEPELNICA

SUMPORNI PRIPRAVCI
0,3-0,4 l/ha (0,03-0,04%) 0,3-0,4 l/ha (0,03-0,04%) 0,3-0,4 l/ha (0,03-0,04%)

SUMPORNI PRIPRAVCI
0,4 kg/ha (0,04%)

0,2 kg/ha (0,02%)

ili
0,4 l/ha (0,04%)

ili

0,2 kg/ha (0,02%)

SIVA PLIJESAN

1-1,5 l/ha (0,1-0,15%)

1-1,5 l/ha (0,1-0,15%)

2,5 l/ha (0,25%)

1-1,5 l/ha (0,1-0,15%)

GRINJE

0,4 l/ha (0,04%)

GROANI MOLJCI

0,3-0,4 Lkg/ha (0,03-0,04%)

0,3-0,4 Lkg/ha (0,03-0,04%)

KOROVI

4,5-7,5 l/ha

4,5-7,5 l/ha

23

Agronomi na terenu (HR): Jadranka Aleksi: Kreimir Cipri: Dean Crnoija: Renata Dejanovi: Stipe uzel: Ivan Hajneman: Marija Horvat: Damir Koak: Dunja Jindra upi: Agronomi na terenu (BiH):
Podaci o proizvodima su informativnog karaktera, prije primjene obavezno proitati uputu za uporabu.

Izdao: Bayer d.o.o. / Bayer CropScience Radnika 80, Zagreb www.bayercropscience.com.hr Naklada: 10000, sijeanj 2011.

+385 98 244 020 +385 98 415 729 +385 98 419 229 +385 98 477 789 +385 98 359 814 +385 98 480 969 +385 99 310 6964 +385 99 244 6787 +385 99 310 6963

Tihomir Bakovi: Avdulah Kuki:

+387 63 299 345 +387 61 200 587