1. ta je preduzee? Preduzee je svaki trgovaki, proizvodni ili usluni privredni subjekt u javnom ili privatnom sektoru privreivanja. 2.

ta je rentabilnost ? Profitabilnost ili rentabilnost je potreba da se zaradi zadovoljavajui profit kako bi se privukao i zadrao investicioni kapital. Rentabilnost je ekonomska mjera uspjenosti koja pokazuje odnos izmeu poslovnog rezultata (profita) i uloenog kapitala. 3. Od ega zavisi broj bilansnih pozicija u preduzeu? Broj bilansnih pozicija u preduzeu zavisi iskljuivo od djelatnosti kojom se preduzee bavi. Takoe, zavisi i od 4. Koja je razlika izmeu inventara i bilansa? Inventar je detaljan prikaz sredstava i izvora sredstava u preduzeu u toku jedne godine, dok je bilans sumaran prikaz sredstava i izvora sredstava u toku jedne godine u preduzeu. Bilans je sumaran a inventar detaljan pregled stvarnog stanja sredstava i izvora sredstava na tacno odredjen dan, izrazen u novcu. 5. Koja je razlika izmeu inventara i inventarisanja ? Da bi se u novoformiranom preduzeu moglo organizovati knjigovodstvo, neophodno je da se utvrdi stvarno stanje sredstava i izvora sredstava. To se provodi putem inventurisanja. Detaljan i sistematski pregled cjelokupnog imovinskog stanja preduzea na odredjeni dan naziva se inventar. Inventura je postupak sainjavanja detaljnog i sistematskog pregleda cjelokupnog imovinskog stanja preduzea. 6. Na kojoj se strani biljee poveanja/poetna stanja ? Postoje aktivna i pasivna konta. Kod aktivnih konta poetna stanja i poveanje stanja konta unose se na dugovnu stranu, a smanjenje na potranu. Kod pasivnih konta, poetna stanja i poveanje tog stanja unosi se na potranu stranu, a smanjenje na dugovnu stranu konta. 7. Poslovne knjige u prostom knjigovodstvu. Prosto knjigovodstvo obuhvata voenje meusobno nepovezanih ili odvojenih evidencija o pojedinim imovinskim dijelovima. Te evidencije mogu obuhvatati npr stanje i kretanje gotovine ili robe, dunika ili povjerioca, itd. Rezultat poslovanja utvruje se inventarisanjem aktive i pasive u uem smislu na kraju godine. Razlika iznosa vrijednosti sredstava i obaveza predstavlja istu imovinu-vlastiti kapital. Najvanije poslovne knjige kod prostog knjigovodstva su: Poslovna knjiga prihoda i rashoda Knjiga osnovnih sredstava i sitnog inventara. Pored ovih knjiga, ovisno o djelatnosti kojom se preduzee bavi, postoje i sljedee pomone evidencije: - Kalkulacija prodajne cene - List dnevnog prometa ugostitelja Evidencija o gotovim proizvodima Prijemni - evidencioni list komisione robe

8. ta je bilans uspjeha ? Bilans uspjeha je raunovodstveni izvjetaj u kojem prikazujemo prihode i rashode koje je preduzee ostvarilo u toku jednog obraunskog perioda kao i rezultat koji se obraunava kao razlika izmeu zbira prihoda i zbira rashoda posmatranog obraunskog perioda. 9. ta su rahodi ? Prihodi i rashodi predstavljaju poveanja i smanjenja dionikog kapitala proizala iz redovnog poslovanja preduzea. Kada prihodi premauju rashode ostvaren je pozitivan reuzltat-DOBITAK, a kada rashodi premauju prihode ostvaren je negativan rezultat-GUBITAK. 10. Za ta slui menadersko raunovodstvo ? Menadersko/upravljako raunovodstvo obezbjeuje interno upravljanje preduzea, podatke-informacije i finansijskim, investicijskim i operativnim aktivnostima. 11. ta spada u operativne, poslovne i finansijske aktivnosti ? Operativne aktivnosti obuhvataju redovno poslovanje tj. Zapoljavanje radnika i menadera, kupovinu materijala, sirovina, proizvodnju roba i usluga, plaanje obaveza proizalih iz pribavljanja resursa, prodaju roba i usluga, naplatu potraivanja i plaanje obaveza prema dravi. Finansijske aktivnosti ukljuuju dobijanje kapitala od vlasnika-kreditora a radi otpoinjanja ili nastavka redovnog poslovanja. One ukljuuju i vraanje duga kreditorima i isplatu duga vlasnicima preduzea. Finansijsko raunovodstvo generie izvjetaje i daje ih vanjskim tj eksternim korisnicima, donosiocima odluka kako bi oni mogli provjeriti da li je preduzee postiglo postavljene ciljeve. 12. Ko su korisnici raunovodstvenog izvjetaja ? Donosioci odluka tj. Korisnici raunovodstvenih informacija su: Javnost, vlasnik, investitori, zaposleni, kreditori, dobavljai i drugi, kupci, dravni organi i agencije, preduzee tj. Rukovodstvo. 13. ta je konto ? Konto prikazuje stanje pojedinog imovinskog dijela i promjene koje se na njemu desavaju. (Konto je talijanska rijec i oznacava racun. Osnovna podjela konta jeste da se sva konta diijele na aktivna i pasivna konta stanja. Aktivna konta pokazuju stanje i promjene stanja aktivnih imovinskih dijelova, a pasivna stanja i promjene stanja pasivnih imovinskih dijelova. 14. Karakteristike 1. ili 2. grupe rauna ?

15. ta je partnerski oblik preduzea ? Partnerski onlik poslovanja javlja se u onim preduzeima gdje imamo 2 ili vie

suvlasnika. Suvlasnici dijele dobitke ili svoje gubitke prema unaprijed utvrenoj formuli. Poslovne aktivnosti preduzea su i ovdje kao i kod prethodnog oblika odvojene od linih aktivnosti vlasnika preduzea. 16. Kako se vri obraun poslovnog rezultata u prostom knjigovodstvu ? Rezultat poslovanja utvruje se inventarisanjem aktive i pasive u uem smislu na kraju godine. Razlika iznosa vrijednosti sredstava i obaveza predstavlja istu imovinuvlastiti kapital. 17. ta sve spada u kapital ? U kapital spada: Trajni kapital, Rezerve, Zadrana zarada, Trezorske dionice, Gubitak/dobitak, Premija na uplaeni dioniki kapital 18. Raunovodstveno planiranje. Pod raunovodstvenim planiranjem podrazumjevaju se projekcije budunosti iskazane u finansijskim pokazateljima. Ovdje se zadaci koji predstoje u narednom tzv planskom periodu sistematiziraju i rangiraju po vanosti i sloenosti sa ciljem da se osigura koordinacija izvrenja i realizacija uz ostvarivanje optimalnih rezultata. 19. ta je poslovna promjena/transakcija ? Knjigovodstvena promjene izraavaju poslovne operacije koje nastaju transformacijom sredstava ili nekim drugim kvalitativnim reklasiranjem. Do transformacije sredstava dolazi usljed njihovog kretanja. To kretanja su tzv. Ekonomske. Svako kretanje ima svoju polaznu i zavrnu taku. Na polaznoj taki ono izaziva jedan izlaz ili smanjenje stanja, a na zavrnoj taki ono izaziva ulaz ili poveanje stanja. S obzirom da je vrijednost izlaza uvijek jednaka vrijednosti ulaska, time se zadrava ravnotea u kretanju sredstava. Knjigovodstvene promjene se otuda dvostrano odravaju, na jednoj strani kao pozitivna, a na drugoj kao negativna promjena. 20. Korektivni raun, nepotpuna konta Potpuna konta su ona koja izraavaju cjelinu stanja nekog dijela imovine. Takvi su npr. Raun blagajne, transakcijski raun, raun dobavljaa, itd. Nepotpuna konta prikazuju stanje koje je potrebno korigovati, da bi se sagledala cjelina imovinskog dijela koji se na njemu obuhvata. Takvi su npr. Rauni osnovnih sredstava. Korektivni rauni se koriste za korekciju vrijednosti koja je iskazan na nekom drugom raunu. Takvi su npr. Rauni ispravke vrijednosti imovine. 21. ta su obaveze ? Obaveze predstavljaju tue izvore kapitala. Za njih je vaan rok dospjea i sa tog stanovita obaveze dijelimo na:

Kratkorone/tekue obaveze su one obaveze iji je rok dospijea krai od jedne godine npr. Obaveze prema dobavljaima, obaveze prema zaposlenim, obaveze po kratkoronim kreditima, itd. Dugorone obaveze su one sa rokom dospijea duim od jedne godine npr. obaveze po uzetim dugoronim kreditima, dugorona rezervisanja za obaveze i trokove.

22. Konstantno knjigovodstvo i kameralno knjigovodstvo. Kameralno knjigovodstvo je razvijeni oblik prostog knjigovodstva koji je prilagoen specifinostima poslovanja institucija koje svoju djelatnost vre na osnovu budeta. Ovo knjigovodstvo vri evidenciju o: Planiranim i ostvarenim prihodima i rashodima Imovini i dugovima ustanove-institucije Konstantno knjigovodstvo je pokuaj sistematskog povezivanja dvojnog i kameralnog knjigovodstva. Ovaj sistem je organizaciono postavljen u vicarskoj, a autor ovog sistema je Kgli i razvijeno je za potrebe dravne administracije u kantonima vicarske. Nije naao iroku primjenu u praksi. 23. Dvojno knjigovodstvo Prve zaetke dvojnog knjigovodstva susreemo u 14.stoljeu kod firme Francesco di Marco. Ovdje knjienja na jednom kontu izazivaju knjienja da drugom kontu ali suprotnog karaktera. Dvojno knjigovodstvo je potpun pristup knjigovodstvo koji kontima/raunima obuhvata sva sredstva preduzea sa gledita sastava i sa gledita izvora obuhvatajui svaku promjenu i u istom iznosu na lijevoj dugovnoj i na desnoj potranoj najmanje 2 konta. To omoguava automatsku kontrolu provedenih knjienja i ovaj sistem do sada je najsavreniji sistem knjigovodstva. 24. Osnovni zadaci i ciljevi raunovodstva. Glavni ciljevi racunovodstva su analiza, tumaenje, upotreba informacija. Zadatak raunovodstva je upravljanje i protok ekonomskih podataka do svih segmenata poslovanja i zainteresovanih strana izvan datog poslovanja. 25. ta su aktivna/pasivna konta ? Aktivna konta pokazuju stanje i promjene stanja aktivnih imovinskih dijelova, a pasivna stanja i promjene stanja pasivnih imovinskih dijelova. Pasivna konta pokazuju stanje izvora sredstava, tj na koji nain smo nabavili sredstva, dok aktivna konta pokazuju koliko sredstava posjeduje nae preduzee. __________________________________________________________________________ *Obratite panju na trajni kapital jer profesor cesto u trajni kapital unese netanu cifru. Potrebno je pri upisu prekriiti i upisati ispravno izraunatu cifru. *Izdvojena novana sredstva spadaju u stalna sredstva!!! *Ako u pasivi dobijemo gubitak koji je vei od zbira trajnog kapitala i rezervi kriamo gubitak i u aktivi kao zadnju poziciju aktive piemo Gubitak iznad visine kapitala i raunamo ga kao : GUBITAK ( TRAJNI KAPITAL + REZERVE ) *Ako dobijemo trajni kapital sa predznakom minus postoji greka u zadatku i treba je prijaviti nakon provjere.

Ako su rezerve vee od gubitka one se piu iznad gubitka. Ako su rezerve manje od gubitka piu se ispod gubitka. Gubitak je u vlastitim izvorima UVIJEK na zadnjem mjestu, prije njega ide storno Dionice u trezoru, ostalo se pie iznad (ovisi o principu koji je zadan). Kod principa LIKVIDNOSTI u okviru Vlastitih izvora pise se: Zadrzana zarada Rezerve Trajni kapital Trezorske dionice - STORNO Gubitak - STORNO. A kod principa funkcionalnosti: Trajni kapital Rezerve Trezorske dionice - STORNO Gubitak - STORNO Ovo dobro zapamtite I takoe, struktura kapitala je sljedeca: Trajni kapital, Rezerve, Zadrzana zarada, Trezorske dionice, Gbitak/dobitak, Premija na uplaceni dionicki kapital