GI prof. P.M.

- BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 1

PRORAUN BONO OPTEREENIH PILOTA
Osnovni problem: modeliranje meudjelovanja pilot tlo. Dva su osnovna pristupa:
- Analiza pilota u neprekidnoj sredini proraun vri nekom od numerikih metoda (npr. metoda konanih elemenata u kojoj
se pilot modelira u poluprostoru.
- !eudjelovanje pilot-tlo se modelira "inklerovim modelom (opru#e. $oristi se linearan model s konstantnom kruto%u ili
model s promjenjivom kruto%u (tzv. p-y krivulje& p- bono optere%enje pilota- otpor tla& ' boni pomak pilota. Ovaj pristup je
pribli(an jer se zanemaruje meusobni utje)aj pomaka razliitih toaka u tlu (npr. meudjelovanje pilota u #rupi.


*a analize mo#u%e je koristiti i tabli)e ili nomo#rame koji su izraeni na osnovi teorija (pretpostavki o ponaanju tla ili probnih
mjerenja u odreenim tipovima tla (npr. +roms, +lum .... -edostatak takvih nomo#rama je to su izraeni za homo#ene uvjete u
tlu (jedan sloj tla.
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 2
!odeliranje s "inklerovim modelom zbo# svoje jednostavnosti se e%e koristi u praksi ali ima osnovi nedostatak: kako odrediti
"inklerov koe.i)ijent k (koe.i)ijent reak)ije tla u bonom smjeru, odnosno p-y krivulje/ $oe.i)ijent je .unk)ija krutosti i vrsto%e tla,
ali i krutosti pilota te veliine i oblika optere%ene povrine pilota.




GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 3
0azliiti obli)i p-y krivulja:

linearno elastina kruto plastina linearno elastina- op%a nelinearna
idealno plastina
pm najve%i otpor tla (slom k=p/y "inklerov koe.i)ijent
1ostoje dvije vrste nelinearnosti u problemu analize bono optere%enih pilota. 1rva je nelinearno ponaanje tla oko pilota, a dru#a
nelinearnost je ponaanje pilota. (0eese, 2senho3er, 4 "an#, 5667. Da bi se odredile p-y krivulje potrebno je izvriti mjerenja
probno optere%enih pilota. Ova metoda se mo(e koristiti samo uz od#ovaraju%i so.t3are u koji je u#raen proraun ovih krivulja.
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 4

1robno optere%enje pilota u bonom smjeru (luka 8ru( u Dubrovniku

GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 5


1rimjer p-' krivulja za meku #linu (prema A12& 9omlinson 566:& (a- za statiko optere%enje& b - za )ikliko optere%enje
p otpor tla po jedini)i du(ine pilota
pu #ranini otpor tla po jedini)i du(ine pilota
; dubina ispod povrine tla
;0 dubina izba)ivanja materijala ispred pilota
' horizontalni pomak pilota
') < 5.= =6 D
D irina pilota
=6 relativna de.orma)ija pri =6> lomne sile u laboratorijskom nedreniranom jednoosnom testu na uzorku tla

GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 6
?eliina doputene bone sile ili djeluju%e# momenta na #lavu pilota, e%e je o#raniena veliinom dozvoljeno# otklona #lave
pilota ne#o vrsto%om tla u koje je pilot u#raen.
$rutost tla znatno vie utjee na pomake pilota ne#o na unutranje sile u njemu. 9o znai da je za zadano optere%enje pilota
znatno te(e dobro pro#nozirati nje#ove pomake ne#o unutranje sile u pilotu. Odatle i esta preporuka u literaturi da se navedeni
izrazi mo#u koristiti za dimenzioniranje pilota (koji se dimenzionira prema veliini unutranjih sila, dok %e pouzdana pro#noza
pomaka biti znatno te(a pa, ako je ona va(na, bolje se prikloniti interpreta)iji probno optere%enih pilota.

0eak)ija podlo#e ili "inklerov koe.i)ijent
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014)
1otrebno je odrediti pojmove da bi se mo#lo koristiti podatke iz literature. @ tom smislu je najbolju odredni)u dao ?esi% (:A7:..
On razlikuje koeficijent reakcije podloge $6, dobiven ispitivanjem krutom probnom ploom (:B: stopa i modul reakcije
podloge $?, koji se koristi za simula)iju krutosti opru#e u proraunima, a koji je izmeu ostalo# i .unk)ija irine i krutosti nosaa.
2z #ore reeno# je vidljivo da modul reak)ije podlo#e nije konstanta tla, jer nje#ova vrijednost ovisi o veliini optere%ene povrine,
obliku optere%ene povrine i intenzitetu optere%enja. 1rimjena brojanih vrijednosti mora se uzeti s velikim oprezom.
@ svom radu iz :ACD. 9erza#hi razmatra primjenu teorije elastinosti u mehani)i tla. @ tom po#lavlju #ovori o koe.i)ijentu reak)ije
podlo#e potrebnom za proraun i dimenzioniranje pilota. On doslovno ka(e E?rijednost koe.i)ijenta reak)ije tla k, ne zavisi samo o
prirodi tla, ve% i o veliini i obliku optere%ene povrineF. Ako se ostali uvjeti ne mijenjaju, reak)ija tla se smanjuje pove%anjem
intenziteta optere%enja 1rema tome, vrijednosti k nije konstanta odreeno# tla, a odnos izra(en jednad(bom: p/s = k je #ruba
zamjena za stvarni odnos. @ kasnijem radu 9erza#hi, (:A==. predla(e odreivanje koe.i)ijenta (prema ?esi%u modula reak)ija
podlo#e kV pomo%u jedinino# koe.i)ijenta k0 i irine stvarno# temelja + prema jednad(bi:
k

= k
o
[
B+30
2B

2
+ irina temelja u )entimetrima
Gedinini koe.i)ijent reak)ije podlo#e k0, odreuje se probnom ploom strani)e D6BD6 )m (u stvari je to jedna stopa ili 6,D6=m. *a
kriterij je rjeenje predlo(io ?esi% (:A7:. na slijede%i nain:
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) !
1rema ?esi%u (:A7:. ko se odreuje za s1<5,= )m.
?rijednosti koe.i)ijenta ko prema 2H 5A=6 :AI::
neko!erentna tla
vrijednost H19 relativan zbijenost ko (!-Jm
D

K :6
:6 do D6
L D6
rahlo
srednje
zbijeno
A
A-5A
5A-:6I
ko!erentna tla
jednoosna tlana vrsto%a
(k-Jm
5

konzisten)ija ko (!-Jm
D

:66-566
566-C66
L C66
kruto
vrlo kruto
vrsto
5M
5M-=C
=C-:6I
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) "

@ svim ovim rjeenjima radi se o reak)iji vodoravne ravnine. *a proraune savijanja pilota potrebno je odrediti koe.i)ijent reak)ije
u vodoravnom smjeru to jo uslo(njava problem. Dok se za vodoravne ravnine mo(e vriti ispitivanje probnom ploom, to za
uspravne ravnine nije mo#u%e. Ostaju na raspola#anju samo pribli(no izvedene veliine.
*a nekoherentne materijale 9erza#hi (:A==. predla(e vrijednost jedinino# koe.i)ijenta reak)ije podlo#e u vodoravnom smjeru
koja raste propor)ionalno s dubinom prema izrazu:
k
ho
=
p

= m
h
z m
h
= y
K
p
-K
c

*a pilote koji le(e u koherentnom materijalu 9erza#hi (:A==. predla(e da je reak)ija podlo#e neo"i#na o dubini tj.:
k
ho
=
p

$oe.i)ijenti reak)ije podlo#e u vodoravnom smjeru kh N-Jm
D
O prema 9erza#hiju (:A==.

Ova je tabli)a prikladna za koritenje u izrazima za proraun vodoravno# modula reak)ije podlo#e prema 9erza#hiju:
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 10
za nekoherentne materijale& k
h
= k
ho

z
B

za koherentne materijale& k
h
= k
ho

0,2
B

+ irina pilota u metrima

$oe.i)ijenti reak)ije podlo#e za #line u vodoravnom smjeru kh N!-Jm
D
O prema 0ees et al. 5667.
prosjena nedrenirana posmina vrsto%a (k1a =6-:66 566-D66 D66-C66
kh (statiko N!-Jm
D
O :D= 5M6 =C6
kh ()iliko optere%enje N!-Jm
D
O == ::6 =C6


D2- :6=C:566= dozvoljava odreivanje "inklerovo# koe.i)ijenta k za sluaj jedno# samostalno# pilota za proraun unutarnjih sila
u pilotu prema slijede%em izrazu kad pre)izno odreivanje bonih pomaka pilota nije nu(no. $ad je ono nu(no, D2- tra(i izvedbu
probno optere%eno# pilota na bono optere%enje i odreivanje od#ovaraju%e# k iz interpreta)ije rezultata probno# optere%enja:
k = Eoed za promjere pilota 6.D m P u P : m
k = Eoed (b/b1) za promjere pilota b L b1 = : m
Ovi izrazi vrijede ako je najve%i boni pomak manji od manje vrijednosti izmeu 5 )m ili 6.6Db. *a promjere pilota manje od 6.D m
(na pr. mikropiloti D2- ne dozvoljava uzimanje bone otpornosti u obzir (takvi piloti moraju biti )entriki optere%eni.
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 11
D2- :6=C:566= tra(i da boni otpor tla, p, ne premai pasivni otpor tla za ravninsko stanje de.orma)ija, tj. u dreniranim uvjetima
(krupnozrno tlo p p
m
= o'

b tg
2
[4S

+
qi
2
+2c'b tg [4S

+
qi
2
, a u nedreniranim uvjetima (sitnozrno tlo p
p
m
= (o

+2c
u
)b.

$ada se bona sila primjeni na #lavu pilota koji se mo(e horizontalno pomjerati, optere%enje se u poetku prenosi na tlo blizu
povrine tla. !eutim kako se tlo elastino zbija dio sile se prenosi na tlo u ve%oj dubini. $ada se bona sila pove%a tlo poputa
plastino i optere%enje se prenosi u ve%e dubine. $ratki kruti pilot %e rotirati i razviti %e se pasivni otpor na stranama pilota koje
priti%u tlo. Qom se deava kada je pasivni otpor nadvladan. $ratki kruti pilot koji je na #lavi pridr(an se bono translatira u
trenutku loma.
!ehanizam loma vrlo du#o# pilota je razliit jer akumulirani pasivni otpor u donjem dijelu postaje vrlo velik. *bo# to#a pilot ne
mo(e rotirati i lom se deava slomom pilota na mjestu najve%e# momenta savijanja.

$ratki i du#i pilot (a- slobodna #lava& b- pridr(ana #lava
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 12

$ritina duljina iza koje se pilot ponaa kao beskonano du#i pilot, uz konstantni k po dubini pilota (Rlemin# et.al. (566A
I
c
= 4 _
EI
p
k
_
1
4

pomak i zaokret na povrini tla (#lava pilota se mo#u odrediti:
u = V2
E
k
_
I
c
4
]
-1
+
H
k
_
I
c
4
]
-2

0 =
E
k
_
I
c
4
]
-2
+V2
H
k
_
I
c
4
]
-3

$ritina duljina iza koje se pilot ponaa kao beskonano du#i pilot, uz promjenjivi k=nz po dubini pilota (Rlemin# et.al. (566A
I
c
= 4 _
EI
p
n
_
1
5

pomak i zaokret na povrini tla (#lava pilota se mo#u odrediti:
u = 2.4S
E
n
_
I
c
4
]
-2
+ 1.62
H
n
_
I
c
4
]
-3

0 = 1.62
E
n
_
I
c
4
]
-3
+1.7S
H
n
_
I
c
4
]
-4

GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 13
BRO$% &'()*+
+roms je uveo metodu za izraun #ranino# bono# otpora tla. *a kratke pilote pretpostavio je da je #ranini boni otpor odreen
pasivnim otporom tla oko pilota. *a du#e pilote #ranini boni otpor odreen je #raninim otporom (poputanjem samo# pilota.
Ako nije si#urno da li se pilot mo(e tretirati kao kratki ili du#i, potrebno je izvriti proraun #ranine nosivosti za oba tipa i odabrati
manju vrijednost kao relevantnu.
Ovom metodom se mo(e odrediti #ranina horizontalna sila i pomak #lave pilota.
@ #aturiranom ko!erentnom tlu #ranini pasivni boni otpor tla je pribli(no 2cu na povrini tla (cu nedrenirana kohezija odreena
nedreniranim troosnim pokusom, direktnim posmikom ili krilnom sondom, i raste do pribli(no deveterostruke vrijednosti na dubini
od tri promjera pilota. 1ri lomu, tlo do dubine trostruko# promjera pilota, %e se slomiti i izdi%i. 9lo ispod te dubine %e se pomjerati
bono. 2z to# razlo#a otpor tla do dubine od :.= d se mo(e pretpostaviti jednakim nuli, a ispod te dubine u vrijednosti 9cu.
@ neko!erentnom tlu #ranini boni otpor se mo(e sa si#urno%u pro)ijeniti na vrijednost od trostruko# 0ankine-ovo# pasivno#
otpora tla.


GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 14

1iloti s slobodnom #lavom: #ornji red kratki pilot& donji red- du#i pilot ( a- koherentno tlo& b nekoherentno tlo

GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 15

1iloti s pridr(anom #lavom: #ornji red kratki pilot& srednji red srednji pilot, donji red- du#i pilot ( a- koherentno tlo& b
nekoherentno tlo
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 16

$OST0T-9-O 9QO -T$OST0T-9-O 9QO
Dija#rami za izraun #ranine horizontalne sile (Su i momenta poputanja (!'ield (a- kratki pilot& b du#i pilot& 1oulos 4 Davis,
:AMI& (restrained pridr(ana #lava& .ree headed slobodna #lava
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 1
*a proraun horizontalno# pomaka #lave pilota u nekoherentnom tlu potrebno je poznavati modul reak)ije tla k u horizontalnom
smjeru, te na osnovi bezdimenzionalne du(ine L se iz dija#rama mo(e oitati vrijednost

P
kL
P

#dje je: [ = 4_
k
4LI




$ETO,E -A PO.E/AN0E BONE OTPORNO%TI PILOTA
+roms (:AM5 je razmatrao neke metode za pove%avanje bone otpornosti pilota. !no#e od metoda oslanjaju se na pove%anje
dimenzija iJili krutosti pilota blizu povrine.
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 1!
2spuna prostora oko pilota pijeskom ili ljunkom je jako dobra metoda za mekane #line, kad je pilot optere%en )iklikim
optere%enjem. 1ostepenim punjenjem u #lini, pove%ava se promjer pilota. ?isina sloja oko pilota je o#raniena s nosivo%u slojeva
ispod pilota.

1ove%anje bone otpornosti mo#u%e je rijeiti na sljede%e
naine:
a sa slojem pijeska ili ljunka
b u#radnjom krila
) ovratnikom
d betonskim klinom
e betonskim #redama
. kratkim pilotima



GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 1"
1RANINA OTPORNO%T TLA O2O PILOTA U HORI-ONTALNO$ %$0ERU
8ranina otpornost tla u horizontalnom smjeru znaajnija je za proraun kratkih pilota kod kojih se mo(e analizirati slom zbo#
poputanja tla oko pilota u horizontalnom smjeru. $od du#ih pilota nakon sloma slojeva u povrinskom djelu optere%enje se
prenosi u dublje slojeve, te ako je betonski presjek dimenzioniran na potrebni moment savijanja, posljedi)a %e biti ve%e vrijednosti
horizontalnih pomaka.
@ #ornjem dijelu pilota (prema +roms to od#ovara dubini od trostruke irine pilota #ranina otpornost tla u horizontalnom smjeru
mo(e se odrediti iz otpora tla na strani)ama Upasivno#U klina koja se pomie horizontalno i izdi(e iznad razine tla.
p
u
= c
u
b|tgo +(1 +k)ctgo] +y'bE +2c
u
E(tgo sino +coso)

)a prosjena nedrenirana posmina vrsto%a po dubini
o na#ib klina
V e.ektivan jedinina te(ina tla
k .aktor reduk)ije posmino# otpora uzdu( plata pilota
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 20
Ovakav proraun je izrazito konzervativan, jer su mjerenja pokazala da klin nije pravokutan ve% ovalan (vidi ski)u + to pove%ava
povrinu otpora.
@ dubljim slojevima #dje se tlo pomie samo horizontalno, #ranina otpornost u horizontalnom smjeru se mo(e odrediti iz
vrijednosti kohezije ().

p
u
= (o6 - o1 +c)b = 11cb
::)b je pojednostavljenje odreeno na osnovi mjerenja.

$od "inklerovo# modela s k=const. uvjet nosivosti tla oko pilota se ne mo(e direktno provjeravati. $onzervativno rjeenje je da se
tlo do dubine Db iskljui iz prorauna.



GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 21
1RUPE PILOTA BONO OPTERE/ENE
+itna je razlika u prijenosu vodoravnih sila i momenata pomo%u pilota sam)a i pomo%u #rupe pilota. @ #rupi se na#lavnom
konstruk)ijom djeluju%e optere%enje prenosi na par ili parove sila koje piloti preuzimaju kao optere%enje du( osi (tlano i vlano te
se savijanje svodi na minimum. @ takvim se konstruk)ijama naje%e koriste #rupe kosih pilota.

-osivost vodoravno optere%ene #rupe pilota vodoravna sila i moment (vrlo #ruba aproksima)ija:
8rupa se zamijeni zamjenjuju%im kru(nim pilotom promjera bu kojemu je opse# jednak opse#u lika koji obuhva%a #rupu pilota u
vodoravnom presjeku, a duljina jednaka duljini pilota. $rutost to# zamjenjuju%e# pilota EuIu jednaka je zbroju krutosti pojedinanih
pilota EI, tj. EuIu = EI. -osivost #rupe je tada manja vrijednost od zbroja nosivosti pojedinanih pilota i nosivosti zamjenjuju%e#
pilota (0ees i dr. 5667.
GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 22

@ stvarnosti najve%a dodatna naprezanja i de.orma)ije u tlu nastaju unutar #rupe pilota, a smanjuju se s udaljeno%u od #rupe. 9o
znai da %e u stvarnosti rubni piloti imati ve%u krutost od onih u unutranjosti #rupe. Dok slo(eni D-dimenzionalni modeli mehanike
neprekidnih sredina, kojima se tlo simulira kao D-dimenzionalna neprekidna mehanika sredina, taj e.ekt uzimaju u obzir,
prorauni koji se temelje na "inklerovom modelu (linearnom i nelinearnom u tom su smislu prikra%eni. @ literaturi se nalazi
nekoliko preporuka kako pove%anu krutost rubnih pilota uzeti u obzir i kod tih pojednostavljenih modela. Dok za vertikalno
optere%enu u(u #rupu uzimanje superpozi)ije djelovanja pilota u #rupi nije jako znaajno zbo# stvarno# nelinearno# ponaanja
pojedinanih pilota, za bono optere%enje #rupe e.ekt superpozi)ije znatno je znaajniji. @ nastavku se prikazuje jedan pribli(an
postupak uzimanja to# e.ekta u obzir kakvo# predla(e norma D2- :6=C:566=.

GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 23
0azdioba krutosti pilota u bono optere%enoj #rupi s krutom na#lavni)om (D2- :6=C:566=& postupak se odnosi na "inklerov
model tla:
k=kbx/b , x dubina b promjer pilota k 3 kon#t
elastina duljina : I = ((E
p
Ib)k
b
)
15
I = ((E
p
I)k
b
)
14

l/L4& k

= [

k = o

1.67
k (l duljina pilota l/L4, k

= [

k = o

1.33
k (l duljina pilota
l/L2& k

= [

k = o

k (linearna interpola)ija za ostalo /L2& k

= [

k = o

k (linearna interpola)ija za ostalo

o

= o
L
o

o
L
= min [u.S +u.12S[
u
L
b
-2 , 1
o
A
= min [u.9 + u.1 [
u
Q
b
-2 , 1
o
z
= min [u.7S + u.2S [
u
Q
b
-2 , 1


GI prof. P.M. - BONO OPTEREENI PILOTI (2013/2014) 24
0aspodjela .aktora reduk)ije oi po pilotima u vodoravno optere%enoj #rupi pilota jednakih du(ina i promjera prema D2- :6=C:566=