1.

Uvod

No meutim, za potrebe ovog seminarskog rada dobio sam jedan spis iz arhive1 koji u nadalje detaljnije obraditi. Moram napomenuti da se u biti radi o postupku u sporu male vrijednosti koji je pokrenut prije stupanja na snagu novele Zakona o parninom postupku iz 2008. godine. Budui da se novo ureenje postupka u sporovima male vrijednosti primjenjuje samo na postupke pokrenute nakon 1. 10. 2008. godine tj. nakon stupanja na snagu novele, preda mnom je spis koji nije zahvatila ve spomenuta novela pa je u konkretnom sluaju proveden redovan parnini postupak, bez odreenih obiljeja koja su svojstvena postupku u sporu male vrijednosti.2 Budui da sam prisustvovao roitima u postupcima o sporovima male vrijednosti, a dobiveni predmet prema noveli iz 2008. godine bi se klasificirao kao spor male vrijednosti, imao sam priliku usporediti redovan i spomenuti poseban parnini postupak te shvatiti zato se je zakonodavac odluio za znaajne promjene upravo toga postupka. Nadalje u detaljnije razmotriti i obraditi dobiveni spis te navesti promjene koje nam je donijela pretposljednja novela u odnosu na radikalnu novelu iz 2003. godine. Radi zatite tajnosti podataka sudionika spora, nisam navodila njihova osobna imena i naziv.

l.150. st. 2. ZPP-a Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moe se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa. Kada je postupak u tijeku, dozvolu daje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea; a kada je postupak zavren predsjednik suda ili sudac koga on odredi. 2 M. Dika, Novelirani postupak u sporovima male vrijednosti Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 1, 1 -32 (2009), str. 27.

2. Novelirani postupak u sporovima male vrijednosti

Radi lakeg praenja ovog seminarskog rada, smatrao sam potrebnim ukratko na jednom mjestu iznijeti najznaajnije promjene donesene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku iz 2008. Izmjene se u prvom redu tiu razdvajanja prvostupanjskog postupka na dva osnovna stadija, na tzv. prethodni postupak i stadij glavne rasprave, ali i propisivanjem obvezatnog odravanja prvog roita koje u pravilu ima funkciju pripremnog roita. Ovo zapravo predstavlja izuzetak da se pripremno roite odrava samo kada o predmetu sudi vijee. Nadalje, te su izmjene praene ogranienjem mogunosti iznoenja novota.3 Novelom je po prvi put u sporovima male vrijednosti doputeno izjavljivanje revizije, dodue samo, tzv. izvanredne revizije. Moram napomenuti da u ovom dobivenom sluaju je pravilno proveden redovan parnini postupak, pravilno su primijenjene odredbe Zakona o parninom postupku prije stupanja na snagu pretposljednje novele. Tako primjerice proveden je redovni parnini postupak, a ne posebni jer naime novelom je izmijenjen i vrijednosni kriterij za kvalifikaciju spora male vrijednosti. U skladu s time nije provedeno pripremno roite, propisan je rok za albu od petnaest dana, paricijski rok od petnaest dana, U daljnjem radu uglavnom u se bazirati na postupak u sporu male vrijednosti i iznijeti kako bi ovaj dobiveni sluaj bio rijeen danas s obzirom na novelu iz 2008. godine.

3. Kratak opis sadraja spora

Ovdje ukratko iznosim sadraj spora, njegov tijek i zavretak zbog lakeg praenja daljnje analize spisa. U sijenju 2008. godine dogodila se je prometna nezgoda za koju tuiteljica tvrdi da je odgovoran osiguranik tuenika Z.M. koji je upravljao osobnim automobilom. Tuiteljica tvrdi da se je nezgoda dogodila kada se je Z.M. kretavi brzinom veom od doputene u desnom otrom zavoju nije kretao sredinom obiljeene prometne trake te je preao u prometni trak namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera te je pritom udario u retrovizor vozila tuiteljice. Kako bi izbjegla izravni sudar, tuiteljica je skrenula sa ceste te je nakon kontakta retrovizorima udarila vozilom u ogradu koja se nalazila uz cestu. U predmetnoj prometnoj nezgodi vozilo tuiteljice je oteeno te je na istom nastala totalna teta, to je osiguravajue drutvo uinilo nespornim dopisom tuiteljici. Meutim, tuenik nije tuiteljici isplatio predmetni iznos, stoga tuiteljica potrauje naknadu u iznosu 8 500 kn zajedno sa pripadajuom zakonskom zateznom kamatom. Prema konano postavljenom tubenom zahtjevu nakon provedenog vjetaenja potrauje isplatu iznosa od 6 127 kn sa pripadajuom zakonskom zateznom kamatom kao i naknadu
3

l. 461m. ZPP-a U postupku u sporovima male vrijednosti sud moe naloiti tueniku izvrenje odreene inidbe samo oako je ona dospjela do zakljuenja pretodnog postupka.

parninih trokova. Tuenik je odgovorom na tubu osporio tubeni zahtjev u cijelosti kako u osnovi tako i u pogledu visine. Osporava sve navode tube u odnosu na uzrok i nastanak tetnog dogaaja te tvrdi da bi cijena vozila tuiteljice na tritu u vrijeme nastanka tetnog dogaaja mogla iznositi najvie 6 600kn. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom u obavijest, u dopis Policijske postaje Vinkovci, u zahtjev za naknadu tete, proveden je oevid na licu mjesta, proveden je dokaz sasluanjem svjedoka Z.A., proveden je dokaz sasluanjem tuiteljice, izvren je uvid u zapisnik o izvidu tete i fotografije te je provedeno vjetaenje. Temeljem provedenih dokaza i na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u njihovoj meusobnoj povezanosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je tubeni zahtjev tuiteljice osnovan u cijelosti. U pogledu visine tubenog zahtjeva, sud je prihvatio nalaz i miljenje vjetaka prema kojemu stvarna teta na vozilu iznosi 6 127 kn iji iznos nakon provedenog vjetaenja tuiteljica preciziranim tubenim zahtjevom i potrauje. Moram napomenuti da se ovdje ne radi o preinaci tube, ve o djelominom povlaenju tube tj. o smanjenju tubenog zahtjeva.

4. Osiguranje od odgovornosti
Ovdje u malo detaljnije pojasniti zato je tuenik osiguravajue drutvo, a ne tetnik tj. vlasnik vozila koji je skrivio prometnu nezgodu. Osiguranje od odgovornosti dio je imovinskih osiguranja kojim se osigurava rizik od nastanka obveze naknade tete treoj oteenoj osobi. Umjesto tetnika tj. odgovorne osobe, tetu e oteenome nadoknaditi osiguratelj jer osiguranje od odgovornosti pokriva tetnikovu odgovornost. Osiguranje od odgovornosti titi osiguranika od budueg duga jer osiguratelj unaprijed preuzima na sebe imovinske posljedice budueg tetnog dogaaja za koji e biti odgovoran osiguranik. S druge strane, pored zatite osiguranika od obveze naknade tete, osiguranje od odgovornosti preuzima i zadau zatite oteene osobe time to e mu ono olakati i ubrzati dobivanje naknade pretrpljene tete. Moemo stoga rei da osiguranje od odgovornosti postoji u korist osiguranika i oteene (tree) osobe, odnosno da ono prua dvojaku zatitu: kako osiguraniku tako i oteeniku.4 Takoer, i u l. 964. st. 1. Zakona o obveznim odnosima navodi se da osiguranjem od odgovornosti osiguratelj odgovara za tetu nastalu osiguranim sluajem.

5. Tuba
Tuiteljica podnosi sudu tubu radi naknade imovinske tete sukladno l. 1085. ZOO-a5 te zakljuujem da se radi o graanskopravnom predmetu. Trai represivnu pravnu zatitu budui
4

L. Belani, Obvezna osiguranja od odgovornosti izvan djelatnosti prometa i prijevoza Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 1, 552-553. 5 (1) Odgovorna osoba duna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala. (2) Ako uspostava prijanjeg stanja ne otklanja tetu potpuno, odgovorna osoba duna je za ostatak tete dati naknadu u novcu. (3) Kad uspostava prijanjeg stanja nije mogua, odgovorna je osoba duna isplatiti oteeniku odgovarajui iznos novca na ime naknade tete. (4) Naknada u novcu dosudit e se oteeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog sluaja ne opravdavaju uspostavu prijanjeg stanja.

da je samopomo u naem zakonodavstvu naelno zabranjena. Budui da trai isplatu novca (pozitivna inidba), radi se o kondemnatornoj tubi. Stranka ima pravni interes za podnoenje tube jer nema drugog naina da ostvari svoj tubeni zahtjev. Njezin pravni interes se presumira. U tubi nema subjektivne kumulacije tubenih zahtjeva budui da imamo jednu tuiteljicu i jednog tuenika. Sukladno odredbama lanaka 106., 109. i 186. ZPP., tuba sadri sve sastojke koje po zakonu o parninom postupku treba sadravati. Jasno je naznaena oznaka suda (Opinski graanski sud u Zagrebu), ime i prebivalite stranaka te njihovih punomonika. Takoer, jasno je naznaen zahtjev glede glavne stvari. Naznaena je vrijednost predmeta spora (8 500kn). Novelom iz 2008. godine izmijenjen je vrijednosni kriterij u postupcima o sporovima male vrijednosti. Tako sporovima male vrijednosti smatraju se sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na trabinu (potraivanje) u novcu koji ne prelazi svotu od 10 000 kn6, a u postupku pred trgovakim sudovima od 50 000 kn.7 Naime, prije novele u prvom spomenutom sluaju vrijednosni kriterij je bio 5 000kn. Iz svega navedenoga zakljuujem da u ovom konkretnom sluaju nije proveden poseban parnini postupak u sporu u posebnim imovinskim odnosima. Nadalje, tuitelj potrauje isplatu zakonskih zateznih kamata poevi od prvog idueg dana od kada se je dogodila prometna nezgoda8 pa do isplate te naknadu prouzroenih parninih trokova. Isticanje sporednih zahtjeva uz glavni ne predstavlja objektivnu kumulaciju tubenih zahtjeva. 9Takoer, tuiteljica je u privitku tube dostavila dokaz o svom imovinskom stanju u kojem predlae sudu da je oslobodi plaanja sudskih pristojbi u ovom predmetu. Ovdje se potrauje djelomino oslobaanje od plaanja sudskih trokova.10 Glede zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata radi se o izuzetku da sud moe naloiti tueniku odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave. 11Radi se o jednom od etiriju sluajeva u kojima tuitelj moe traiti osudu na buduu inidbu, inidbu koja je dospjela ili e dospjeti nakon zakljuenja glavne rasprave.12

6 7

l. 458. ZPP-a l. 502. ZPP-a 8 l. 112. st. 1 ZPP-a Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan. 9 l. 186. st. 1. ZPP-a 10 l. 172. st. 3. ZPP-a Sud moe stranku osloboditi od plaanja sudskih pristojbi uz uvjete propisane Zakonom o sudskim pristojbama. Pravo na djelomino osloboenje ima stranka koja prema svome opem imovinskom stanju ne moe podmiriti sudsku pristojbu bez tetnih posljedica za nuno uzdravanje nje osobno i njezine obitelji. 11 U postupku u sporovima male vrijednosti sud moe naloiti tueniku izvrenje odreene inibe samo kao je ona dospjela do zakljuenja prethodnog postupka. 12 Navodim etiri spomenuta sluajeva: 1. Ako usvoji zahtjev za uzdravanje, sud moe osuditi tuenika i na inidbe koje nisu dospjele, s time da e biti duan ispunjavati kako budu dospijevale. 2. Presuda kojim se tuenik osuuje da preuzme ili preda stvari dane u najam ili zakup moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa 3. Sud e dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu ako je izvjesno da e ona trajati i u budunosti 4. Sud dosuuje kamate na glavnicu i prije njihove dospjelo sti, do isplate glavnog duga.

Tuiteljica navodi injenice na kojima temelji svoj zahtjev13 kao i dokaze kojima se mogu utvrditi te injenice: priznanje tuenika (confessio est regina probationum14), sasluanje tuitelja, sasluanje svjedoka, prometno vjetaenje koje se predlae provesti, dopis tuenika. Tuitelj predlae i paricijski rok od petnaest dana pod prijetnjom ovrhe.15 Inae, u postupcima o sporovima male vrijednosti paricijski rok iznosi osam dana. Tijekom postupka ne dolazi do preinake tube16, kao ni do podnoenja protutube.17

6. Odgovor na tubu
Nakon to sud odlui da postoje svi uvjeti za postupanje po podnesenoj tubi naredit e da se primjerak tube dostavi tueniku radi podnoenja pisanog odgovora na tubu. Budui da odgovor na tubu18 podnosi se u roku koji odredi sud, on u konkretnom sluaju iznosi petnaest dana. U pozivu tueniku da u roku od petnaest dana podnese pisani odgovor na tubu, nalazi se i upozorenje da u suprotnom e biti donesena presuda zbog ogluhe. Prema noveli iz 2008. godine budui da se radi o postupku o sporu male vrijednosti poziv bi osim spomenutog upozorenja trebao sadravati i upozorenje da nakon zakljuenja prethodnog postupka stranke ne mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze te da e se, ako tuenik podnese odgovor na tubu, zakazano roite odrati te da e se na tom roitu, ako za to budu ispunjeni uvjeti, zakljuiti prethodni postupak i provesti glavna rasprava. Treba se navesti da u postupku u sporovima male vrijednosti nema mirovanja postupka te da se presuda moe pobijati samo zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava. Takoer, sud je duan pozvati i tuitelja i tuenika na pripremno roite koje e se odrati neovisno o tome hoe li tuenik pravodobno podnijeti odgovor na tubu.19 U konkretnom sluaju, u odgovoru na tubu tuenik osporava sve navode tube u odnosu na uzrok i nain nastanka tetnog dogaaja iako navodi da nije sporna pasivna legitimacija tuenika. Tuenik se protivi tubenom zahtjevu i u osnovi i visini te trai i naknadu prouzroenih parninih trokova. Zakljuujem da se tuenik slui defenzivnom parninom radnjom negatio. Tuenik osporava injeninu osnovu ofenzivne parnine radnje i ograniava se na obino poricanje istinitosti injeninih navoda.

13

Detaljnije vidjeti Kratki opis sadraja spisa, str. 4. Uz glavni zahtjev istie i sporedna traenja (l. 186. ZPP -a) 14 Priznanje je kraljica dokaza. 15 Paricijski rok je rok za dobrovoljno ispunjenje.U kondemnatornom zahtjevu obino se navodi paricijski rok, kao i klauzula od prijetnjom ovrhe. Navoenje sankcije prisilnog ostvarenja nije potrebno jer pravomone presude nakon proteka paricijskog roka u pravilu stjeu ex lege svojstva ovrnog naslova. 16 lanci 190., 191. i 192. ZPP-a 17 l. 189. ZPP-a 18 Odgovor na tubu je sudski, prekluzivan, procesni, objektivan i dilatoran rok sa stajalita suda i tuitelja. Taj rok ne moe biti krai od petnaest niti dui od trideset dana. 19 M. Dika, Novelirani postupak u sporovima male vrijednosti Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 1, 1 -32 (2009), 13-14.

7. Nadlenost
Radi se o pravnoj stvari iz nadlenosti hrvatskih sudova (apsolutna nadlenost). U postupku u sporovima male vrijednosti uvijek sudi sudac pojedinac nieg suda (kao i u ovom sluaju). 20 Budui da se radi o tueniku koji je pravna osoba i ije je registrirano sjedite u Zagrebu trebao bi biti mjesno nadlean Opinski graanski sud u Zagrebu prema odredbama lanka 48. st.1. ZPP-a (Actor sequitur forum rei21). Nadalje, prema lanku 52. st.1. ZPP-a, za suenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu, nadlean je, osim suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila.Ova odredba se primjenjuje i u sporovima protiv drutva osiguranja radi naknade tete treim osobama, dakle i u ovoj pravnoj stvari. Ovdje se radi o posebnoj, elektivnoj mjesnoj nadlenosti. Odredbe o izberivoj mjesnoj nadlenosti omoguavaju tuitelju da izabere kojem e od vie konkuretno potencijalno mjesno nadlenih sudova podnijeti tubu, dolaze do izraaja i interesi tuitelja. Iako se je prometna nezgoda dogodila na podruju grada Vinkovaca, tuba je podnesena Opinskom graanskom sudu u Zagrebu koji je opemjesno nadlean prema l. 48. st. 1. ZPP-a. No meutim, rjeenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske na temelju lanka 10. st. 2. i 3.22 odlueno je da se predmet u ovoj pravnoj stvari ustupa Opinskom sudu Vinkovcima nakon ega Opinski graanski sud u Zagrebu vie nee imati uvida u sadraj spisa. Naime radi se o individualnoj svrsihodnoj delegaciji nadlenosti.23 Pretpostavljam da je Vrhovni sud Republike Hrvatske prilikom donoenja ovoga rjeenja uzeo u obzir odredbe lanka 52. ZPP-a o posebnoj i elektivnoj nadlenosti i da je to jedan od razloga zato je predmet ustupio ba Opinskom sudu u Vinkovcima.

20

Budui da u Republici Hrvatskoj stvarna nadlenost prvostupanjskih sudova nije raspodijeljena prema vrijednosnom kriteriju, za sporove male vrijednosti mogu biti stvarno nadleni samo opinski i trgovaki sudovi kao prvostupanjski sudovi. 21 Tuitelj slijedi forum tuenika.

8. Zastupanje stranaka

Tuiteljica je parnino i poslovno sposobna i u parnici je zastupa dobrovoljni ili ugovorni zastupnik (punomonik). Punomonik je osoba koja u ime stranke i na njen raun u granicama dobivenih ovlatenja poduzima procesne radnje s uinkom kao da ih poduzima sama stranka. U pravilu, stranku moe zastupati kao punomonik samo odvjetnik kako i je u ovome sluaju. U spisu je priloena pisana parnina punomo koja ovlauje odvjetnika tuiteljice da obavlja sve radnje u postupku koje bi mogla obavljati i sama stranka. Izriito je navedena suglasnost tuiteljice da pristaje da odvjetnika u parnici zamjenjuje odvjetniki vjebenik. Po mome miljenju, to ni nije bilo potrebno poto stranka nije liila odvjetnika nijednog ovlatenja navedeno u zakonu24 (tzv. negativna enumeracija). Tuenik je pravna osoba te ima i stranaku i parninu sposobnost. Prvotno ju je zastupao direktor administracije u podrunici kao organ zastupnik. Zatim je on dao punomo jednom zajednikom odvjetnikom uredu. Odvjetnici u zajednikom uredu solidarno odgovaraju za obveze odvjetnika nastale u obavljanju poslova zajednikog ureda. Takoer, stranka nije uskratila svome punomoniku nijedno ovlatenje navedeno u zakonu. Punomo punomonika aktivne strane priloena je u pisanom obliku uz tubu, a punomonika pasivne strane uz odgovor na tubu.25

9. Procesne pretpostavke

U ovoj pravnoj stvari postoji jurisdikcija hrvatskih sudova. Opinski sud u Vinkovcima stvarno je nadlean. Mjesna nadlenost, kako sam ve navela, pravilno je delegirana. Nije stavljen zahtjev za izuzee i ne postoji sumnja o postojanju nekih od taksativno navedenih razloga za iskljuenje sudaca shodno l.71. ZPP-a. Dakle, nema sumnje u nepristranost suca. Sudi sudac pojedinac kako je i propisano. Postoje dvije stranke kao nositelji suprotnih pravnih interesa. Oboje su stranaki i parnino sposobne te su uredno zastupane po punomonicima. Nema nikakvih procesnih smetnji (negativnih procesnih pretpostavaka) za voenje postupka. Stvar nije ve presuena ni okonana nagodbom, nema sklopljenog arbitranog ugovora, nema dvostruke litispendencije.

24 25

l. 95. ZPP-a l. 89. st. 1. ZPP-a

Zakljuujem da postoje sve procesne pretpostavke od kojih zavisi dopustivost pokretanja parninog postupka, raspravljanje i donoenje meritorne odluke o osnovanosti tubenog zahtjeva radi naknade tete.

10. Glavna rasprava, injenice i dokazi, zakljuenje glavne rasprave

Glavna rasprava je centralni stadij parninog postupka. Sud o tubenom zahtjevu odluuje na temelju neposrednog, usmenog i javnog raspravljanja stranaka. Zakon preporuuje sudu da predmet svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlai, te da se rasprava po mogunosti dovri na jednom roitu. Ovo je u praksi neostvarivo, vie slui kao smjernica, cilj kojemu sud treba stremiti.26 Sud razmatra sav procesni materijal navode nomonicu, tuenika po punomoniku, vjetaka i svjedoka obavljen je uviaj.27U ovom sluaju nije se odstupilo od naela neposrednosti pa je isti parnini sud zapaao predmet i ocjenjivao njegovu dokaznu snagu. Zatim je sasluan svjedok Z.A. Nakon to je propisno upozoren na obavezu kazivanja istine i na posljedice davanja lanog iskaza28, svjedok je iskazao da je neosporno da je dolo do kontakata retrovizora pri emu je tuiteljica izgubila kontrolu nad vozilom. Zatim se je izveo dokaz sasluanjem tuiteljice.29 U pravilu, ako se dokazivanje izvodi, treba sasluati obje stranke. No sud je ovlaten odluiti da saslua samo jednu stranku ako se uvjeri da drugoj stranci nisu poznate injenice ( kao u ovom sluaju) te ako ustanovi da se drugu stranku zbog faktinih ili pravnih zapreka ne moe sasluati.30 Nakon to je sasluana tuiteljica, sasluan je i prometni vjetak koji je detaljnije postranaka, izvedene dokaze i ostale rezultate raspravljanja da na njihovoj osnovi donese konanu odluku. U ovom sluaju, roite je odrano dva puta. Na prvom roitu za glavnu raspravu nije bio prisutan tuenik. U roku odreenom izmeu dostave poziva i samog roita, punomonik tuenika je dostavio podnesak kojim moli sud da roite odri u njegovoj odsutnosti te napominje da ostaje u cijelosti kod svih prigovora i dokaznih prijedloga iz odgovora na tubu. Punomonik tuitelja je predloio provoenje prometnog vjetaenja ( tuitelj je predloio provoenje prometnog vjetaenja ve u tubi, a tuenik se u odgovoru na tubu time usuglasio) te je sud donio rjeenje kojim se rasprava odgaa radi izvoenja dokaza te je pozvao stranke da uplate predujam za trokove vjetaenja, rekonstrukcije te oevida.31
26 27

Radi se o naelu jedinstva glavne rasprave. l. 227. ZPP-a Uviaj se poduzima kad je za utvrivanje kakve injenice ili za razjanjenje kakve okolnosti potrebno neposredno opaanje suda. Uviaj se moe obavljati i uz prisutnost vjetaka. 28 Relativno bitna povreda je proputanje da se u zapisniku registrira davanje upozorenja 29 Po zakonu, sud moe odluiti da se izvede dokaz sasluanjem stranaka samo kad nema drugih dokaza ili kad sud pored izvedenih drugih dokaza ustanovi da je to potrebno za utvrivanje vanih injenica. (l. 264. st. 2.) 30 l. 265. st. 1. ZPP-a 31 l. 153. ZPP-a Kada stranka predloi izvoenje dokaza, duna je unaprijed poloiti u roku koji odredi sud iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati u povodu izvoenja dokaza. Kad to predloe obje stranke ili sud ex offo potreban iznos poloit e obje stranke na jednake dijelove. Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne bude poloen u roku to ga sud odredi (ogranienje naela traenja istine).

Nakon plaenog predujma na mjestu gdje se je dogodila prometna nezgoda uz prisutnost sutkinje, zapisniarke, tuiteljice osobno uz pujasnio to je uzeo u obzir prilikom rekonstrukcije. Nadalje, doneseno je rjeenje protiv kojega nije doputena alba32 kojim se odreuje prometno-tehniko vjetaenje. Sud je detaljno oznaio vjetaku predmet koji e razgledati (da li je tehniki mogue da je do tetnog dogaaja dolo kako je tuiteljica navela u tubi te da li je visina tete nastale na osobnom automobilu tuiteljice mogao odgovarati iznosu koji je tuiteljica navela u tubi). Odreen je rok od 30 dana u kojem mora izraditi pisani nalaz i miljenje sukladno l.260.st.1. ZPP-a. Radi potrebe vjetaenja vjetaku se dostavio cijeli spis zajedno sa svom priloenom dokumentacijom. Vjetak je ustvrdio da je stvarna teta vozila 6 127 kn te da oteenja desne strane vozila navedena u izvidu tete tehniki su mogla nastati prilikom iskazanog sljetanja vozila s kolnika te da je mogue da se je tuiteljica kretala 30 - 40 km/h, a tuenik 80 km/h kako su sudionici u postupku naveli. Nakon ponovno odrane rasprave u odsutnosti uredno pozvanog tuitelja (u roku odreenom izmeu dostave poziva i samog roita, punomonik tuenika je dostavio podnesak kojim moli sud da roite odri u njegovoj odsutnosti) i nakon to je tuiteljica snizila tubeni zahtjev33, a dokazni postupak dovren, glavna rasprava je zakljuena i doneseno je rjeenje da e se glavna odluka objaviti u roku od petnaest dana od zakljuenja glavne rasprave. Inae, pravilo je da se presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje odmah nakon zakljuenja glavne rasprave. Naime, u tim sporovima sud ne bi smio odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne rasprave i u tom roku odrati roite na kojem bi objavio presudu (l. 335. st. 4.), ve bi uvijek bio duan presudu donijeti i javno objaviti nakon zakljuenja glavne rasprave . U tom se smislu sporovi male vrijednosti ne bi smatrali sloenijim predmetima. Takoer, u ovom sluaju nije odrano pripremno roite koje je obavezno u postupcima o sporovima male vrijednosti. Na tom roitu sud moe donositi sve odluke koje moe donijeti i na glavnoj raspravi. Iz svega navedenoga zakljuujem da u sporu nailazimo i na sporne i na nesporne injenice. Naime tuenik u odgovoru na tubu je priznao svoju pasivnu legitimaciju te sam tetni dogaaj, ali je osporio svoju odgovornost. Time je izriito pisanim putem priznao te injenice koje su postale nesporne i postalo ih je suvino dokazivati. Meutim, bilo je potrebno dokazati da li je tehniki mogue da je do tetnog dogaaja dolo kako je navedeno u tubi te da li je opravdana visina tete koju tuiteljica potrauje budui da je te injenine navode tuenik osporio u pisanom odgovoru na tubu. Zato je sud i donio rjeenje kojim nalae vjetaenje. Samim time sud je ispravno vodio glavnu raspravu raspravljajui samo sporne injenice i izvodivi dokaze samo u vezi tih injenica. to se tie materijalnog prava, sud je ispravno u predmetnom sporu primijenio Zakon o obveznim odnosima i pravno kvalificirao sluaj kao naknadu tete. Iako je tuiteljica ve u tubi navela da se njen tubeni zahtjev odnosi na naknadu tete, ta njena pravna ocjena
Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvoenje nije poloeno, rjeenjem e naloiti stranci da u roku osam dana odreenu svotu plati svjedoku ili vjetaku. 32 l .278. ZPP-a 33 Ved sam napomenula da se ne radi o preinaci tube

zahtjeva pravno ne obvezuje sud (Iura novit curia34). Tuiteljiina pravna ocjena spada u poeljni, fakultativni sadraj tube.35

11. Doneenje prvostupanjske sudske odluke

Donijeti presudu znai odrediti njen sadraj, izrei odluku o osnovanosti tubenog zahtjeva. Naelo neposrednosti nalae da presudu donese onaj sudac koji je sudjelovao u postupku na glavnoj raspravi te da se donese presuda odmah po zakljuenju glavne rasprave. U ovom sluaju odstupilo se je od posljednjeg navedenoga. Naime, zbog sloenosti predmeta u kojemu treba odluiti sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne rasprave.36 Ve sam napomenula da prema noveli ZPP-a iz 2008. godine u postupcima o sporovima male vrijednosti presuda se mora donijeti odmah po zakljuenju glavne rasprave. Sukladno lanku 466. st. 1., danas bi u ovoj pravnoj stvari trebalo tako postupiti. U ovom predmetu, sud je zakazao roite za objavu presude na koju nitko od strane tuenika i tuitelja nije pristupio. Unato tome roite je odrano gdje je sudac javno proitao izreku presude.37 Nakon toga u sljedeih 30 dana, a temeljem lanka 337. ZPP-a, sud je pisano izradio i dostavio presudu strankama zajedno s uputom o pravnom lijeku. Poto u ovom sluaju sudac je objavio presudu i rjeenje, od toga momenta on je bio i vezan za svoje odluke. Prema strankama presuda ima uinak tek od dana kada im je dostavljena. U uvodu38 presude i rjeenja naznaeno je da se presuda i rjeenje donosi u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca te ime, prezime i prebivalite tuiteljice, naziv i sjedite tuenika, njihovih punomonika, kratku oznaku predmeta spora (radi naknade tete), naveden je dan zakljuenja glavne rasprave te je navedeno da je na zakljuenju glavne rasprave prisustvovao samo punomonik tuiteljice te je na kraju naznaen datum kada je donesena presuda. Izreka39 kao glavni dio presude sadrava odluku o prihvaanju zahtjeva tuiteljice glede glavne stvari. Glede sporednih potraivanja, tuiteljica nije uspjela u neznatnom dijelu. Naime, odbijen je tubeni zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosueni iznos od dana nesree pa do donoenja presude. Naznaen je rok za dobrovoljno ispunjenje od petnaest dana. Danas, prema noveli, bi taj rok trebao biti osam dana. Takoer, doneseno je rjeenje kojim se punomoeniku tuiteljice djelomino priznaje troak javnog prijevoza i izbivanja iz kancelarije na teret dravnog
34 35

Sud poznaje pravo. l. 186. st. 3. ZPP-a 36 Rok je instruktivan (prekoraenje ne dovodi ni do kakvih procesnih posljedica) 37 l. 335. st.3. ZPP-a 38 l. 338. St. 2. ZPP-a 39 l. 338. st. 3. ZPP-a

prorauna. Budui da je djelomino odbijen prijedlog punomoenika, rjeenje je takoer obrazloeno. U obrazloenju40 su navedeni zahtjevi stranaka i injenini navodi na kojima se ti zahtjevi zasnivaju. Iz obrazloenja se vidi kako je sud pravilno utvrivao sporne injenice i koje je odredbe materijalnog prava primijenio odluujui o zahtjevu stranaka. Navedeno je zato je prihvatio nalaz i miljenje vjetaka te kako je ocijenio iskaz svjedoka i tuiteljice. Savjesno i briljivo je ocijenio dokazne prijedloge. Na kraju presude se nalazi uputa o pravnom lijeku. S obzirom na sadraj pravne zatite koja se prua, presuda je kondemnatorna.41 S obzirom na postupak koji je prethodio donoenju presude, ona je kontradiktorna jer je donesena nakon raspravljanja stranaka pred sudom. S obzirom na dio zahtijeva o kojem se odluuje, radi se o potpunoj i konanoj presudi jer je odlueno o svim zahtjevima koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja.

12. Trokovi postupka

Drava ne prua besplatnu pravnu zatitu strankama na podruju graanskog pravosua. Tako su stranke dune unaprijed podmirivati trokove prouzrokovane svojim radnjama u parnici.42Sukladno tome, stranke su unaprijed trebale predujmiti potreban iznos za obavljanje uviaja, vjetaenja i rekonstrukcije. Prema naelu causae trokove nosi stranka koja je u parnici pretrpjela neuspjeh.43 Prema odredbama lanka 154.st.3. ZPP-a sud moe odluiti da jedna stranka nadoknadi sve trokove koje je protivna stranka imala ako protivna stanka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni trokovi. Odluka o troku u ovom sluaju upravo se temelji na toj odredbi ZPP-a. Naime, tubeni zahtjev tuiteljice je usvojen u cijelosti u pogledu glavnog zahtjeva, dok tubeni zahtjev za isplatu zateznih kamata na glavnicu (sporedno potraivanje) usvojen je od dana donoenja presude, a ne od prvog slijedeeg dana kada se je dogodila prometna nezgoda.44 Shodno tome, tuenik mora tuiteljici nadoknaditi sve parnine trokove po naelu odgovornosti za uspjeh (naelo causae).45
40 41

l. 338. st. 4. ZPP-a U sluaju da je tubeni zahtjev odbijen kao neosnovan, radilo bi se o negativnoj deklaratornoj presudi. 42 l. 152. ZPP-a 43 detaljnije pogledati l. 154. ZPP-a 44 Sukladno l.29. i l.1089. st. 2. ZOO-a jer je tek donoenjem ove presude utvrena visina nastale tete
45

Prema naelu causae duan je snositi svoje trokove i nadoknaditi trokove protivniku onaj koji je svojim dranjem prije i izvan parnice doveo do potrebe da se parnica vodi, koji je prouzrokovao parnicu, koji joj je dao povoda povredom subjektivnih prava pa je zbog toga izgubio parnicu. Izgubio je parnicu onaj kome je sud uskratio pravnu zatitu (detaljnije vidjeti Dika Mihajlo, Triva Sinia, Graansko parnino procesno pravo Narodne novine, Zagreb, 2004 , 467 468.)

Budui da je u ovom sluaju dolo do svrsihodne delegacije nadlenosti temeljem l. 10. st. 2. i 3. Zakona o sudovima, istim lankom st. 5. propisano je da u tim sluajevima strankama i njihovim punomonicima pripada pravo na naknadu trokova javnog prijevoza i naknada trokova prijevoza odreenog Odvjetnikom tarifom. Tako su punomoniku tuiteljice priznati trokovi izbivanja iz kancelarije i trokovi prijevoza. Ti troovi nadoknauju se iz dravnog prorauna.

13. Pravni lijekovi

U donesenoj presudi stoji uputa o pravnom lijeku. Navodi se da nezadovoljna stranka ima pravo albe u roku od petnaest dana46 od dana primitka presude upanijskom sudu u Vinkovcima. U postupcima u sporovima male vrijednosti taj rok inae iznosi osam dana.47 Iako u ovom sluaju ne postoje nikakva ogranienja glede razloga zbog kojih se moe podnijeti alba jer se u biti radi o redovnom parninom postupku. Danas, budui da bi se radilo o postupku u sporu male vrijednosti, alba bi se mogla podnijeti samo zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka (i to ne svih) te zbog pogrene primjene materijalnog prava. Preciznije, mogla bi se podnijeti iz razloga iz l. 354. stavka 2. toke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10., 11. Dakle, ne bi se mogla podnijeti ako je sud u povodu prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno ili mjesno nadlean, ako je protivno odredbama Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slui svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, ako je presudom prekoraen tubeni zahtjev, ako je odlueno u povodu nepravodobno podnesene tube te ako prije podnoenja tube nije proveden zakonom predvieni postupak mirnog ili drugaijeg ostvarivanja prava. O albi protiv presude u sporovima male vrijednosti odluuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Protekom roka od 8 dana za ulaganje albe, a nijedna stranka ne uloi albu ili se stranke odreknu prava na albu, nastupa pravomonost presude 48te se ona moe pobijati samo izvanrednim pravnim lijekovima. Znaajnija je novost da je doputena izvanredna revizija49, i to samo ako je drugostupanjski sud u izreci svoje presude odredio da je revizija protiv nje doputena. Mogue je traiti i ponavljanje postupka, no postoji jedna razlika u odnosu na redovan parnini postupak. Nove injenice na temelju kojih se trai ponavljanje postupka mogu biti samo injenice koje su nastale do zakljuenja prethodnog postupka jer se u postupku u sporovima male vrijednosti mogu iznijeti samo injenice koje su nastale do toga momenta. Glede pobijanja rjeenja, doputena je posebna alba samo protiv rjeenja kojim se zavrava postupak.50
46 47

Rok je zakonski ( l. 348. st. 1. ZPP-a), neproduivi, peremptorni, procesni. l. 467. st. 3. 48 Za moment pravomodnosti u ovim postupcima mjerodavan je moment zakljuenja prethodnog postupka 49 l. 382. st. 2. ZPP-a 50 l. 462. st. 1. ZPP-a

Doneseno rjeenje u ovom sluaju ima znaenje meritornog rjeenja kojim se postupak zavrava pa bi bila doputena posebna alba.

14. Zakljuak

Smatram da novelom 2008. izmijenjena procedura u sporovima male vrijednosti e pridonijeti opoj funkcionalizaciji, pojednostavljenju i ubrzanju postupka u tim sporovima. Tome osobito pridonosi ogranienje mogunosti iznoenja novota tijekom prvostupanjskog postupka te razdvajanja toga postupka na dvije posebne funkcionalne cjeline. Treba uzeti da se i uvoenjem tzv. izvanredne revizije poveala opa razina pravne sigurnosti u malinom segmentu sudovanja.

16. Literatura 1. L. Belani, Obvezna osiguranja od odgovornosti izvan djelatnosti prometa i prijevoza Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 1 2. Dika, Triva: Graansko parnino procesno pravo, dvadeseto izdanje, 2004. 3. Dika, Novelirani postupak u sporovima male vrijednosti Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 1 4. Pravomono okonan spis iz arhive Opinskog suda u Krievcima 5. Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05. i 41/08.) 6. Zakon o parninom postupku ( NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11) 7. Zakon o sudovima (NN 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 116/10, 122/10, 27/11, 57/11, 130/11)