: SALCUTA KULTURA: Zajedno sa Gumelnica kulturom pripada karpatsko-balkanskom kompleksu tzv.

grafitirane keramike koja se dobrim dijelom razvija na supstratu Bojan kulture. Sve do pred kraj kulture je mirno razdoblje, a tada se poinje granati u dva smjera zbog vanjskih utjecaja (pritisak ernavoda kulture . !inanska kultura je u odnosu na kompleks s gra"itiranom keramikom ve# na izdisaju. $jen teritorij se smanjuje, povlai se u centralnu Srbiju. % tipolo&kom smislu, ornamentalnom pogledu ona se razrgra'uje. $a istoku izumiru kasnoneolitske kulture (imini (ju)na Grka , *arisa i slijedi bronano doba +geje. $a zapadu, -utmirska kultura je paralelna s !inanskom. . ona se razgra'uje (crnoglaana kanelirana keramika, spiraloidna i spiralna keramika, trakasti ukrasni sustav . $a jadranskom prostoru se /varska kultura pretvara u bezlian izraz.0a kultura ostaje prepoznatljiva samo po tehnolo&kim svojstvima keramike. ernavoda ...-+zero polazi prema 1lteniji i 0ransilvaniji, pod njenim pritiskom Salcuta kre#e prema jugu, preko ovog malog dijela istone Srbije koji im ve# pripada kre#u 2oravom i !ardarom i nailaze na prazan prostor (nema vi&e vinanske . Salcuta .! i Gumelnita ( se spu&taju ju)no i to utjee na "ormiranje -ubanj-/um i 3uplevec i -akarno Gumno kompleksa. Sa podruja 4osova skupine kre#u prema 5lbaniji i 6.Gori (2ali7-0ren kultura nositelj ranoeneolitskog razvoja . (ijelom iz 6.Gore, dijelom iz 5lbanije &iri se ukra&avanje kaneliranjem u /ercegovinu (kraj neolita . Odlika keramike: 8 gra"itirana keramika (jednostavne linije ukra&avanja 8 crusted slikana keramika (namaz nane&en poslije peenja9 koji se lako otire9 povr&ina je mat boje 8 crnoglaana keramika (gotovo polirana Vodei oblici: 8 pehari ili askosi sa dvije masivne trakaste dr&ke koje ne prelaze obod Ornamentalni sustav je slian gumelnica kulturi (pravolinijski motivi

> lastika: 8 esti su ko&tani idoli !atacija: 8 visoka kronologija, oko ;<== 8 niska kronologija, >?==->===

; "U#$L%&CA: 4ultura je otkrivena :@>? (Aan $estor . Srodna je i usporedna sa Salcutom, ve#im dijelom i mla'om !inom. 2atino joj je podruje u 1lteniji od kuda se &iri na !la&ku, (obru'u, 0rakiju i dio 2oldavije. Bazvija se na osnovama Bojan (1ltenija, 0rakija , Cucuteni' tri(olje (2oldavija , )aman*ia ((obru'a , te 2arica kulture. Co&to sve te kulture ne&to doprinose koriste se razni kompozitni nazivi., 5ldeni-Gumelnita-4od)adermen-4aranovo !.. Ra+vojni stu(njevi: -erciu Gumelnica 5-(, a (umitrescu :-D 8 Sva su naselja tipa tell, zbijena, debele uslojenosti &to je posljedica dugotrajnijeg boravka, rodovsko grupiranih pravokutnih ili kvadratnih zgrada neolitskog naslije'a (na'eni su i glineni modeli, pa se naga'a o postojanju sveti&ta . %tvr'enost se javlja rijetko (&to ukazuje na prodore prvih valova .ndoevropljana koji su krenuli prema zapadu (marinpoljski tip, (ecia 2urusului, )ezla u obliku konjske glave, schnur, kremeni no)evi etc , to jo& uvijek nije prava seoba .ndoevropljana. .

model hrama

8 "lavni lokaliteti: Gumelnica, !idra, !arna, 0angiru, Stoiani, 4aranovo .!... 8 . pokapanje je u neolitskom naslije'u9 zgrena inhumacija sa prilozima. 8 Crivreda je stabilna &to je neolitska tradicija, tu se vidi povezanost neolit-eneolit iako se vidi postupna prevaga stoarstva nad zemljoradnjom E lov, ribolov, sakupljanje plodova. $agla&ena je i uloga metalurgije (masivne alatke .

D Keramika: 8 naje&#e su to bikonine zdjele s prstenastim i ukra&enim vratom i gornjim konusom, te nagla&enim trbuhom. % prvim "azama je popularno kaneliranje, a kasnije slikanje, ali ne zemljanom nego gra"itnom bojom (pravocrtni "rizovi 8 popularni su i askosi sa dvije trakaste, masivne ruke koje naje&#e idu od oboda, sa bikoninim donjim dijelom, te le)e#e posude. 8 javljaju se i kru)noFkvadratni ukra&eni poklopci (sredi&te se nagla&ava posebnim kvadratnim poljem , antropomor"ne i zoomor"ne posude, ko&tani idoli kao i "iguralna plastika srodna vinanskoj (dodiri sa vinanskom su vjerojatno na podruju 0ransilvanije9 Gumelnica je sa svojim "azama : i > paralelna !ini Clonik : i > 8 stralucido (straluido , uglaani ornament koji se razikuje od ostatka posude9 karakteristian je za Gumelnica kulturu i javlja se bez obzira da li je posuda uglaana ili grube povr&ine. 4arakteristian je za "aze >-D, dok je u prvoj ukra&avanje kaneliranjem. 8 karakteristino je i kombiniranje slikanja gra"itom i trakastih ornamenata ispunjenih &upljim tokama

#etal: 8 od brojnih metalnih predmeta istiu se sjekire-eki#i tipa !idra (o&tar prijelom izme'u tupog i o&trog dijela9 proizvode se od prijelaza 5 na - stupanj te igle sa spiralnom glavicom.

J VAR%A KULTURA vezana uz uski pojas 6rnomorske obale nastaje nakon Sava-/amandjia kulture (od kraja ranog eneolita nalazi&ta, !arna, (evnja, (urankulak kultura pokazuje niz svojstava po kojima se povezuje sa Gumelnita kulturom (gra"itirana keramika nalazi&te (urankulak (nekropola i naselje koje je postojalo <== godina i koje je svoj zaetak imalo u kulturi /amandjia. $ekropola ima preko :>== grobova i na njima se jasno vide sve promjene u pogrebnim ritusima. -rojni zlatni i bakreni predmeti, te izra'evine od spondGlusa svjedoe o razvijenoj trgovini. 1 velikom napretku ekonomije, tehnologije i kulture svjedoe i monumentalne kamene ku#e za stanovanje, od kojih su neke na dva kata. 1sim u (urankulaku kamena arhitektura (koja se razvija od kraja /amangia kulture ustanovljena je i na lokalitetu Suvorovo. Coseban znaaj ima nekropola Varna (otkrivena :@H>. god. sa <: grobom, i koja osim ve#eg broja praznih grobova ima i nekoliko skupina izuzetno bogatih ukopa. Crvu skupinu ini IsimboliniI grobovi bez pokopa. 1vdje treba izdvojiti ; groba sa glinenim relje"nim maskama sa predstavom lica u prirodnoj veliini (maske nisu peene , sa apliciranim zlatnim ukrasima na mjestu oiju, jagodinih kostiju, nosa i gornje usne, te sa dijademom na elu i vi&e ukosnih kariica iznad u&iju (str. :==, :=> . Grobovi su vjerojatno odraz visoke religijske svijesti populacije (mogu#e da su maske zapravo prikazi bo)anstava 1statak ove skupine ine tako'er simboline grobne jame sa velikim brojem priloga ukrasnog i statusnog znaenja. % njima se prona&lo oko >=== predmeta, masivne zlatne lijevane narukvice (str. @?, :=: , perlice, bakrene sjekire (str. ::>, ::; kamene i zlatne sjekire sa zlatnom dr&kom od vi&e cilindrinih segmenata (str. :=<, ::= , dijademe (str. :=: , antropomor"ni ko&tani idoli (str. ::?, ::@ , iskucane predstave bovida (str. @>, @D, @J , zagonetni glistoliki predmeti (sl. := , zlatni "alusi (str. :=D , konveksne aplike (str. :=J spiraloidni &tapovi i nakit tipa Salte *eone (tanke zlatne trake, str.@= .... .skucane predstave bovida se ve)u uz kult stoke (brojni primjerci iskucane glave bika , a zanimljivi su i nalazi zlatnih astragala (str. :=D koji su na stranama dobro ispolirani i vjerojatno su namjenjeni za igru. 2arijanovi# smatra da su vjerojatno u pitanju simbolini pokopi, a da dijadema predstavlja odre'eni dru&tveni polo)aj. 1vi grobovi po .vanovu nisu kenota"i jer ih je previ&e (oko ;=K svih grobova->J grobova .

? (rugu skupinu ine obini pokopi sa malo priloga (zlatni antropomor"ni prilozi (str. @H , spondilske rukavice (str. ::H, ::< , kremeni no)evi, sjekire-eki#i tipa !idra (kratki deki#asti zadnji dio, i izdu)eni sjekirasti, prednji dio , dlijeta, kljunaste i ne"unkcionalne sjekire (str. ::> ... Cokap je vezan uz inhumaciju i to u dva oblika, ispru)eni polo)aj na le'ima i hocker polo)aj (zgrenci . Zlatni predmeti su se radili kovanjem i kasnije su polirani sa pijeskom i ko)om i dosta mali premeti pokazuju visoko zlatarsko umije#e. 4amena sjekira u simbolinom grobu je imala dr&ku od drveta koja je bila presvuena sa zlatnim cilindrima. Zanimljivo je da o&tri dio sjekire ne pokazuje nikakve tragove upotrebe, dok su tragovi struganja uz kamenu povr&inu prona'eni na donjem dijelu dr&ke, pa se mo)e zakljuiti da ovdje nije samo rije o ukra&enoj sjekiri, nego o simbolu mo#i koji se upotrebljavao kao )ezlo. %z jednu od zlatnih sjekira prona'eni je i objekt nejasne namjene (str. ::= , koji je vjerojatno bio povezan sa sjekirom)ezlom. Zlatni antropomor"ni prilozi (str. @H,:=H se tako'er ve)u uz kultne namjene. Smatra se da predstavljaju ili ljudsko lice ili tijelo, da su idoli ili amuleti.. 3to se tie bakrenih nalaza prona'en je velik broj svih vrsta alatki. ak je i jedini vrh koplja u A. +uropi prona'en na !arni. Zanimljiv je jedinstveni primjer sjekire koja nije imala "unkcionalnu vrijednost (str. ::> . 2ali broj bakrenog nakita (prstenje, narukvica, ukosnica je posljedica pre"eriranja zlata kao materijala za izradu nakita. % mnogim se grobovima prona&lo i kremenog oru'a, ve#inom no)eva. $eki od njih su dugi i preko D= cm, &to ih ini nespretnim za upotrebu, i vjerojatno su samo pokazatelj mogu#nosti kremene industrije. 2aleni broj kremenog oru'a je prouzrokovan kori&tenjem bakra za izradu alatki. % jednom je IsimbolinomI grobu prona'en i mramorni rog u koji je stavljeno nekoliko zlatnih perli. !a)an detalj na rogu je ukras crvenom bojom oko otvora (str. ::D . Crona'eni su ko&tane igle sa gornjim dijelom koji zavr&ava u obliku volute i ko&tani idoli (na mramorni idol su bile privr&#ene i zlatne aplikacije, &to govori o velikom &tovanju tih idola, str. ::? . Crona'en je i donji dio )enske statue (str. :>? Zanimljiv je i podatak da je vrlo velik broj perli izra'en od vrste spondilusa koje nema na 6rnom moru, nego je spondilus morao biti uvezen sa 2editerana, pa to govori i o trgovakim vezama. 4eramika predstavlja va)an dio inventara grobova. Gotovo da nema groba gdje nije bila neka posuda. $o posude su ve#inom lo&e kvalitete i ukrasa. 4ako je malo vjerovatno da

H populacija !arne nije poznavala dobru obradu posu'a, razlog je vjerovatno bio njihova namjena (grobni prilozi . 1ne su se u grob stavljale ili nepeene, ili samo su&ene, u svakom sluaju odvajane od ostalog posu'a prije zavr&ne "aze, pa se umjetniki domet lonarstva nije primjenio na njima. 1ne posude koje su se sauvale su ukra&ene geometrijskim ukrasima ra'enim gra"itnom ili crvenom mineralnom bojom. 4ao pravilo se ukra&ava gornji dio posude ili unutra&nja strana plitkih zdjela i plitica. (vije keramike posude izdvajaju se od ostalih. 1no &to je jedinstveno kod njih je ukras koji je izveden u zlatu (str. :>; .

< KULTUR$ U BU"ARSKO, & RU#U%,SKO,: Sultana .ailava, Gradistea 0angiru, 6arcioarle !idra, 5ldeni, Stoiani, 4od)adermen, 4aranovo !., 1varovo kompleks 4od)adermen-Gumelnita-4aranovo !.. % periodizaciji te kulture postoje ; "aze, 5: L Gumelnita (paralelna sa 6ucuteni 5; 5> L Sultana -: L .ailava (5ilava na podruju Bumunjske na stvaranje 4G4 !. kompleksa utjecala je -ojan kultura (na podruju !la&ke na stvaranje 5ldeni i Stoiani dijela kompleksa utjee Cetresti kultura , dok su na prostoru -ugarske to kulture 2arica i Coljanica. naseobine su tipa tell na visokim rjenim terasama i otocima, a za razliku od kasnog neolita ovo su naselja sa "orti"ikacijskim objektima (nasipi, palisade, rovovi , zbog velikog pritiska nadolaze#ih populacija. $aselja su prete)no ovalnog (na podruju -ugarske etvrtastog oblika, sa objektima grupiranim u tzv. kvartove (Bumunjska . % -ugarskoj (Coljanica, 1varevo prevladava prava urbanistika koncepcija gdje objekti stoje u pravilnim odnosima, sa komunikacijama pod @=. $astambe su bile velike (neke i dvokatne , a o izgledu na govore mnogi glineni modeli. Za neke modele se smatra da predstavljaju sveti&ta (1varevo i Coljanica Keramika: zdjele istih bikoninih oblika sa prstenastim vratom, poklopci, askosi motivi su geometrijski, ili pravocrtni ili spiralni ukra&ava se gra"itom, bojom, urezivanjem i kaneliranjem antropomor"noFzoomor"ni oblici plastike, na )ivotinjsko tijelo je aplicirana ljudska glava est je i hipertro"irani trbuh kod statua realistini prikazi glave (bez tijela plastika se radi od terakote, kosti ili mramora

4od)adermen

oka(anje: zgreni polo)aj sa razliitim vrstama priloga (nakit, oru'e i keramika esti su parcijalni pokopi (samo lubanje za 4aranovo !. je karakteristika da su nekropole uvijek zapadno od samog naselja, a pokojnici su uvijek na lijevoj strani sa glavom orijentiranom prema istoku #AR&CA: na prostoru A. -ugarske (sliv rijeke 2arica proiza&la je najvjerojatnije iz kulture !eselinovo (kasni neolit razvijen je ornamentalni sustav koji je izveden zonalno, urezivanje dosta slo)enih geometrijskih motiva sa inkrustracijom KARA%OVO V nastaje u 0rakiji nakon kulture 2arica. % toj su regiji registrirani najstariji rudnici bakra 4aranovo !, 5zmashka, 2ariza, 4irilovo, Munazite... i dalje se naseljavaju tellovi, ali zbog brzog pove#anja populacije, nastaju i nova naselja ukrasi keramike, prevladavaju urezani ornamenti sa bijelom inkrustracijom9 prostor izme'u motiva je ispunjen crvenom bojom. (ominantni su linearni motivi !&K&L&TAS)'SLAT&%O: razvija se u AZ -ugarskoj, oko rijeke Strume, a &iri se i na S Grku Slatino, -ulgarchevo, Strumsko, Sitagri ..., Caradisos najbolje je dokumentirana na lokalitetu Slatino karakteristine su am"ore sa plosnatim rukama i tanjuri na visokoj nozi

:= dva objekta svjedoe o poznavanju astronomije, model pe#i sa ruicom u obliku "alusa, na postamentu oko kojega su grupirani razliiti znakovi, &to vjerovatno predstavlja kalendar, kao i glineni, vretenasti vertebrum sa prikazima !elikog medvjeda i Sjevernjae

"RA!$S)%&-A ."RA!$/%&CA0 "ormirana na podruju SZ -ugarske istovremena sa kulturom 2alo 4aranovo. Starija "aza odgovara kulturi -renica, a mla'a kulturi Gradec ve#ina naselja su jednoslojna (Gradeshniza, 4rakra , ali su kori&teni i tellovi (1kol-glava, -renitza... u svojim istonim dijelovima ova je kulura u dodiru sa kulturom !adastra (Bumunjska tipine su velike antropomor"ne posude, kao i brojni antropomor"ni i zoomor"ni prikazi na )rtvenicima, dr&kama,... 0ako'er je kultura poznata po keramikim tanjurima sa urezanim znakovima, koje neki znanstvenici tumae kao pismo za stariju "azu karakteristini su urezani ornamenti meandra, a za mla'u spiralni motivi esto inkrustrirani sa bijelom ili crvenom bojom. NNN .
OL,A%&CA0

OL1A%&-A

S. -ugarska rani +neolit naselja na tom podruju su kvadratnog oblika i ogra'ena palisadama u ovoj kulturi dominiraju cilindrino-konine posude, koje su ukra&ene gra"itom kao i sa crvenom i bijelom inkrustracijom esto kombiniranom sa vodoravnim )lijebljenjem. SAVA .CR%O#ORSKO
O!RU2,$0

prvi tellovi na ovom prostoru nastaju tijekom ranog eneolita kada na tom podruju nastaje kultura Sava koja se razvija pod utjecajem kultura 2arica i Coljanica

:: tellovi Sava, Zonevo... tipino za ovu kulturu je ukras sastavljen od grupe paralelnih urezanih linija inkrustriranih sa bijelom bojom, tvore#i kutne motive. 1vakav nain ukrasa je prihva#en i od kulture /amangia, od koje je Sava preuzela ukra&avanje sa urezanim ili )igosanim trokutima koji okru)uju centralni motiv. (/amangia kultura nastaje u srednjem neolitu na podruju (obru'e

2islioc, /amangia

ROBL$#&

$a kraju neolitskog razdoblja pojavile su se dva etnokulturolo&ka kompleksa. Crvi je poznat po imenu 4odjadrmen (S. -ugarska -Gumelnita (2untenija -4aranovo !. (0rakija . 4ompleks je otkriven na brojnim tellovima (1vcharovo, Coljanica, 4aranovo, 5zmashka, +zero... , i nekropolama (!iniza, 1murtag... . % keramici dominiraju bikonini oblici kao i askosi. Cove#ava se broj bakrenog oru'a, a pojavljuju se i masivne kremene sjekire. Crocvjetala je i idoloplastika koja je ra'ena od raznih materijala (terakota, kost, mramor, zlato... . 5ntropomor"ne i zoomor"ne posude se koriste za ritualne svrhe (iako su svi ovi religijski objekti prona'eni i u susjednim kulturama (!arna i 4rivodol oni su najbrojniji i najljep&i u 4G4 !. kompleksu. (rugi kompleks je 4rivodol-Salkuca--ubanj-/um. Za razliku od ostatka -ugarske, na podruju 4rivodol kulture nisu se naseljavali tellovi, a naselja se nalaze na visokim i za&ti#enim podrujima (4rivodol, Cekljuk-1kol Glava, Sadovez... . Aedino su iznimka prostori dodira ovog kompleksa sa 4G4 kompleksom, gdje su prona'eni tellovi sa mije&anom keramikom oba kompleksa. 1d ukrasa dominira pozitivni NNN, a u drugoj polovici razvoja pojavljuje se slikanje sa crvenom i )utom bojom.

:> -3 #ARKOV&4: %$K&

ROBL$#& "$%$-$ & RA-VO,A LAS&%,SK$ KULTUR$ SA OS$B%&#

OSVRTO# %A BA%&,SKU & KOR!U%SKU R$"&,U

8 keramika Stichband, datirana u kasni horizont lengGelskih kultura ($itra--rodzanG i *udanice . 1d Stichband keramike lasinjska kultura preuzima osnovni nain ukra&avanja, ukra&avanje bockanjem, zarezivanjem i mo)da )igosanjem u razliitim nizovima. 8 budu#i da u cijeloj lasinjskoj keramogra"iji nema pouzdanih badenskih elemenata, 2arkovi# smatra da cijeloj badenskoj kulturi prethodi cijela lasinjska kultura, kao i jedan dio Betz-GajarG kulture. 8 lasinjska kultura je nedvojbeno starija i od vuedolske i kostolake 8 u ovom smislu razmatra se i problem geneze lasinjske kulture. 4ako je u zap. 2a'arskoj dokazano lasinjska kultura ne slijedi *engGel ZengovarkonG nego *engGel ... "azu ($itra-rodzanG . % kontinentalnoj Sloveniji ona slijedi nakon alpsko-lngGeske kulture. 8 dokaze o utjecaju hvarsko-lisii#ke kulture na lasinjsku nalazimo na nekoliko lokaliteta (akovec kod Aosipdola, *asinja... . 8 2arkovi# smatra i da je butmirska kultura mogla utjecati na lasinjsku kulturu (plastine spirale S, luna i vertikalna plastina rebra...

:; A3 B$%AC: O O!%OS&#A VU2$!OLSK$ & KOSTOLA2K$ "RU

$

4ostolaku grupu je kao posebnu cjelinu izdvojio !ladimir 2iloji#. 1n je oznaio neke osnovne karakteristike te grupe (niske zdjele kao novi oblik i Frchenstich kao osnovnu ornamentalnu tehniku , te ukazao na bliskost coto"eni i kostolake kulture. Gara&anin je sasvim dobro uoio vezu badenske i kostolake grupe pa stoga i govori o badensko-kostolakoj grupi u Srbiji, smatraju#i da ista kostolaka i ne postoji, &to se pokazalo krivo, jer su isti kostolaki slojevi prona'eni na lokalitetu Civnica kod 1d)aka (prvi lokalitet na kojem su prona'eni . (o dodira izme'u kostolake i vuledolske dolazilo je samo u panonskoj regiji, a i ovdje se radi o sjevernim nalazi&tima koja su smje&tena u dolini (unava. Crostor izme'u Save i (unava je bio jedan od osnovnih pravaca kretanja kostolakih skupina, a u isto vrijeme je na tom podruju postojala jaa koncentracija vuedolskih naselja, pa se kontakti nisu mogli izbje#i, no gledaju#i u cjelini odnosi ove dvije kulture nisu bili prisni niti prijateljski. % alpskoj podgrupi se ne primje#uju utjecaji kostolake kulture, jer su oni ondje nadomje&teni utjecajima zvonolikih pehara.

:D %&KOLA TAS&4: BA!$%SK& & VU2$!OLSK& KULTUR%& KO# sahranjivanje u vuedolskoj kulturi, :. sahranjivanje u zgrenom polo)aju u grobnim komorama >. sahranjivanje pod tumulima uz spaljivanje pokojnika i stavljanje ostataka u posudeurne ;. skeletno sahranjivanje pod tumulima u kovezima od kamenih ploa (samo u ju)nim oblastima u okviru jadranske zone
L$KS U

1U

:J T&S-A
OL"AR KULTURA

8 karakteriziraju je nalazi&ta tankog sloja (kratkotrajni boravak uvjetovan stoarstvom , a samo se u ju)nom dijelu kulture uz jednoslojna naselja, javljaju podjednako i naselja tipa tell (na teritoriju (ezk grupe . 8 posude uglavnom nisu ukra&ene, javlja se ukra&avanje naje&#e sa dvije paralelne istokane crte ili istokani oblik dijamanta, te vrlo rijetko i urezivanje 8 od zlatnih nalaza javlja se vrsta privjesaka od tankih kru)nih ploica lima sa dvije per"oracije (u&ice preko kojih je privjesak apliciran. 8 ukoliko su nekropola i naselje u blizini, tada je naje&#e naselje na jednoj, a nekropola na drugoj strani rijeke. Bazmjerno je ve#i broj naselja, nego nekropola, ali su nekropole ve#e. .z toga proizlazi da kada se neko naselje napusti, na nekropolu se i dalje pokopava. 8 grobovi su pravokutne jame i nemaju nikakvu konstrukciju. !lada poprilian red kod pokapanja, a primje#uje se i grupiranje u pravilne cjeline (obiteljske vezeNNN 8 Za ovu kulturu su karakteristine sjekire-eki#i. Stariji tip-!idra se poinje proizvoditi na poetku 0iszapolgar kulture, dok se mla'i tip-Clonik proizvodi od 0iszapolgar .. "aze. 8 datacija, ;?==F;J==-;;==F;>==

:? BO!RO"K$R$S-TUR KULTURA 8 ovo je vrijeme kad se zapa)aju prvi rezultati prekida sa neolitskim tradicijama. Zemljoradnja vi&e nije najznaajniji element ishrane. 8 u naseobinskom dijelu nema gotovo nikakve razlike od 0iszapolgar 8 kod pokapanja vlada jo& ve#i red. % )enskim grobovima se oko kukova stavljaju ogrlice od perli (krenjak , a uz glavu zlatni predmeti. % mu&kim grobovima se pola)e oru'e i oru)je i to naje&#e uz glavu 8 zlatni nalaz iz Crogara kod Zemuna koji predstavlja stiliziranu antropomor"nu, )ensku "iguru (-rukner misli da su utjecaji na takve "igure do&li sa istoka, slini nalazi od zlata i kamena na lokalitetima od istonog 2editerana, preko -ugarske i Bumunjske .

:H BA!$%SKA KULTURA 8 teorija o A. porijeklu ((imitrijevi#, 4aliz, 2iloji# . (osta hipotetina teza. 1na se obja&njavala nalazima kalupa za izlijevanje listolikih bode)a sa Sarva&a koji pokazuju utjecaje sa *emnosa, nalazima antropomor"nih urni iz 6entera kod 1zda koji se uspore'uju sa 0rojom .., te nalazima ku#a sa apsidnim zavr&etkom u !uedolu i Sarva&u koji pokazuju slinost sa ku#ama Bahmani kulture u 0esaliji. 4asnije se ispostavilo da kalupi sa Sarva&a pripadaju kostolakoj ili vuedolskoj kulturiNNN, urne podsje#aju na trojanske, ali ne previ&e i premali ih je broj, a nastambe sa apsidom su kostolake. !eliki problem ove teze je i &to nema usputnih postaja (naselja na migracionom putu. 8 elementi koji se ve)u uz stepske utjecaje (o&trobikonina pro"ilacija, polumjeseaste dr&ke, model kola... vezani su uz najstariji horizont L -oleraz 8 elementi koji pokazuju utjecaje iz Grke (apsidne ku#e vjerojatno potjeu od malih grupica preseljenog stanovni&tva koje je sudjelovalo u "ormiranju badenske kulture.

:< $%$OL&T: (redavanja 566678999* Uvod: Covijesne promjene odvijaju se kroz dva osnovna modela, : polaganim postupnim promjenama s lakim uspostavljanjem uzrono-posljedinih veza, lako se postavljaju razvojni nizovi > skokovite promjene rocesi bakreno* doba: : 2+05*.Z56.A5 > !+*.4+ +0$.4+ CB12A+$+ -oba teku paralelno, neovisno jedan o drugom no ipak se pro)imaju 2igracije traju :=== godina te je zavr&etkom ovog procesa promijenjena etnika slika evrope, kasnije se pojavljuju /etiti, Buminji ali i preci Grka, .lira 0raana ali i Bimljana i 4elta.. Za poetak uporabe bakra nu)na su dva uvjeta, : > povijesne okolnosti prirodne mogu#nosti

(o kraja neolita ve# su de"inirana sva kamena i kremena oru'a, a tehnike izrade (okresivanje i glaanje nisu mogle pru)iti ni&ta novo. 1ve tehnike su bile u neskladu sa sve ve#im zahtjevima kasnoneolitske populacije. Aavila se potreba za novim materijalom. -akar se sam nudio jer je uz zlato i )ivu jedini metal koji se u prirodi nalazi samorodan, bez predradnji potrebnih za izradu. Oksidne i sul:idne rude: kuprit, malahit i azurit ne tra)e predradnje. 2ogu se odmah eksploatirati. -akar se ne da okresivati ni glaati, ali se da oblikovati. Crvi poku&aj obrade je analogija neolitskim tehnikama9 ;ladno kovanje3 Sve spektralne i mehanogra"ske analize najranijeg bakra pokazuju da se radi o samorodnom bakru ili o bakru iz oksidnih ruda te da je obra'ivan kovanjem.(aljni razvoj tehnike obrade i&ao je prirodno, to(lo kovanje i taljenje3 Cuno va)niji od samog metalur&kog postupka je ono &to on donosi ekonomske i dru<tvene (romjene. 0radic.neolitska privreda (zemljoradnja, lov, ribolov, sakupljanje-dostupno je svim lanovima populacije . Za uporabu bakra je trebalo znati prepoznati nalazi&te do#i do rude i preraditi je,

:@ a to nisu znali svi lanovi zajedniceuvanje znanja ru&i ekonomsku i dru&tvenu strukturu iz neolitika..0a mala skupina ljudi zadr)ava proizvodnju, distribuciju i trgovinu, &to dovodi do velikih promjena u dru&tvenoj strukturi zajednice, ru&i se sustav vrijednosti, zakon ponude i potra)nje se mjenja. 4oncentriranje ekonomske mo#i na malom broju pojedinaca vode do davanja socijalnih privilegija tim pojedincima (&to dalje vodi do knezova u bronci, robovlasnikog dru&tva itd. $tni=ke (romjene 6entar tih promjena je 6rnomorsko (stepsko podruje od %krajine do 2and)urije nomadsko stoarstvo, zajednice na relativno niskom razvojnom stupnju u odnosu na neolitske populacije, ali ve# poznaju bakar. Creseljavanje prema zapadu uvjetovano klimatskim promjenama - su&e, te tra)enje novih le)i&ta bakra.. :.val seobe zahvatio je .stoni -alkan i Codunavlje. Aedan val potie drugi, pa imamo sukcesivne valove seoba od kraja ;. na po >. tis.. C145Z50+*A. 4B+05$A5, $ajizrazitiji pokazatelj ovih kretanja su, s(ec3bojne sjekire, sc;nur'keramika (utiskivanje niti u vla)nu glinu (oka(anje (od tumulima (uvrije)eno u stepskim podrujima

% isto vrijeme dok prodiru stepski utjecaji sa istoka, sa Cirinejskog poluotoka kre#e jedan val prema zapadu, prema istono alpskom prostoru Glockenbecher kultura (kultura zvonolikih pehara karakteriziraju je posude oblika okrenutog zvona, nazubljenog kotai#a i megalitski grobovi. Susret kulture zvonolikih pehara i stepskih naroda donio je brojne sukobe, no jo& nemamo dovoljno podataka za to. $iz uni&tenja uzokuje pomicanje preostalog stanovni&tva prema jugu -alkana. ukras ra'en pomo#u

>= $%$OL&T BAKR$%O !OBA )ALKOL&T&K $R&O! R&,$LA-A &- %$OL&TA U BRO%2A%O !OBA: Bazliiti nazivi su rezultat razliitih kriterija - potreba da se karakter razdoblja izrazi njegovim nazivom $+1*.0-produktivna privreda -promjene u karakteru proizvodnje sredstava(okresivanje ali i glaanje -slo)enija religiozna struktura -slo)enija dru&tvena struktura /5*41*.0.4-halkos E litos O bakar E kamen, rijetko se koristi samo kod bugarskih prapovj. %veo ga je 2elart9 "unkcionira u 5nadoliji9 to nije samo vrijeme koje podrazumijeva uporabu bakrenih predmeta nego vrijeme produ)etka tradicije i razvoja naselja koja #emo kasnije nazivati protourbanim i urbanim. C+B.1( CB.A+*5Z5 .Z $+1*.0.45 % -B1$5$1 (1-5-u evropskoj literaturi rijetko9 srpska i bugarska literatura (2.Gara&anin 9 eneolitik kao jedna kratkotrajna "aza prijelaza iz neolita u bronano doba(>:==F>>==-:<==bc +$+1*.0-$1!1 452+$1 (1-5-poku&ava se u prvi plan dovesti postojanje kontinuiteta izme'u neolita i eneolita. % "inalnom neolitu ima niz pojava koje #e se prenijeti u eneolit uz odre'enu trans"ormaciju9 postoje i kulture koje nastaju u eneolitu kao posljedica migracionih kretanja i nemaju ni&ta zajedniko s autohtonim kulturama9 kulture koje su nastale slo)enim preplitanjem izme'u autohtonih i doseljenih elemenata..dakle razlikuje tri grupe kultura. : .kulture iji se )ivot nastavlja-kontinuitet > .novonastale migracijama s istoka na zapad-potpuni diskontinuitet ; .mije&anjem autohtonih i novih elemenata-novi entitet -54B+$1 (1-5-inzistira na bakrenim izra'evinama i njihovim uvo'enjem u &iru uporabu pa se odre'uje prema tome koja je kultura eneolitska, a koja ne. Costoji velik broj kultura koje koriste bakar prije eneolita, 6atal /uGuk-?.ti sloj iz srednjeg neolita, /acilar slojevi @-? kasni neolit9 (imini-Sesklo mla'i neolit u 0esaliji, Bumunjska-predcucuteni kultura9 Budna Glava (rudnik vina vinanska-Clonik (ostava :.i >.-masivni bakreni predmeti , kultura , Gornja 0uzla9 lengGelska kultura nekropola -a&ateni. $eke eneolitske kulture nemaju u svom inventaru bakrene nalaze

>:

$R&O!&-AC&,A Sam naziv je konvencija, bitno je &ta se pod tim nazivom podrazumijeva. 6jelinu jednog razdoblja ine sve njegove komponente. Bazliiti kriteriji unose i probleme u periodizaciji pa jedna od prvih je ;= tih godina, )&L!$BRA%!, tri stupnja, u osnovi su bakreni predmeti, koristi termine eneolit i bakreno doba :."azaeneolit, upraba sitnih bakrenih predmeta (igle nakit >."azarano bakreno doba, uporaba masivnog bakrenog oru'a bez rupa za usa'ivanje ;."aza(uno .ra+vijeno0 bakreno doba, uporaba bakrenih sjekira sa otvorom za dr&ku 1va podjela nije poduprta stratigra"skim opa)anjima jer se sjekire s otvorom javljaju i ranije. 25P5BS45 i B%2%$AS45, bakreno doba-; stupnja -%G5BS45, D stupnja, rani, srednji, kasni eneolit i period prijelaza izme'u eneolita u bronano doba SB-.A5, Gara&anin /B!50S45-; periodni sustav, na Aadranu dvije "aze -*.S4. .S014, > B5Z!1A$5 S0%C$A5, rani i kasni eneolit Znai za eneolit va)i ; djelna podjela, ali uz uva)avanje regionalnih speci"inosti. A SOLUT%A KRO%OLO"&,A: 0ri metodolo&ka pristupa. : tzv.niska kronolo*ija se temelji na povezivanju s podrujima s preciznom i relativno sigurnom kronologijom (+geja, 2ala 5zija, +gipat 2iloji#, Gara&anin, -enac, 0kali#, (imitrijevi# (umjerena niska kronologija > visoka kronolo*ija se temelji na 6:D metodi - razlike oko :D==g.9 2elart, $eustupnG, 4ritar, Srejovi#, Aovanovi# !isoki datumi-ve#i datum-dublja starost $i)i datumi-manja starost ;J==(vis. ->:==(nisk. Niska kronologija: a Tartania-lokalitet vin. kulture u 0ransilvaniji, dosta rani 5-->, ploice sa piktogra"skim pismom usporedba sa Aerdet-naser u 2ezopotamiji

>> b c d 4alupi za listolike bode)e iz Sarva&a analogija sa Coliohmi na *emnosu 2inijska keramika u -ubnju -adenski nalazi na lokalitetu /agia 4osmos

.stina je negdje u sredini visoke i niske kronologije. +neolit poinje u drugoj polovini D tisu#lje#a i traje do > tisu#lje#a (oko ;J==->:==F>=== R$LAT&V%& KRO%OLO/K& RAS O%: 1kvir izme'u neolita i bronanog doba, vrijeme koje podrazumijeva paralelnu upotrebu bakrenih i kamenih arte"akata, pojavljuju se novi tipovi keramike i nova ornamentika, promjene u duhovnoj kulturi koje se mani"estiraju u nedostatku antropomor"ne plastike i novi nain pokapanja pod tumulima. 2ijenja se topogra"ija naselja naselja gradinskog tipa. % ekonomskom smislu &irenje proizvodne osnove, razvoj novih djelatnosti i njihova specijalizacija. niz implikacija na dru&tvenom planu, raspad neolitskih zajednica, nastajanje jezgra patrijahalnog rodovskog ure'enja, promjene u odnosu zemljoradnja-stoarstvo.

>; BAKR$%$ S,$K&R$ & OSTAL& BAKR$%& & -LAT%& %ALA-&: itanje rudarstva malo je podataka osim onih iz vinanske kulture sa lokaliteta Rudna "lava9 zelenkasta boja je indikator. Skida se humus do bakarne )ile, stvara se plat"orma koja slu)i za odlaganje iskopane rude, okvirno :J->=m dubine, :.J-> m &irine, ekspolatacija se nije obavljala o&trim predmetom nego masivnim maljevima (obluci vulkanskog porijekla koji na povr&ini imaju plitki )ljeb za koji se vezivao konop - taj malj se koristio kao klatno .% oknima su vidljivi i ostaci lo)enja-zagrijavanje i hla'enje od ega bakar puca pa ga je lak&e vaditi. 4eramika potvr'uje da se zaista radi o vinanskoj kulturi. Bazvoj tehnika kovanja, :.hladno kovanje >.toplo kovanje ;.tehnika lijevanja 0e&ko je re#i je li tipolo&ki razvoj bio potaknut tehnolo&kim razvojem ili obratno. prelazak na serijsku proizvodnju tehnika iskivanja ili tehnika izbijanja jezgre prije lijevanja9 na mjesto dr&ke ula)e se keramiki ep, zapoinje i uporaba kalupa od gline, nekad od mekog kamena. 4arpatsko-podunavska metalurgija bakra predstavlja lokalnu pojavu. 0reba li tu raunati sa jednim primarnim centrom ili je bilo vi&e centara, Balamar(0ransilvanija je lokalitet s najstarijim bakrenim nalazom, prizmatino &ilo izra'eno tehnikom hladnog kovanja. (kultura Cris-srednji neolit Anadolija sloj @ u 6atal /ujuku (stariji neolit Cernica u 0ransilvaniji9 nalazi bakrenih perli koje pripadaju poetku kulture Boian; istovremeni nalazi u (imini. &+voare & bakrena &ila etvrtastog presjeka, hladno kovanje, &ila s povijenom glavom i narukvice od uvijene )ice ("aza ucuteni ! Karbun bogata ostava (<== predmeta od kamena, mramora, &koljke9 masivna sjekira eki# od mramora, ali i DDD bakrena predmetauglavnom utilitarni predmeti, &ila itd., ali i masivna bakrena sjekira-eki# koja je u tipolo&kom smislu prenijela obrazac ove mramorne sjekire, preno&enje neolitskog okresivanja i glaanja na novi materijal kultura Tripolje 5

>D )orodnica (ist.Galicija, (njepar , @ sjekira sa kri)no postavljenim o&tricama, :

plosnata sjekira, : bakreni bode) sa dr&kom, bakrena dijadema ili ogrlica9 0ripolje -en*ovarkon> 2a'arska, nekropola lengGelske kulture, ;J= grobova, u oko :=K grobova bakrene perlice, prstenje, narukvicekasni neolitik ,evi<ovice lengGelska kultura Stari -amk>bakrena dlijeta, cilindrinim usadkom #ale Levare bakreni bode), sjekira sa kri)nim o&tricama, plosnata sjekira Br+esc Kuja?ski bakrene narukvice od spiralno uvijene )ice, perle, ogrlice Svi ovi nalazi pripadaju neolitskim kulturama &to dokazuje se bakar pojavljivao ve# u srednjemFkasnom neolitiku.0ada on jo& nema karakter privredne grane9 nema serijske proizvodnje nego se &iri petrogra"ska osnova. $ajve#i dio je izra'en tehnikom hladnog kovanja. !a)no je to da ovo dokazuje da se bakar u isto vrijeme poinje koristiti na raznim mjestima i to je odgovor da li ima : ili vi&e centara. BAKR$%& %ALA-& U $@'1U: Vin=anska kultura od 2akedonije do 2a'arske (Cotisja dio zapadne -ugarske, 0ransilvanija, dio -anata, ali i istona Srbija oko -ora i 2ajdanpeka - jedno od najbogatijih rudnih le)i&ta. Aa:os-kod 4osovske 2itrovice9 (ivostin kod 4ragujevca (bakrene perle , !ina (bakrene perle , Gornja 0uzla (sitni predmeti, udice, igle, ali i nakit Salte *eone lo=nik-; ostave sluajno otkrivene9 ukupno ;= tak masivnih predmeta9 :.ostava, sjekire dlijeta, sjekira-eki# tip >.ostava, > sjekire tog tipa ;.ostava, ; takve sjekire "3Tu+la-slojevi ... i .. (starevaka i vinanska kultura , plavkasto zelenkasta boja od sekundarnog oksidiranja bakrene rude, &to dokazuje da je bila vrlo razvijena prerada bakra. $a podruju sjeverne /rvatske u ovo doba nema industrije bakra. Bi)'butmirska kultura se dotie s vin"anskom9 samo 1bre .. (...-"aza amor"ni bakar, inae ga u -i/ nema &ila, plosnate sjekire, sjekira s jednom o&tricom i

>J % -i/ nalazimo odre'en broj bakrenih sjekira uz dolini -osne, !rbasa i %ne9 komunikacija -osne s Canonijom, one su posljedica razmjene9 u -osni #e se takva situacija zadr)ati sve do kasnog eneolita-kad #e se razviti bakrena proizvodnja. Sve do kasnog eneolita sjekire iz -osne nije mogu#e povezati s nekom od eneolitskih kultura (lasinjska, badenska itd . 0ek s dolaskom nosilaca vuedolske kulture to se mijenja. (o tad sporadini nalazi uz !rbas, -osnu, djelomino (rinuposljedica veza s 4arpatsko-podunavskim prostorom . !almacija- u kulturi /var-*isii#i nema bakrenih predmeta, jer nema prirodnih resursa, no u (ugopolju, $evestu, %ne&i#u, Solinu, Splitu-; nalaze se u ostavama jednostavni primjerci sjekira-eki#a i sjekira sa kri)no postavljenim o&tricama (jedino lokalitet *ukovo (4varner sjekira baniabikk tipa 9 !ela 3pilja-masivna bakrena narukvica, sjekira E9 Grapeva 3pilja sjekira iz sloja koji se ne mo)e sa sigurno&#u datirati. % (almaciji nema autohtone proizvodnje sjekira, &to za posljedicu ima odr)avanje ekonomskih veza s podrujima gdje je proizvodnja bakrenih sjekira postala privredna grana. Cutevi kretanja sjekira bi u tom sluaju trebali biti unski i neretvanski pravac. $o unski se odmah eleminira jer je na tom potezu nema nego jedna sjekira, a $eretva nije mogla biti komunikacijski pravac jer dolina $eretve zapravo ne postoji (samo od 2ostara do 2etkovi#a , ostalo su klisure. % (almaciji nema najmla'ih "ormi sjekira (lepezaste i baniabikk &to znai da je u vrijeme proizvodnje tih sjekira ta prirodna veza prekinuta. &sto=na Slavonija: velika koncentracija ovih nalaza. Aedino tu postoje rudi&ta bakra. $ije sluajno &to je u -osni vu.kultura zauzela sjev.i zap.dio jer se tu mo)e eksploatirati bakar. Sjekira i+ Osijekaunikat, nema utilitarni karakter, ona je statusni simbol, ima istu vrijednost kao i )ezlo (usporedba sa !arnom . 1na je jedini primjerak u badenskoj kulturi. .ma kri)no postavljene o&trice i lijevanu dr&ku. Vu=edol- megaron lijevaa bakra9 -ecoviB !ebelo Brdo, osim kalupa i pe#i (ognji&ta sa uzdignutim rubovima na jednoj stvarni otvori za istjecanje otopljenog bakra !onja !olinagruba ker.posuda koninog oblika sa izdu)enom dr&kom( zbog toplotnog e"ekta Codruje -l. .stoka i 5nadolije u ovo vrijeme ipak nema odluuju#u ulogu za poetak metalurgije bakra u jugoistonoj +uropi jer,

>? :. izme'u -liskog .stoka, 5nadolije i 4arpatsko-podunavskog prostora nema nikakvih stanica koja bi upu#ivala u tom pravcu >. u 2.5ziji, 5nadoliji pa ni 0rakiji gotovo i nema bakrenih sjekira koje nalazimo na balkansko-podunavskom prostoru. -akrene sjekire, % poetku su jednodijelni kalupi, a kod baniabikk sjekira nu)an je dvodijelni kalup (u oba dijela kalupa otvor za ulijevanje bakra . od 2ale 5zije do srednje +vrope, osobita koncentracija u 4arpatskom bazenu sluajni nalazi ili ostave, malo je nalazi&ta koja se mogu sa sigurno&#u datirati Aavljaju se na kraju neolita i traju do kraja eneolita i onda sasvim nestaju. 0ipolo&ki obrasci ovih sjekira nemaju veze s oblicima iz bronanog doba. Crihva#ena je podjela na nekoliko osnovnih tipova bakrenih sjekira, 50 sjekire sline dlijetimaB plosnate, etvrtastog presjeka 80 sjekire =ekii, prve masivne "orme, sjekirasti dio uvijek isti, a eki#asti varira. Gornji i donji dio mogu stajati ravno, luno povijeni ili pod kutom C0 sa 8 o<trice, gornja o&trija ravna ili luna D0 le(e+asteB plosnate sjekire, o&trica nagla&ena izrazito lunog oblika9 nema variranja jer je to razvijena "orma E0 sa usadnikom, tuljcem, variraju u du)inama pro"ilaciji i veliini o&trice (-aniabikk Zlato se koristi samo za izradu nakita ili antropomor"nih predmeta, Salte *eone nakit od )ice gusto namotane oko ko&tanog &tapi#a, za umetanje u kosu $epembrik isto to ali od uske trake, spiralno nmotavanje, bronano doba $ajraniji nalazi zlata, sloj (imini kulture $ezrisko-0ripolje kultura 1vade, 0ipurmure&-6ucuteniFtripolje 0rajan, !idra $osa kod Subotice Crogar, !ajska Split-Gripe

>H $in-Crivlaka Aasladanji /atvan %jtelep, Custaistvanhaza 2oigrad (poseban privjesak od Q kg (ebrecin

>< %$OL&TSK$ KULTUR$ BALKA%SKO'A%A!OLSKO" KO# L$KSA , 1d sjevera prema jugu------------######kompleks lengGelske kulture, najve#i dio srednje +urope C10.S45 4%*0%B5-------------###-u potiskom podruju 6%6%0+$.E0B.C1*A+---------####-slikana keramika (ukrajinsko-moldavijsko podruje -1.5$------------------------------#####istoni -alkan danas Bumunjska i -ugarska /52!$G.5------------------------###-(obru'a !5(5S0B5------------------------###-ukras )igosanjem !+*%341-C1B1(.$S45 kultura-2akedonija 45B!$1!1 ..., !+S+*.$1!1##-Grka (.2.$.----------------------------------% 0esaliji, D stupnja, evoluirati #e u B5/25$. pa u *5B.S5 kulturu. !.$5-----------------------------------od 2akedonije do -anata -%02.B /!5B-*.S..R. -ajedni=ke karakteristike, 1.crno glaana keramika 2.ukraavanje kaneliranjem 3.antropomorfna figuralna plastika predstave )ena, materijalizacija kulta plodnosti, 2agnae 2ater o kojoj ovisimo.% kasnom neolitiku ove kulture ulaze u svoju degeneriraju#u "azu, tra)e se novi izrazi. $e radi se o degeneriranju populacije, o nestajanju ljudi, oni ostaju na istom mjestu, gube se tipna obilje)ja koja predstavljaju osobnu kartu jedne kulture.

>@ RA%O$%$OL&TSK$ KULTUR$: :. len*>elska kultura >. tis+a(ol*ar (stariji stupanj i bodro*keres+tur (mla'i stupanj , na potiskom podruju9 najranije eneolitske pojave ;. kulture na osnovi boian kulture, a *umelnita (varna b salcuta D. vin=a-u)e podruje srbije i &umadije J. lisi=ii';var, ne nestaje ?. butmir Lgubi se spiraloidni i trakasti ukras H. Q D.tisu#lje#ejo& traje ;alkolitik Anadolije $a ovako slo)enu sliku prodiru te stepske pojave, -(+6.5 2%B+S%*%. ((e#a 2ure&ului -0ransilvanija -/1B1(.S0+5 S1*0+S0. (/orodi&te Solte&ti -/525$G.5-6+B$5 !1(5F+Z+B1

;= &%!O$URO L,A%& Aedna od najstarijih stepskih populacija, 1vaj problem prva je prepoznala lingvistika (arheologija se kasno ukljuila jer nije imala arheolo&ku gra'u . %oeno je da postoji itav niz slinih naziva za iste pojmove rodbinskih veza, brojeve, statuse, biljke, itd. te da postoje slinosti u strukturi samih jezika. 0okom povijesti je prihva#ena teza da se svi jezici dijele u dvije grupe, istonu ( satemsku, indijski, romski, staroperzijski, partski, slavenski, albanski... i zapadnu ( centumsku, keltski, italski, germanski, grki . Crvo se mislilo da je razlog tome jedan prajezik (time se do&lo i do drugih krivih zakljuaka , no nova teorija ka)e da su indoeuropljani zapravo bili velik broj pokretnih zajednica, koje su se dodirivale i da je to uvjetovalo slinosti u jeziku (nastale radi prevladavanja govornih razlika9 stvaranjem zajednikih "ormi i rijei . Citanje, a na koje arheologija treba dati odgovor, je kada je i gdje do&lo do integracije skupina, a time i jezika. % neolitu nije moglo do#i do toga, jer su kulture vrlo statine, vezane su uz zemlju (poljoprivreda , pa se ne kre#u velikim prostorom. 4ako migracije zavr&avaju poetkom bronanog doba, logian je odgovor da su migracije poele tijekom eneolita, kada se brojne populacije koje su se bavile stoarstvom sele bez nekog cilja iz prostora ju)noruskih stepa (najve#i prodor je bio krajem eneolita i poetkom bronanog doba . 53nekro(ole marin(oljsko* ti(a prva nekropola istra)ivana :@>=-:@;=, dugo je bila poseban "enomen kojeg nije bilo mogu#e smjestiti ni kronolo&ki ni kulturno. 1na pripada zajednicama koje u ekonomskom smislu nisu na vi&em razvojnom stupnju od lovako sakupljake privredemobilne populacije. %a=in (oka(anja, dugake grobne jame, pokojnici se zasipaju crvenom bojom (isto znaenje kao i oker kod drugih stepskih populacija-boja )ivota . %poreba boje (14+BF6B!+$5 , datira jo& iz paleolitika, empirijska veza izme'u boje i )ivota, istjecanje krvi istjecanje )ivota9 mrtvako bljedilo, na ovaj nain posipanjem vra#a se prirodna boja. Cokojnici su polo)eni u zgrenom polo)aju na lijevi ili desni bok, mogu biti i na le'ima s nogama prema prsima.% ovim grobovima gotovo uop#e nema keramike, ve# se redovito javljaju veliki noFevi od tesanog kamena, (erle i karakteristina vrsta bu+dovana( ju)no ruske stepe 83jamna kultura -pit grave, grubengrave, kurgan kultura(2.Gimbutas -ovaj termin obuhva#a sva pokapanja pod tumulima

;: -ju)noruske-crnomorske stepe -niz varijanti u kulturi, no mogu se obuhvatiti > kronolo&ke "aze, :.jamna (tumul, pokop u grobnoj prostoriji koja je ukopana ispod razine zdravice >. katakomba u obje "aze pokapanje u zgrenom polo)aju uz uporabu okera9 u najve#em broju grobova vi&e soba porodine grobnice u okviru rodovskog dru&tvenog ure'enja9 bu&ene kamene sjekire-eki#i, perlice, ogrlice, kamene ili ko&tane, schnur keramika, posude s kri)nom nogom i velike jajaste posude s grubo urezanim krivocrtnim ornamentima zapre)na kola C3"orodosk'Usatovo kultura -na podruju %krajine, razbija kulturno jedinstvo starije tripoljske kulture (slikana keramika 6ucuteni-tripolje -pokapanje pod tumulima, tijela nekad na posebnim plat"ormama izra'enim od lomljenog kamena, mogu biti pokrivena kamenom9 zgreni polo)aj -schnur keramika, posebna znaajka gruba keramika ukra&ena utiskivanjem nokta ili nekog instrumenta i kratki mali zarezi -nastambe zemunikog tipa ovalnog oblika i jednostavne etvrtaste zgrade na povr&ini zemlje D3(oka(anje u *robovima u obliku <krinje Codolija, !olonija i zap.%krajina -iste vrste priloga (bu&ene sjekire-eki#i, schnur, zgreni polo)aj, oker, ve#i broj kostura u grobuT 1ve pojave je mogu#e pratiti u dugom vremenskom slijedu &to omogu#ava razumijebanje njihove geneze.2e'u ovim pojavama postoje kronolo&ke razlike, one #e utjecati na karpatskopodunavski kompleks. .ma i pojedinanih nalaza stepskog karaktera, veliki no)evi od tesanog kamena (lok. *astva kod 0rebinja... , kamena )ezla u obliku konjske glave (ovaj tip nalaza se pojavljuje u okviru inventara kod onih kulturnih grupa koje nisu indoeuropskog karaktera ,...

;> Croces indoeuropeizacije nije jednosmjeran. 5utohtone kulture raspola)u bogatijim kulturnim sadr)ajem nego do&ljaci, pa je te&ko prepoznati koje sve karakteristike preuzimaju od do&ljaka, jer su one naje&#e ekonomskog karaktera (tumuli, dugi no)evi, )ezla... ST$ SK& UT,$CA,&: 530 !ecia #uresuluinekropola u 0ransilvaniji9 dugo je bila usamljena dok nije povezana s nekropolama marinpoljskog tipa. Gotovo potpuna odsutnost keramike, dugi no)evi i perle. 0u je do&lo do prvog prodora .ndoeuropljana. 830 )orodistea-Aoltesti kultura nastaje kao posljedica &irenja indoeuropskih utjecaja na prostor 2oldavije (6ucuteni . (ugo je smatrana zavr&nim stupnjem 6ucuteni kulture. Crije se mislilo da je /orodistea-Soltesti kultura vezana uz - stupanj ili da predstavlja 6 stupanj, ali /orodistea-Soltesti je zapravo lokalna varijanta "ordosk'Usatovo kulture. C30 .stovremeno, na podruju /amangia kulture (uz djelovanje Gorodosk kulture i egejske utjecaje dolazi do "ormiranja 2erna Voda kultura (6ernavoda-+zero ernavoda . Benie

ernavoda ... 6elei ernavoda .. /orodistea-Soltesti Tu stratigra"skom ne u kulturnom smislu 8 ernavoda . Benie, rani eneolit. $ajranija eneolitska kultura. 4arakteriziraju je naselja gradinskog tipa. 4od izrade posuda za uvr&ivanje se koriste izmrvljene &koljke, %krasi idu od apliciranih plastinih traka, utiskaivanja &koljki, utiskivanja vrpce... 8 ernavoda ... 6elei, srednji neolit. Aedan dio slijedi stariju "azu (izmrvljene &koljke , ali se javlja i "ina keramika sivih i crnih tonova. %kra&avanje je kaneliranjem i urezivanjem. 1va je "aza izravno utjecala na pomicanje Salcute iz Bumunjske i stvaranje -oleraz kulture. .z matinog prostora (zap. 6rnomorje ernavoda ... prodire na prostor 0ransilvanije i potiskuje Salcuta kulturu (jedan dio prema vinanskoj pa nastaje -ubanj-/um kultura, na podruju Celagonije "ormira se -akarno Gumno-3uplevac kompleks, u 5lbaniji 2ali7 5-... . $ositelji ernavoda kulture nisu se dugo zadr)ali u 0ransilvaniji nego idu prema Slavoniji &to uzrokuje stvaranje ernavoda--oleraz kompleksa. !rlo su va)ne pojave koje vuku porijeklo iz ernavoda kulture, velike am"ore i visoki lonaci8 imaju aplicirane plastine trake sa ukrasom utiskivanja prsta, masivne potkoviaste dr&ke isto modelirane utiskivanjem prsta, urezani motiv riblje kosti.

;; 8 ernavoda .. je zapravo /orodistea-Soltesti, kasni eneolit. Comjeranje 6ernavoda kulture dovelo je do dalekose)nih posljedica. 6ernavoda ... kre#e dalje prema zapadu, do Srijema i Slavonije-oleraz-6ernavoda ..., odnosno najraniji sloj -5(+$S4+ kulture. $a temelju -adenske izrasti #e 41S01*545, a na osnovi nje !%+(1*S45. Zato je 6ernavoda bitna, jer je izazvala niz pomicanja koja su odredila kulturnu sliku +urope onog vremena.

;D CUCUT$%& KULTURA: dobila je ime po lokalitetu 6ucuteni -ajeni, a poznata je i sa lokaliteta 0rajan, .zvoare, Selde&eni.... Crostorno obuhva#a 2oldaviju i S. 2unteniju karakteristina su naselja na uzvisinama, ali je broj utvr'enih naselja skroman. Crisutan je rodovski tip organizacije. ispoetka dominira zemljoradnja, no u kasnijim "azama prevaga ide na stoarstvo 6ucuteni kultura :. Credcucuteni ( tri pod"aze >. 6ucuteni 5------bikromna slikana keramika (tri pod"aze ;. 6ucuteni 5-----bikromna i trikromna slikana keramika D. 6ucuteni -------samo trikromna slikana keramika (periodizacija temeljena na tipologiji i ornamentici . (vobojna (bikromna tehnika se radi sa crvenom i bijelom bojom, dok se u 5- "azi dodaje i crna. % ranijoj periodizaciji je bila izdvojena i 6: "aza 6ucuteni kulture, zbog stepskih elemenata (nekropole tipa Gordosk-%satovo-pokapanje u kovezima , no to se danas izdvaja kao /orodistea-Soltesti kultura, koja je lokalna varijanta Gordosk-%satovo kulture 6ucuteni kultura pripada moldavsko-ukrajinskom kompleksu kasnog neolita i ranog eneoluta, kojemu pripada i tripoljski kompleks, sa D razvojna stupnja (5, -:, ->, 6 Costoje sinkronizmi i za 6ucuteni i 0ripolje, Credcucuteni 0ripolje 5 6ucuteni 5 0ripolje -F: 6ucuteni 5- 0ripolje -F> 6ucuteni - 0ripolje 6
6ucuteni 5 6ucuteni -

;J BL&SK& &STOK: RA%& )ALKOL&T&K EG99'E899 BC $eolit 5nadolije zavr&io je razaranjem i paljenjem.$epoznati su uzroci i ru&itelji.Sva takva razaranja posljedica kult.i civilizacijskih srazova raznih populacija. % ranom eneolitu obnavlja se )ivot na ovim nalazi&tima, obnavljaju ga iste populacije. % materijalnoj kulturi se to i vidi, najbolje u keramici. Kasni neolit Anadolije3 Crevladavanje monokromne keramike, vrlo "ine "akture, kao da su izra'ene na lonarskom kolu. 0ek krajem neolita javlja se slikana keramika, motivi uvijek izvedeni tamnijom bojom na svijetlijoj podlozi9 jednostavni geometrijski ornamenti. Rani ;alkolitik'kasni neolitik nema promjena u keramici. 1snovni tip su zdjele, blago bikonine zdjele s vremenom se kvantitativno pove#ava broj slikanih primjeraka9 o&trije prelamanje bikoninih "ormi9 dalje krivocrtne sve slo)enije kompozicije. crveno slikana keramika (na svijetloj osnovi tamnim motivima sme'im i sl. kao boja monokromne keramike pravocrtni motivi, prekrivanje cijele povr&ine posude stereotiponost "iguralne plastike, cijela povr&ina prekrivena ornamentom9 oi se katkad prikazuju umetanjem crnog opsidijana (nekad i pupak 9 obino se radi o )enskim predstavama, ali sada se ve# gasi kult 2agnae 2ater 4ao i u ranom i kasnom neolitiku i u halkolitiku imamo ; podruja, :.K&L&K&,A, 2+BSS.$ >.SR$!&/%,& LATO, 6505* /%M%4 , 4/5$ /5SS5$ ;.,U"O-A 3 A%A!OL&,A, /56.*5B , -+M6+S%*05$ CATAL )H1HK: 1tkriven je :@J<. 0o je nalazi&te tipa tell, sa kulturnim slojevima debelim preko :J m, sa :D gra'evinskih horizonata i preko :=== ku#a. Slojevi :D-> pripadaju ranom, a :-= kasnom neolitiku. nastambe su orijentirane oko neke vrste unutra&njeg dvori&ta, a prema nalazima keramike smatra se da su to neka vrsta deponija, a da se komunikacija odvijala preko krovova. 4u#e imaju kamene temelje i najmanje dvije prostorije. $a zapadu se nalazi ostava, a na jugu pe#

;? (kvadratna . Gotovo u svim ku#ama otkrivene su ni&e sa keramikim i atropomor"nim "igurama i sa "reskama ku#no sveti&te

postoji sahranjivanje ispod ku#a (u zgrenom polo)aju , )enski su kosturi obojani crvenom, plavom ili zelenom bojom, dok mu&ki nisu obojani. % )enskim grobovima se nalaze ko&tane &patule, )lice i nakit, a u mu&kim oru)je, alatke i peetnjaci. % svim grobovima imamo ostatke tkanine i drvenog posu'a, no nema keramike. Bazvijena je i litika proizvodnja. imamo tri tipa antropomor"nih "igura (mramor, alabaster, kasnije glina , :. anikonine >. semianikonine ;. naturalistiki modeli, uglavnom predstavljaju )enu u razliitim )ivotnim razdobljima, a mogu biti stoje#e, sjede#e ili povezane sa tronom. mu&ko i )ensko bo)anstvo u pozi tzv. svetog braka

;H "reske sakralnog karaktera predstavljaju samo glave bika, dok se ostalo "resko slikarstvo kre#e od jednostavnih geometrijskih oblika, do scena i )ivota i pejza)nog slikarstva. 0o je jedinstvena pojava u neolitiku ovog podruja. tek se od ?. horizonta javljaju keramiki proizvodi (jednostavne "orme peetnjaci od gline, cilindrini predmeti na kojima su izvedene slo)ene kompozicije. $iti jedan nije isti, a slu)ili su vjerojatno kao znak pripadnosti. $eolit 5natolije je zavr&io op#im razaranjem nepoznatog uzroka, ali je paradoks da halkolitska naselja o)ivljavaju iste neolitske populacije, pa zapravo imamo kontinuirani razvoj, unato razaranju. $akon 6atal /uGuka njegovo mjeto po va)nosti zauzima )acilar i to slojevi, .U-!.kasni neolit !-.rani halkolitik )alkolitik, naselja zbijenog tipa, ali nisu bila prostorno de"inirana (bedemom, granicom 9 sad se bedem gradi od erpi#a (su&ena glina 9 naselje ima gotovo pravilan pravokutni oblik9 na sjeveru dva ulaza i na jugu jedan. 4u#e su gotovo jednake kasnoneolitskim > prostorije trijem, gra'ene od erpi#a9 prostori sa ognji&tima i glinenim sanducima za uvanje cerlalija9 na zapadnoj strani ; silosa za cerlalije, a ispred su pe#i. $a sjeveroistonoj strani naselja najva)niji dio je pravokutna prostorija s pominim pregradama pregra'ena u > dijela, sveti<teB ni<aIoltar, to je primjer najstarijeg sveti&ta (zajednikog za razliku od 6atal /uGuka gdje imamo ku#ne oltare sa "igurinama itd. . .spod podnice hrama otkrivena su tri groba od kojih je jedan vjerojatno kultni. 1snova gospodarstva je zemljoradnja (dvije vrste )itarica i stoarstvo. /56.*5B .. je uni&ten u po)aru, a )ivot je obnovljen nedaleko, na pretkeramikoj humki, od istog stanovni&tva. )AC&LAR & , kru)ni oblik, bedem prosjeene debljine D m, sredi&nji prostor slobodan9 isti tip ku#a koje su odvojene praznim prostorima odnosno privatnim dvori&tima9 promjer :J= m, naselje uni&teno kao i /acilar ..9 keramika je dovedena do savr&enstva. % starijoj "azi je to keramika slikana tamnom bojom na crvenoj podlozi, a u mla'oj tamni ornament na bijelim ili svijetlim osnovama. Crevladava dvozonalna dekoracija i tzv. I/acilarI ruka u obliku stilizirane )ivotinjske glave sa oima od opsidijana. Siguralna plastika se sve vi&e shematizira, i svodi se na staja#e "igure bez detalja osim oiju od opsidijana.

;< Bu&enje /acilara oznaava kraj ranog halkolitika 5nadolije, na njeno mjesto dolazi kultura B$1C$SULTA%3 B$1C$SULTA%: lo&e istra)eno samo naselje, vi&e se zna o keramikoj prozvodnji, gruba "aktura, tamne stijenke. -loptasti recipijent, -izrazito visoki lijevkasto pro&ireni vrat , trakaste masivne dr&ke spu&taju se od oboda, -posude s izrazito razgranatim gornjim dijelom -keramika je primitivnija, grube "akture, podsje#aju na kasnoneolitsku produkciju, (odlika tog dijela +urope u kasnom neolitu - crno glaana keramika, bikonine "orme . 1vo je mogu#e jer je kasni neolit A. +urope jednak kasnom halkolitiku 5natolije -Vmetaliziraju#i &okV-u keramici opona&anje bakrenih posuda. % glini je lak&e izvesti zaobljeni oblik, dok je u bakru on bikonian 4asni halkolitik 5nadolije je istovremen kasnom neolitu -alkana jugoist.+urope (odatle analogije -ukra&avanje nije esto, ornamentalno polje nije stijenka posude nego obod (vi&e se vidi nego stijenka , svi ornamenti su izvedeni slikanjem, obinom bijelom bojom. 've#i broj bakrenih igala, probojaca, &ila bode)i masivna narukvica $akon propasti 6atal /uGuka centralni lokalite postaje C)A% )ASA% (od ranog neolita do kasnog halkolitika , na)alost nije istra)en do kraja kao 6atal /uGuk. $aselje izrazito zbijenog tipa, ku#e doslovno nalijepljene jedna na drugu, uvijek dvije prostorije (glavna i sporedna 9 pe#, ognji&te i spremi&te hrane, ojaanja zidova koja ukazuju da su ku#e imale i gornji kat. -keramika produkcija, slino kao i u /acilaru, izrazito zaobljen recipijent, slikana keramika (tamno na svijetlo , geometrijski motivi jednostavni i rasko&no grupirani. --ikonine posude -eGcesultan tipa 6/5$ /5S5$ ostaje glavni predstavnik 5nadolije i u kasnom halkolitiku. 5rhitektura je slabo poznata, pojava prototipa me*arona (najstarija "orma u grkoj hramskoj arh. 4eramika gotovo bez ukrasa, po tome se pribli)ava -eGcesultan kuluri. S druge strane na podruju 4ilikije va)an je lokalitet #$RSS&%3 1vo je jedino mjesto na kojem nije utvr'en razorni prelazak s kasnog neolita u rani halkolit. .stra)ena je mala povr&ina najmla'eg naselja. 1vo naselje je naprednija "orma naselja u /acilaru, bedem debljine D m, postojanje ulaza "lankiranog s dvije kule, nastambe grupirane uz bedem i radijalno se &ire, dio naselja koji je slu)io za smje&taj Vposade tvr'aveV (branitelja . $astambe nisu bile samo prizemnice, a svaka je imala dvori&te.

;@ KRO%OLO"&,A: Catal )J>Jk: (ne postoji srednji neolit horizont :D->, rani neolit (?J==-JH== horizont :-=, kasni neolit (JH==-JD== K;an )asan: slojevi H-D, kasni neolitik (JH==-JD== slojevi ;->-, rani halkolitik (JD==-J=== slojevi >5-:, kasni halkolitik (J===-D>== )acilar: slojevi .U-!., kasni neolitik (JH==-JD== slojevi !-., rani halkolitik (JD==-J=== Be>cesultan: slojevi U*-UU, kasni halkolitik (D<==-D=== #erssin: slojevi UUU..-UU!..., rani neolitik (?J==-JH== slojevi UU!..-UU!, kasni neolitik (JH==-JD== slojevi UU.!-UU, rani halkolitik (JD==-D<== slojevi U.U-U!., kasni halkolitik (D<==-D===