On-line kola

Vrste rijei

artrea.com.hr

Promjenjive vrste rijei - u razliitim polo ajima unutar reenice mijenjaju svoj oblik, ali ne i osnovno znaenje. Sastoje se od osnove (nepromjenjivi dio rijei) i nastavka (dio rijei koji s mijenja). Imenice - rijei kojima imenujemo bia, stvari i pojave Glagoli - rijei kojima izra avamo radnju, stanje i zbivanje Brojevi - rijei koje oznaavaju koliinu i poredak bia, stvari i pojava Pridjevi - rijei kojima se opisuju osobine bia, stvari i pojava Zamjenice - rijei koje zamjenjuju neke druge rijei Nepromjenjive vrste rijei - ne mijenjaju oblik ni u kojem reeninom polo aju. Prilozi - rijei koje opisuju okolnosti neke radnje, stanja i zbivanja Prijedlozi - rijei kojima opisujemo odnose meu biima, stvarima i pojavama Uzvici - rijei koje izra avaju osjeaje Veznici - rijei koje povezuju rijei, reenice ili dijelove reenice estice - rije koje izra avaju stav govornika prema predmetu razgovora

Prilozi Prilozi su nepromjenjive rijei koje oznaavaju vrijeme, mjesto, nain i druge okolnosti glagolske radnje. Najee se prila u glagolima. Mjesni prilozi odgovaraju na pitanje: gdje? - tu, ovdje, ondje, gore, dolje, vani kamo? - ovano, onamo, tamo, naprijed kuda? - tuda, ovuda, onuda Vremenski prilozi odgovaraju na pitanje: kada? - sada, tada, onda, juer, danas, sutra, prekjuer otkad? - oduvijek, odonda, otada dokad? - dosad, dotad, dogodine Nainski prilozi odgovaraju na pitanje: kako? - onako, ovako, tako, sluajno Koliinski prilozi odgovaraju na pitanje: koliko? - toliko, ovoliko, onoliko, malo, puno, mnogo Uzroni prilozi odgovaraju na pitanje: zato? - zato, stoga

nikad lake do petica - ista Petica I - VI - CD-i za vje banje i ponavljanje gradiva od 1 do 6. razreda osnovne kole www.artrea.com.hr

On-line kola
Vrste rijei
Prijedlozi

artrea.com.hr

Prijedlozi su nepromjenjive rijei kojima izriemo odnose meu biima, stvarima i pojavama. One utjeu na pade rijei ispred koje stoje. Najei prijedlozi: u, o, po, pri, prema, na, do, uz, s k, oko, niz, kraj, ispod, ispred, iznad, izmeu, izvan, pod, usprkos, uoi, za, pred, bez, iz, kod, kroz, meu, mimo, nad, nakon, od, osim, preko, protiv, radi, unato, zbog, prije, poslije, nadohvat, nadomak, nasuprot, pokraj, posred, povrh, uoi Prijedlog k pretvara se u ka ispred rijei koje poinju slovom k ili g. Prijedlog s pretvara se u sa ispred rijei koje poinju slovom s, z, , , ps ili ks. Rijei: blizu, prije ili poslije su prijedlozi ako stoje uz imenice i zamjenice, a prilozi ako stoje uz glagole.

Uzvici Uzvici su nepromjenjive rijei kojima izriemo dozive, upozorenja i razliite osjeaje. Uzvici kao izraz dojmova: uh, oh, eh, juhu, ... Uzvici kao sredstvo dozivanja: hej, oj, ej, ... Onomatopejski uzvici (oponaaju zvukove): bu, krc, vau-vau, kre-kre, tik-tak

Veznici Veznici su nepromjenjive rijei koji povezuju rijei, reenice ili dijelove reenice. Najei veznici: i, pa, te, ni, niti, ili, a, ali, nego, ve, samo, dakle, da, dok, im, jer, iako, ako, premda, makar, no, samo, tek, jedino, osim

estice estice su nepromjenjive rijei kojima se izra ava govornikov stav prema onome to govori. Najee estice: ne, li, zar, bar, ba, ak, ma, evo, meutim, vjerojatno, valjda, navodno, takoer...

nikad lake do petica - ista Petica I - VI - CD-i za vje banje i ponavljanje gradiva od 1 do 6. razreda osnovne kole www.artrea.com.hr

On-line kola
Vrste rijei
Imenice

artrea.com.hr

Imenice su rijei koje imenuju bia, stvari i pojave. Dijelimo ih na ope i vlastite. Gramatike osobine imenica su rod, broj i pade . Vlastite imenice imenuju odreeno bie, predmet ili pojavu (Marko, Zagreb, Dunav) Ope imenice zajedniko ime za sva bia, predmete i pojave koje pripadaju istoj vrsti (ovjek, vuk, voda, vjetar, ptica) Imenice prema rodu mogu biti: mukog, enskog i srednjeg roda. Imenice mukog roda imenuju muka bia (konj, auto, lav) Imenice enskog roda imenuju enska bia ( ena, deva, ura, stijena) Imenice srednjeg roda imenuju mlada bia te stvari i pojave u prirodi koje nemaju spol (dijete, janje kormilo ) Razlikujemo dva gramatika broja: jedninu i mno inu jedan primjerak - vie primjeraka grad - gradovi Zbirne imenice imenice koje oznaavaju skup istovrsnih bia ili predmeta koji se uzimaju kao cjelina (drvee, cvijee, grmlje) Pluralia tantum imenice koje imaju samo oblik za mno inu (kare, hlae) Promjena imenica prema pade ima je sklonidba ili deklinacija. Pade a ima sedam i oni odgovaraju na pitanja: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Vokativ Lokativ Instrumental tko, to koga, ega komu, emu koga, to oj o komu, o emu s kim, s im

nikad lake do petica - ista Petica I - VI - CD-i za vje banje i ponavljanje gradiva od 1 do 6. razreda osnovne kole www.artrea.com.hr

On-line kola
Vrste rijei
Glagoli

artrea.com.hr

Glagoli su promjenjive rijei kojima izriemo radnju, stanje ili zbivanje. Mijenjaju se po osobama u jednini i mno ini. 1. ja idem 2. ti ide 3. on ide ona ide ono ide 1. mi idemo 2. vi idete 3. oni idu one idu ona idu

Jednina

Mno ina

Glagoli prema znaenju: Glagoli radnje govore o svjesnom, namjernom djelovanju subjekta (davati, hodati, gledati, tra iti). Glagoli zbivanja govore o djelovanju prirodnih zakona, nenamjernom djelovanju (mirisati, rasti, sijevati, cvjetati, kiiti, bojati se, ozdraviti, veseliti se, svitati) Glagoli stanja govore o stanju subjekta, odnosno nedjelovanju (biti, boraviti, le ati, utjeti, spavati). Glagoli po vidu: Svreni glagoli izriu radnju koja je zavrena u nekom trenutku (zatvoriti, ubrati, ui, zatra iti). Nesvreni glagoli izriu radnju koja jo nije zavrena, ili jo traje (tra iti, gledati, sijati, ulaziti). Glagoli po predmetu radnje: Prijelazni glagoli uza sebe imaju imenicu u akuzativu na koju prelazi radnja (Dino vozi bicikl.). Neprijelazni glagoli uza sebe nemaju imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja (Tata je stigao.). Povratni glagoli imaju uza sebe povratnu zamjenicu na koju prelazi radnja (Mi se igramo). Prijelazni oblik Mrak me plai. Neprijelazni oblik Uplaen sam. Povratni oblik Plaim se mraka.

nikad lake do petica - ista Petica I - VI - CD-i za vje banje i ponavljanje gradiva od 1 do 6. razreda osnovne kole www.artrea.com.hr

On-line kola
Vrste rijei
Pridjevi

artrea.com.hr

Pridjevi su rijei koje pobli e oznauju odnosno opisuju imenice te izra avaju razliite odnose i osobine bia, stvari i pojava. Pridjevi po znaenju: opisni, gradivni i posvojni opisni - izriu osobine i odgovaraju na pitanje kakav, kakva, kakvo. (tiha uma, mirna rijeka, plavo nebo) gradivni - izriu od ega je neto napravljeno. (drvena stolica, metalna ograda, staklena kugla) posvojni - izriu pripadanje i odgovaraju na pitanje iji, ija, ije. (tatina torba, kolska klupa, kravlje mlijeko) Pridjevi prema nainu na koji odreuju imenicu: odreeni i neodreeni odreeni - izrie stalnu osobinu predmeta i odgovara na pitanje koji. (Plavu haljinu sam obukla danas, a crvenu u sutra.) neodreeni - izrie osobinu imenice i odgovara na pitanje kakav. (Moja torba je plava.) Stupnjevanje ili komparacija je promjena oblika pridjeva prema stupnju osobine koju oznaavaju. Stupnjevi komparacije pozitiv - oznaava osobinu u obinoj, normalnoj mjeri komparativ - oznaava osobinu u veoj mjeri superlativ - oznaava osobinu u najveoj mjeri pozitiv ist velik jak lijep zdrav tanak malen komparativ istiji vei jai ljepi zdraviji tanji manji superlativ najii najvei najjai najljepi najzdraviji najtanji najmanji

Kompariraju se samo opisni pridjevi. Gradivni pridjevi mogu se komparirati samo u prenesenom znaenju (drven, drveniji, najdrveniji).

Pridjevi prilagoavaju svoj oblik imenicama, to jest mijenjaju se po pade ima. Pridjev je uvijek u istom pade u kao i imenica na koju se odnosi. Imenica i pridjev koji ju opisuje sla u se u rodu, broju i pade u.

nikad lake do petica - ista Petica I - VI - CD-i za vje banje i ponavljanje gradiva od 1 do 6. razreda osnovne kole www.artrea.com.hr

On-line kola
Vrste rijei
Brojevi

artrea.com.hr

Brojevi su promjenjive rijei kojima izriemo zbrojive koliine (glavni brojevi) ili poredak, redoslijed (redni brojevi). Glavni brojevi jedan, dva, tri, etiri, ..., dvadeset, ..., sto, ..., tisuu, ... Od glavnih brojeva sklanjati (deklinirati) se mogu samo brojevi 1, 2, 3 i 4 te svi slo eni brojevi koji zavravaju jednim od tih brojeva (31, 32, 44) Redni brojevi prvi, drugi, trei, etvrti, peti, ..., dvadesetdeveti, ..., stoti, ... Redni brojevi sklanjaju (dekliniraju) se kao odreeni pridjevi.

Zamjenice Zamjenice su rijei kojima zamjenjujemo imenice, pridjeve i brojeve. Osobne zamjenice - zamjenjuju govornu, sugovornu ili negovornu osobu. ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona Posvojne zamjenice - zamjenjuju posvojne pridjeve i oznaavaju pripadnost neeg govornoj, sugovornoj ili negovornoj osobi. moj, tvoj, njegov, njezin (njen), na, va, njihov Povratne zamjenice - zamjenjuju osobne zamjenice u reenicama u kojima subjekt obavlja radnju na sebi. (eljam se.) sebe, se (sebi, si, sobom) Povratno-posvojne zamjenice - zamjenjuju posvojne zamjenice i oznaavaju da neto pripada subjektu (Marko tra i svog psa). svoj, svoje, svoja, svoji, svoje, svoja Pokazne zamjenice - pokazuju u blizini kojeg se lica nalazi ono o emu se govori. koji? kakav? kolik? u blizini 1. lica (ja) ovaj ovakav ovolik u blizini 2. lica (ti) taj takav tolik u blizini 3. lica (on) onaj onakav onolik

nikad lake do petica - ista Petica I - VI - CD-i za vje banje i ponavljanje gradiva od 1 do 6. razreda osnovne kole www.artrea.com.hr