SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA PEDICIJA

Tema:

POJAM CARINJENJA ,CARINSKI POSTUPCI I PROCEDURE

Sadraj:
1.Pojam carine i elementi carine 1.1. Pojam carine 1.2. Elementi carine 2. Pojam carinjenja 3. Carinski postupci 3.1. Redovan carinski postupak 3.2. Pojednostavljeni carinski postupak 4. Carinska dokumentacija 4.1. Kamionski tovarni list (CMR) 4.2. eljeznicki tovarni list (CIM) 4.3. Brodski tovarni list 4.4. pediterska potvrda 4.5. Dispozicija za otpremu robe 4.6. Certifikat o inspekciji robe 4.7. Certifikat o kvalitetu robe 4.8. Certifikat o porijeklu robe 5. Sistem carinjenja BIH 6. Carinska politika EU 6.1. Ciljevi i temeljna naela 6.2. Zajednika carinska tarifa 6.3. Jedinstvena carinska deklaracija 6.4. Tehniki instrumenti 6.5. Postupak odluivanja 6.6. Strategija razvija

1.POJAM CARINE I ELEMENTI CARINE

1.1. POJAM CARINE Carina je odredjen iznos u domaoj valuti koji vlasnik robe plaa dravi prilikom prelaska robe preko dravne granice. Ona predstavlja najstarije i najprihvatljivije sredstava spoljnotrgovinskog politike. Naziv carina se koristi za vrstu posrednog poreza koji se napauje u spoljnotrgovinskom prometu. Carine predstavljaju za due vreme nepromenjiv instrument spoljnotrgovinske politike. To znai da se carine ne mogu brzo menjati i bez odgovarajue zakonodavne, u pravilu vremenski dugake procedure. U modernom smislu, carina se smatra dabinom (posrednim porezom) koji se naplauje, najee, na uvoznu robu u vidu odredjenog iznosa, a po utvrdjenim carinskim stopama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zatite domae privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga. Kod nekih zemalja postoji i carina koja se naplauje na robu koja se izvozi iz zemlje i to najee, iz socijalnih razloga. Na primer, naplatu ovakve carine u Indiji koja je uvedena na itarice i neke druge prehrambene artikle, kako bi se spreio izvoz istih roba. Na taj nain, omoguava se putem ove carine zadravanje istih roba na indijskom tritu, u cilju prehranjivanja domaeg stanovnitva. Iz tih razloga, ovakve izvozne carine, nazivaju se i socijalnim carinama. Savremena carina ima ulogu pre svega da zatiti domau proizvodnju i da joj omogui adekvatniji i uspeniji razvoj. Ovo je iz razloga, to se sa naplatom carine na robu koja se uvozi u carinsko podruje jedne drave smanjuje njena preterana konkurencija na tritu zemlje uvoza. Domai kupac je motivisan, vrlo esto, da se opredeljuje za kupovinu domae robe, pod uslovom da je ista priblinog kvaliteta ili ak i malo loija od inostrane uvozne robe, na koju je naplaena carina. Ovo i zbog injenice, da je domaa roba ne samo to je jeftinija u odnosu na inostranu, nego i iz razloga to je esto za nju obezbedjen adekvatniji i bri servis, a nekada i kupovina na kredit. Carina pored tog primarnog dejstva, ima i sekundarnu ulogu, tj. da se ne moe zanemariti ni njen fiskalni efekat da ona predstavlja i znaajan izvor prihoda drava i njenog budeta. U ranijim periodima, ovaj je odnos bio obrnut, pa je primarna uloga carina bila fiskalna, a sekundarna zatita domae proizvodnje. To se, medjutim, moe rei i danas za niz drava, azijskog i afrikog kontinenta, kod kojih su stope u carinskoj tarifi enormno visoke i kreu se u rasponima od 150% - 300% (primer, Sudan, Arapska Republika Sirija, Maroko i neke druge), pa ak i kod nekih drava amerikog kontinenta (Brazil, Peru, Kolumbija, Bolivija) gde uvozne carinske stope prelaze procenat od 100%.

1.2.ELEMENTI CARINE Sa obzirom da je carina u sutini vrsta poreza, i kod nje se koriste brojni termini i izrazi kao to su: carinski obveznik, carinska osnovica i dr. Carinski obveznik je lice koje unosi robu u carinsko podrucje ili iznosi iz carinskog podrucja odredene drave, lice na koje glasi prevozna isprava i lice na koje se prenosi pravo iz prevozne isprave. Carinskom robom smatraju se sve stvari koje se u carinsko podrucje uvoze, odnosno unose ili primaju i koje se iz istog podrucja izvoze, iznose ili alju, ili se preko tog podrucja prevoze. Carinsku osnovicu predstavlja vrednost robe. Kod uvoza robe, carinsku osnovicu predstavlja ugovorena vrednost robe uvecena za sve trokove do granice uvoznika, a za robu koja se izvozi, osnovicu predstavlja fakturisana vrednost robe franco granica izvoznika. Carina se obracunava i naplacuje u procentu u iznosu od vrednosti robe (carinska osnovica) predvidene carinskom tarifom. U carinskoj tarifi utvrdeni su modaliteti carinskog opterecenja uvozne robe. Carinsku osnovicu na koju se primenjuju stope carine iz carinske tarife i drugi instrumenti ne cini samo vrednost robe, vec i drugi trokovi, i to: - trokovi prevoza, - trokovi osiguranja, - trokovi utovara, istovara i pretovara, - provizije posrednika i dr. Carinska tarifa je osnovni instrument carinske politike. Carinska tarifa zajedno sa Carinskim zakonom predstavlja celinu carinskog sistema zatite. Vrsta i visina carinskog opterecenja regulisana je carinskom tarifom zemlje uvoza. Carinska tarifa pretstavlja sistemski pregled roba po usvojenoj carinskoj nomenklaturi sa odredenim carinskim stopama. U njoj je, dakle, predvidena osnovica za odmeravanje carine i stopa po kojoj se vri obracun carine. Rec tarifa je arapskog porekla i znaci cenovnik. Termin tarifa koristi se kao izraz odredenih cenovnih vrednosti u mnogim obastima kao to su: - transportne usluge, - naplatna taksa od strane dravnih organa, - naplata raznih usluga, - naplata raznih dabina. U vecini zemalja carinska tarifa se propisuje zakonom. Carinska tarifa ne moe da se menja od slucaja do slucaja i prema trenutnoj potrebi kao drugi instrumenti spoljnotrgovinske politike.Zakon o Carinskoj tarifi ("Sl. glasnik RS", br. 62/05, 61/07), koji je stupio na snagu 26.07.2005. godine znacajan je korak u uskladivanju naeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Zakon je nomenklaturno uskladen sa medunarodnom konvencijom o harmonizovanom sistemu naziva i ifarskih oznaka roba (HS 2007.) i Kombinovanom nomenklaturom EU 2005.Harmonizacija normativne regulative u oblasti carinske zatite je znacajna imajuci u vidu da se preteni deo spoljnotrgovinske razmene Republike Srbije ostvaruje sa zemljama clanicama EU.Primenom kombinovane nomenklature EU ostvaruje se jedinstveno ifriranje robe, opisivanje robe, objanjenja i komentari kao i elektronska obrada to znaci dalje osavremenjavanje carinskog sistema i ubrzavanje carinskog postupka. Potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju EU kao i pregovori za prijem Srbije u STO zahtevaju punu kompatibilnost nacionalne tarife sa zemljama clanicama to je i bio osnovni razlog za donoenje Uredbe o uskladjivanju nomenklature Carinske tarife za 2008. godinu (''Sl.glasnik RS'', br.112/07). Nacionalna Carinska tarifa uskladjena je sa Kombinovanom nomenklaturom EU za 2008. godinu a time i sa Harmonizovanim sistemom naziva i ifarskih oznaka roba za 2007. godinu (koju je Svetska carinska organizacija usvojila

juna 2004. godine a koja je stupila na snagu 1. januara 2007. godine). Zakon o carinskoj tarifi sadri 10 270 tarifnih oznaka, na nivou deset cifara. Carinska stopa - stopa predstavlja procenat carine koji se primenjuje na carinsku osnovicu da bi se dobio apsolutni iznos carine koji se placa na neku robu. Visina carine u Carinskoj tarifi za svu robu po tarifnim oznakama, odnosno po pozicijama, utvrdena je carinskim stopama. Carinska stopa je brojcano izraena visina carine, kada se radi o carini koja se primenjuje od vrednosti. Ukoliko se primenjuje specificna carina, onda je u Carinskoj tarifi utvrden iznos po jedinici mere robe ili, ako je primenjena kombinovana carina, onda je kominacija ova dva sistema.Propisane stope carine krecu se u rasponu od 0% do 30%. Nie stope carine imaju sirovine i reprodukcioni materijali koji se ne proizvode u zemlji kod kojih se ove stope krecu od 1% do 5%. Treba naglasiti da 53,08% tarifnih oznaka ima stopu carine od 1% do 5%. Stopa carine od 5% do 10% propisana je za 22,26% proizvoda carinske tarife to znaci da je za 75,34% proizvoda carinske tarife propisano carinsko opterecenje do 10%.Svega 15% roba optereceno je sa visokim stopama carine i one se krecu u rasponu od 25% do 30%.Prosecna stopa carine iznosi 8,63% s tim to prosecna stopa carine za poljoprivredne proizvode iznosi 16,95%, a za industrijske 6,19%. Kod carina se pojavljuju jo neki termini kao to su: 1. Carinska deklaracija pismena prijava carinskog obveznika u koju se unose svi podaci neophodni za carinjenje ( naziv robe, vrednost robe, kolicina robe i sl.). Sastavlja se na propisanom obrascu, a istinitost podataka potvrduje se potpisom. 2. Carinski organi posebni finansijski organi dravne uprave cija je nadlenost da vre nadzor nad uvozom, izvozom i tranzitom robe preko carinskog podrucja, te obavljaju carinjenja i deviznu kontrolu na granici carinskog podrucja. 3. Carinska learina naknada koja se placa za smetaj robe u carinskom skladitu. 4. Skladini depozit deponovani novac putnika kod carinskih organa pri ulasku ili izlasku iz zemlje. 5. Carinska skladita - slue za smetaj neocarinjene robe i pod kontrolom su carinskih ograna. Roba se skladiti bez placanja carine, a carini se kada naputa skladite. 6. Carinska dabina predstavlja zbir svih davanja kojima je opterecena roba pri carinjenju ( carina, taksa, learina i sl.). 7. Carinska granica podrucje ograniceno carinskom crtom koje se, u principu, poklapa sa davnom granicom. 8. Carinsko podrucje - je teritorija na kojoj se jedinstveno sprovode instituti, instrumenti i mere carinskog sistema. Definie ga Carinski zakon kao osnovni cinilac carinskog sistema na koji se primenjuju instituti tog sistema.Po pravilu carinsko podrucje se poklapa sa dravnom teritorijom jedne zemlje na kojoj se primenjuju zakonodavna, sudska i izvrna vlast. Carinsko podrucje obuhvata teritoriju, teritorijalne vode i vazduni prostor iznad jedne zemlje. 9. Carinska slobodna zona deo dravne teritorije izdvojen iz njenog carinskog podrucja. Roba unesena u slobodnu zonu ne podlae placanju carine, nego tek onda kada je naputa. 10. Carinski pogranicni pojas - je deo carinskog podrucja uz granicu ciju povrinu i irinu svaka drava autonomno odreduje i za koje propisuje posebne mere carinskog nadzora. 11. Carinski prelaz je mesto odredeno za uvoz, izvoz i tranzit robe, kao i za prelaz lica i prevoznih sredstava preko carinske linije na granicnom prelazu. Carinski prelaz moe biti medunarodni i pogranicni. Vlada utvrduje carinske prelaze i njihovu kategorizaciju. 12. Carinski agent je fizicko lice zaposleno u pravnom licu registrovanom za obavljanje delatnosti medunarodne pedicije, ovlaceno od strane Uprave carina za sprovodenje radnji u carinskom postupku ili u vezi sa tim postupkom. 13. Carinski kontigenti na osnovu kojih se moe uvoziti bez carina ili sa na niim carinskim opterecenjem, predvidenim Carinskim propisima.

2.POJAM CARINJENJA
Carinjenje robe je jedan veoma sloen proces koji se obavlja prilikom svakog uvoza ili izvoza neke robe koja ima neku odreenu vrijednost. Carinjenje obavljaju carinske s l u b e u c a r i n s k o m s i s t e m u . O b a v l j a n j e c a r i n s k i h p o s l o v a z a h t i j e v a s t r u n o s t i pouzdanost carinskih slubenika, kako bi se carinski poslovi obavili brzo i efikasno. Carinjenje se obavlja na osnovu CARINSKE DEKLARACIJE (radnja ili isprava kojomo s o b a u p r o p i s a n u o b l i k u i n a p r o p i s a n n a i n z a h t i j e v a d a s e r o b a s t a v i u n e k i o d carinskih postupaka) koja se popunjava na propisanom formularu. Carina predstavljasvojevrstan porez drave na neku uvezenu robu i veoma je vana u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Carine i carinski sistem svake drave, pa i Bosne i Hercegovine, imaju veliki znaaj pri otvorenoj meunarodnoj robnoj razmjeni, koja se sa pravom oekuje za nau zemlju,nakon pristupanja CEFTi i pribliavanja zemlje EU. Iz tih razloga, a posebno iz razloga b r e g ukljuivanja nae privrede u meunarodne robne tokove, bitno je da c a r i n a i carinski sistem nae zemlje, budu savremeni sa nizom usvojenih meunarodnih rjeenjakoje imaju razvijene drave. Voenje zatitne carinske politike i njena konkretizacija uCarinskoj tarifi svake zemlje je vrlo osjetljivo pitanje i ljudi koji vode carinsku politikumoraju biti posebno obazrivi pri konkretizaciji zatitne carinske politike u carinskimtarifama. Ta obazrivost bi se ogledala, prije svega. u tome da zacrtana carinska politika ucarinskim tarifama n e smije da bude ni suvie visoka da spreava uvoz roba, putem zacrtanih visokih carinskih stopa, kao ni obrnuto, da carinske stope budu suvie niske i dase suvie liberalizuje uvoz, ne vodei rauna pri tome o razvoju domae proizvodnje.Rjeenja treba tra iti kroz jedan srednji pristup, da carine budu u pogledu svoga nivoa realno odmjerene, tj. da ne budu ni pretjerano visoke, ni pretjerano niske, tj. da budu tako postavljene da omoguavaju razumnu konkurenciju i razuman uvoz inostranih roba. Mjesto carinjenja odreuje pediter ako ga nije odredio nalogodavac, ili ako nije p r o p i s i m a o d r e e n o . K a d a z b o g o d r e i v a n j a n e p o g o d n o g m j e s t a i z v r e n j a c a r i n s k i h radnji nastanu tetne posljedice, pravilo je da ih snosi ona osoba koja je takvo mjestoodredila , ako je zakonom odreeno takvo mjesto, posljedice treba snositi nalogodavac. Carinjenje se u pravilu vri kod carinarnice kojoj je roba prijavljna za carinjenje. Postojizakonska mogunost da se u pojedinim sluajevima iskljue neke granine carinarnice kod kojih se ne moe cariniti. Carinjenje robe, kao najvaniji institut carinskog sistema, predstavlja samu sutinu carinskog postupka. Da bi se tano regulisali odnosi podnosiocac a r i n s k e d e k l a r a c i j e k a o s t r a n k e u p o s t u p k u i c a r i n a r n i c e k a o o r g a n a k o j i s p r o v o d i postupak, odgovarajuim odredbamacarinskog zakonai prateim propisima donijetim na osnovu tog Zakona definisane su faze postupka carinjenja i detaljno propisan i razraenredoslijed radnji, obaveza i prava uesnika u carinskom postupku. U carinskom postupkuu t v r u j u s e sve relevantne injenice od znaaja za pravilnu primjenu itavog nizai n s t r u m e n a t a c a r i n s k o g , s p o l j n o t r g o v i n s k o g , d e v i z n o g i poreskog s i s t e m a . Otuda, zbog znaaja ovog pitanja carinsko z a k o n o d a v s t v o m a t e r i j i c a r i n j e n j a r o b e posvetilo je dosta panje i prostora sa precizno odreenim pravilima postupanja.

3.CARINSKI POSTUPCI
Imamo tri vrste carinskih postupaka: 1.Redovan 2.Pojednostavljen 3.Posebni

3.1.REDOVNI CARINSKI POSTUPAK

Redovan carinski postupak se koristi kada se na robi ija se vrsta, koliina,vrijednost i kvalitet ne mogu utvrditi u tzv. skraenom ( posebnom ) postupku. Redovan postupak carinjenja sastoji se iz sljedeih faza: 1.podnoenje carinske prijave i propisanih isprava 2.prijem cariske prijave 3.pregled robe 4.svrstavanje robe po carinskoj tarifi 5.utvrivanje carinske osnovice 6.obraunavanje i naplata carine

1.Podnoenje carinske prijave i propisanih isprava Prijave u pisanoj formi sainjavaju se na obrascu koji je propisan p r o v e d b e n i m propisima zakona o Carinskoj politici BiH . Prijave moraju sadravati sve podatke koji sun e o p h o d n i z a p r i m j e n u p r o p i s a k o j i m a s e r e g u l i r a c a r i n s k i p o s t u p a k z a k o j i s e r o b a prijavljuje i biti potpisane . Uz prijavu se prilau svi dokumenti potrebni za primjenu propisa kojima se regulira carinski postupak za koji je roba prijavljena.Podnoenje Jedinstvene carinske isprave ili carinske prijave je obaveza uvoznika ili o v l a t e n o g l i c a . P r a v i l n i k o m j e p r e d v i e n o d a p r e d u z e e i l i d r u g o p r a v n o liceregistrovano za poslove meunarodne pedicije moe organizovati otpremanje i dopremanje robe u meunarodnom saobraaju u svoje ime, a po nalogu i z a r a u n komitenta, kao i zastupati i obavljati poslove u vezi sa carinjenjem robe. Carinski obvezik ili ovlateni pediter je odgovoran za pravilnost preduzetih radnji u carinskom postupku,k a o i z a t a n o s t p o d a t a k a k o j i u n i j e t i u J C I i d r u g e i s p r a v e . Carinsku prijavu moe podnijeti svako lice koje moe pokazati predmetnu robu ili naloiti da se ona pokaenadlenom carinskom organu, zajedno sa svom dokumentacijom koju treba priloiti radi primjene propisa o carinskom postupku za koji je roba prijavljena. Deklarantu se, na njegov zahtjev, odobrava da izvri izmjenu jednog ili vie podatakau prijavi nakon to je carina prihvati. Izmjena ne smije imati takav uinak koji bi prijavuuinio primjenjivom na drugu robu od one koju je prvobitno obuhvatala.Prijave, koje su u skladu s uslovima i pravilima o carinskom postupanju carinski organi odmah prihvataju, pod uslovom da je roba na koje se odnose pokazana carini.

2.Prijem carinske prijave Prva faza u postupku carinjenja robe koju obavljaju carinski organi , a na osnovu p o d n i j e t e c a r i n s k e p r i j a v e j e s t e p r i j e m c a r i n s k e p r i j a v e . A k o n i j e d r u k i j e i z r i i t o propisano, datum koji treba da se koristi s ciljem primjene svih propisa kojima se reguliracarinski postupak za koji je roba prijavljena je datum prihvatanja carinske prijave odstrane carinskih organa. Radi provjere prijava koje su prihvatili, carinski organi mogu:- pregledati dokumenta koji potkrepljuju prijavu i pratea dokumenta. Carinskiorgani mogu zahtijevati od deklaranta da predoi i neka druga dokumenta u svrhu provjere tanosti podataka sadranih u prijavi. pregledati robu i uzeti uzorke na analizu ili detaljno ispitivanjePo prijemu carinske prijave carinarnica utvruje da li je carinska prijava pravilno iuredno popunjena i da li dodatne isprave sadre potrebne podatke za carinjenje robe. Radisi gurnijeg voenja postupka carinjenja robe, podnosilac carinske prijave ima pravo da prije podnoenja prijave pod nadzorom carinarnice obavi predhodni pregled robe i utvrdikoliinu , vrstu i kvalitet robe, kao i da uzm euzorke robe u potrebnoj koliini. 3.Pregled robe Pregledom robe treba da se utvrdi faktiko stanje robe prema podacima iz carinske prijave priloenih isprava. Tom prilikom carinarnici utvruju da li podaci navedeni u prijavi i drugim priloenim ispravama odgovaraju stvarnom stanju. Pregled robe odstrane carinskih organa obavl ja se u utvrenim rokovima i u p r i s u s t v u p o d n o s i o c a prijave. Carinarnica prerduzima sve mjere potrebne za utvrivanje stvarnog stanja robe, uzima uzorke, mjeri robe idr.Prevoz robe do mjesta pregleda i uzimanja uzoraka te svako rukovanje s robom kojeiziskuje takav pregled ili uzimanje uzoraka obavlja deklarant ili se obavlja na njegovuodgovornost. Nastale trokove snosi deklarant. Deklarant ima pravo biti prisutan prilikom p r e g l e d a r o b e i u z i m a n j a u z o r a k a . K a d a s m a t r a j u d a j e t o p o t r e b n o , c a r i n s k i o r g a n i zahtijevaju od deklaranta da prisustvuje ili da bude zastupljen prilikom pregleda robe iliu z i m a n j a uzoraka kako bi im pruio pomo koja je potrebna za olakavanje takvog pregleda ili uzimanja uzoraka. Pod uslovom da su uzorci uzeti u skladu s vaeim propisima, carinski organi nisu duni platiti bilo kakvu n a k n a d u z a n j i h , a l i s n o s e trokove analize ili ispitivanja. Kada se obavlja pregled samo dijela robe obuhvaene prijavom, rezultati djeliminog pregleda primjenjuju se na svu robu koja je obuhvaena tom prijavom.Meutim, deklarant moe zahtijevati detaljniji pregled robe ako smatra darezultati djeliminog pregleda nisu valjani u pogledu preostale prijavljene robe. Carinskiorgani preduzimaju neophodne mjere za identifikaciju robe kada je identifikacijapotrebnakako bi se osiguralo postupanje u skladu s uslovima kojima se regulira carinski postupak za koji je navedena roba prijavljena.

4.Svrstavanje robe po carinskoj tarifi Najee organi carinske slube kontrolu svrstavanja robe obavljaju paralelno sa pregledom robe , jer je svrstavanje robe u odren tarifni broj, odnosno oznaku, logiannastavak pregleda robe. Svrstavanje robe po carinskoj tarifi je sloen postupak, potrebno je poznavati robu, njene tehnike karakterisitke i namjenu, takoer i osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife kao i komentare o svrstavanju robe u Carinskoj tarifi.Cilj svrstavanja i kontrole svrstavanja robe po Carinskoj tarifi jeste da se ta nou t v r d i k o j u s t o p u c a r i n e i z C a r i n s k e t a r i f e t r e b a p r i m i j e n i t i . C a r i n s k a s l u b a m o r a pravilno i jednoobrazno da primjenjuje propise iz svoje nadlenosti, to znai da se istaroba koju uvozi vie uvoznika za istu namjenu mora svrstati u isti tarifni broj i na nju primijeniti ista stopa carine.Raspon carinskih stopa u Carinskoj tarifi je od 1 do 30%, pa visina carinske stopekoja se primjenjuje dosta utie na materijalne trokove preduzea, a time i na uslove privreivanja. Carinska sluba je od strane nadle nih dravnih organa ovlatena da u postupku carinjenja robe koja se uvozi obraunava i naplauje i akcize i PDV(porez nadodanu vrijenost).

5.Utvrivanje carinske osnovice Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope carine iz Carinsket a r i f e i druge uvozne dadbine. Carinska osnovica se najee utvruje na osnovuugovorene, odnosno transakcijske cijene. Ugovorenom cijenom s m a t r a s e s t v a r n o plaanje cijena za robu koja se uvozi.Pored fakturne vrijednosti robe koja se uvozi , carinsku osnovicu ini i niz dodatnihtrokova nastalih u vezi sa kupovinom do dravne granice: trokovi prevoza, osiguranja, p r o v i z i j e p o s r e d n i c i m a u p r o d a j i r o b e , t r o k o v i p a k o v a n j a i k o r i t e n j a k o n t e j n e r a , trokovi utovara, pretovar i istovara nastali u inostranstvu i sl.Stavke koje ne optereuju carinsku osnovicu su: kamate na kredit, sva snienjacijena ugovorena i ostvarena prije uvoza, trokovi prijevoza, osiguranja nastali u dravi ukoju se vri uvoz.Robna dokumentacija na osnovu koje se utvruje carinska osnovic a su: faktura,specifikacija robe, lista pakovanja robe. Transportna dokumentacija na osnovu koje se utvruju transportni trokovi kao dio carinske osnovice su: tovarni list, prevozni list i sl.Carinska osnovica za upotrebljavanu robu utvruje se na isti na in kao i za novurobu, s tim to se kao vrijednost njena realna vrijednost u trnutku carinjenja. Carinska v r i j e d n o s t z a robu koja je oteena u toku prevoza ili dok se nalazila pod c a r i n s k i m nadzorom umanjuje za procenat oteenja.

6.Obraunavanje i naplata carine Osnovni princip u naem carinskom sisitemu jeplati pa nosi. N a o s n o v u stvarne carinske osnovice primjenjuje se odgovarajua stopa carine i drugih uvoznihdadbina , pri emu organi carinske slube obraunavaju i naplauju i akcizu i porez narobukoja se uvozi. Poresku osnovicu za obraun poreza ine: carinska osnovica, iznoscarine, carinske dadbine i iznos akcize. Carinska osnovica se izraava u konvertibilnimmarkama.Obraunatu carinu i uvozne dadbine carinski obveznik je duan da plati u roku odo s a m d a n a o d d a n a prijema Obrauna carinskog duga. R o b a s e n e m o e p o d i i i s p o d carinskog nadzora prije nego to obveznik plati sve uvozne dadbine. Na iznos carine iuvoznih dadbina koje nisu plaene u propisanom roku, obraunava se kamata za svakidan zakanjenja.K a d a p r i h v a t a n j e m c a r i n s k e p r i j a v e n a s t a n e c a r i n s k i d u g , r o b a o b u h v a e n a prijavom ne puta se a k o s e c a r i n s k i d u g n e i z m i r i i l i a k o s e n e p o l o i g a r a n c i j a z a njegovo plaanje. Kada, u skladu s propisima kojima se regulira carinski postupak za koji je roba prijavljena, carinski organi zahtijevaju polaganje garancije, pomenuta roba nestavlja se u taj carinski postupak dok se ne poloi takva garancija. Sve potrebne mjere, ukljuujui zapljenu i prodaju, preduzimaju se u vezi s robomkoja:a) se ne moe pustiti zbog toga to:- nije bilo mogue preduzeti ili nastaviti pregled robe u roku koji su predvidjelicarinski organi iz razloga koji se pripisuju deklarantu; ili- dokumenta koja moraju biti podnesena prije nego to roba moe da se stavi utraeni carinski postupak, nisu podnesena; ili- uplate ili garancije koje je trebalo izvriti ili osigurati u pogledu uvoznih iliizvoznih dabina nisu izvrene ili osigurane u propisanom roku; ili- podlijee zabranama ili ogranienjima; b) nije preuzeta u razumnom vremenskom roku nakon putanja.

3.2.Pojednostavljeni postupak
Da bi se u to veoj mjeri pojednostavile radnje i procedure, a uz osiguravanje pravilnogvoenja postupka, carinski organi, pod uslovima predvienim u provedbenim propisimazakona zakona o Carinskoj politici BiH, doputaju: - da carinska prijava ne sadri odreene podatke, te da uz nju ne moraju biti priloena odreena dokumenta - da se neki trgovaki ili administrativni dokument, koji prati zahtjev da se roba stavi u odreeni carinski postupak, podnese umjesto carinske prijave - da se roba stavi u taj postupak zavoenjem u evidenciju korisnika; u tom sluaju carinsk i organi mogu odustati od zahtjeva da deklarant pokae robu carini.

4.CARINSKA DOKUMENTACIJA
CMR - "Convention relative au Contrat du Transport International de Marchandises par Route", u prijevodu, "Konvencija o ugovoru o meunarodnom prometu robe cestom" (CMR je standardni naziv). CMR ili meunarodni tovarni list dokazuje da je roba napustila skladite dobavljaa, bila preuzeta od strane prijevoznika i isporuena kupcu. Cilj ovog sporazuma je bio standardizirati postupke,prava i odgovornosti sudionika u prijevoznom procesu. Prema tom prijevozu utvreno je : 1. Da je roba na cijelom prijevoznom putu pod carinskim nadzorom. 2. Carinski pregledi vre se na izlaznoj,prolaznoj i ulaznoj carini. 3. Prijevoz se obavlja uz obavezno koritenje CMR teretnog lista. 4. Poiljatelj tereta duan je organizirati ili izvriti utovar tereta ako drugaije nije ugovoreno. 5. Primatelj tereta duan je organizirati ili izvriti istovar. 6. Prijevoznik terta duan je izvriti prijevoz u skladu sa dogovrenim vremenom,relacijomi tarifom,ili ako to nije ugovoreno tada u skladu s postupcima dobrog gospodara. 7. Prijevoz plaa poiljatelj,ako se drugaije ne ugovori. 8. U sluaju spora izmeu stranaka u prijevozu moe se dogovoriti nadlenost suda,a ako se ne dogovori nadlean je sud koji odreuje IRU organizacija(meunarodna udruga cestovnih prijevoznika).

Najznaajnija dokumenta koja se odnose na transport su:

Kamionski tovarni list (CMR) elezniki tovarni list (CIM) Brodski tovarni list - konosman pediterska potvrda Dispozicija za otpremu robe

4.1.Kamionski tovarni list (CMR) Ovaj dokument izdaje prevoznik i predstavlja dokument koji slui kao dokaz da je roba primljena na prevoz. U ovom dokumentu prevoznik se obavezuje da e prevesti robu i uredno je predati primaocu. CMR se izdaje u tri istovetna primerka od kojih jedan ide poiljaocu, drugi prati robu do primaoca a trei zadrava prevoznik. Tovarni list sadri informacije o: preduzeu poiljaocu, preduzeu primaocu, detaljan opis robe, oznaci vozila, trokovima prevoza i carina i spisak dokumenata koja prate tovarni list. Ukoliko se roba utovara u vie vozila, ili ukoliko se radi o vie razliitih vrsta roba, poiljalac i prevoznik mogu zahtevati da se za svako vozilo ili za svaku grupu proizvoda izda poseban tovarni list.

4.2.eljezniki tovarni list (CIM) Slui kao dokaz da je roba primljena na prevoz uz obavezu da se roba preveze i uredno preda primaocu. Za prevoz robe u meunarodnom eleznikom saobraaju upotrebljavaju se:

Tovarni listovi koji su predvieni jednoobraznim pravilima o meunarodnom prevozu roba eleznicama (CIM) Tovarni listovi koji su predvieni sporazumom Za svaku poiljku izdaje se poseban tovarni list, a on je identian kako za brzovoz tako i za sporovoz.

4.3.Brodski tovarni list - konosman Predstavlja ispravu koju brodar izdaje krcatelju na osnovu ugovora o prevozu robe pomorskim putem. Ovom ispravom brodar potvruje da je primio na prevoz robu koja je u njoj oznaena i da e je dostaviti do luke opredeljenja ovla enom imaocu konosmana. Konosman predstavlja hartiju od vrednosti koja moe da glasi na ime, po naredbi i na donosioca. On ne predstavlja ugovor o prevozu, ve samo dokaz o postojanju tog ugovora. pediter dostavlja original primljenog konosmana izvozniku koji ga dostavlja poslovnoj banci radi naplate posla. Kada izvri plaanje, banka izvoznika e sva dokumenta predati korespodentskoj banci kupca, a ona e original konosmana dostaviti svom pediteru, radi preuzimanja robe od brodara i njegog carinjenja. Konosman sadri sledee podatke: naziv i adresa poiljaoca i primaoca robe, nazive luka otpreme i opredeljenja, naziv broda koji robu prevozi, zapreminu robe i opte uslove prevoza.

4.4.pediterska potvrda Potvrdu izdaje pediter samo ukoliko to izvoznik zahteva. pediterskom potvrdom on potvruje izvozniku da je sadraj robe, njenu teinu i druge njene karakteristike primio u dobrom stanju, sa obavezom da robu stavi na raspolaganje primaocu (uvozniku). Da bi ste izvezli svoj proizvod na strano trite, pored novanih sredstava, potreban vam je i znaajan utroak vremena i to u proseku od 89 dana. U izvoznom poslu pedicija i transport predstavljaju aktivnosti koje najdu e traju (u proseku 29 dana). Vremensko trajanje aktivnosti carinjenja robe je oko 26 dana, a ako se tu ukljui i vreme smetaja robe u carinska skladita vremenski period se produ ava za 11 dana. Na usluge izvoznika preduzee treba da eka oko 16 dana, dok osiguranje robe namenjene izvozu traje 7 dana.

4.5.Dispozicija za otpremu robe Predstavlja dokument koji sadri pismena uputstva uvoznika u pogledu otpreme robe, ukoliko ona nisu detaljno sadrana u zakljuenom kupoprodajnom ugovoru. Tom prilikom izvoznik zahteva da mu uvoznik oznai peditera u svojoj zemlji sa kojim pediter uvoznika uspostavlja vezu radi obavljanja poslova oko otpreme i prijema robe. Izvoznik izdaje transportnu dispoziciju svom pediteru koji se, njenim prijemom, obavezuje da e isporuiti robu do peditera kupca. Dispozicija domaem pediteru, pored odredaba o vidu ugovorenog transporta, mesta utovara, i opredeljenja robe, sadri i nalog za osiguranje robe. Nakon dobijenog naloga, pediter u svoje ime, a za raun izvoznika, zakljuuje ugovor o osiguranju sa osiguravajuom kompanijom, za robu na putu na odreenoj relaciji.

4.6.CERTIFIKAT O INSPEKCIJI ROBE Sertifikat o inspekciji robe konstatuje da je roba primljena u stanju, kvalitetu i koliini koji su naznaeni u ugovoru. Teinska lista predstavlja dokument koji izdaje prodavac samo ako to kupac izriito zahteva. Lista pakovanja predstavlja osnovni dokument koji precizira osnovne karakteristike robe koja se otprema.

4.7.CERTIFIKAT O KVALITETU ROBE Ona roba, za koju je zakonski propisana obveza certifikacije kvalitete robe (npr. tehniki proizvod, igraka), moe se pustiti u promet samo prema zakonom propisanom nainu, zajedno s certifikatom o kvaliteti. Kvalitetu robe treba dokazati certifikatom, koji moe dati samo akreditirana certifikacijska institucija. Proizvoa takoer moe izdati certifikat o kvaliteti, ukoliko raspolae s uvjetima. Bez certifikata o kvaliteti ili izjavi o robi, koja je zakonski obvezatna, roba se ne moe pustiti u promet. Oznaku certifikata o kvaliteti mogue je obaviti i s CE oznakom, to znai da roba udovoljava zahtjevima novih naela. CE oznaku proizvoa je obvezan oznaiti na proizvodu, ukoliko je obavio propisane analize i udovoljio propisanim propisima certificiranja o kvaliteti. CE oznaka u EU znai da roba udovoljava pravilima o sigurnosti proizvoda, moe se pustiti u promet s certifikatom o kvaliteti, ukoliko spada pod nadlenost ugovora PECA. PECA zapisnik sadri ocjenjivanje kvalitete i prihvaanje industrijskih proizvoda. / 84./2001./V.30./ Protocol of European Conformity Assesment / U Europsku uniju mogu se uvoziti prozvodi samo s CE oznakom.

4.8.CERTIFIKAT O PORIJEKLU ROBE

PRAVILA O PORIJEKLU

Danas je veoma mali broj proizvoda kompletno prizvedenih u jednoj zemlji .Zbog toga kao i injenice da su proizvodi iz raznih zemalja predmet razliitih transakcija nametnula se potreba ustanovljavanja pravila za utvrivanje porijekla robe. Ne postoji meunarodno priznata definicija porijekla robe ali se moe prihvatiti da je to njena ekonomska nacionalnost.Da bi stekla nacionalnost roba mora ispuniti odreene uslove predviene pravilima o porijeklu. Pravila o porijeklu ustanovljena su nacionalnim zakonodavstvom i meunarodnim sporazumima.

NEPREFERENCIJALNO PORIJEKLO Nepreferencijalno porijeklo regulisano je l.23 do 27.Carinskog zakona ("Sl. listRCGbr.5/02). Nepreferencijalno porijeklo robe propisuje se radi: - primjene carinske tarife, osim u sluajevima robe koja se uvozi iz zemalja sa kojima Crna Gora ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini, - primjene drugih mjera utvrenih odredbama posebnih propisa iz oblasti trgovine robama - izdavanja uvjerenja o porijeklu. Roba porijeklom iz jedne zemlje je ona roba koja je u cjelini dobijena ili proizvedena u toj zemlji ukljuujui i teritorijalne vode te zemlje. Roba u iju je proizvodnju ukljueno vie od jedne zemlje smatrae se porijeklom iz zemlje u kojoj je prola posljednje bitno, ekonomski opravdano oplemenjivanje (obrada, dorada, prerada) koje dovodi do novih proizvoda ili predstavlja bitnu fazu proizvodnje. Vlada propisuje blie kriterijume za utvrivanje porijekla robe iz l.1. ovog zakona, nain dokazivanja porijekla robe, nain izdavanja potvrde i organe nadlene za ovjeravanje potvrda o porijeklu. Uredba za sprovoenje Carinskog zakona (" Sl.list RCG" br.15/03) regulie oblast nepreferencijalnog porijekla robe lanovima 13.-29. PREFERENCIJALNO PORIJEKLO Preferencijalno porijeklo robe regulisano je l. 28 Carinskog zakona (" Sl. list RCG" br.05/02) Pravila o preferencijalnom porijeklu koja roba mora zadovoljiti da bi stekla povoljniji tretman pri uvozu iz zemalja sa kojima Crna Gora ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini utvruju se tim ugovorima.Pravila o porijeklu za robu iz zemalja na koje se, na osnovu jednostrane odluke primjenjuju povladene carine utvruju se propisom koji donosi Vlada. Uredba za sprovoenje Carinskog zakona (" Sl. list RCG" br. 15/03)regulie oblast preferencijalnog porijekla l.30.do 67. Preferencijalno porijeklo robe se dokazuje putem podnoenja dokaza o porijeklu robe ija upotreba je dogovorena nacionalnim propisima( opta ema preferencijala) ili meunarodnim sporazumima koji odreuju preferencijalni tretman. Opta ema preferencijala Radi sprovoenja propisa koji utvruju mjere preferencijalnog carinskog tretmana koje Crna Gora primjenjuje u korist odreenih drava, grupa drava ili teritorija ( drave korisnice) slededi proizvodi se ubrajaju u proizvode sa porijeklom Iz drava korisnica preferencijala: a) proizvodi koji su u cjelini proizvedeni u toj dravi ( nabrojani su u l. 37. Uredbe), b) proizvodi proizvedeni u toj dravi sa izradom kod koje su bili korideni drugi materijali koji nijesu obuhvadeni predhodnom takom, pod uslovom da su takvi materijali dovoljno obraeni ili preraeni. Smatra se da su proizvodi koji nijesu u potpunosti dobijeni u dravi korisnici dovoljno obraeni ili preraeni ako su ispunjeni uslovi navedeni u popisu u prilogu 7b Uredbe. Da bi se utvrdilo da li proizvod ima porijeklo drave korisnice nije potrebno utvrivati porijeklo za neke elemente koji bi mogli biti upotrijebljeni prilikom njegove izrade ( neutralni elementi). ropisuje

Optom emom preferencijala obuhvadeni su: - jedinica kvalifikacije ( l.40.) - dozvoljeno odstupanje( l.41.) - pribor, rezervni djelovi i alat ( l.42) - garniture( l.43.) - princip teritorijalnosti (l.45.) - direktan prevoz (l.46.) - izlobe(l.47.) Postupak izdavanja uvjerenja o porijeklu, naknadno izdavanje, izdavanje duplikata, izjava na raunu, ovladeni izvoznik, izuzeci kod dokazivanja o porijeklu, uvanje dokaza o porijeklu, kumulacija su pitanja koja su obraena lanovima 49. do 61. Uredbe. Uvjerenja o porijeklu robe se naknadno provjeravaju po sluajnom uzorku ili kada organ carinske slube opravdano posumnja u autentinost dokumenata ili status porijekla odnosnih proizvoda. Nain izdavanja uvjerenja i nain ovjeravanja isprava koje prate robu pri izvozu i uvozu propisani su Uredbom o izdavanju uvjerenja i ovjeravanju isprava koje prate robe pri izvozu ili uvozu ("Sl. list RCG"br.55/00) . Uputstvom o nainu izdavanja i ovjeravanju uvjerenja koja prate robu pri izvozu u EU (Sl. listRCG br.02/01) propisuje se nain izdavanja i ovjeravanja uvjerenja o porijeklu robe EUR 1 radi ostvarivanja povlastica predvienih Odlukom Savjeta Evropske Unije o uvoenju izuzetnih trgovinskih povlastica koje se odnose na nau zemlju .

5.SISTEM CARINJENJA BIH

Carinjenje robe prilikom uvoza obavljaju carinarnice koje se mogu nalaziti nagraninim prijelazima ili negdje u u nutranjosti zemlje. itav carinski sistem je u nadlenosti drave Bosne i Hercegovine i neovisan je od entiteta i kantona. Carinskimsistemom upravlja Upravni odbor, a uz odobrnje Vijea ministara i Parlamenta.Donoenjem Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine stvorene su predpostavke za funkcionisanje jedinstvenog carinskog podruja Bosne i Hercegovine nakojem e se jedinstveno primjenjivati carinski propisi. -Carinske propise donose: -Parlament Bosne i Hercegovine -Vijee ministara Bosne i Hercegovine -Upravni odbor U skaldu sa propisima koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Pojedine odredbe Zakonamogu se primjenjivati i van carinskog podruja Bosne i Hercegovine, u skladu sa propisima kojima se regulira odreena oblast ili na osnovu meunarodnih konvencija.Carinski sistem predstavlja skup propisa kojima se reguliraju carinski instituti.Predmet carinskog sistema je oblast drutvenih odnosa i djelatnosti u okviru razmjenedobara i usluga s inozemstvom. Njegova je uloga da sferu ekonomskih odnosa uredi tako, to e uesnici u carinskom postupku unaprijed znati svoja prava i obaveze, da pospjeuje razvoj domae privrede,uravnoteenje platnobilansne pozicije itd. Ipak, najznaajnija uloga carinskog sistema jezatita domae proizvodnje od iznozemne konkurencije, s tim da ta zatita bude u funkcijirazvoja, produktivnosti i kvaliteta proizvodnje.Carinski sistem BiH reguliran je autonomnim i meunarodnim propisima. Najvanijiautonomni izvori carinskog sistema su: Zakon o carinskoj politici BiH, Zakon o carinskoj slubi, Zakon o carinskoj tarifi BiH,Meunarodni izvori carinskog sistema su: bilateralni i multilateralni ugovori,sporazumi, protokoli, konvencije i sl. u literaturi je poznat i pojam "carinsko pravo".Carinsko pravo je dio carinskog sistema kojim se reguliraju prava i obaveze uesnikau carinskom postupku. To su odredbe procesnog prava, odnosno upravnog i prekrajnog postupka.

6.CARINSKA POLITIKA EU
6.1.Ciljevi i temeljna naela Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala kljunu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg trita i zajednike gospodarske politke. Ona definira jedinstvene obveze u funkcioniranju na vanjskim granicama Unije stvaranjem zajednikih odredbi o tokovima i oporezivanju dobara uz potivanje ouvanja okolia, kulturnih vrijednosti i zatite razliitih djelatnosti sprjeavanjem piratstva i krivotvorenja. Stvorena je 1968., dok su granini prijelazi izmeu zemalja lanica uklonjeni 1993.godine. Carinska unija temelji se na odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Glave I Sloboda kretanja robe (l. 23-27) i Glave X - Suradnja u podruju carina (l. 135). l. 23 utvreno je da e carinska unija obuhvaati ukupnu trgovinu robom, to prvenstveno ukljuuje zabranu carina i pristojbi s istovrsnim uinkom na uvoz i izvoz robe meu dravama lanicama Unije, kao i primjenu zajednike carinske tarife na njihove trgovinske odnose s treim dravama. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe, a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednika pravila, carine i kvote. Valja istaknuti da je, sukladno odredbama GATT-a i WTO-a, ta vrsta regionalnog trgovinskog sporazuma izuzeta od primjene naela "najpovlatenije nacije" na nelanice carinske unije. Odredbe carinske unije osiguravaju zatitu okolia te zdravlja i sigurnosti graana, a preduvjet tome je kontrola i otkrivanje zaraenih prehrambenih proizvoda i njihovo vraanje u matine zemlje. Propisana je i zatita ugroenih vrsta biljaka i ivotinja, kulturnih dobara otkrivanjem kretanja ukradenih umjetnina, ali kontrola ukljuuje i ograniavanje uvoza tehnologija koje bi se mogle koristiti u svrhu stvaranja nuklearnog ili kemijskog oruja. Sankcije pri otkrivanju krivotvorenih ili piratskih proizvoda uvedene su s ciljem zatite zakonitih proizvoaa (osobito vezano za elektroniku, telekomunikacije i tekstilnu industriju) te zatite zdravlja otkrivanjem krivotvorenja lijekova.

6.2.Zajednika carinska tarifa Dok sloboda kretanja robe oslikava unutarnju dimenziju carinske unije, carinska tarifa simbolizira njezin vanjski aspekt. Zajednikom carinskom tarifom (Common External Tariff CET, Common Customs Tariff - CCT) propisane su carinske pristojbe koje se naplauju na uvoz robe u Uniju i predstavljaju prihod prorauna EU. Naime, od 1968. godine drave lanice nemaju pravo samostalno voditi carinsku politiku. O njoj se odluuje zajedniki na razini Unije, a imajui u vidu obveze preuzete meunarodnim sporazumima. Carine na uvoz industrijskih proizvoda u EU u prosjeku iznose 4%, ali se uvelike primjenjuju povlatene stope i esto slobodan uvoz za robu iz susjednih drava, iz gospodarstava u razvoju i u tranziciji, te iz drava kandidatkinja za lanstvo u EU. Osim toga, Ugovorom o Europskome gospodarskom prostoru (EEA) Norvekoj, Islandu i Lihtentajnu zajamen je neogranien pristup Europskoj carinskoj uniji i uivanje temeljnih sloboda unutarnjeg trita. To vrijedi i za vicarsku, bive britanske, francuske i portugalske kolonije u Africi, karipske i pacifike drave, drave Sredozemlja (ukljuujui drave na Balkanu), kao i drave kandidatkinje za lanstvo u EU. Dakle puna primjena Zajednike carinske tarife ograniena je na trgovinu s razvijenim dravama poput SAD-a, Kanade i Japana.

6.3.Jedinstvena carinska deklaracija Uinkovita carinska unija pretpostavlja da se tarifa mora primjenjivati prema istovjetnim pravilima u svim dravama lanicama. elei osigurati jasnou i jednolikost primjene carinskih propisa te otkloniti rizik razliitih interpretacija ili pravnih nedoumica, Europska unija donijela je Jedinstvenu carinsku deklaraciju (Community Customs Code - CCC) u kojoj je prikupljeno i izloeno ukupno zakonodavstvo koje se odnosi na trgovinu Unije s treim dravama. Deklaracija jednoznano odreuje osnovne pojmove vezane uz carnisku uniju, npr. carinski prostor, postupak carinjenja i utvrivanje vrijednosti robe, pravila o podrijeklu robe, tranzit robe (TIR i ATA karneti). 6.4.Tehniki instrumenti Nomenklatura zajednike carinske tarife (pdf) (CCTN), vrlo je vaan instrument, ne samo za prikupljanje carina, ve i za statistiko praenje vanjske trgovine, a posredno i za primjenu posebnih mjera u sklopu trgovinske, poljoprivredne, fiskalne i monetarne politike. Upravo zato to slui u carinske i statistike svrhe, eto se upotrebljava izraz "kombinirana nomenklatura" (combined nomenclature). Ona se zasniva na meunarodnoj klasifikaciji Harmoniziranog sustava, koju sastavlja Svjetska carinska organizacija a EU je dopunjuje svojim potpodjelama, tzv. CN podnaslovima (CN subheadings). Usporedno s uvoenjem kombinirane nomenklature uspostavljena je baza podataka TARIC (Integrated Community Tariff database), koja prua uvid u relevantne carinske odredbe ovisno o CN kodu pojedine robe i na taj nain daje potrebne informacije nadlenim nacionalnim carinskim slubama. Moderno administrativno upravljanje sve vie se slui kompjutorskim tehnologijama i metodama. Stoga je EU uspostavila nekoliko kompjuterskih sustava, npr. CIS (Customs Information System), kako bi unaprijedila suradnju drava lanica i osigurala bolju primjenu carinskih propisa. 6.5.Postupak odluivanja Komisija je zaduena za inicijative u pogledu razvoja carinske politike i za predlaganje carinskih propisa. Takoer, ovlatena je voditi bilateralne i multilateralne pregovore o carinama, od kojih su najvaniji pregovori u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Vijee kvalificiranom veinom odluuje o carinskim propisima i utvruje Zajedniku carinsku tarifu. Nacionalne carinske slube drava lanica zaduene su za svakodnevnu operativnu provedbu carinske politike. One prikupljaju carinske pristojbe, naplauju troarine i PDV na uvezene proizvode, te brinu o potivanju uvoznih kvota i drugih ogranienja.

6.6.Strategija razvoja Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg trita 1993. godine uklonjena su preostala ogranienja slobodnom kretanju robe. Budui da carinska politika nije statina ona mora pratiti nove tehnoloke i politike izazove koji se postavljaju pred Uniju. Prvenstveno se misli na vanost kontrole vanjskih granica proirene EU s 27 lanica, s obzirom na to da ukidanje unutarnjih kontrola poveava rizik nezakonite trgovine, prijevara i utaja. Strateki su ciljevi Europske unije u podruju carinske politike:

stvoriti okvir utemeljen na transparentnim i postojanim pravilima koja su prikladna za razvoj meunarodne trgovine; pruiti dravama lanicama potrebne resurse i zatititi drutvo od nepotene trgovine i brinuti o njegovim financijskim, gospodarskim, zdravstvenim i ekolokim interesima.

Sukladno mjerama iz programa (Customs 2013) nastoji se koordinirati rad carinskih slubi u zemljama lanicama u cilju omoguavanja djelovanja unutranjeg trita EU. Njime se nastoji pojednostaviti carinski sustav i zatiti trite i graane od prijevare. Aktivnosti koje se financiraju kroz program su razvoj informatikih sustava za razmjenu podataka i stvaranje elektronikih baza podataka. Indirektna (nefinancijska) korist od sudjelovanja u navedenom program odnosi se na upoznavanje s pravnom steevinom EU iz djelokruga ovlasti carinske slube, obuka i obrazovanje, te upoznavanje s funkcioniranjem i modernizacijom carinskih IT sustava interoperabilnosti i interkonektivnosti za zemlje lanice EU. Programom upravlja Europska Komisija Glavna uprava za poreze i carinsku uniju (DG TAXUD) uz podrku Odbora Customs 2013 programa (Customs 2013 Committee), kojeg sainjavaju predstavnici carinskih slubi svih zemalja lanica programa. Republika Hrvatska u glavnom Odboru programa ima status promatraa dok ne postane punopravna lanica EU. meunarodne suradnje.