Georgi Lisicin Šah Strategija I Taktika 1

S' ^
RZ ZA IZDAVACKU DJELATNOST
SAHOVS KOG SAVEZA HRVATSK E
BIBLIOTEKA SAHOVSKE NAK LADEV
B R. 113
IZDANJE: SAHOVSKA NAKLADA, ZAGREB
Tisak Vjesnik, Zagreb
GORGJ MHALOVC LSCN
DP1
P11
I. OI
ZAGREB 1986
z izdavaca Sahovska naklada RZ Sahovskog saveza Hrvatske
dipl. . BITANGA
Pri drzava sva autorska prava, uklj ucivsi pravo prevodenj a
na strane j ezike
Copyri ght 1986 Sahovska nakl ada, Zagreb
Naslov ruskog ori ginala :
STRATEGIJA I TAKTIKA SAHA
Preveli :
Dr SLAVKO PETROVIC i ZLATKO KLEMENT
Recenzenti :
DRAGOLJUB MINIC i ERVIN SINDIK
N aslovna stranica :
ALEKSANDRA BOMAN
Tehni cki urednik :
ZLATKO KLEMENT
Korektor :
DUBRAVKO KLEMENT
Tiraza : 5. 000
YU ISBN 86-717-005-2
H1iN1
Pred jedra neoicno inteesantna i vrijedna knjiga po
kojnog meunarodnog majstora Georgija Mihailovica Lisicina. U po
pl avi dana.snje sahovske !iterature ta knjiga potpuno nezasluzeno
potisnuta zaborav, jer, kao sto se citatelji vrlo z uvjeiti,
njezin sadrzaj od trajne vijednosti i vrijeme koje poslo od
njezinog izda nja nije ni najmanje umanjilo njezinu vijednost.
Uslijed njezina velikog opsega, izvona knjiga
sadzi, naime, 544
stanice, i zbog toga ila i glomazna i nepakticna z
a
ukovanje,
odlucili smo izdati tri dijela. Njezin. sadzaj veom
a
pogoduje
tome1 se citava materija i sastoji od ti podjednako velika po
glavlja, koja cine cjelin1i za sebe. Ipak valja napomenuti da su sva
ti dijela meduobno idejno i sadrzajno povezana, tek zajedno
daju kompletan pregted st,ih. ideja i dosadasnjih teoretskih dostignuca
najtezoj i najkompliciraijoj fazi sahovske partije - sedisnjici.
Djelo pvi puta izdao 1952. god. i to pod azivom Stategija
i taktika sahovskog umijeca. edutim, pokazalo se da kjizi ima
dosta poglavlja koja se mogu poboljsati i ispaviti sam autor
uz Abramova i Konstantiopoljskog 1958. god. kjigu di
i izdao pod danasjim aslovom Strategija i taktika saha. U tom
novom izdaju izbacena su dva velika poglavlja i to zbog osoitih
razloga. d od izbacenih poglavlja poglavlje sahovskim otva
anj'ima jer se otvaanja vlo rzo mijenjaju,
i kjiga zbog tih
prorn_ena izguila S''ju vrijedost. Dugo su gotove, komentiane
patije, zbog istog azloga, dio koji sadrzi tv podlozan
promjenama tcko da taj dio kasije izda kao zasebna kjiga.
Ostalo opce1iiti sadzaj koji i t sahistima, osoito
mladima razvoju, da i rnogli pavilno ocijeiti poziciju i snaci se
odreaenim stateskim i taktickim pozicijama, taj tip liteatue, z
obzi
a
veliko oilje mateijala, jako deficitaa svim jezic
ni podrtt cjima@
Uz to i htjeli rcci
nekoUko rijeci t Georgiju Mihailovicu
Lisicin1l, vlo jakom so1,jetskom dd majstou, koji
sigurno irriao snagu jakog velemajstoa, ali imao tu s da
zivio vijeme kada ilo vlo malo meduaodih ti, tako
da rd l nije postiga
o afimaciju. godi-
5
1 Lisici vrsjak Botviiku i pripada geeraciji sovjet
skog saha koja se izborila za ds pozicije sovjetskog sah
a

svjetskim razmjerima, tj. cvrsto su zauzeli prvo mjesto, koje
ispustaju vec vise od pola stoljeca.
Lisici zivio Len.jingra
du i i trostruki prvak Lenji
grada, sto samo za sebe vec govori vrlo mnogo. Osim tog
a
ucestvovao
deset puta fialu prvenstva Sovjetskog Saveza, sto , takoaer,
svojevrsta podvig. U tim sampioatima, i kojem slucaju, nije
igrao sekudaru ulogu, vec zauzimao stalo solida mjesta,
ekim sampionati
a
ostvario
i
vrlo visok plasma. Npr. 8.
sampionatu podijelio 3-5 jesto, 21. sampionatu, koji i
osoito jak, zbog togo. sto vec lada ga1da pocela potiskivati stare
igrace, Lisici1 se ni.1e dao i podijelio s Petrosjanom 4-s. rnjesto.
Zbog svojih dobrih rezultata i uvrste s iraim sovjetskim
majstori
a
1935. god. eduarodi turir Moskvi i tu zauzeo,
izgled, s1cromno 15. jesto. Meduti, kada se l pogled
a taj
plasman, vidi se da postigao 9 bodova, samo 4 od pobjed
nika Botviika i Flohra, iza g su ostali plasmau tako jaki
velemajstori kao sto su: Stahlberg i Pirc. Drugi jegov astup
d l i 1946. god., kad vrlo jakom turniru
elsikiju zauzeo 2. mjesto, sto omogucilo d
a se afirmira
kao t'rlo jak praktia igrac meduarodim okvirima.
Druga vrijednost Lisicina su njego1'e kjige, koje su ostale iza
jegove prerane smrti. u prvom redu kjiga koja pred ,
osim toga tu i se ogla izdvojiti izvareda kjiga sahovskim
konacicama, koja izda1ia 1956, zatir d sahovska pocetnica,
knjiga sampionatu SSSR-a 1939. itd.
Inace Lisici i iz i redovo obavljao svoje d
zadatke, tako da se nije 1iikad mogao t posvetiti sahu. Osim
tih djela istakao se kao teoretica - dao veliki doprinos razvoju
i tretiranju Retijevog otvaranja.
Prevodilac
6
ML1LOlKl 5AV1L1l
U ovoj knj izi izl aze se kurs
takti ke i strategij e saha, koj i
ilustriran mnogobroj nim primje
rima i z prakse sovj etskih igraca
i sahovskih kompozitora. Glavni
cilj ovog djela da se svestra
no upozna citatelj s kompleksom
suvremenih strateskih i taktickih
idej a.
PosLije izucavanj a prvog i dru
gog dijela citatelj vec stanj u
steci jedan takticki osjecaj , ko
ji dozvoliti da dalj njem
toku razumije elemente strate
gij e i stvaranje strateskog pla
na. Kada se upozna s elementi
ma taktike i strategije, citatelj
moze pristupiti anali zi sahovskih
parti j a cjelosti .
Izgleda da naj teze sahu
shvatiti proracun komblnacij a
ocjena pozicije, sto vezano s
odredeni m stvaralackim apstrak
tni r misljenjem i mastom. Pro
racun komblnacij a dan odre
denom razdjel drugog dijela,
ocjen pozicij e na kraj u treceg
dijela ove knj ige. Treba pri mi
jetiti da vrlo kompli cirano kod
sebe razviti mogucnost apstrak
tni)g mi Ienj a i stvaralacke ma
ste. Zbtg tga mozemo preporu
citj ci tatelji ma, prije nego sto
pogleda rj esenj e odretenog pri
mjera, neka pokus, a ijes.iti taj
primj er samostalno i to tako da
se koisti samo dij agramom ib
pozi cij om na sahovskoj tai, ali
da ne pom1ce fi gure. Ako to
ka 10 minuta ne uspije naci rje
senj unda neka pogleda tekst.
Paralelno s proucavanj em teo
rij e svaki sahist se mora baviti
i praksom. Ucesce na natjecanj i
ma, kao sto pokazuj e iskustvo,
acava i prosiruj e teoretsko
znanj e. Postepeno svestrano u
poznavanje sa sahovskom teori
j om i to suradnj i s praksom
daj e ono sto se danas naziva sa
hovska tehnika. Cim visi teo
retski nivo sahiste, cim sira
nj egova praksa, tim visa iti
i nj egova tehnika, koj a zapra
vo sinteza teorije i prakse.
Medutim, kada sahist ovlada
tehnikom saha, on nema pravo
pocivanj a na lovorikama. Potre
bno svakodnevno pratiti ra
zvoj teorije, svakodnevno treba
raditi na svoj oj tehnici. Ukratko
receno, treba ici korak s ra
zvojem saha.
Na zalost svi sahisti nemaj u
toliko strpl' j ej a i marlj .ivosti .
Zbog toga se neki od nji h sla
ije snalaze pitanj ima sahov
ske taktike. Oni slijepo vjeruju
strateske ideje, dobru i lo
su pozicij u svojih figura i neke
druge sahovske zakone. Drugi su,
medutim, opsj ednuti sahovskom
"
taktikom i ignoriraj u strateske
ideje. Oni . dobro komblniraj u,
katkada im uspij e sprovesti sj aj
nu ataku na protivnicku pozici
j u, ali nece posti ci velike rezul
tate. Treba pamtiti da put
prema majstorstvu uvijek uvje
tovan svestranim proucavanjem
saha.
Brzi rast sahovske tehnike za
visi mnogom samokriti cnosti
i kriti cnosti onih koji igraj u od
lucuj ucu ulogu stvaralackom
usavrsavanj u. Kriticka analiza
majstora, velemaj stora, obj ektiv
na analiza vlastitih pogresaka,
potpuno odsustvo umisljenosti i
nekriticnosti i jedna smirenost
pomazu brzom formiranj u sahov
skog maj stora.
Za vrijeme sahovske partije
veliki znacaj ima prilaz igri. -
8
trebno se prisiliti da se po
vuce potez tek nakon sto se od
redi odredeni cilj i nakon sto se
konkretno pregledaj u sve mo
gucnosti. Uj edno se treba nauci
ti igrati plan u, uz to pra
ti ti mogucnosti svog proti vnika.
sto ukazao eks-sampion
svij eta Botvinik (napisano u
Sahmaty v SSSR 1949. g. br.
3) , talent, karakter, fizicke mo
gucnosti i priprema, to su 4 vr
lo vazne komponente koj e odre
duj u uc;pjeh ovog ili onog sahi
ste. Zbog toga svaki sahist mo
ra obratiti paznju pitanj ima fi
zickog odgoj a. Vazno se pri
viknuti i prisiliti da se ne uzbu
duje za vrij eme partije i da ne
upadate paniku i depresiju
slucaj u poraza. Uglavnom, j e
dnom rijecj u, treba iti miran i
uvjeren sebe.
PITANJA SAHOVSKE BORBE
Kod analize primjera, kojim se
ilustriraj u elementi taktike (u
prvom i drugom dijel u) ili ele
menti strategije (u trecem dije
lu) i strateski plan, mi ne-
izbjezno susresti nekoliko pita
nj a od opceg znacenj a. Sva ta
pitanj a razmatraj u se ovom
poglavlj u.
O5O8IIO5II 5AHOV5KE 8Ok8E
Sahovska borba borba neo
icnog tipa. Ovdj e ne rjesava
uvijek materij alna ili poziciona
prednost, kao sto prednost u
kolicini fi gura ili pjesaka, ili
prednost smislu boljeg raspo
reda figura ili pjesaka uspo
redi s figurama i pjesacima pro
ti vni ka. Katkada se moze pobl
jediti s manjom kolicinom bor
benih snaga,
'
ili cak si tuacij a
ma kada imas losiju pozicij u.
Kako se to moze obj asniti ?
Specifi cnost saha se pri je sve
ga sastoj i t da postoj i oso
ita uloga kralj a sahovskoj
borbl. Ako obj avljen sah, on
da treba prije svega zastititi kra
lj a. Ako se dogodi da napad
nuta i lo koj a druga figura, nju
moguce ostaviti bez ilo ka
kvih posljedica, ili cak odgovo
riti na taj udar protuudarom.
Ako nema mogucnosti da se spa-
si kralj od saha, onda borba
zavrsena bez obzira na materi
j alnu i pozicionu prednost je
dnog ili drugog igraca. Osoita
uloga kralj a j avlj a se sluca
ju pata, vjecnog saha itd.
Br. 1
. KERES
Bii eli vue i doiva
(Mat U ceti ri poteza)
9
U zadatku . Keresa materi
jalna prednost na strani crnog,
ali doblva ijeli zbog toga jer
crni kralj krajnje nepovol jno po
stavl jen : : Lg5 ! Tf7 2. Lf4 Sc6
. Ld2 -i 4. L mat, od cega
nema obrane.
Br. 2
Remi
Bijeli ima tri pjesaka vise, ali
crni ima osiguran remi zbog pa
ta : 1. f6 Lf6 : + ! 2. Kf6 : pat.
Br. 3
SAMKOVIC-POLJ
(Lenjingrad 1953)
Biieli vu!e i doiva
(Mat U dva poteza)
Sanse su na strani crnog koj i
ima jake slobodne pjesake, ali
10
blj eli daje mat. 1. Dh6 : + ! Kg8
(lli 1. . . . Kh6 : 2. Th3 mat) 2. f7
mat.
Kod napada na rohadnu pozi
ci ju vrlo cesto treba zrtvovati
figure ili pjesake sa ciljem da
se razblj e pjesacka obrana.
Br. 4
BATU JEV-ABDUSUMA TOV
(Prv. Truda--, 1 951 )
Biiel i vUe i doiva
Bij eli doio na slijedeci na
cin: 1. Lh7 :+ ! Kh7 : (lli 1. . . .
Kf8 2. Lh6 !) 2. Lf6 ! Lf6 : (N
2. . . . gf6 olucuje 3. d Lf8 4.
Th3 + Lh6 5. Dh4, na 2. . . .
Lf8 sli jedi 3. d Dc6 4.
h +
Kg8 5. f i nema obrane od 6.
Dh4) . ef6 i bljeli doblva.
Br. 5
KAN-ARATOVSKI
(Lenj ingrad 1951)
Moie li crni igMti 1 Lg2 : ?
Crni morao dati kvalitetu:
1 Tf5 : (Do mata i dovelo
1 . . . . Lg2 : ? 2. Se7 + Kh8 3.
Dh7 : + !) 2. Tf5 : D : + 3. Khl
Lg2: + 4. Dg2: 8 5. Dd5 + Kh8
6. f i ij eli uskoro doblo.
Druga osobltost koja ima ve
liki upliv na tok sahovske borbe
pravilo promocij i pj esaka
figuru zelj i.
Br. 6
NEJSTADT-GORBULIN
(Moskva 1946)
Biieli vue i doiva
1. Dg7 ! i crni predao mu
j ednako lose : 1. . . . Tf8 zbog
2. Sf6 + [ 1 . . . Q Tg7 : 2. hg7 i ne
ma 1n.
Br. "
Biieli vue i doiva
Vidimo tipican pjesacki pro
dor: 1. 6 ! 6 2. 6 ! Lb8 . a"!
Sa7 : 4. 7 i ijeli doblva.
Br. 8
RESHEVSKY-BOLESLAVSKI
(Zirich 1953)
Crni vue i remizira
Poslj ednj i potez ij elog i
1. d7?. Pravilno ilo 1. Td8
i sada crni mogao postici vr
lo j ednostavno remi igraj uci 1 .
7! sa ciljem da odvuce to-
11
i provede pjesaka damu.
Interesantno primijetiti da su
tu mogucnost previdjela pro
tivnika.
Nismo se sluaj no zaustavili na
tim osobltostima sahovske bor
be. S vremenom uvidj eti
veliki utjecaj tih sahovskih spe
cifi cnosti ne samo na komblna
cije nego i na strateske planove
igre. Osobl to uloga kralj i pro
mocij a pjesaka kompli ciraj u,
prosiruj u i obogacuj u mogucno
sti oij u strana.
8AHOV5A PAkII1A
Citav proces sahovske borbe od
prvog poteza do momenta kada
se jedan od protivnika priznaj e
pobljedenim ili dok ne uslij edi
sporazum na remi, nazivamo sa
hovskom partij om. Nj u mozemo
podijeliti na dva osnovna dije
la: 1 ) borba s pasi vnim uescem
kraljeva i 2) gdje jedan ili
kralja imaju aktivno ucesce. (Na
ovaj pasus su kasniji suradnici,
koj i su preradili knjigu, stavili
primj edbu da to malo previ
se formalna podjela, tako da ni
j e kasnije potpuno prihvacena) .
Prvi dio partij e takoter se
moze podijeliti na dva stadij a:
) borba s neodredenir i nede
finiranim pozicij ama - to se u
glavnom desava prvih 15 po
teza - kad raspored fi gura i
12
pjesaka os nije poprimio kon
kretne konture i ) borba od
redenim pozicij ama, kad lini
j a pjesackih lanaca i raspored fi
gura poprimio konkretne oike.
Stadij mi katkad nazivamo
t v r n (pocetak) , sta
dij >> nazivamo s r d i s n i
c (sredina i gre) . Drugi dio sa
hovske partije mogli nazvati
konac igre odn. k n n i .
Ovdje treba primijetiti da se taj
dio partije cesto ne poj avlj uje.
U sredisnjici se borba cesto mo
ze zavrsiti matnim napadom ili
tako velikir gutkom borbenih
snaga da svaki daljnj i otpor po
staje besmislen. Ali veci ni par
tij a, osoto medu maj storima i
velemaj storima, borba cesto pre
lazi konacnicu i to s aktivnim
ucescem jednog ili dva kralj a.
SAHOVSKE POZI CIJE, ZADACI 1 STUDIJE
u pocesu sahovske partije po
j avlj uj e se citav niz naj razlici
tij ih pozicij a. Pod terminom po
zicija podrazumij eva se raspo
red figura i pj esaka oblh strana
ilo koj em momentu sahov
ske patije. U rasporedu pojedi
ne figure ili pj esaka uvijek
bolj e govori ti kao polozaju
kralj ili polozaju topa i td. Ko
licina mogucih sahovskih pozi
cij a neoblcna velika. Euwe
j ednom napisao : >>Kada i
1 2, 000. 000 sahista nepreki dno po
kusavali istraziti naj bolj e pote
ze svim logicnim pozi cij ama
i kad i na svaku potrosili sa
mo j ednu desetinku sekunde,
trebalo i im trilion vj ekova da
i otkri li sve mogucnosti.
Za vrijeme igre svakom sahi
sti pripada zadatak da ocijeni
pozicij e koj e se poj avlj uj u, za
tim da pravilno ocij eni pozicij u,
sto znaci da razumij e njezine
dobre i lose strane, zatim to
znaci da mora vi dj eti moguc
nost za plan dalj nj e borbe i tre
ba naci pogodnosti ove ili one
operacij e koj a omogucuj e da se
stvori dobar plan daljnje igre.
Pravilna ocjena pozicij e
stvari zalog uspj eha.
Z d i i s t d i su
umjetne pozi cij e, koj e su na
stale kao iezultat procesa stva
ranj sahovskih kompozi tora. U
proemima ij eli daje mat cr
nom kralj u odredenom broj u
poteza, u studij ama postoj i od
redeni zadatak - ij eli oblcno
mora dovesti borbu do j asno do
ivene pozicije ili do remi-pozi
cij e. Proucavanje proema ili
studij a vrlo korisno, narocito
ako su nj ihove pocetne pozicije
prirodne, tj . da podsjecaj u na
pozicij e iz prakticne sahovske
partij e.
Pogledaj mo nekoliko studij skih
i proemskih pozicij a :
Br. 9
S. LIMBACH
Biieli vue i doiva
(Mat U osam poteza)
Vrlo poucan proem Limba
cha koj i tretira proem iznu
dnice. 1. De4 ! D 2. D: + Tgl
. D7 + 4 (Ako i crni igrao
3. . . Tg2 onda slijedi 4. De4
Kgl 5. Del mat) 4. De4 : + Tg2 5.
D + Tgl 6. D7 + Tg2 7. De4
Kgl 8. Del mat.
13
Br. 10
V. OLEJNIK
Biieli vue i doiva
(Mat U tri poteza)
Crni ima vrlo opasnog slobo
dnog pjesaka, ali ijeli ga uopce
ne pokusava zadrzati i igra : 1.
Tg7 ! 4 (lli 1 . . . . hlD 2. Lg4+
sa slij edecim . Sf5 mat. Na 1 .
. . . Kh6 slijedi 2. Sf5 + i 3. Lg4
mat) 2. Sf5 + h : . Tg3 mat.
Posl ije 1. Tg7 crni moze igrati 1.
. . . Sg6. U tom sl ucaju do mata
dovodi 2. Th7 + sa sbljedecim 3.
Se4 mat.
Br. 11
. SALI, 1634
Biieli vue i remizira
14
Bi jeli pocinje i postize remi,
bez obzi ra sto slablj i za dva
pj esaka. 1. Th7 + I<g 2. 7
(Ako crni pt"ihvati zrtvu topa
onda ij eli patu) 2 . . . . Td8
3. Td7! 8 4. 7! itd. - sli
j edi vj ecni napad na crnog topa.
Br. 12
D. LOLLI, 1768
G

MG

Crni vue i remizi ra
Crni postize remi putem 1.
Dh4 + 2. Dh7 Dd8 + 3. g8D
(lli 3. gBT Df6 +, ako 3. gBS ili
3. g8L onda 3. . . . Dd4 +) 3
Df6 + 4. Dgg7 Dd8 + 5. Dhg8
Dh4 + 6. D7h7 Df6 +. U slucaj u
2. KgB k remij vodi 2. . . . Dd8 +
3. Kf7 Dd7 + 4. Kf6 Dd4 + 5.
Kg6 Dg4 + 6. Kh6 Dh4 +.
SAHOVSKA IEOkIJAg I 1 STRATEGIJA
S h v s k t r i
opcenito iskustvo obogaceno ra
dovima analiticara i kompozito
ra. U danasnje vrijeme pot
puno nezamislivo natupati na
ilo kakvom natjecanj u bez po
znavanj a, makar osnova, sahov
ske teo1ij e.
Znacaj an razvoj doblla teo
rij a otvaranj a i teorij a konacni ca.
Tome su dopr. inij eli radovi mno
gih sovjetskih sahista. Iskustvo
sredisnj ici nije za sada
ni pri izno analiticki iscrplj e
no, iako ucinjeno mnogo po
kusaj a tom smislu. Suvremena
teorij a sahovskih otvaranj a, sre
disnj ice i konacnice razmatra
pitanja relativne vrijednosti fi
gu1a i pj esaka, zatim tzv. dobre i
lose pozicije borbenih jedinica,
strateske i takticke ideje i ele
men te komblnacij a, slozene tak
ticke ideje, strateske planove, ta
koder i teoretske pozicije (tipi
cne pozicije otvaranj u, sredi
snji ci i konacnici) .
01gani zacij a sahovskih snaga
detaljno razmotrena trecem
dij elu ove knj ige, medutim, i
ovdj e treba nesto malo reci
tome sto pomoci izucavanj u
taktike, koj a opisana prvom
i drugom dijelu ove knj ige.
U partij i se cesto provode ta
kve operacije, kod koj ih po
t1eno dati svoje figure ili pje
sake da i za uzvrat unistili ilo
kakve fi gure ili pjesake protiv
nika. Kod toga se racuna s ap
sol utnom vrijednoscu figura. Da
nas se smatra da su otprilike
vrijednosti lovca i skakaa pod
jednake, svaki od njih da vri
jedi otprilike tri pjesaka. Zatim,
top svoj oj snazi otprilike
jednak lakoj figuri s dva pje
saka. Dama otprilike podje
dnaka snazi dvaj topova ili tri
lake fi gure. Medutim, snaga fi-
gra nij e uvij ek vecina koj a
konstantna i postoj ana, i zavisi
od broj polj koj se nalaze
pod njezinim udarom odn. dj e
lovanj em. Zatim, od slobode nje
zinog pomi canj a, tj . pomicnosti
i drugih faktora. Npr. s tocke
gledista snage, najpovolj nij i
polozaj figure sredistu ploce,
tj . n t r 1 i z i figure.
N itaj nacin sahovskoj partij i
relat' ivna vrij ednost figura kole
ba .izvj enim dj elovima i nij e
uvijek jednaka njezinoj apsolut-
noj snazi.
U ocjeni polozaj a kralj a veliki
znacaj ima f aktor s i g u r n o
s t i. U vezi s time kao pravilo
se moze smatrati da dobar
kralj onaj koj i zasticen pje
sacima i figurama, ali pri tom
treba uzeti obzir i mogucnosti
i napada i obrane. Tek u kona
cnici kao pravilu faktor si
gurnosti kralj a vise nij e tako
vazan vecini sli ucajeva po
staje vrlo korisno centralizirati
kralj a, tj . postaviti ga u samu
sredinu ploce.
Relativna vrijednost pj esaka u
mnogim sluajevima, naroito u
konacnici, 1 ovisi od stupnja nje
gove pomicnosti.
Relativna vrij ednost figura i
pjesaka cesto se mij enj a. >>Losu
figuru moze se poj acati tako da
se prevede na drugu tocku,
ili obratno dobru figuru se
moze oslablti tako da se potisne
losu pozi ciju. Vazno za stra
teski plan igre da se raspolaze
15
s figurama i pj esacima tako da
svaka od nj. i h svoj im dj elovanjem
ne ometa djelovanje dugih fi
gura i to se naziva h a r m o n i
j f i g r i s k . Sa
mo se sebl razumij e, da to
pravilo kao i mnoga druga, tre
ba shvatiti sa stvaralacke strane,
j er poziciona igra nedj elj iva
od takti cke, tj . komblnacione.
Desi se da se i l ose rasporede
nim figurama i pj esacima katka
da uspijeva doblti partij u za
hvalj uj uci tome sto protivnik
ima j os losij e rasporedene svoj e
borbene snage.
Navest ovdje strateske
idej e, ili, drugim rijecima, ele-
Br. 13
KOTOV-BARCZA
(Moskva-Budimpesta, 1949)
Biieli vue i doblva
Bij eli ima pj esaka vise uz bo
lj i polozaj kralj . U partij i
slijedilo 1. d6 (Sa ciljem da se
zahvati tocka 5) i crni predao
1 . . . . Sa8 + 2. 5 s putova-
njem kralj a na 6-7 gubl . Po
moeu 1. d6 bijeli sproveo stra
tesku i dej u 1potiskivanj a fi gura
protivni ka.
16
mente sahovske strategij e, koj i
su osnova izucavanj u st1ate
skog plana :
1. Mobllizacij a figura i cent1
lizacij a pj esaka (razvoj figura
otvaranj u) .
2. Pobolj sanje polozaj a fi gura
- potiskivanj e figura protivni
ka.
3. Razmj ena fi gura <lose za
dobre) .
4. Pobolj sanje i ucvrscivanj e
\rlastite pozicije - oslaj ivanj e
pozicij e proti vnika.
5. Ograni cenj e protuigre pro
tivnika.
Pogledaj mo primj ere :
Br. 14
KERES-BARCZA
(Savno-Zdroj 1950)
Biieli na potezu
Keres ispocetka
svoj u pozicij u figura i pjesaka :
1. d6 Dd7 2. 4 Kf8 (Inace
nemoguce uvesti igru topa) 3.
Df (Dama se prevodi na cen
tralnu tocku d5) 3 Kg7 4.
(Bijeli kralj treba uporiste
sl ucaj odlaska topa s prvog re
da) 4 8 5. Dd5 Ld4 6. Td4 : !
(Odstranj uje obranu pjesaka 6)
6. M 5 (Ako i crn1 igrao 6.
. . . ed4 onda i slij edilo 7. Sb6 :
Tcl + 8. Kh2 Dd8 9. Dd4 : s do
itkom zbog toga sto ij eli ima
materij alnu i poz1c1onu pred
nost) 7. Sb6 : ! (I bljeli odgovara
protuudarom) 7. Td5: 8. Td5:
Df5 (Il i 8 . . . g Dd8 9. d7 Kf7 10.
5) 9. d7 i crni predao. U tom
primj eu vi dimo pobolj sanj e
pozicij e dame centrali zacij om
( n t r 1 i z i f i g r ) ,
zatim ucvrs civanj e pozicij e vla
sti ti m potezom ij elog (2. 4) i
razlici te takti cke idej e koj e
razradi ti dalj em toku
knj i ge.
Sada cemo nabroj iti elemente
taktike :
Osnovni elementi
1 . D v n i d r
2. t k r i v n i n d
3. t k r i v n i s h
4. 1 v z i v n
5. v z i v n
Pomocni elementi
6. N v 1 n
7. d v 1 n
8. d s t r n i v n
o b r a n e
9. r k r i v n
10. 1 k d
1 1 . s 1 d n 1
12. I z n d n i .
Treba reci da s takick ele
menti ostvaruj u praksi pomocu
saha, ztvom, iZmj enom figura,
napad om silablje fi gure na j acu,
prijetnjom mata itd. Drgim r, i je
ci1 ma, sve taticke ideje zasno
vane su na nekoj prinudi. U
prak'i se taki ck elementi vrlo
rije ko p m1
J enJ UJ U
izoliran, o.
Obl c no se oni susrecu oiku
komblnacije koj a kompleks
taktic ki h i deja.
Takticki elementi i komina
cij e mogu se primij eniti za posti
zanj e materij alne ili pozici one
prednosti, zatim za ostvarivanje
ilo koj e od strateskih ideja, ali
naj cesce od svega oni su vezani
s idej om prema jednom od slije
decih cilj eva :
2. t ( opcenito)
2. t n s 1 d n m
r e d
3. U g s n i m t
4. t n r t s 1 d
n j e m r edu
5. R s n s k
o b r a n e k r a l j a
6. t
7. n v 1 n t ez
8. r t s k i i z i i o
n i remi
9. r m i s k .
Kod provodenj a taktickih ko m
inacij a i operacij a treba imati
u vidu j os dvije takti cke ideje :
1. r t i v d r
2. d t z.
Pogledaj mo nekoliko primj era :
Br. 15
STEINSAPIR-ESTRIN
(Moskva 1 946)
Crni vue i doblva
( Mat U tri poteza)
17
1. Dd2 + ! (Takticki ele
ment - odvlacenje) 2. Ld2: Tf2+
3. Dg2 Tg2: mat. Komblnacij a
crnih ujedinila takticke ele
mente - odvlacenje s idej om
mata. Zrtvom dame provedena
ta komblnacija.
Br. 16
SCHALLOP-CIGORIN
(Podj ebrady 1896)
Crni vue i doiva
1 Le5! s prijetnj om mata
jednom potezu. Bijeli pre
dao, j er poslije i znudenog 2. Se5 :
(Ili 2. f 4 L 4 :) 2. Tdl : + 3.
Ldl : Del+ doblva mat. Ova
kominacij a se sastoj i od pro-
tivudara i odvlacenj a (1 . . . . Le5 !)
i oslobadanj a polj a (2. . . .
Tdl : +).
Komblnaci ja Bondarevskog, ta
koder, sadrzi nekoliko taktickih
idej a :
18
Br. 17
BONDAREVSKI-MACKEVIC
(Lnj ingrad 1950)
Biieli vue i doiva
Samo potezu 1. Se6 ! sumira
se istovremeno i odvlacenje (pje
saka f7) i oslabadanje polja (d4)
i otkriveni napad (na tocku g7)
i protivudar, (zbog toga sto
ij eli ostavio svog topa pod u
darom figura proti vnika) . Sve tri
razmotrene komblnacij e provo
dile su se sa zrtvom fi gura. N
takticke operacij e mogu iti i
bez zrtava.
Br. 18
CAPABLANCA-MARSHALL
(6. . meca, 1909)
Biieli vue i doiva
Sli jedilo 1. Lf8 ! . ( nije
zrtva lovca, j er crna dama ve
zana zastitnom kralj a od aha i
to samo napad na nju) 1
Dh7 : 2. Th": + (Dvoj ni udar) 2.
. . 8 3. " : i crni predao.

Br. 19
EUWESAMISCH
(Stuttgart-Neuheim ta:)
Biieli vue i doiva
Odlucuje 1. Sf4! i bez obzira
kuda i crni top isao ijeli pro
vodi odlucujuci udar. Ne pomaze
ni 1. 6 + zbog 2. Dh6 : !,
cime se odstranjuje obrana to
cke g6, j er na 2 Lh6 : 3. Sg6 +
odluuje. Slabo 1. . . . D:
zbog 2. Se6:+.
Strateske ideje su, takoder,
icno dio slozenih zamisli. Ce
sto se one ispreplicu s taktickim
i dej ama. Izgradnja strateskog
plana uvijek slijedi neki odre
<eni cilj i uvijek nedjelj ivo
vezana s osobltostima ove ili one
pozi cije. Tako npr. u poziciji s
pozicionom prednoscu moze se
susresti plan napada i odgova
rajuci tome slablj a strana ima
plan obrane. U poziciji s otprili
ke j ednaki m sansama za
strane, strateski plan ima cesto
za cilj zahvat vaznih toaka,
otkrivanje vertikale i dij agonale,
sa slijedecim prodorom pozi
ciju protivnika.
Br. 20
Biieli vue i doiva
Pred nama dobro poznata
pozicija iz teorije konacnica. Bi
jeli mora doblti. Kakav ovdje
plan igre? Dama se ne moze
obracunati sa crnim kralj em i
pjesakom bez pomoci svog kra
lj a. Znaci, da i doblo crnog pje
saka, potrebno prevesti svog
kralj s polj 8 na polje .
Kako to moguce postici ?
Taktickim putem primijenjujuci
okadu: 1. D + ! (Crni
prinuden okirati vlastitog pje
saka) 2. 7 2 3. Dc2! Kal 4.
Da4 + (Pjeak opet o
kiran vlastitim kraljem) 5.
itd.
19
Br. 21
Bijeli doblva
Ova pozicij a vrlo vazna za
sahovsku teorij u i praksu. Bijeli
mora prevesti pjesaka damu
ili za nj ega osvoj iti topa. Sto
stoj i na putu ostvarivanj a po
stavljenog cilj a ? Crni kralj i crni
to. Treba dakle poduzeti odgo-
varaj uce mjere : 1. Tel + ! (Da
i se potisnul10 1 crog kralj a od
pj esaka) 1 Kd7 2. 4 ! (Pr. i
prema 3. Kf7, sto odmah ilo
nemoguce odn. nekorisno zbog
sahova crnim topom) 2.
3. Kf 7 Tfl + 4. Kg6 Tgl + 5. Kf 6
Tg2 (Ako i crni nastavio 5 . M . .
l + slijedilo i 6. Kg5 Tgl +
7. Tg4 i ijeli i doblo) 6. 5 !
Tf2+ (lli 6. . . . Tgl 7. Tg5) 7.
Kg6 Tg2+ 8. Tg5 (Prekrivanje)
i pjesak prolazi u damu.
Kod izgradnje plana uvijek
treba uzeti u obzir mogucnosti
protivnika. Tako ako npr. po
zicij i postoj i prednost i nju treba
realizirati, onda se oblcno stvar
svodi na to da se ogranici protu
igra protivnika.
20
M M &
m M
Br. 22
WISKER-Mac DON ALD
Biieli vue i doiva
Kako se ovdje moze doblti ? U
partiji ilo igrano 1. ' + ??
(Tipicna greska) 1. 8 i
nastala remi-pozicij a zbog to
ga sto ovdje potpuno besko
risno nastavi ti 2. 6 Tg6 + 3.
6 6 : +, ili 2. Td7 5 : + | .
4 5 + ! i pozicij a i ila
remi . Umjesto t
7 + ?? trebalo
nastaviti 1. Td7 ! s idejom da
se polozaj kralj a i pjesa-
ka i da se sprij eci aktivnost crnog
topa. Dalje i moglo slijediti 1.
e 5 2. 6 Th6 + 3. 5 (S
prijetnj om 6-5) 3. e 5 +
4. 6 Th6 + 5. Td6 ! (Prekriva
nje) 5 e Th8 (lnace slijedi mat
3 poteza) 6. 6 ! (Sada po
zicij a ijelog znatno poj acana i
dobltak vise nije tako komplici
ran) 6. Tg8 '. 6 (Plan i
jelih sastoj i se t da se iz
mij ene topovi . Kod tog plana
ijeli treba izbj egavati patne
komblnacije protivnika) 7 Td8
(Ovi m potezom sprecava se 8.
Kd7 i a. 8) 8. 7 8 9. '
8 (Ili na eventualno a. .$ .
8 + 1 0. Kd7 7+ 11
.
7 i
blj eLi doblva) 10. 6 (Crni se
nasao iznudnici) 10. Th8
(Ili 1 0 . . . . 8 + 1 1. Kd7 s iz
mj enom topova) 11. Kd7 Th7+
12. 7 8 13. 8 + s lakim
dobltkom.
Mnogi strateski prolemi rje
savaj u se poj acavanj em pozicij a
figura, potiskivanjem figura pro
tivni ka i slajenj em nj ihovih
pj esaka.
Br. 23
ZUBAREV-ALEKSANDROV
(Moskva 1915)
Bi i el i potezu
1. Kf2 (Plan ijelog sastoj i se
poj acanj u pozicije kralj a i ska
kaca) 1. 7 (N 1 . . . . Kf7
slij edi 2. 2 Kg6 3. Kg5
4. g i kralj putuj e preko d3-d4-
-c5, kao sto pokazao Gri gor
j ev) 2. Kd8 3. Kd4 7 4.
5 Lc8 5. S4 L7 6. g (Spre
cava potez d5-d4) 6. . . . Lc8
(Crni prisilj en na pasivnu o
branu. Sto sada radi i jeli ?) ".
Sd3 ! (Skakac se prevodi na kra
lj evo krilo da i tamo stvorio
pjesacke slaboce) 7. . Ld7 8.
Sf4 g6 (lnace slijedi 9. Sh5 g6
1 0. Sf6) 9. Sh3 h6 10. Sf4 g5 11.
Sh5 (Da i poslije manevra Sh5-
-f 6-g4 j os vise oslablo crne pje
sake) 11. . Le8 12. Sf6 Lf7 13.
Sg4 h5 14. Se3 Lg6 (Ako 14 . . . .
h4 onda 15. gh4 gh4 1 6. Sg2 h
17. Sf4 s osvaj anj em pjesaka i
dobltkom partije) 15. h4 (Fikira
pj esaka na h5) 15. gh4 (Ili
15. . . . g4 1 6. Sg2 sa slij edecim
17. Sf4) 16. gh4 L4 ( Inace sli jedi
17. Sg2) 17. Sfl ! ( pocetak
dugog putovanj skakaca, poslij e
koj eg on dolazi na tocku f4) 17.
Lf3 18. Sd2 Le2 (Ili 18. .
.
.
Ldl 19. S L : 20. s do
ivenom pj esackom konacnicom)
19. Sb3 Lg4 20. Sd4 Lh 21. Se2
Lf5 22. Sf4 Lg4 (Dalj e vrlo
j ednostavno. Treba samo iznuditi
da na potezu protivnik) 23.
4 ! Kd7 24. 6 Lf3 25. 6 :
6 26. Se6 : i crni predao.
Br. 24
LISICIN-HOLMOV
(Kij ev 1954)
Bi ieli vue i doblva
Bijeli ovoj pozicij i proveo
slijedeci plan: 1. Lf4 ! (Ucvrscu
j uci pj esaka d6, ijeli istovre
meno oslobada svoj u damu) 1.
7 (Poslije 1 $ . . . 8 odlu
cuj e 2. Dc6 : ! Dc6 : 3. d7 + i 4.
d8D +. Slicne komblnacije se
razmatrati poglavlju Promo
cij a pjesaka--) 2. Kh2 (Polozaj
kralj a na ovom polj u sprecava
protivi gru crnog) 2. 6 (Ili
21
2. . . . 5 . h4 8 4. h5 4 5.
Dc4 s osvaj anjem pjesaka 4 ili
h7. Crni prisiljen na pasivnu
obranu) 3. h4 ! (Pomicanj e pje
saka na h-linij i poj acava pozi
cij u bljelog. On zeli stvoriti ba-
zu na polj u g7. Ako i npr, sli
jedilo 3. . . . 8, onda i islo
4. h5 7 5. h6 8 6. g ! 7
7. Le5 ! sa slij edecim 8. Kf 4. U
dalj em toku i preveo damu na
g7 i ijeli i izmijenio dame i
osvoj io pjesaka na f5) . h5
(1 ova obrana se pokazuj e kao
nedovolj na) 4. Ddl ! S4 (Ako i
slijedilo 4. . . . Df7, on da razu
mlj i vo ide 5. d7) 5. Dh5 : Sd5 6.
Ddl Sf 4 : (Ili 6. . . . De6 7. Dd4 !
i 8. h5) 7. Df + (Dvojni udar)
7 6 8. Df4 : 5 9. h5 ! Df7
10. h6 6 11. Dh4 Dh7 12. Df6
f4 13. d7 + ! i crni predao. U
ovom planu sumiraj u se mnoge
strateke i takticke ideje i ele
menti.
Br. 25
SAPOSNIKOV-BORISENKO
(Lenj ingrad 1953)
Cmi na potexu
1 g4 ! (Posljednj i potez i
jelog Kf2 s idej om da se
kralj prevede na damino krilo,
22
ali vec ilo kasno) 2. hg4
Sg4 : + ! (Da i se oslobodilo po
lj e f6. Sada crna dama stupa
i gru) . fg4 Dh4 + 4. Kgl hg4
5. Lg4 : (Inace slij edi 5. . . . g)
5. Lg4 :. Stvara se pozicij a
koj a beznadna za ijelog. Npr. :
6. Le5 : Se5 : 7. Se5 : Df6 (Tocnij e
od 7. .. . f kao sto ilo
partij i) ili 6. Se5 : f ! 7. Sg4 : Tg4 :
8. 5 Tag8 a. f : Se5 : 10. Le5 :
Del + 1 1 . Tfl D +.
Osim strateskih elemenata,
komblnacij a i plana i gre, su
vremena sahovska teorij a razma
tra mnoge sahovske pozicije. U
obl caj eno da nji h nazivaj u
teoretskim bez obzira da li se one
odnose na otvaranje, sredisnj i cu
ili konacnicu. Broj teoretskih po-
zicij a se svaki m danom poveca
va, zahvalj uj uci praksi i radu
analiticara.
Svaki sahist treba izucavati
suvremene teoretske pozicije za
to sto se one mogu mnogo puta
susresti u partij ama v ili
drugom oiku. Znanje teoret
skih pozi cij a olaksava proracun
takti ckih operaci ja i strateskog
plana i pokazuje se kao i tna
pomoc kod ocj ene pozi cije. Zbog
toga zajedno razmatrati
neke teoretske pozicije sa strate
skim i taktickim elementima.
Treba reci j os nekoliko rijei
izgradnj i sahovske komblnaci
je i strateskog plana igre. 1 kom-
blnacij a i plan sastoje se iz va
rij anata, pod cime mi podrazu
mijevamo nekoliko poteza ije
lih i crnih, vezanih medusobno
logi kom sahovskog razmislj anj a.
Mnoge varij ante su forsirane, tj .
iznudene. Sahovske komblnacije
se zapravo zasnivaj u na forsira
ni m varij antama, istovremeno
u strateskom planu isto tako -
gu se poj avlj ivati i znudene, ali
i ne forsirane varij ante.
U zaklj ucku ovog poglavlj a re
ci nesto s h v s k
t k t i i i s t r t g i i. Sa
hovska taktika istrazuje borbena
svojstva figura i pjesaka i mo
gucnosti da ih se primijeni za
vrijeme partije. U ci nas kako da
provedemo s uspjehom poj edinu
borbenu operacij u koj a o lo
kalnog znacaj a, kako da prove
demo proracun pojedine borbene
operacij e. U pojedinim slucaj evi
ma sahovska taktika moze imati
samostalni znacaj , koj i odlu
cuj uci za ishod borbe.
Dio sahovske teorij e koj i istra
zuj e pitanja organizacij e sahov
skih snaga, zatim izgradnj e i o
stvarivanj a strateskog plana, na
zi va se s h v s k s t r t e
g i . Ona nas uci kako naj bo
lj e mozemo rasporediti svoj e bor
bene snage na ploci, kako da i za
beremo cilj i sasta vimo plan za
postizanje tog odredenog cilj a,
kako da realiziramo taj odrede
ni plan. N taj nacin sahovska
strategij a cesto uklj ucuje sebe
i sahovsku taktiku. Zbog toga
sahu, bez obzira na mnogobroj
ne iznimke, postoj i jedna pozna
ta formula : >>Taktika samo je
dan dio strategije i ona se mora
potciniti strategij i i sluzi za nje
zino provodenje- ...
I tako svim fazama sahov
ske partije, neovisno stanj u po
zicij e i od postoj anj a pozicione
ili materij alne prednosti, neopho
dno rukovodenje strogo us
mj erenim strateskim planom, ko
j i izgraden na osnov"i stra
teskih ili taktickih el emenata s
uzimanj em obzir svih osobl
tosti situacije koj a nastala
toku borbe. Plan igre obl cno
samo orijentacioni . On se kon
kretizira i mij enj a zavisnosti
od dogadaj a koj i se desavaju
partij i. Svaki potez strateskom
planu mora iti potpuno i zracu
nat i takti cki osnovan.
SAHOVSKA PARTIJA 1 SAHOVSKA TEORIJA
Sah stvaralacki proces koj i
se zasniva na dubokom proni ca
nj u sahovsku pozicij u, koj i
isto vrijeme zahtij eva konkretnu
analizu. Nije dovolj no znati i ra
zumijeti ucenje relativnoj vri
jednosti fi gura, elementima
taktike i strategij e, komblna
cij ama i planu igre i ocjeni
pozicij e. Treba to sve nauciti
primi jenj ivati sahovskoj prak
si, to zahtijeva od sahista stva
ralacki prilaz. Tak1 0 se npr. po
j edini m pozi cij ama moze postici
i materij alna prednost pomocu
komblnacij e, drugima -
trebno i neophodno voditi j ednu
dugotraj nu plansku borbu s pa
zlj ivim pracenj em rasporeda fi
gura i pjesaka i mogucim taktic
kim operacij ama. Katkada treba
dati prednost dobrom rasporedu
svoj ih snaga za provodenj e odre-
dene komblnacij e ili, naprotiv,
odreci se sj aj ne komblnacije, ko
j a i, eventualno, mogla donije
ti materij alnu doblt, ali i uj e
dno pogorsala raspored vl astitih
snaga.
Kad sahovski maj stor vuce po
teze odredenog plana, on se u
23
principu ne drzi j edne strateske
i l i takticke idej e. Ovdj e se uvi
jek sumira citav kompleks azli
citih okolnosti.
Br. 26
ENEVOLDSEN-ALJEHIN
(Tuni r nacij a, 1939)
Crni na potezu
U ovoj poz1c1
J 1 crni i prema
poznatom principu razvoj a figu
ra (mobllizacij a figura i centra
lizacij a pj esaka) trebao naciniti
ili rohadu ili razvoj ni potez lov
cem. Medutim, Alj ehin, koj i
ocij enio osobltosti ove pozi cije,
povukao 1 Dd'. Zbog cega
se crni odlucio zagraditi put
svom lovcu? Odgovor j asan.
Bij eli prij etio zahvatiti tocku
f5 skakacem poslij e 2. 4 i 3. Ld3,
cime i se postigao pritisak na
pozicij u protivni ka. Zbog toga
crni sprij ecava taj plan ijelog.
Sada i na 2. 4 slij edilo 2. . . .
Dg4 s dvoj nim udarom na ska
kaca na h4 i pj esaka 4. U par
ti j i dalje slijedilo 2. g3 Dg4
3. Db3 Sg6 (Tim potezom crni
predlaze izmj enu skakaca ili iz
nuduj e povlacenje ijelog skaka
ca) 4. f3 Dd7 5. Sg2 0-0 6. 4
Dd8. rezultat tog manevra
crni sprijeci o razvoj ini cij ati
ve protivni ka, drugi m rij ecima
24
ogranici o nj egovu protivigru.
Na tom primj eru vidimo da isku
sni sahist vrlo cesto tezi da pri
j e svega ograni ci proti vigr svog
proti vnika.
Istovremeno ocjena pozici je
usporedba snage i mogucnosti i
ij elih i crnih, to vezano
ne samo sa strateskim elementi
ma nego i s taktikom. Prema to
me postoj anj e lose figure kojj
puta moze iti minus, koj i se
moze kompenzirati i l o kakvim
drugim plusevima. Zbog toga kod
ocj ene pozicije treba uzeti ob
zir sve strateske i takti cke ele
mente cjelini . Ipak pi tanj e sa
hovskog stvaralastva ne treba ni
naj manje smetati znacaj u teori
j e. Ne smi je se zaboraviti va
znosti svestranog proucavanj a
kompleksa suvremenih sahovskih
idej a, jer to uvi jek daj e j ednu
neophodnu pomoc kod i zbora naj
bolj eg poteza, kod proracuna
komblnacije ili kod izgradnj e
strateskog plana. Krace receno,
teorij a znatno utj ece na proces
sahovske borbe, no s nj om se
treba sluziti vjesto, stvaralacki
nikako ne dogmatsi ki .
Sahovska teorij a pocel a se
stvarati vrlo davno. Mnoge tak
ti cke idej e ile su poznate prij e
400-500 godina. Strateske ideie
su se poj avile nedavno. Princip
brzog razvoja figura, koj i mi na
zi vamo moblli zaci j a fi gura i cen
tral ni h pjesaka, doblo opceni
to pri znanje drugoj polovi ni
proslog vi jeka, druge strateske
ideje, bez obzira na njihovu pri
mjenu u partij ama u periodu iz
medu 1 890-1910. postal i su do
bro poznati tek poj avom djela
n Nimcovi ca >> sistem.
U tom dj elu Nimcovic polozi o
kamen temelj ac strateskim idej a
ma kao sto su prepokrivanje,
profi l akti ka, i zmj ena figu1a
.
Nim
covi c se tu dotakao i naj vazni j eg
stnteskog elementa - poboljsa
nj a pozi ci j e figura.
Vel iki utj ecaj na dalj nj i razvoj
sahovske teorij e i malo i dje
lo Romanovskog >Sredisnj ica iz
1929. g. U toj knj i zi autor de
monstrirao ci tav niz strateskih i
takti ckih idej a, koj e su se bazi
rale na interesantnim primj eri
ma iz sahovskih partij a.
U Strategij i i takti ci sahov
skog umij eca 1952. i uci -
nj en pokusaj da se poveze kom
pleks strateskih idej a s ucenj em
relativnoj vrij ednosti figura.
ila dana i klasifikaci
ja takti ckih elemenata.
Sahovska teoij a ne stoj i na
mj estu. Svake godine ona se obo
gacuj e novim materij al ima koj i
su neoblcno vrij edni za praksu.
Cim sire znanj e i poznava
nje teoretskih idej a, to se vise
prosiruj e predstava sahovskom
umij ecu i time razgranatij e sa
ovsko stvaralastvo.
25
V1LZbL ZA SAMOSALNU ANALIZU
Br. 1 Br. 2
Biiel i vue i doiva
Bi i el i vue i remizi ra
Br. 3
Br. 4
Bi ieli vue i doiva Bi i el i vule i doiva
26
Br. 5 Br. 6
Bi j eli vue i doiva Bi ieli vue i doiva
Br. 7 Br. 8
Bi i el i vue i remizi ra Bi ieli vue i remizira
Br. 9 Br. 10
Crni vue i doiva Ocii enite pozici i u (iieli vue)
27
Br. 11
Nadite plan doitka za i ielog
Br. 13
Nadite plan doi tka za i ielog
Br. 15
Bi iel i vue i doi va
28
Br. 12
Nadite pl an dobltka za bi i el og
Br. 14
Bi iel i vue i remizi ra
Br. 16
Biieli vue i doblva
RJESENJA VJEZBI
Br. 1 : 1. DeS+ (Sa cije da s okira polje f7 i odvuce lovac) 1 e
Lf7 2. De4+. (Lutikov-Arseneev, Lenjingad 1955)
Br. 2: 1. s+ ! Kg7 2. 7+ Kf6 (Ili 2 .... Kg6 3. 6 + Kh5 4. 5 +
Kh4? 5. 5 2 6. 2 : s dobl tkom. Pravilno 4. . .. Kg6 s remijem) 3.
6 + 7 (Kralj prisiljen stati na e-liniju) 4. 3 : ! elD 5. 3 + De3 : +
6. 3 : Teoretski remi.
Br. 3: 1. e8S (Ako i ijei igrao 1. e8D Hi 1. 8 i1i 1. e8L onda
remi vjecnim sahom) i crni be orane. Interesantno da partiji
ilo odigrano upravo 1. e8D? (urnir u Frankfurtu na/M, 1924)
Br. 4: 1. Ld5 + ! Kd5 : 2. ed7 g2 3. d8S ! glD 4. 4 mat. (G. Rinck)
Br. 5: 1. Dh5 ! S prij etnj 2. Tg8 + +) 1 . . .. Tg2 : + (Ako i crni igrao
1 4 9 B B Kd7 onda ide 2. e8D+) 2. Tg:+ Th5: . 2: : + 4. Kgl i da
lje jednostavno, jer ijei ima kvalitetu vise s boljom pozicijom (Ma
roczy-Romi, San Reo 1930).
Br. 6: 1. g6! h6 2. Dh6 : + ! (Za odvlacenje pjesaka g7) 2 . . . . gh6 3.
g7+ Kg8 4. gf8D+ Kf8 : 5. Td8 : + De8 6. TeS : + 8 : 7. Sg3. Rezultat sve
ga da ijeli ostao sa skakacem vse (opaev-Alatorcev, Lenjingrad
1938) .
Br. 7: 1. a8L+ ! (Samo ne 1. a8D+? 8!, i crni doblva) 1 . .. . 8
(Ili 1 B . .. 8: 2. 7+) 2. 7+. Pat sa zagradenim lovce (Kraj studije
. Gurvica iz 1928).
Br. 8 : 1. DfS+ Kf6 2. DhS+ Kf5 . g4+ ! hg4 4. Td5 + ed5 5. Dc8 +
Dc8 : pat.
Br. 9: 1 . ... Tf4 + ! (S idejom da se prekrije polje f. Ako 2. Lf4 :
onda 2 . ... Dg2+ sa slijedeci m 3 e . . Sf mat). Bi jeli predaj e. jer na
2. Tf4: slijedi 2 . 4 . . 7 : 3. Tf8 + 8 {Averbah-G0idenov. Minsk 1952).
29
Br. 10 : Crni ia kolosanu predost u borbeim snagama, ai mu
bL kralj nalazi matnoj mrezi . Posli je 1. Tgl ! bjeli forsirano doblva :
2. Tg8+ 1 (Za odvlacenje topa) 2 18: 3. Sf7 mat. (. Roanovsi-A.
Romanovski, 1907)
Br. 11 : Plan pobj ee sastoj.i se u korltenj u loe pozicije crnog kra-
lj a i provotenj e pj eaka d6 u damu. Zg toga blj elom korisno odi-
grati 1. 6 ili 1. 6, na sto slijedi 1 . . . . 4 : + ili 1 . . . . 2+. Kako
posti ci cilj ? U pomoc nam dolazi taktika: 1. 5 ! !, npr : 1 4 . . . 5 : + 2.
6 ili 1 4 4 4 fe5 2. 6 ili 1 4 . & . h3 2. 8 + Kd7 3. 6+ ili 1 . . . . Td2 +
2. 6 8 3. 8 + 7 4. Th8 6 5. 8 + 7 6. d7 (Schlechter-Perli s,
Karlsbad 1911) .
Br. 12 : Plan do,itka sastoji se u prevotenj u blj eog kal.i a na tocku
6. Cmi osigrati re ao nj eov kalj na vrij ee zahvati toCu 5.
Treba igrati 1. Kg5 2 2. Kg1 (S prij ejom . Tg8) 2 6+ 3. Kf5
7 (Zahvaljujuci 2. Kg6 1 jeli d vazan tepo) 4. 5 5. Kd5
4 6. 5 ! (Sprij ecava 6 5 na lto slj eilo 7. 8 Th7 : 8. 8+)
6 s + 7. 6 s + s. 6 s 9. + sa slij eecim 10. h8D (Stu
dij a . Romanovskog) .
Br. 13 : Plan dobltka g4-g5, Ta7-h7, g6g7, Th7-h8 +.
Br. 14: 1. Sf2+ g (Na 1 e e e Kh4 ? 2. 7) 2. 7 2 3. Se4+ f (3.
B . . Kg4 4. c8D +, 3. . . . Kh4 4. cd8D +) 4. Sd2 + 3 5. Sc4 + 4 6. Sd2 +
itd. (Stu,dij a . Troicmog)
Br. 15: 1. Ld6+ Kf7 2. Lf4 (a 2. Lc5 Kg6 . Kg8 : Kg5) 2. Kf8
3. Lh6+ Kf7 4. L Kf8 5. Lc+ Kf 6. Lgl : Kf8 7. Lc5+ Kf7 8. Ldl Kg6
9. Kg8 : (Studij a V. Nitadta) .
Br. 16 : 1. Dc7 : + 7 : 2. 7 + sa slij edecim . Tg7 :.
30
ELEMENTI TAKTIKE | JEDNOSTAVNE KOMBINACIJE
Sahist prij e svega d\an da
izgradi dobar strateski plan i da
se nj ime rukovodi sahovskoj
partij i. Medutim, svaki j aki sa
hist mora blti ne samo strateg,
nego i dobar takticar. Nedovolj
no npr. da on provodi stra
teski plan moblli zacije i pobolj
sanj a pozicij e figura otvaranju
i da pri tom pregleda vrlo j edno
stavan takti cki trik protivnika.
N eki sahisti smatraj da ne
moguce jednostavno nauciti vi
dj eti-- slozene takticke operacije.
Smatraj u da za to potreban
poseban talent. Medutim, to nije
istina. Razumij evanje slozene
takti cke borbe zavisi od nivoa
i gre, tj . od _znanj a oasti teo
rije i iskustva koj i nakuplj en
kao rezultat analiza poj edinih
pozicij i sudj elovanj na natje
canj ima. Proucavanje sahovske
taktike treba poceti od naj jedno
stavni j eg, tj . od taktickih eleme
nata. Neophodno razumjeti
uzroke od koj ih nastaj u poj edine
takticke operacij e i sredstva tak
tickog dj elovanja. U dalj njem to
ku moze se prici k slozenij im
taktickim pitanj ima.
No, takticka i gra ne smije sa
ma sebl iti cilj . Vrlo vazno
sahu shvatiti harmonij u i jedin
stvo strategije i ta1ktike. Ako i se
igralo samo na takticke trikove
i zamke - to i znacilo ograni
citi svoje stvaralacke mogucno
sti sahovskom umijecu. Prema
tome svaki sahist, koj i zeli do
stici i vrhunac svom sahov
skom umijecu, mora ovladati
strateskim i taktickim idej ama,
stil sahovskog maj stora mo
ra blti mnogostran. Da i se je
dnostavni je i udobnije mogao i
zucavati , takti cki materi jal
razbljen na dvij e glave : opci poj -
movi i elementi taktike daj u se
prvoj glavi , slozenij i primje
ri navedeni su drugoj glavi,
gdj e , takoder, prikazan proces
proracuna takti ckih operacija.
31
SAHOVSKE KOMBI NACI JE
Komblnacij om nazivati
takti cku operaciju koj a se sasto
j i iz dva ili vise elemenata tak
tike koj i su objedinjeni zajedni
ckim ciljem. Sve sahovske kom
inacije, ako ih se promatra s
gledista postignutih rezultata, di
jelimo na :
- odl ucuj g ako se kao rezul
tat komblnacij e postize mate
rij alna prednost ili se i znudu
je mat ili pat, ili se stvara
pozicioni remi i td. ,
- pozicione, kada se kao rezul
tat komblnacij e postize jedi
no promjena si tuacije sa
hovskoj borbl,
- konacno, postoj e j os nepravil
ne, odn. pogresne komblnaci
j e, koj e ne vode do cilja ko
j i i predviden kod po
duzimanja komblnacij e.
Treba spomenuti i neke termi-
ne koj i se cesto susrecu:
matna komblnacij a se naziva
takva komblnaci ja 11 sa
stav ulazi element mata,
- patna komblnacij a, koj a svo
j oj kompozicij i i ma idej u pa
ta,
- remi-komblnacij e, koj e i ma
ju za cilj postizanje remij a
putem vj ecnog saha, ponavlj a
nj a pozicije itd.
sto poznato,
sahovskoj partij i protice uslo
vima ogranicenog vremena za
razmislj anj e, koje se kontrolira
sahovskim satom. Zbog nedosta
tka vremena neke komblnacij e
nij e moguce do kraj a izracuna
ti svim detalj ima. U tom slu
caj u pribjeze se proracunu samo
glavnih nastavaka i ocjeni naj
vazni jih pozicij a koj e se poj a
vlj uju pojedinim varij antama.
Na taj nacin katkada su pitanj a
provodenja komnacije vezana
i rjesavaj u se intuitivno i zasni
vaju se na pozicionom osjecaj u.
Mi razmatrati detaljno
samo tocne komblnacije. Pojedi
ni primj eri orij entirajrucih kom
inaoi jia b.it navedeni ce
tvrtoj glavi ove knj ige.
POJAVA TAKTl KI H OPERACIJA
U procesu borbe poj edine to
cke mogu prel aziti iz ruke ru
ku. Katkada ijeli katkada cr
ni postizu pivremeno dominaci
ju centru ili na kilima. Do
minaci ja na pojedinim tockama
zavisi cesto od odnosa snaga na
pada i obrane. Ako j acina na
pada ij elih figura i pjesaka na
ilo koj u tocku veca nego -
32
cina obrane od strane crnog,
onda takvu tocku nazivati
jakom za ijelog, odn. slabom za
crnog. U slucaj u podj ednake
snage napada i snage obrane na
jedu tocku - nazivati
kriticnom.
Svaki sahist se mora brzo sna
laziti , >>vidj eti kri ticne, slabe i
j ake tocke, kako taboru pro
ti vnika, tako i vlastitoj pozi
cij i. K1"iticne i slabe tocke su
osnovni uzroci poj ava takti ckih
operacij a. Vidj eti kriticne i
sl abe tocke znaci vidjeti moguc
nost ostvarivanj a takti ckih ele
menata i komblnacij a. Vazno
primij etiti da treba posebnu pa
znj u obratiti kriticnim i sl ablm
tockama oko vl asti tog kralj a.
U partij i Berlinski-Rj umin
prednost crnog sastoj i se ne sa
mo j akom slobodnom pj esaku.
Pozi cij a oko ij ele rohade puna
kriticni h tocaka npr. (2, )
i slablh tocaka (, ) . edno
stavno se namece idej a da se od
strani pjesacka obrana radi isko
ristivanj a tih .slabosti . Rj umin
i zvanredno rij esio taj proem:
Br. 27
BERLINSKI-RJUMIN
(Moskva 1931)
Cmi vue i doblva
1. 3 ! (Tocka ovom
momentu pripada crnom zbog
toga sto se top ne moze uzeti,
pij eti 2 . . . . : + 3. D :
mat) 2. 3 : 3. Sb3 : D +
(Moze se igrati i 3
.
. . . D :) 4.
2 3 mat. Prekrasno finale !
Sposobnost oa se brzo vide
slabe odn. jake tocke ima vel i -
ki znacaj za pocetni ka ili neisku
snog sahistu, j er ga to osloba
da od moguci h previ da - sta
vl j anj a pod udar svoj i h figura
ili pj esaka. Jer, zapravo, dj elo
vanj e na polj e ni j e nista drugo
nego slabe odn. j ake tocke.
Sada nam nece i ti tesko na
ci dobltnu komblnacij u koj a
nastala partij i Al j ehin-Mi ke
nas. U pozicij i i jel og su tri kri
ticne tocke ( 2, 4, f) koj e mo
gu iti iskoristene od protivni
ka.
Br. 28
ALJEHIN-MIKEN AS
(Kemeri 1937)
Crni vue i doblva
Mikenas odigrao : 1
.
. q . Le4 :
2. De4 : De4 : 3. 4 : 2 i sacu
va10 malu prednost, koj u na
kraj u nije uspio real izirati kroz
daljnj ih 40 poteza. Umj esto 1 .
. . . Le4 : trebalo i grati 1 e
2 ! i ako i ij eli nastavio 2.
Dc2 : onda 2. . . . Df3 : + 3. Kgl
Lh i mat neizbjezan.
Cesti slucaj kriticnih tocaka su
nebranj ene figure i pj esaci koj i
nisu nicim napadnuti. Meduti m,
njih takoder treba vidjeti i ima
ti vi du.
33
U partij i Grnfeld-Aljehin
pozi cij u ij el og mozemo smiono
nazvat i l osom zbog toga jer se u
njoj nalazi ci tav niz kriticnih to
caka (2, 2, dl, 2, !) i slaih
tocaka npr. 4. Aljehinu
dalo mogucnost da partiju zavr
si komblnacij om.
Br. 29
G RtNFELD-ALJEHIN
(Karlsbad 1 923)
Crni vue i doi va
Sli j edilo 1. Dc4 !. (Ako
i sada ij eli nastavio 2. S, sli
jedilo i 2. . . . De2 : sa cilj em
da se odstrani zastita ijelog to
pa : 3. Se2 : Tdl : +. Povlacenj e
dame na el nepovoljno zbog
gubl tka skakaca na 2) . U par
tij i dalj e slij edilo 2. Dc4 :
Tdl : + ! ( tzv. medupotez)
. Dfl (Ili 3. Kf2, nakon cega cr
ni ostaj e s topom vise) 3.
Ld4 + (Da i odvukao kralj a od
zastite dame) i ij eli predao
zbog neizbjeznog mata.
Dobar primj er znacaj a taktike
mozemo vidjeti pozi cij i i z par
tije Bonc-Osmol ovski-Ragozin.
34
Br. 30
BONC-OMOLOVSKI-RAGOZIN
( Lvov 1951)
Bi i el i vue i doi va
Cini se da crnom ne prij ete
ni kakve neprij atnosti . No, ako se
bolj e pogleda, vi di se da se cr
ni kralj nalazi velikoj opasno
sti nema polj a za odstup,
crna dama nije nicim branj ena
i to kri ticna tocka. Bi jel i
dobl o pomocu otkrivenog napa
da. Slijedilo 1. Sd5 ! i crni
i prisilj en na predaj u zbog gu
itka dame.
M

Osim kriticnih i slablh tocaka
kao osnovni uzrok ave tak
ti ckih elemenata i komblnacij a
mogu iti lose figure i pjesaci.
Maksimalne neugodnosti donosi
los kalj .
U partij i Cigorin-Steinitz i
j eli postigao izrazitu prednost.
Crni kralj , na kraju ploce po
stavl j en vrl o lose :
Br. 31
CIGORIN-STEINITZ
( 1892)
Slij edilo 1. 4 : ! i Stei nitz
se momentalno predao. Na 1 . . . .
D4 : slij edi 2. Dc6 : + s matom
nekoli ko poteza.
U partij i Krogi us-Lisicin cr
ni lako doblva zbog vrlo l ose za
sticenog bljelog kralj a.
Br. 32
KROG IUS-LISICIN
(Lenj ingrad 1 951)
Crni vue i doblva
{Mat U sest poteza)
1 e 2: + 2. 2: D4 + 3.
Nesto sl ozenij a parti j a Kof
man-Kotlerman :
Br. 33
KOMFAN-KOTLERMAN
(Prv. Ukraj ine, SSSR 1947)
Bi i el i vue i doiva
Crni ima slabog kralj a koj i j os
nij e rohirao. Kako to iskoristiti.
j er skakac ipak vezan? Naj
prij e neophodno naci put for
siranom razvezivanj u skakaca :
1. Dg6 + Kf8 2. 6 ! ! (Citava
stvar ovom ostroumnom po
tezu) 2. . Dc5 (Da crni na
stavio 2. . . . Le6 : , slij edilo i 3.
de6 i mat neizbj ezan) 3. Tf6 : + !
ef6 4. Df6 : + Kg8 5. Dg6 + Kf8
6. Se6 + i ij eli doblva.
Paznj u zasluzuj e i jednostavna
damska konacnica :
Kal Da3 + 4. 7 + 5. 2 Bez obzira na to sto crni
2 + 6. Kcl Dal mat. na potezu, ijeli daje forsi rano
35
Br. 34
NEUMANN-N. N.
( 1887)
Bi ieli doblva
mat. 1 . . . . Kh2 2. Dh5 +, ili 1 .
. . . Kgl 2. Dg5 +, ili 1. . . . Db2
2. g +, ili 1 q . . . D + 2. Kf2 +,
ili 1. g . . Dh4 2. Ddl + Kh2 3.
De2 +, ili 1 q @ . . Del 2. Dh5 + Kgl
3. Dg4+.
Katkada se moze pokazati da
vrlo opasan izlozeni polozaj
dame ako se na ploci nalazi
mnogo lakih fi gura. dobar
primj er za to moze nam poslu
ziti pozi cij koj se avila
partij i Keres-Kotov:
36
Br. 35
KERE-KOTOV
(Piarn 194 7)
Ovdj e crni gubl zbog i zrazito
lose dame i loseg kralj . Posli
j e 1. Se5 : ! Kotov i prinu
den na momentalnu predaj .
Treci uzrok poj ave takti ckih
elemenata i komblnacij a di s
harmoni can raspored fi gura i
pjesaka.
Br. 36
Crni vue i doiva
Bijel i odigravsi Ddl-c2 kao
da zaboravio na moguce o
pasnosti . poslj edica te po
greske ij ela dama oduzela
polj e 2 ij elom lovcu. Pomocu
vrlo j ednostavne komblnacij e cr
ni osvaj a zlosretnog lovca. 1
4 ! (Oslobadaj uci polj e 5 za
dvojni udar i zavlacenje lovca)
2. Lc4 : Dc5 +.
u slij edecem primj eru kao zr
tva disharmonicnog rasporeda
i jelih figura postao top na
gl.
Br. 37
G URFINKELTIHOMIROV
(Rostov na Don 1950)
Crni vue i doiva
Crni doblo pomocu 1.
Sf3 ! (Ukoliko se ne uzme ponu
deni skakac gubl se kvaliteta) 2.
gf3 Tf3 : 3. Tg2 Lc3 : 4. Td2 !
(Poj avlj uje se prijetnj a 5. . .
Tdf2 : ) 5. Sdl (lli 5. Kgl !) 5
Tg3 ! 6. fg3 Dg3 : 7. Se3 Dh : +
8. Kgl De3 : + Kh2 Dg + i i
j eli prinuden na predaj u.
Cetvrti uzrok poj ave taktickih
elemenata i komblnaci ja spe-
Br. 38
Bi i el i vue i remi zi ra
cificnost sahovske borbe. Tu tre
ba nagl asiti posebnu ulogu kra
lj a, zatim promocij u pjesaka, pat
itd. N tome izgradeno vrlo
mnogo taktickih operacij .
Primjer na dij agramu 38 ispri
cat nam vrlo interesantnoj
remi -komblnacij i : 1. b8D+ ! (Zr
tvuj e novorodenu damu sa ci
lj em zavlacenj a) 1 8 : i re
mi zbog pata ijelom kralj u.
Slijedeci primj er daj e nam
odredenu predstavu snazi ot
krivenog saha :
Br. 39
SCHMIDT-ROSSOLIMO
(N j emacka 1949)
Crni vue i dobiva
1. Tg2 : + ! (Da se odvu
kao kralj pod otkriveni sah) 2.
Kg2: Tf2: + ! (S i dej om da se od
vuce lovca i oslobodi put crnom
pj esaku) . Bijeli predao jer
poslij e 3. Lf2 : + 4. Td5 Df2 : +
5. Khl Del : + 6. Kh2 Df2 + 7.
Khl 2 mat neizbj ezan.
Kad znamo uzroke poj ave tak
tickih elemenata i komblnacij a
mozemo ih ne samo vidj eti ne
go i predusresti.
37
SREDSTVA PRI SI LE U TAKTI CKOJ BORBI
Vecina takti ckih operacij o
snovana na prisili. Da i
ostvari o svoj u t akticku zamisao
neophodno prisiliti protivnika
da i gra tako kao sto predvi
deno proracunima. Medutim,
kako dj elovati na protivnika, ka
ko ga prisiliti da ide susret
zamislj enoj taktickoj operacij i ?
Glavno sredstvo dj el ovanj a na
protivni ka - zrtva. edan od
protivnika daje iz odredeni h ra
zloga svoj u vrijedniju, apsolu
tnom s1misl u, figuru, za manj
vrijednu figuru ili pjesaka. Zbog
posljedica materij alnog gubltka,
mogu iti i neki drugi razlozi,
zrtvu oblcno nije moguce otklo
niti i protivni k se prisilj ava pot
puno odredenom odgovoru, koj i
dalj njem toku nazivati
iznuteni potez.
Br. 40
GOLOVKO-CIST AKOV
(Moskva 1950)
Crni vue i doblva
U dvosj ekloj pozicij i crni
dobro proveo napad: 1.
Lb2: + ! 2. 2: (Bi jeli mora u
ciniti taj iznudeni potez, ina
ce slij edi 2 . . . L :) 2 Td2: +
. Lc2 5 4. Td2: Dd2 : 5. g4 Td8.
Bijeli predaje.
38
Br. 41
SMETANA-DOLEZAL
( Prag 1949)
Crni vue i doiva
U ovom primj eru pozicij a i
j ele rohade vrlo slaba i zbog
toga crni postize pobj edu. 1
Tf3 : ! 2. gf3 Dg3 + 3. Dg2 Del +
4. Dfl Lh2+ 5. Kg2 Dg3 + 6. Khl
Sf2+ 7. Df2: Df2:, Smetana
predao vec poslij e 4. . . . Lh2 +.
Br. 42
CAPLINSKI-USTINOV
(Lenj ingrad 1 951)
U ovoj pozi cij i blj eli posti
gao pobj edu zahvalj uj uci vl o lo
soj zastiti crnog kralj a. Slij edi l o
: 1. Td7 ! Dd7 : (Ako i c1 ni
odigao 1 . . B Sd7 : , onda se pe
kriva obrana tocke f7 i slij edilo
i 2. Df7 : mat) 2. Dh8 + 7
(Sada se pokazuj e da crni
kralj navucen na tocku 7, po
sljedica toga da ij eli uzima
cenog skakaca sa sahom, napa
daj uci istovremeno topa na 8)
3. De5 : + De6
4
. Dc7 + ! (Poslj e
dnj a preci znost zahvalj uj uCi ko
j oj se i crni top unistava sa sa
hom) 4. . . . Kf8 ( N 4. g .
.
Dd 7
blj eli odgovaa 5. Tf7 : + ! - tak
ti cki element odvlacenj a - i o
svaj a se dama) 5. Db8 : + i cni
d.
Br. 43
KERES-ALATORCEV
(Moskva 1950)
Crni vue i doiva
U gornjem primjeru crni ima
pj esaka vise na , ali se cini
da on osuden na propast. Me
dutim, taj pj esak odlicno odi
grao svoj veliku ulogu : 1. .
2! (Dobro odi grano) 2. 2 :
2 : 3. De2: Sd4 : ! (Skakac s f 3
poluvezan. t pogledati
pod poglavlj em poluvezivanj e<)
i ij eli ostao bez pj esaka lo
sij oj pozicij i. s partij i
odigrao 2. Tf2 i nakon 2 Q . . g Lg3
ostao bez kval i tete i parti j ni
je uspi o spasi ti .
Br. 44
ARATOVSKI-PODOLNI
(Vilnus 1949)
Crni vue i doi va
Poslij 1. . Lf 1 + ! 2. Df 1 :
Df3 : + 3. Kh2 Sc5 ! 4. Tcl Df4 +
5. Kh2 Se4 blj eli predao.
Zrtve se katkad primij enj uj u
i remiznim taktickim opeaci
j ama. Npr. slucaj u pata. Slije
deca pozicij a mogla nastati
partij i Milster-Radvi ir. Ona
i nastala ukoliko i crni pogri
j eIsio.
Br. 45
MILLISTER-RANDVIIR
(Tallin 1957)
39
Ovdje se ijeli spasava tako da
da sve svoje teske figure : 1.
DhS + ! ! Kh8 : 2. 8 + Kg7 3.
De5 + Tf6 4. Tg8+ Kg8 : 5. De8 +
Kg7 6. Dg8 + Kg8 : i remi j er
bl jeli kralj pati ran.
sredstvo prisile katkada se
primj enj uj e i izmjena.
Br. 46
KAN-CERNOV
(Jaroslav 1950)
Bi i el i vue i dobiva
Bijeli doblo putem 1. Lc4 !.
Prij eti izmj ena lovaca i promo
cij a dame 2. c8D. Zbog toga
crni lova vezan. Crni odlu
cio odmah poloziti oruzj e zbog
varij ante 1. . . . 7 : 2. Le6 : +.
Nebranj eni crni lovci omogu
cili su Kanu idej u za provode
nj e interesantne komblnacije :
40
Br. 47
KAN-LEVENFIS
(Tbllisi 1937)
Slij edilo 1. Sd4 : ! Td4 : 2. Le2!
Tdl : 3. Ddl : Dg5 (lnace slij edi
4. Dd7 s osvaj anj em jednog od
lovaca) 4. h4 Df6 5. 5! (S na
padima odvl aci crnu damu) 5
Dg6 6. Dd7 Lg2: 7. Kg2: L4 :
8. Dd ! Dd : 9. Ld : i ij eli
doblo.
Vrl o cesto se takti ckim ope
racij ama koristi sah, koj im ta
koder moguce prisiliti protivni-
Bi i el i vue i doblva
ka na prinudene poteze. U pri
mj eru 44 vidj eli smo primj enu
te mogucnosti sa 4. . . . Df4 +.
Osim nabroj enih sredstava pri
sile kao zrtva, razmj ena, sah, su
srecu se i druge mogucnosti, npr.
napad ili prij etnj a koj ima se
moze pisiliti protivni ka na iz
n udene poteze.
1. S
!
5 (Ili 1 . . . . S : 2.
Td 7 : + Kg8 3. : s figurom vi
se za bljelog) 2. Se4 5 (Inace
se gubl pj esak na 5) 3. Sed6
5 4. Sb7 7 5. Sba5 :.
U j ednoj partij i Lilienta1
i grao ijelima i posli je otvaranj a
posti gao pozicionu prednost.
Br. 49
Crni vue, iieli doiva
Povlacenje crne dame na d8
omogucilo i bljelom organizira
nje napada na kralj . Zbog toga
se crni odlucio na 1 Se4 :. No,
koristeci se taktickim elementi
ma zavlacenj a i poluvezivanj a,
ij eli osvoj io skakaca : 2. 4
(Zavlacenje pomocu napada) 2.
Df5 3. Dc2 Sd4 : 4. Sd4 : cd4
5. Le4 : De5 6. f4. Crni predaje.
Isto tako slijedecoj poziciji
crni ima sve osnove da potrazi
takticku opEraci ju zbog toga jer
ij eli kralj los, ijeli top ni
j e banjen.
Br. 50
CAPABLANCA-ALJEHIN
( 1927)
Crni vue i doblva
Dobltku vodi 1. De7 ! (Po
mocu napada navlaci topa na 8
ili 8) 2. 8 Dc7 3. Tf8 Kg7 4
8 D7
!
i neizbj ezan mat iH
gubl tak topa.
Br. 51
. LASKER-RAGOZIN
(Moskva 1936)
Crni vue i doiva
U partiji Em. Lasker-Ragozin
ilo odi grano 1 Lc7 ! 2. Tf6
(Iznudeni potez inace sli jedi
2. . . . Lb6 osvaj anjem dame) 2.
41
e Ld8 (Nastavlj a proganj ati to
pa koj i ne moze pobj eci sa 6. re
da) 3. Td6 (Kvaliteta se gublla
i poslije 3. Df3 Da7 + 4. Df2
Df2 : + 5. Tf2 : Lb6) 3. . . Le7 4.
6 Db6 : ! 5. Db6 : Lc5 + 6. Dc5 :
5 : i osvoj ivsi kvalitetu za pje
saka velemaj stor Ragozin reali
zirao svoj u prednost kona
cnici.
Br. 52
N. GRIGORJEV
Ova studij N. Grigorj eva
prekrasna ilustracij a prijetnje
kao sredstva takti cke prinude.
1. f4 (lznudeno zbog prije
tnj e odlaska pjesaka damu.
Ako i crni nastavio 1 . . . . d5,
onda se f-pjesak promovira da
mu sa sahom i ijeli doblva) 2.
d5 (Opet iznudeno zbog pri
j etnj e da se provede h-pjesak
damu, slucaj u 2 . . . . 5 i
j eli pj esak dolazi na h8 ranije
i napada pol j e al) 3. f5 5 4.
h5 ! d4 5. f6 ! Kd6 6. h6 ! d 7. f7 !
7 8. h 7 d2 (Lako uoci ti da
su poslj ednj i potezi crnog ili
iznudeni) 9. f8D+ ! ( zrtva
cij i cilj navl acenj e, kao po
sljedica toga h-pjesak odlazi
damu sa sahom) 9. . . . Kf8 : 10.
h8D+ ! i ij eli doblva.
42
Br. 53
LJUTOV-BOTVINIK
(Lenj ingrad 1 952)
Crni vue i doi va
U partij i Lj utov-Botvinik cr
ni mora doblti zbog vrlo lose po
zi cij e bljelog kralj a koj i stoj i na
kraj u ploce. Botvi ni k nalazi vr
lo efektno rj esenje 1. . . h5 !
(Zbog prij etnje g4 + ij eli mora
uzeti pj esaka na h5, time se
ijela dama udalj ava od borbe)
2. Dh5 : Dhl + (Navlacenje kralj a
pod dvojni udar) 3. Kg4 Ddl +
4. Sf3 (Jedino, jer inace pada i
j ela dama) 4. Dd7 mat.
U drugim varij antama, ko
j ima ijeli ne igra 2. Dh5 : , cr
ni doblva, npr : 2. g4 hg4 + 3.
Dg4 : Dhl + 4.
Kg3 Del + s osva
j anjem skakaca ili 2. Db7 + Kh6 !
i ij el i nema zadovolj avaj uce o
brane od 3. . . . g4 +.
Koristeci prij etnj u kao sred
stvo prisile mogao Euwe
slij edecoj pozicij i osvoj iti pje
saka :

Br. 54
EUWE-ALJEHIN
(Ztrich 1934)
Slijedilo 1 . 4. Umj esto to
ga trebalo igrati 1. 4 ! i po
j avlj uje se prij etnj a 2. 5 (tzv.
>vilj uska vidi poglavlje
>Dvoj ni udar) , koj om osvaj a po
slij e povlacenj a skakaca pj esaka
na h7. Ako i slij edilo 1 de4
onda 2. Se4 : Se4 : (Ova izmjena
iznudena inace pada pje
sak na h7) 3. Le4 : 8 4. Lh7 : +.
Br. 55
. TROICKI
Bi ieli vue i remizi ra
U ovoj studij i Troickog ij eli
postize remi zahvalj uj uci kom
pleksu razli citih prij etnj i . 1. Sd7 !
Ld6 ( j edina obrana od pri
j etnje f8D) 2. f8D! (Zrtva sa ci
l jem okiranj a dame) 2 Lf8 :
3. Se5 ! (Prij eti osvaj anj e dame
poslij e 4. Le2 +) 3. Dg8 (Ili
3. . . . Dh7 4. Ld3) 4. Lc4 ! Dh7
5. Ld3 (Skakac i lovac ne pusta
j u crnu damu na sl obodu) 5
Dh6 (Nista drugo ne preostaje,
no sada okirano polje h6
sto garantira ijelom vj ecni sah)
6. Le2+ 7. Sf3 + Kh5 8.
Se5+ 9. Sf + itd.
Tako aktivni potezi j edne stra
ne vezani sa zrtvama, sahovimag
napadima i prijetnj ama izaziva
ju potpuno odredene odgovore
druge strane. Zbog toga se ti od
govori nazivaj u f orsirani ili iz
nudeni.
Br. 56
Bi iel i vue i doiva
(Mat U tri poteza)
U pozicij i na dij agramu ijeli
igra 1. Dh5 + i iznudj e 1
g6. Zatim sli jedi 2. Dg6 : + hg6 3.
Lg6 : mat. Ovdj e kompleks - ak
ti van potez i izn udeni odgovor
- ponavlj a se dva puta.
43
Br. 57
ALJEHIN-FREEMAN
(New York 1942)
Bi i eli vue i doiva
Ovdj e ijeli odigrao 1. 8 +
izn uduj uci 1. Sf8 2. Sh6 +
Dh6 : 3. Tf8 : + Kf8 : 4. Dd8 mat.
Svi potezi crnog su ili iznudeni
i komplek - akti van potez i
iznudeni odgovor - poj avio se
tri puta.
, pozicij e gdj e se taj
komplek ponavlj os vise puta.
Ako tih iznudeni h poteza vi
se, onda se ta serij poteza na
ziva f orsirana varijanta. Drugim
rij ecima - forsirana varij anta
ogranicena kolicina poteza ko
j oj su svi odgovori j edne od stra
na izn udeni.
Kada smo objasnili uzroke po
j ave takti ckih operacij a i sred
stva prisile taktickoj borbl, mo
zemo prijeci k razmatranj u tak
ti ckih elemenata i komblnaci j a.
DVOJNI UDAR
Dvojnim udarom nazivamo ta
kav takticki elemen t kod kojeg
Br. 58
44
f igura ili pjesak napada na dva
ili vise obj ekata u protivickom
taboru. Prij e svega mi raz
motriti dvoj ni udar konacni ca
ma. Ovdj e se on moze ostvariti
s ilo koj om figurom cak i
s kralj em.
1. D + s istovremenim, odn.
dvoj nim napadom na kralj a i to
pa.
Tko doblva pozicij i na di
j agramu 59 ako na potezu cr
ni ? Izgleda na prvi pogled da
partij remi, zbog toga sto pj e
saci istovremeno prelaze damu
ako se racuna samo 4 poteza.
Meduti m ipak doblva crni, za
hvalj uj uci dvojnom udaru : 1
Br. 59
Crni vue i doblva
2. h5 3 3. h6 2 4. h7 D
5. hSD Db2+ s osvaj anj em ij e
le dame.
Dama vrlo pogodna figura
za nanosenj e dvoj nog udara zbog
svoj e velike udarne moci.
Br. 60
Biieli vue i doiva
Bij eli doblva poslij e 1. Dc5 na
padaj uci istovremeno dvij e ne
branj ene lake fi gure. Poslij e 1
Lb8 (Ili 1 . . . . Ld8) moze se
uzeti skakaca i li na pocetku cak
lovca sa 2. Df8 +. Pogresno i
ilo 1 . De8 + Kh7 2. Dc6 zbog
2 . & . . L5.
Dvoj ni udari topom vrl o su ce
sti konacnicama.
Br. 61
Crni vue i doblva
Crni doblva poslije 1 Td2 +.
Interesantan dvoj ni udar
slij edecoj pozici j i koj a se dosta
cesto SUSeCe U sahO\SkOj praksi :
Br. 62
1. Th8 ! 7 : (Inace slijedi 2.
b8D i crni mora zrtvovati topa)
2. Th7 + i pada top.
N koj i nacin se moze poblje
diti pozi cij i na dij agramu 63 ?
Za pobj edu potrebno osvo
j i ti i l i skakaca i li lovca. se
45
Br. 63
postize pLtem 1. 7 ! (Paralizira
crne fi gure) 1. Kf6 2. 7.
Poslj edica dvoj nog udara ta
da crni gui j ednu od figura. Za
tim, nap1 eduj uci svoj im kralj em
i pj esakom, ij eli potiskuj e crnog
kalj a i doiva partij u.
Br. 64
G. RINCK
Vrlo interesantna Rinckova stu
dij a ! 1. Sf6 + Kd4 2. + 5.
Stice se utisak da doitak
vrlo j ednostavan. Dovolj no
uciniti dvoj ni udar 3. 5 + i sve
gotovo. Medutim, crni na to
odgovara 3. . . . Kf 4 ! i pokazuj e
se da nij e dobro uzeti damu zbog
46
pata. Zbog toga, da i slomi o
otpor svog protivnika, ijeli mo
ra igati 4. Sd5 + 4 5. Sc3 +
Kf4 6. Se2 + 4 7. Sg3 + Kf4
8. Tf . + ! i td.
Br. 65
Bi jel i vue i doi va
Za dvojne udare vrlo povo
lj an skakac, 1. Se7 + s osvaj a
njem dame.
Br. 66
Bez obzira na skakaca vise,
ij elom nij e tako j ednostavno
nadigrati proti vnika zbog toga
j er crni ima vrlo opasnog pje
saka. Nakon 1. Lg6 ! (S pri je
tnj om 2. Lf5 mat) 1 flD (Ne
spasava 1 . . . . Kd7 2. Ld3 6 :
3. h6 Kd6 4. h7 Ld4 + 5. Kg8 itd)
2. Lf5 + ' (
.
dam
.
I i dej da
Df5
dvo
.
.
se zavu
: 3. Se7 +
J
l
u
d
ai) 2
-
5. h6 6 6
Kd7
4
.
s
f-
.
.
. .
7 8. h
7 .
.
g6 Lc3 7

Ld2
1 b1
J
eli dob'
. Sg
7
+
iva.
Br. 67

i
.
Crn1 vue i dob' 1va

.
Potezom 1

kval itetu
e Se5 cmi
z
-
osva-
natn
o
rj d
ni udar lovc-:
susrece se dvoj -
Br. 68

Crni vue
d . l ob1va
. Potezom 1
topa
Lf5 + crn
1 osva-
U part"

crni
1
1
.
Luinski-
. o
Saka n
p
o
zur1 0
s
uzima
am1sov
d6 i izgubl
n
em
l ovca
Br. 69
LUBLINS KI-KAMISOV
(Moskva 1 949)
1

t t
y
-
u

W
D
- g u

Moz li

-
rn1 i grat' 1 1 Kd6 : ?
poslij e 1
7 3

Kd6
""
nadn
.
d8 : . Cmi
. . 2
:
Tdl +
Kd7

3.
_
. .
.
Bez-
Tb8
_
. La5 . i l i 3 8 .
4. Lb6 : +
l
d5 5. '6 : .
. . . . 5 : 4.
Br. 70
Moze li

rn1 i grat' 1
U
l Td6?
ovoj poz . .
se
.
obranio o
c1J i
.
rni da
.
od1grao 1
pr1 Jetnj e h5
1
il

Td6
?
(
-h6
.
1
. .
Kh7)
-
.

Pravilno

litetu. Sl
.
. .
1 lZgubl o . k ]
2
l Jed d
va-
. Le5 Tde6 3
vojni ud .
Kh 7 5

. Lc7 :

7
.
ar .
.
g7
.
+

. 4 h6

predao
g7 : 6. hg7

.
4
crn1
47
U kona
v
.
udar
.
k
c
?
1ci m
' ralJ em:
oguC dvoj nl
Br. 71
Crni vu

. l rem" 1 z1 ra
ize rem Crni post v
Kf 7 2.
K
f3
pomoCu 1
4. Kf5 Kf8 ! 5

g8 : 3.
K
f4
r7
Kf7 7
5
g6 Kg8 6
f7
Kf8 8
'
g5
+ Kf8 10
. 6 8
Kf6 pat.
9.
Dvoj ni d
.
ar kr i
i jelom d
Jem omog
,

se
ucu-
co
J poziciJ
. .
.
spas1 s1
.
d
1 .
I Je -
-
Br. 72
remi zi ra Bi i el i vue
1. L
' s
-
3 : 2
Jer J edna od
.
. i rem
crn1h fig
g
ura pada
48
.
Br. 73
vue
.
-
remi zi ra
Pozi cij a
.
.
gamu
.
IJ elog na
sa sli
.
izg
_
l
_
eda tuZno
ovo

dij a-
n
.
J edec1 m Kf4
.
. P
eti g
Jem h
1 nap d
ni ud
Jesaka. Izbavl
.
re ova-
Kh
ar poslij e 1 L
ga dvoj -
g4 : ! Sg4 : 2.
Dvojni ud
se d t
ai" pj esak
os ri j etko
om susrece
on
v

z og t
oc1gledan
oga sto
.
ti

eduti

sastavni d.
m, moZe
io kom inac
I
J
e.
Br. 74
"
'
1 1 eli vue d
.
.
l ob1va
.
Ovdj e i j eli moz
.
J er na l.
1 grati 1. Lf7
fg7 3.
,
,
,
slij edi 2. g
5. Kg4,
St
o d
o
vod
7 : 4.
g
h7
:
I do dobltka.
Sad proanalizi ati ekoli
ko primj era gdj e CL dvoj ni udari
isprepl i cu sa drugi m takti cki m
elementima.
Br. 75
Moie l i crni i grati 1 Le4?
U ovoj dvosj ekloj pozicij i ilo
i pogresno i grati 1. Le4?
zbog 2. ThS + (Zavlacenj e) 2
7 3. Sd6 + (Dvoj ni udar) i cr
ni i i zguio lovca.
Br. 76
R ukopis Ferdesi
(1501)
Vrlo interesantna starins ka ko
nacnica ! Los raspored blj elih fi-
ij eli svej edno postize uspj eh po
mocu takti cki h elemenata zavla
cenj a i dvoj nog udaa. 1. 4 !
(Ovu ostroumnu zrtvu topa nije
rnoguce otkl oniti zbog prij etnj
ij elog 2. h mat. Sada i
odvl aci crnog topa na 4. red)
1 . . . 4 : 2. Th3 + Kd4 3. Tl4 +
i to dvoj ni udar.
Br. 77
V. BRON

L
A

4 M

M
P
1
Izvanredna pozicij a svo
j oj logici i elegancij i studij i
Brona. Izgleda kao dio sahovske
patij e. Rjesenj e studije se zasni
va na navlacenj u s dvoj nim u
darom. 1. 8 ! Da3 ( j edini
potez, na 1. . . Df7 slij edi
2. Sd6 +) 2. Sd4 + 6 3. s +
5 (Kod svih ostali h odgovora
pada dama) 4. 5 + Kd6 5.
Td5 + 7 (Ili 5 . . . . 7 6. Sb5 +)
6. 5 ! Da5 : (Sada crni ne moze
ptkloniti zrtvu topa) 7. Sc6+ i
blj eli doiva.
gura izgleda omogucuj e crnom U sahovskoj praksi vrlo cesti
izbj egavanj e poraza. Medutim. su usptni dvoj ni udari .
49
Br. 78
Bi ieli vue i doiva
Ovdj e odlucuj e 1. h : ! (Od
vlacenj e dame s odstranj ivanjem
obrane i zavlacenjem pod dvoj
n
i udar) 1 Th3 : (Nij e bolje
ni 1 . . . . Tg6 2. g ! g : .
Le6 : + Kg7 4. g :) 2. Le6 : +
Kg7 3. Lh :.
U otvaranj u i sredisnj ici sa
hovske partije dvoj ni udar se
moze poj aviti mnogim pozici
j ama.
Br. 79
Ovdj e vidimo jednostavan slu
caj dvoj nog udara. Bij eli osvaj a
figuru koristeci kri ticne tocke 5,
7 i h7. 1. Da4 6 2. De4 i crni
50
dati lovca zbog prij etnj e
mata.
Br. 80
Bijeli vue i doiva
Ovdj e ij eli provodi dvoj ni u
dar napadaj uci kriti cne tocke 7
i f7. 1. D ! De7 (Ako crni na
stavi 1 . . . . Dd7 onda 2. Db7 :
Dc6 3. Lb5 ! s osvaj anj em dame)
2. Lf7 : + sa slij edeCim 3. Db7 : .
Br. 81
Biieli vue i doiva
U ovom slucaj u dvoj nom uda
ru prethodi odvl acenj e pomocu
vezi vanj 1. Lb5 ! Db5 : 2. Sc7 : +
i bl jel i doblva.
Dvoj nom udaru vrlo cesto pre
thodi i odvlacenje.
Br. 82
CHAI-STARUHIN
(Moskva 1949)
Bi j el i vue i d

-
lVO
Crni skak "
t
st
oCki. Bijeli
1 na kriti Cnoj
guru nasta k
mogao osvoj iti f'
pje
S
aka zb
v om 1. f7 + ! (rt i-
og zavl
va
pod dvoj n
.
acenj a kral
.
4 : ! 4
.
1
3
u
S
dar
)
1. Kf7
.
]
2

s

.
.

g7
4. Se4
edn

ostavno i 1 '
.
igorin
iJ epo doblo
anovskog:
Br. 83
C
IGORI N-JANO
(
VSKI
Pari z 1900)
Ovdj e
d
.
mlj en
VO
J
ni ud
se da
_
tvom pj e
S
aka
ar p
ipre-
Lf5
3 D
m 1. TdS +
izvodi
od m
.
t
c
S
!
i sada
g7 2
.
f5 !

na f
.
nema
Zbog toga
8 ili gubltka
1
rane
se anovsk"
ovca.
I predao.
.
Dvoj ni ud
.
na takv
_
r
oze i ti
]
1ma ne
e
t
1ti
'
ne toxk
uperen
1

.
s
]

-
na k
1 p
J
eSac

prot1vniCk f" -
1.
lgure
Br. 84
Bi iel i vue i d

lVO
M
1. Se6
L
1

.
(I

Kf7
@ zn udeno

slij edi 2
J er na
udarom
mat)
2
.
ub: s
'
6 :
na tocke as
vonlm
1 7.
51
OTKRIVENI NAPAD
Napad ilo koj e figure na pje
sake i fi gure ili na strateski va
zne tocke nije tesko primij etiti.
Od takvog napada se oblcno Ia
ko brani. Opasnij metoda napa
da otkiveni napad. Kod tog
taktickog elementa napad na o
bj ekte protiynika desava se onda
kada se ilo koj f igura makne
s linije na koj oj rasporedena
tzv. >>linij ska f igura<, to su da
ma,
.
top ili lovac. Cesti slucaj
otk.1venog napada otkriveni
sah. Kod toga dj elovanj e li
nij ski h figura upravlj eno protiv
protivni ckog kralj a. Medutim
pogresno i ilo smatrati da
otkriveni sah i otkriveni napad
jedno te isto. dva takti cka
eI
;
enta, nai zgled, imaj u vel i ku
slicn
.
ost. N , zbog osoblte ul oge
kralJ a oni se razlikuj u svom
sadrzaj u.
Br. 85
ZUKERTORT-BLACKBURNE
(London 1883)
Bi iel i vUe i doiva
U partij i Zukertort-Black
burne ij eli doblo jednostav
no: 1. Lg7 + ! Kg8 (Ili 1 . . Dg7 :
. De8 mat) 2. De7 :. Crni preda
]e.
52
sto se vidi uzrok gu i tka
crnog i prvo odskok l ovca
s e-Linij e poslij e koj eg se crna
dama nasla pod udarom.
Fi gura ili pj esak koj i s\oj i m
odlaskom sa lini je ci ni mocucim
otk
iveni napad linijske f1gure,

moze se nazvati - udarna i li
medufigura. Isto tako razmo
trenom primj eru prema navede
nom i udarna fi gura i lovac
na 5. Dogada se da i udarna fi
gura istovremeno napada jedan
drugi obj ekt protivnickoj pozi
cij i, cime se poj acava efekt otkri
venog udara.
Br. 86
FLOHR-G EREBEN
(Mec-turni r
Moskva-Budimpesta 1949)
Bi i el i vUe i doblva
Vec vrlo teskoj pozicij i Gere
ben oigrao Sd4 : i previdi o
jednostavnu komblnaciju otkri
venog napada : 1. Sg6 +
!
Tg6 : 2.
7 :. Crni predaje. On ne moze
uzeti damu zbog mata na h7. Ako
i pak i grao 2 . . . . Th6 : g onda sli
jedi 3. cd4 s velikom materijal
nom prednoscu bl jelog.
Otki veni napad se moze pri
mij eni ti svakom stadiju parti
je - tako i otvaranj u. Npr.
poslij e poznatih teoretskih pote
za 1. 4 5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4
4. Sd4 : Sf 5. Sc3 g6 ( tzv.
Zmaj eva varij anta Sicilij an
skoj obrani) 6. f4 Lg7? (Greska
Neophodno na ovom mjestu
i g1- ati 6 . . . . Sc6) 7. 5 de5 8. fe5
Sg4 9. Lb5+
K
f8? i nastaj e po
zicij a koj oj ijeli osvaj a damu
s 10. Se6 + ! fe6 11. Dd8 : + itd.
U ovoj taktickoj operacij i linij
ska figura ila dama, udarna
fi gura ij eli skakac, obj ekt na
pada - crna dama. Uj edno tre
ba pri mijetiti da ovom slu
caj u prisutan i dvoj ni udar,
crna dama ila napadnuta
i udarnom f igurom.
Korisno znati i drugu teo
retsku pozi ciju koj a nastaje
Francuskoj obrani poslij e 1. 4
6 2. d4 d5 3. Sc3 de4 4. Se4 :
Sf6 5. Sf6 : + Df6 : (Nesto bo
l j e 5. . . . gf6 jer crna dama
ovdj e lose postavlj ena) 6. Sf 6?
( Trebalo se vratiti damom na d8
i l i odi grati 6 . . . . h6) 7. Ld (Do
bro i 7. Lg5 Dg6 8. Ld3 s pred
noscu ij elog) 7 . . . . Lb'
Br. 87
Bij eli osvaj a damu putem 8.
Lg5 ! Lf3 : ( edi na obrana) 9. Dd2
Dd4 : 10. Lb5 + (Otkriveni napad)
10. Lc6 11. Dd4 :.
Sad, kada smo skupili vec ne
sto iskustva, pogledaj mo dvije
pozi cij e iz parti j a starih majsto
ra :
Br. 88
CIGORIN-TARRASCH
(Monte Carlo 1902)
Veliki ruski sahist Cigorin na
krasan nacin pobljedio Tarra
scha. 1. h ! (Pogresno i ilo
odmah igrati 1. Sg6 + zbog 1 . . . .
hg6 2. h Th7 3. Th5 : Th5 : i cr
ni ostao s figurom vise, jer
pada dama za topa. Interesantno
da Tarrasch racunao upravo tu
varij antu kad vukao svoj po
slj ednj i potez Tg8-g4) 1 Tfg7
2. Sg6 + ! (Otkriveni napad) 2
hg6 3. f g6 ! (Vazan medupotez ko
j i sluzi da prekrije obranu topa
na g4, koj i sada neizbj ezno pada
i to poslije izn udenog natavka)
3 e Dh : 4. Dh : + Kg8 5. Dg4:.
Crni predaje.
53
Br. 89
ANDERSSEN-G ILLEL
Bi iel i vue i doi va
Jednostavna, ali l ijepa kom ..
nacij a dogodila se ovoj An
derssenovoj partij i . 1. Lg5 Dg5 :
2. Df5 + ( odi grano da se
dama odvuce od obrane topa na
d8) 2 Df5 : 3. TdS : + Kd8 :
4. 8 mat.
Kasnije velemaj stor Reti po
kazao da Anderssen mogao
dobi1ti znatno j ednostavnij e : 1.
Td8 : + Kd8 : 2. Lg5 + (Otkriveni
napad) 2. . Dg5: 3. 8 mat.
54
Br. 90
POPILMARCO
Crni vue i doblva
Otkri veni napad moze i ti i
bez saha. Primjere za to smo vec
vidj eli kod analize pethodnog
polozaj a. Medutim, treba primi
j etiti da otkriveni napad bez sa
ha cesto ima zamaskirani oik
i da ga vrlo tesko otkriti.
U ovoj pozicij i Marco pre
dao smatrao da gubl lovca
na d4. Medutim, taj lovac nij e
i vezan nego samo pol uvezan.
Umj esto kapitulacije crni sam
trebao doblti poslije 1. Lgl !
(Otkriveni napad bez saha) 2.
Kgl : (Ili 2. Dd7 : Dh2 : mat,
ako 2. Dh3 onda 2. . . . Tdl) 2
d :.
Svakom sahisti vrlo korisno
znati os j edan cesto vi dlj iVi
oik otkrivenog napada :
Br. 91
1. Se4 : ! Ld2: + 2. Sd2: i ij eli
ostaje sa skakacem vise. Slicnih
slucaj eva i se moglo vrlo mno
go demonstrirati , ali sam tip
komblnacij e gdj e postoj i opozi
cij a lovaca ili dame na dij agona
li, medusobno su podijeljeni
udarnom figurom skakacem, uvi
jek ostaje nepromijenj iv. Kombl
nacij e tog tipa mogu se naci u
ilo kom stadiju sahovske parti
j e.
Sve sto receno otkrivenom
napadu odnosi se i na konacnice
U mnogim slucaj evima se kao
udarna figura poj avlj uje pj esak.
Br. 92
Crni vue i doiva
Ovdj e odlucuj e : 1. . Se3 : ! 2.
3 : d4 s osvaj anjem kval itete i
partije.
Narocito su interesantni pri
mj eri kada udarna figura ska
kac.
Br. 93
KONDRA JEV-LISICIN
(Lnj ingrad 1950)
Crni potezu
i la mogucnost koj a se
nij e poj avila partij i . Na prvi
pogled cini se da ij eli stoj i l o
se zbog poluvezivanj a skakaca d7
vertikali . N , kako da to cr
ni iskoristi ? Ako nastavi 1. . . .
Le8 ?, onda slij edi 2. Sf6 ! (Polu
ezivanje preslo otkriveni
napad) 2. . . . 8 (Ne ide 2 . . .
Td6 : zbog 3. Se8 : + s viskom ska
kaca) 3. Se8 : + 8 : 4. 6 : i
ij eli mora doblti. Iz tog razlo
ga, isto tako, nij e dobro 1. . . .
Kh8 (Sa cilj em da se pripremi
manevar Lf7-e8) 2. Se5 ! Tf8 3.
6 : s prednoscu ijelog. Zbog
toga crni prisilj en igrati 1
5 s povlacenj em obranu
Zahvalj uj uci velikoj manevar
skoj sposobnosti dame, baterij a-
koj oj ucestvuj e dama se cesto
poj avlj uj e s tempom.
U ovoj pozicij i crni igra 1
Dg5 + i stvara punu shemu ot
krivenog napada petom redu.
Baterij a koj a se sastoj i od dame
35
Br. 94
Crni vue i doiva
i lovca protiv obj ekta napada -
ovom slucaj u dame. Poslij e iz
nudenog 2. Kfl, inace i
jelom mat, crni doblo s 2 e
Lg2+ .
56
Br. 95
Ovaj primjer i dentican pret
h
odnom. 1. Dd4 ! 4 : (Na 1 .
.
. .
7 sl i j edi 2. Sd6 - sa slij edecim
3
.
Dg4 . ) 2. De4 : i i j eli dobl
\r
en.
OTKRIVENI SAH
Sah dan1om, topom i l i l ovcem,
koj i se poj avlj uj e kao rezultat
odlaska ilo koj e figure s linij e
dj elovanj a spomenutih figura,
nazi va se - otkrivenim sahom.
Br. 96
Biieli vue i doiva
(Mat u dva poteza)
Pomicanje topa sa d6 na ilo
koj e polje stvara otkri veni sah
lovca s g crnom kralj u.
Br. 97
(Mat u dva poteza)
Na ovom di j agramu pomak
skakaca s g4 stvara otkriveni sah
topom s gl .
Mi dalj njem toku na
zivati tu fi guru ili pj esaka, cij i
pomak otkriva sah, medufigu
rom ili udarnom figurom. Prema
tome na dij agramu 96 udarna fi
gura top, na dij agramu 97
skakac.
Znacenj e otkrivenog saha sa
s to i se tome da se udarna f i
gura premjesta na takvo polj e
s kojeg ona sa svoj im slij edecim
potezom moze nanijeti osjetlj iv
gubltak protivniku. Katkada
korisno istovremeno naj aviti sah
i sa udarnom figurom.
d vostruki sah.
Sada vec nije tesko razumij eti
kako treba ijeli igrati razmo
trenim pozicij ama. U prvoj od
njih dobro 1 . Td2 + (Jos
1 . 6 + zbog toga j er pjesa
ci 7 i d7 ograni cavaj u pokretlj i
vost crnog kralj a i on doblva
mat. Ako i maknuli s ploce
pj esaka 7 ili a: tom sluca
ju i j edini ispravan potez i
1. Td2 +) da i slij edecim pote
zom mogao osvoj iti crnu damu.
Isto se desava pozicij i na dru
gom dij agramu. Moze se igrati
1 . Se5 + i crni gubl damu. No,
j os 1. Sh6 + + i 2. Tg8
mat. Ako i crni lovac staj ao na
polj u h4 umj esto na 7 onda i
pravilno ilo 1. Se5 + i ina
ce kralj pobjegao preko f8 i 7.
Dvoj ni sah se naziva takav
otkriveni sah kada i udarna fi
gura napada na kralj a protivi
ka. Dvostruki sah potez ogro
mne snage. Oa dvostrukog saha
postoj i samo jedna moguca o
brana, to pobj eci kralj em.
Na dij agramu 97 na 1 . Se5 + cr-
57
ni moze odgovoriti 1 . . . . Dg6 f
zastititi se od saha, sluca
j u 1. Sh6 + + potez Dg6 vise ni
je moguc i crni prinuden na
Kf8 i li Kh8. Moze se postaviti
pi tanj e kako da se praksi
stave takve pogodne pozicij e s
otkrivenim ili dvoj nim sahom.
Poglecaj mo dij agrame 98 i 99
koj i se ne razli kuj u mnogo od
pret hodni h di j agrama.
Br. 98
(Mat U tri poteza)
Br. 99
(Mat U tri poteza)
Ako ih usporedimo mozemo
ustanoviti da se slucaj a
desava to da ijeli dolazi do us-
58
pj eha zrtvom topa, kako i na
vukao crnog kralj a pod djelova
nje otkrivenog saha. Navl acenj e
nij e jedina mogucnost za pri pre
mu otkrivenog saha. On se mo
ze pripremiti i drugim takti ckim
sredstvi ma.
Br. 100
UTJUZANOV-KONOVALOV
(Krasnodar 1950)
Crni vue i doblva
(Mat U tri poteza)
U ovoj pozicij i ij eli svoj i m
poslj ednj im potezom Lf7-h5 po
kusava sprij eciti prijetnj u mata.
Medutim, taj pokusaj nije urodio
plodom crni imao vec una
prijed pripremljenu komblnaci j u
koj a se bazira na dvostrukom sa
h u. Slijedilo 1. Dg2 + ! !
(Zavlacenj e) 2. Kg2 : Sf 4 + + 3.
Kgl S mat.
Br. 101
Ovo slican primj er onom
prethodnom. Zrtvovavsi damu bl
j eli odvukao kralj a pod udar:
1. Dc7 : + ! t 7 : 2. Sd5 + + ! 8
3. Sb6 mat.
Svracamo paznj u citatelj u i na
to da su poslije 2. Sd5 + + i i "
j eli skakac i ijeli lovac ili pod
udarom crnih figura, medutim,
on se ni je mogao ti me okoristiti -
Otkriveni sah vertikali ta
koder vrl o opasan:
Br. 102
Poslj ednj i potez ijelog ovoj
pozicij i i Tel , s prij etnjom
da se osvoj i dama. Da i spasio
damu crn1 odgovorio 1
Db4, ali na to se dogodilo nesto
j os gore : 2. Lb5 + + ! Kd8 3. 8
mat, ili 2. . . . Kf7 3. Le8 mat.
Dajemo mogucnost samim itate
lj i ma da se uvj ere da poslije 1 .
Tel sto god odigra crni gui da
mu i li doblva mat.
Analogni mat, ali j ednoj slo
zenoj f ormi sa navlacenj em kra
l j a na verti kalu, i ostvaren
parti j i Reti-Tartakower.
Br. 103
RETI-TARTAKO\VER
( 1910)
Bijeli vue i doiva
(Mat U tri poteza)
1. DdS + ! KdS : 2. Lg5 + + 8
3. Td8 mat ili 2. . . . 7 3. Ld8
mat.

A A A
Do sada smo anali zirali takve
primj ere gdj e se kao rezultat
otkrivenog saha j avlj a mat kra
lju protivnika ali, se to ne de
sava uvi jek. U mnogim slucaje
vima stvar se zavrsava osvaja
nj em materi j ala.
59
Br. 104
Poslij e 1. 5 : ! De5 : 2. Db7 : + !
7 : 3. Sc4 + ijeli ostaj e s to
pom vise.
Na kraj u ovog dj ela treba reci
nekoliko rijeci i tzv. mlinu--.
Na ovom dij agramu ij eli ne
samo da post ize materi j alnu rav-
Br. 105
notezu, nego cak postize pred
nost : 1. 7 : + 8 2. Tf7 : +
Kd8 3. 7 + ! (Da i se i znova
postavila shema otkrivenog saha)
3 . . . . 8 4. Tg7 : + 8 5. 7 + !
8 6. 4 + !.
POLUVEZIVANJE
Poluvezanom nazivamo onu fi
guru ili pjesaka koj i bllo ko
j oj lini j i stiti neku drugu svoju
figuru, pj esaka i l i neku vaznu
tocku od napada protivnicke li
nij ske fi gue. Na dij agramima
106-1 10 navode se primj eri po
luvezani l1 fi gura i pj esaka.
U ovom p1" i mj eru lovcem sa g5
pol uvezan skakac na f 6 koj i
brani damu4
60
Br. 106
Biieli vue i doiva
Br. 107
Ovo sli can primj er - bl j eli
skakac poluvezan crnim l ov
cem sa g4.
Br. 108
Bi i eli vue i doblva
Ovdj crni lovac pol uvezan
sedmom redu na koj em se na
lazi ij eli top, ijelim topom
s el poluvezan crni pj esak
na 6. Znaci crni lovac i pj esak
brane svoj u damu.
Ovaj sl ucaj takoder se odnosi
na pol uvezivanj e. Ovdje po-
1 uvezan crni lovac koj i pokiva
tnatnu tocku d8.
Br. 109
Bi i eli na potezu
Dij agram 1 1 0 pokazuj e primjer
poluvezivanj a topa. Bi j eli ovdj e
gubl kvalitetu.
Br. 110
Bijeli na potezu
Svaki sahist mora nauciti da
za vrijeme i gre uoci sve poluve
zane figure i pj esake kako svo
jem, tako i protivnickom tabo
ru. Poluvezana figura ili pjesak
su oblcno potisnute i ogranicene
svom dj elovanj u. Ipak, za ra
zliku od vezanih figura i pj esa
ka ( gledaj dalj njem tekstu) one
se mogu pomi cati ci jenu ma
terij al ni h gubltaka. Ocl atle dola-
61
zi naziv ovog taktickog elementa
kojeg cemo dalje razmatrati.
Pogledaj mo j os jednom na di
j agramu br. 107. Iako skakac
s f pol uvezan, igraj uci 1. Se5 : !
Ldl : '? (Bolje 1 . . . de5 2. Dg4 :.
i ako crni ostaje bez pj esaka) 2.
Lf7 : + 7 3. Sd5 daj mat. Bi
jeli efektno zavrsi o partij u
svoj u korist.
Greska i ila osvaj ati pjesa
ka d5 na dij agramu br. 1 06, ako
i tu i dej u bazirali na tome da
ne moze skakac s f6 vuci zbog
gubltka dame Poslij e 1. cd5 ed5
2. Sd5 : ? umj esto osvaj anj a pje
saka ijeli gubl figuru : 2
Sd5 : ! . Ld8 : L4 + ! (Vrlo vazan
medupotez) 4. Dd2 Ld2: + 5. Kd2:
Kd8 :.
Znaci, kad god se igra na po-
1 uvezi vanje treba pazlj ivo raz
motriti posljedice naglog pomi
canj a naoko nepokretne figure
ili pj esaka. U protivnom slucaj u
moze se desiti gruba pogreska.
Br. 111
Moie l i i ieli igrati 1 . 1 ?
U ovoj pozi cij i blj eli sma
trao da se top s ne moze po
maknuti zbog gubltka dame
odigrao 1. Tel ?, no poslij e 1.
e 3 : + pala nj egova dama-
62
Ipak ogromnom broj u sluca
jeva poluvezane fi gure ili pjesa
ci ne mogu se pomicati bez ilo
kakvih ustupaka. One su isto ta
ko kao i vezane figure krasan
cilj za protivni cku ataku. Tako
npr. ! pozici j i na dij agramu br.
1 08 ij eli osvaj a kvalitetu na
stavkom 1. Se5 Tfd8 2. Sc6 ! Dd6
3. Sd8 :g pozicij i na dij agra
mu br. 1 09 ij eli osvaj a lovca
poslij e 1. 4.
Pitanj a koje se odnose na po
make poluvezanih figura i pje
saka detaljno su razmotreni u
poglavlju >>Otkriveni napad.
Sada prelazimo na analizu po
zicij a koje su nastale iz partij a
maj stora.
Br. 112
CIGORIN-BLACKBURNE
(London 1883)
Dobro iskoristio poluveziva
nj e Ci gorin svoj oj partiji s
Blackburneom. 1. Ld5 ! (Bijeli ne
samo da napao poluvezanog
l ovca nego i prijeti matom dva
poteza. Crni i prisiljen dati
kval itetu zbog toga j er ne ide
1 . .
. . Lc2 : +, ijela dama
branjena) 1. . . Tcl : + 2. K
c
l :
Del + 3. 2 7 (Zbog prij etnje
mata dva poteza ne moze se
uzeti ijeli top) 4. Td4 Lf5 5. 4
5 6. 5 d
c
5 7. Dd2 8. 7 +
6 9. Lb7 + 7 10. Lg2+ 6
11. Lfl + 4 12. Lc4 : +. Crni pre
daj e.
Polozaj dvij u figura iz jednog
tabora na ilo koj oj otkrivenoj
linij i cesto daje mogucnost da se
stvori poluvezivanje.
Br. 113
ALJEHIN-CHAJES
(Karlsbad 191 1)
Ovdj e bljeli postize pobj edu
posli je : 1. ! La6 (N ide 1 .
. . . Dc5 zbog dvoj nog udara -
2. Tcl . Lose isto tako 1 . & . .
Dc4 zbog 2. Da4 ! , takoder i
1 . . . . Da5 zbog 2. Lb2 itd) 2. Dd6 !
f6 (Ako i crni nastavi o 2. . . .
Se7 onda odlucuj e 3. Db4 : D4 :
4. 4 : Lfl : 5. +) . Tf
c
l Dd3
4. : g5 5. Td4 Db5 6. 4 D7
7. 7 D + 8. Tdl. Crni pre
daj e.
Prije nego se povuce sli jedeci
potez treba ga uvijek pazlj ivo
provj eriti s takticke tocke gledi
sta da se ne i previdjela ilo
kakva komblnacij a protivnika.
Treba primijetiti da se sahu
vrlo cesto susrecu dvojni udari,
vezi vanj a i poluvezivanj a.
Br. 114
GOTHILF-KISELJEV
(Moskva 1931)
Moie l i cmi igrati 1 . N S?
Crni bez provj ere odigrao
1. Sc3 s nadom da ili raz
mij eni ti skakace i zatim napasti
pj esaka d4 i l i ga jednostavno
osvoj iti s 2. . . . Se2 +. Ali ijeli
odgovori o, ne kao sto oce
kivao crni Sd6, nego 2. Dd2! i
crni zbog poluvezivanj a i zgu
io skakaca, Istina, realizaci j a
postignute prednosti pokazala se
vrlo slozenom, jer crni uspio
za skakaca osvoj i ti dva pj esaka.
2 e e e Td4 : 3. Dc3 : (N aravno, ne
3. Dd4 : ? zbog 3 . q q . Se2 +) 3 e
De5 : 4. Sd2 Dd5 5. Sc4.
63
I konacni cama, bez obzira na
poj ednostavljenje pozicij e, cesto
susrecemo poluvezivanje.
Br. 115
Crni vue i doiva
Poslije 1 e e e Td4! crni top ve
ze dj elovanje dvij u bljelih fi gu
ra i nema obrane od 2. . . . Lf8
s osvaj anjem lovca ili kvali tete.
Br. 116
Bi i el i vue i dobi va
Bij eli doblva l ovca ili skaka
ca : 1. Tcl 6 2. d4 Ld4 : . 8 :e
Za konacnu pobj edu bljeli mora
samo prici pj esaku 6 k1alj em i
dati topa za lovca i pj esaka 6
ili organizirati napredovanje h
-pj esaka.
VEZIVANJE
Vezanom figurom se naziva ona
fi gura koj a stiti svog kralj a od
protivnicke linij ske fi gure. Na
dij agramima od 1 17-1 21 navode
se primj eri vezanih f i gura i pje
saka. Tako na dij agramu 1 17
crnim lovcem 6 vezan blj eli pje
sak na f2.
Svaki sahist mora nauciti da
za vrij eme i gre pazlj ivo uoci sve
vezane f i gure i pj esake kako kod
sebe tako i taboru protivnika.
Treba, takoder, dobro zapamtiti
da vezana figura ili pjesak ne
mogu blti zastitnici ilo koj e
druge fi gure i l i pjesaka osim
64
Br. 117
Crni vue i doiva
kralj a. Jedino slucaj u kada fi
gura ili pj esak obj avlj uj e sah i
alazi se pri tom pod udarom
samog kl' alj a. Zbog toga na di
j agamu 1 1 7 crni moze slobodno
igati 1. . Dg3 : ! i ne treba se
boj ati i j elog pjesaka na f2. Zbog
prij etnje mata i jeli mora odgo
vori ti 2. Lf3, na sto slij edi 2 e
Lf3 : i ijeli se ne moze spasiti.
Sada i pj esak s g2 vezan cr
nom damom.
Br. 118
Bi i eli vue i dobi va
Na dij agramu 1 1 8, pri potezu
ij elog, treba igrati 1. Sh6 + zbog
toga sto ne ide 1. gh6 i kao
rezul tat toga pada crna dama.
Na dij agramu 1 1 8 ijelom da
mom s g4 vezan crni !jesak
Br. 119
Crni vue i doblva
na g7, na di j agrnu 1 1 9 crni m
topom na h2 vezan i j el i pj e
sak na 2. na di j agramu 120 i -
Br. 120
Crni vue, i i eli doblva
jeli m topom s el vezana crna
dama. Na dij agramu 121 i jelom
damom vezan lovac crnog na
polj u 7.
Br. 121
SMISLOV-ALATORCEV
(Moskva 1946)
Crni potezu
I z istoga razloga na dij agramu
1 19 crni moze uzeti topom ije
l og skakaca na d.
Sva su dj elovanj a vezanih fi
gura i pj esaka gotovo sasvim pa
ralizirana. Npr. na dij agramu 1 20
crna dama vezana blj elim to
pom s el i zbog toga se moze
pomicati samo e-lini ji.
65
Sad se mozemo okenuti malo
sl ozeni j i m primj erima. U partij i
Makogonov-Cehover ij eli
svoj i m poslj ednj i m potezom po
sao kalj em s gl na f2.
Br. 122
MAKOGONOV-CEHOVER
(Tbllisi 1937)
Crni vue i doiva
Plan j asan - zeli kralj a
prevesti na damino krilo i sa
mim tim i i zbavio svoj u damu
od prij etnj i N pravilna misao
ij elog trebala tocnu formu.
Trebalo igrati 1 . Kfl. Crni
iskoristio gresku protivnika na
slij edeci nacin : 1 Tf8 ! 2. Td8
(Protuvezivanj e) 2. Dh4 + !
(Vrlo interesantan potez cij a
snaga gore navedenim svoj
stvi ma vezanih figura) . Dalje ne
Br. 123
Crni vue i doiva
66
ti eba vise ni kakvi h azj asnjenj a.
Vezane fi gure i pj esaci su o
snova za provodenj e raznih tak
ti ckih operacij a jednostavnih
slozeni h. Tako np1 . vezivanj e ce
sto prethodi takti ckom elementu
zavlacenj a.
U ovoj dvosjekloj pozi ci j i crni
j esava ishod borbe pomocu 1
. . + ! 2. : Dg5 :.
Kako postici pobj edu slij ede
cem primj eru?
Br. 124
Izmj ena 1 . Td8 : + Dd8 : 2.
Lc7 : + Dc7 : nista ne daj e, ali
1. Lc7 : + Dc7 : 2. TdS : + dovodi
do pobj ede.
Moze se pomisliti, da u ko
nacnicama vezivanj e ni je j ako
primjenj ivo, ali to nije tako !
Br. 125
U ovoj pozi ci ji upravo zahva
l j uj uci vezivanj u lovac postize
emi protiv dva topa : 1. 4 i
ako sada crni nastavi 1. Kd6
onda kralj prekriva zastitu topa
na d5 i nakon 2. Ld5 : nastaje
teoetski remi . Nista ne daje 1 .
. . . Td7 zbog 2 . Lf3 Td6 3. Le4
itd. Jednom rj ecju, cni se ne
moze osloboditi vezivanj a.
Vezivanj e se cesto susrece ve
zi sa drugim taktickim elemen
ti ma.
Br. 126
1. Tel Kd6 (Na 1 . p . Sd7 sli
j edi 2. d4 Kf6 3. de5 + Se5 : 4
.
Le5 : + i td) 2. 5 : ! (Zbog navla-
cenj topa) 2. . 5 : 3. d4 Sd7
4. de5 + Se5 : 5. Lf4 i zbog neiz
bj ezne iznudice crni gu jo 1
skakaca.
lnteresantan sl ucaj desi o se
parti j i Ragozin-Bolesl avski :
Br. 127
RAGOZIN-BOLESLA VSKI
(Moskva 1945)
Moie li crni igrati 1 Kf?
U zelj i da zadrzi slobodnog pje
saka crni povukao prirodni
potez 1. Kf7 (lspravno 1.
. . . 8 s vj eroj atim remi1 jem) 2.
e8D+ ! (S idej om da se navuce
kralj pod vezivanj e) 2. 8 :
. La4 i crni predao.
NAVLAENJE
Kod provodenj a taktickih ope-
raoi j a vise puta treba navuci fi
guru ili pj esaka protivnika na
ilo koje polj e. takticki ele
ment nazivati navlacenje.
On se izuzetno cesto susrece i
vec smo ga susretali proslim
poglavlj ima.
N avlacenje figure ili pjesaka
slij edi uvijek nekakav zamisljeni
cilj - mat, dvoj nj udar, veziva
nje, vjecni sah, pat itd.
67
Br. 128
Bi j eli vue i doiva
(
M
at U dva poteza)
.
ij eli momentalno doblva po
sl1J e 1. Tes + ! ! (Zrtva sa ciljem
da se navuce kralj ) 1. 8 :
2. De7 mat.
Br. 129
Bi ieli vue i doiva
U ovom primjeru do pobj ede
dovodi 1. Lf6 + ! Kf6 : (Svi drugi
odgovori vode do gubltka dame)
2. Df8 mat.
Navlacenje neprij atelj skog kra
lj a moze iti i zvedeno i bez
zrtava !
Bijeli sa sahovima navlaci cr
nog kralj a i istovremeno pripre-
68
Br. 130
8| j e| | vuce | doiva
(
M
at U ceti r i poteza)
mat : 1. Lh7 + ! Kh8 2. Lg6 +
Kg8 3. Dh7 + Kf8 4. Df7 : mat.
se slucaj navl acenj a kralj a
cesto susrece praksi.
Mnogo koristi imati ako
pazlj ivo razmotrimo slij edecu iz
vanrednu studij u:
Br. 131
L. KUBBEL
Bi j el i vue i doblva
Bi jeli pomocu navlacenj a kra
lj a uspij eva doblti parti ju bez ob
zira na materij alne gubl tke ! 1.
Se3 + ! Kg3 (Do mata vodi 1 . o . o
Kh2 2. Df2 + itd) 2. Dg4 + Kf2
3. Df4 + 2 (Ili 3. . . e Kel g ali
ne 3. . .
.
Kgl zbog 4. Df 1 + i ma-
tom slij edecem potezu) 4. Dfl +
Kd2 (Ne smije se uzeti skakac
zbog gubltka dame) 5. Ddl +
6. Dc2+ (6 @ . @ . Kd4 7.
Sf5 +) 7. Db2+ S (lnace
mat dva poteza nakon 8. Sc4 +) .
Nastala pozicij a koj u vidimo
na dij agramu 132.
Br. 132
L. KUBBEL
Bi ieli vue i doiva
Sta blj eli postigao tim du
gotraj nim navlacenjem kralja na
damino krilo ? 8. D + ! ! (Poslj e
dnj e, odlucuj uce navlacenje cr
nog kralj a) 8. : 9. Sc2
mat.
Br. 133
Em. LASKER-TARRASCH
( 1908)
Crni vue i doblva
Sada cemo razmotriti niz pri
mjera navlacenj a figura sa ciljem
dvoj nog udara :
U ovoj znacaj noj partij i crni
doblo poslij e : 1. g5 + ! 2.
Kg5 : (Na 2. 5 : slij edi 2 9
Dc3 mat) 2. Sf7 + (Dvoj ni
udar) , lovac na d5 polu
vezan.
N avlacenje i dvoj ni udar ilu
strira Rinckova studij a :
Br. 134
G. RINCK, 1903
Bi j el i vue i doiva
Bijeli uspio osvoj iti damu:
1. 8 1 Da2 (Jedinstveni potez.
Poslij svih drugih poteza dama
strada zbog dvoj nog udara ili
vezi vanj ) 2. 4 : 1 Dg8 3. 8 !
Dh7 4. Lg6 ! ( poslj ednje
navlacenje) 4 Dg6 : 5. 6 +.
U ovoj znamenitoj studij i na
vlacenje i dvojni udar se harmo
nicno ispreplicu s idej om mata.
69
Br. 135
V. i . PLATOV, 1909
Bi ieli vue i doiva
1. Lf6 d4 2. Se2! (Jedino. Na 2.
Sf3 alD 3. Ld4 : + Dd4 : 4. Sd4 :
K1d4: 5. Kg4 d : 6. Kg5 4 7.
Kh6 Kf5 8. Kh7 Kf6 i ijeli ne
moze doblti) 2. e alD 3. Scl 1
(S neocekivanom prij etnj om mata
j ednom potezu) 3 Da5 (Ne
spasava 3. . . . h6 zbog 4. Le5 ! ili
3. . . . Kd2 zbog 4. Sb3 +) 4.
Ld4 : + ! (Zavlacenje pod dvoj ni
udar) 4 Kd4 : 5. Sb3 + i i
jeli doiva.
Interesantnu komblnacij u pro
veo velemajstor Bolesl avski :
70
Br. 136
FLOHR-BOLESLA VSKI
(Stockholm 1948)
Crni na potezu
Crni ima pjesaka manj e i cini
se da mu poraz nemi novan.
Medutim, pomoc dolazi navla
cenje s dvoj nim udarom i odvla
cenjem (gledaj dalj nj em tek
stu) : 1. @ 4 + ! 2. 4 : (Ako
i slijedilo 2. , onda odlucu
j 2. . . . D 7 i 3. . . . 3 + ) 2
. Sb6 + 3. 6 : DcS :. U dalj nj em
toku partij e crni postigao remi
proganj aj uci i jel og kalj a da
mom.
Navlacenj e vezi s drlgim
kominatorni m elementima i i
dej ama razmatra se odgova
raj ucim poglavlj ima. Sada cemo,
da i upotpunili sliku, pokazati
nekoliko primjera :
Br. 137
RATNER-POKORNY
(Moskva 1946)
Jednostavno i lako doblo
Ratner ovu partij u: 1. Lb2! Dg6
(U slucaj u 1 . . . . Db2 : onda po
mocu odvlacenj 2. Th6 : + ijeli
osvaj a damu, na 1. . . . De7
slij ed1 2. Th6 : mat) 2. Lh5 Dh7
3. Le8 : 8 : i dalje se sve svodi
na realizaciju postignute pred
nosti.
Br. 138
U ovom primj eru ij eli doblva
navlaceci crnu damt1 pod otkri
veni napad : 1. 7 ! De7 : 2. Db4.
Da ne i doblo mat crni mora
dati damu.
Br. 139
V. i . PLATOV
U ovoj pozicij i rezultat se mo
ze postici j edino navlacenj em: 1.
T
h
3 + | (Crni se kralj navlaci sa
sahovima na f-lini j u ili na 6. red)
1. Kg7 2. Tg3 + Kh6 (Ako
crni nastavi 2. . . . Kf6 onda sli-
j edi 3. Td3 ! Lf3 + ? ? 4. Tf3 : + sa
slijedecim 5. Td3 ili ako crni na
stavi 2 . . . . Kh7 sl i j edi 3. Th3 +
i crni kralj prinuden stati na
6. red) 3. Td3 (Sada taj potez
pravovremen) 3 . . . . Lf3 + 4. 7
dlD 5. Td6 : + ! ! ( Jos j edno na
vlacenj e, ali ovaj puta dame
.
Isto
vremeno se unistava crni pjesak)
5. Dd6 : pat. Izvanredna stu
dij a.
Br. 140
BORISENKO-MEZEN JEV
(Kijev 1950)
Crni vue i doiva
Krasno mogao doblti Meze
nj ev Borisenka. 1 f2! (U par
tij i ilo odigrano 1. . . . 4
poslij e cega su se protivnici su
glasili na remi) 2. Tg7 L ! (Lo
vac se zrtvuj e da i se kralj a
zavuklo na prvi red i tako se
d vrlo vazan tempo) 3. :
(Ili 3. Tf7 + Lf5 sa slij edecim
i zvlacenj em dame) 3. flD +.
Br. 141
V. CEHOVER
Bi jel i vue i doblva
-
71
U pozicij i na dij agramu ijeli
mora doblti zahvalj uj uci svoj oj
pozicionoj prednosti (udalj eni
slobodnj ak i na drugom krilu je
dan pj esak zadrzava dva protiv
nicka pj esaka) . Bijelom samo
vazno pobolj sati pozicij u svog
kralj a. Medutim, ne treba zabo
raviti ni prij etnj 1 . . . . f5 2
.
gf5
g4 i dame se tom slucaj u na
ploci poj avlj uj u istovremeno.
Zbog toga treba igrati : 1. 5!
5 2. 2 f5 ! (Na 2 . . . . 5 3.
5 : 4
.
Kd4 5 5. 4 6
6. Kf5 Kd7 7. Kf6 : 3 8. Kg5 :
kt: 9. Kh6) 3. gf5 g4 4. f6 ! (Po
j avlj uj e se prij etnj a da pjesak
ude damu sa sahom) 4 Kd6
5. 6 g3 6. f7 7 7. 7 g2 8. f8D+
(N avlaci kralj a na 8. red) 8.
Kf8 : 9. aSD + i ij eli doblva. lli
1. Kd5 2. 2 f 5 3. gf 5 g4 4.
6 (Opet se postavlj prijetnj
da i ela dama izade sa sahom)
6 5. f6 g3 6. 7 Kd7 7.
f7 g2 8. a8D+ i 9. f8D+. Poste
peno napredovanj e dva pjesaka,
korak korak, prvo ilo pri-
kazano di j agramu br. 52. (N.
Grigorj ev) .
ODVLAENJE
Takticki element odvlacenja
provodi se onom slucaj u kada
potrebno odvuci jednu od ak
tivnih figura s vaznog djela bor
benih dj elovanj a. rezultat
odvlacenj a oblcno se desava to
da narusena brana, sto do
vodi do momentalne katastrofe ili
do materij alnih gubltaka. Odvla
cenj e vrl o vazan element koj i
se susrece vrlo cesto. On se pri
mijenj uj e ne samo za vrijeme
napad na kralj , nego i kod
napada na druge obj ekte.
Br. 142
Bi i el i vUe i doiva
72
U ovom primjeru crni gubl da
mu poslije 1. Th8 + Kh8 : 2. Df7 :.
Br. 143
MORPHY-konzultanti
(Pariz 1859)
Biieli vUe i doiva
U ovoj poziciji Morphy po
ijedio primij enivsi odvlacenje :
1. Ld7 : + Sd7 : 2. DbS + ! (Zbog
odvlacenj a skakaca) 2 Sb8 : .
Td8 mat.
N isti nacin postize se i po
bj eda pozicij i na slij edecem
dij agramu:
Br. 14!
Bii el i vue i doiva
1. 8 ! (Da i se odvukla dama
od obrane tocke g5) 1 Dc8 :
(Ili 1. . . . Dd2 : 2. 8 : mat) 2.
Dg5 + Kf8 . Dg7 mat.
Br. 145
Crni vue 1 doblva
1. Tf2 : ! (Zrtvom kvali tete
top se odvlaci od obrane lovca
) 2. Tf2 : D: + 3. Tfl Ld4 + !
(Ovaj sah iznuduje odvlacenje
kralj ) 4. Dfl : mat.
Znaci, odvlecenje se primij e
nj uj e onda, kada potrebno
prisi l i ti j ednu od figura ili pje
aka protivnika da ode, da i se
zatim nanio odlucuj uci udarac.
Samim time se odvlacenj e raz
likuj e od srodnog elementa - od-
stranj ivanj a obrane (gledaj da
lj e) , gdj e se pj esak ili fi gura koj a
brani, krace receno zasti tni k,
ne odvlaci, nego se unistava.

dobar primjer za to moze nam
posluziti slij edeci primj er :
Br. 146
CEHOVER-SOKOLJSKI
(Lenj ingrad 1946)
Crni vue i doblva
Napad crnog dostigao kul
minacij u, ali kako nakon svega
toga doiti ? Crni obratio paz
nju na kriticnu tocku f2, koj a
branj ena kraljem i damom. Ako
se odvuce dama, onda ijeli do
iva mat. Zbog toga crni odi-
1 L 6"

1

grao : M J IJ J pr1-
silj en na momentalnu kapitula
cij u.
Ovdje crni doblo odvlaceci
damu pomocu vezivanj a. sto
daljnjem toku vidj eti.
odvlacenje i vezivanje se susrecu
vrl o cesto.
Slijedeci primj er uzet iz va
rij anata partije Tolus-Smislov"
Ova pozi cij a mogla nastati
slucaj u da cni pogrijeio.
U stvari crni i grao drugacije
parti ja zavrsena remij em. Bi-
73
Br. 147
TOLUS-SMISLOV
(Moskva 1950)
Biieli vue i doiva
j eli daje mat dva poteza : 1.
Tg8 + ! (Da i odvukao topa) 1.
Tg8: 2. Sf7 mat.
Odvl acenje figura i pj esaka
protivnika postize se na razne
nacine, ne samo pomocu zrtava.
Br. 148
U ovoj pozicij i ijeli doblva
poslij e 1. f6, sto ne samo da stva
ra uporiste na f6, koj e neopho
dno za odlucujuci napad, nego i
odstranj uj e, zbog iznudenog 1
. . . g6, zasti tu tocke h6. D
'
alje
slijedi 2. Dh6 i 3. Dg7 mat.
74
Br. 149
U ovoj poziciji ijeli poslije 1.
Df5 ! s prij etnj om mata iznuduje
1 . . . . g6, s odstranj ivanjem za
stite tocke f6 i kao rezultat toga
ostaj e s l ovcem vise.
Br. 150
TRIFUNOVIC-RAGOZIN
(Moskva 1947
)
Cmi vue i doiva
U partij i Trifunovic-Ragozin
crni odvukao topa napavsi ga
pj esakom: 1 5 ! 2. Tg4 (Jos
j edno, ova'j put odluclj uce odvl'a
cenj e s istovremeni1 m osl obada
njem polj a) 2 2: ! i i jeli
predao6 Na 3. De2 : slijedi 3.
g . . D + 4. Dc2 Dc2 : mat.
Br. 151
CEHOVER-KASPARJ AN
(Erevan 1936)
el i vue i doiva
Bijeli Odvukao crnu damu
od
.
obrae skakaca pomocu prije
t ta : 1. h5 ! Dh5 : (lnace
lIJed1 2. Dh8 mat) 2. De6 : i crni

uskoro predao.
Br. 152
FLOHR-KOTOV
(Piarnu 1947)
F(ohr osvoj io kvalitetu po
mocu 1. Lg5 ! jer l ovac napao
na
"
damu i topa, njega se ne
moze uzeti .
1 P_gldaj mo sada primj ere od
v acenJ konacnicama :
Br. 153
Mofe li crni igroti 1 . De7?
Gruba greska ila 1
De7 ? ?, jer i na to slij ec l z
Tg7 : + (Odvlacenje) s dob.to
dame .
. .
P
avilno 1. . 8 i
ako b1Jeli nastavi 2. Tel onda 2
f : + ! (Odvlacenje) f
:
Del : 4. Dg7 : s remijem.

C
_
esto
.
se susrecu odvlacenj a s
vez1vanJem.
Br. 154
Bi ieli vue i doiva
i proveo pjesaka u damu

b1J
ll
.
odvlaci lovca: 1. Ld3 ! i
crn1
]
P
1
isiljen na predaj u jer
_
5
t
asava 1 Kf6 zbog 2.
Odvlace
?
je se cesto poj avlj uj e
topovsk1m konacnicama.
75
Br. 155
Crni vue i doiva
1. 5 ! (Odvlacenje s vezi
vanj em) 2. 5 : dlD+ 3. 4
(Ako bljeli igra 3. Kh6 Dhl + 4.
Th5 Dg2 dovodi do mata) .
Del + 4. 5 De2+.
Br. 156
. TROICKI
U ovoj studij i Troickog bljeli
doblva koristeci se idej om od
vlacenja. 1 . h7 Th2 2. Tfl + 2
3. Tf2 + Tf2 : 4. h8D ili 1 . h7 Td8
2. 6 + Kd2 3. Td6 + Td6 : 4. h8D.
Na istoj idej i zasni va se studi j a
. Lakera.
76
Br. 157
Em. LASKER
1. 8 ! 2+ 2. 8 2 3.
Tf6 + 5 4. 7 2+ 5. 7
2 6. Tf5 + 4 (Ni ranij e ni
sada crni kralj nije mogao stati
na b-liniju zbog 7 ili 8)
1. 7 2 + 8. 6 2 9. Tf4 +
3 10. 6 (S prijetnj om 11.

Tf2 :) 10 2+ 11. 5 2
12. f + 2 13. Tf2 : ! (
odvlacenje s vezivanjem) 13
Tf2: 14. cSD i bljeli doblva.
Kod lose pozicije kralja u kutu
odvlacenj e moze iti poetak
matne komblnacije.
Br. 158
(Mat U dva poteza)
Ovdj e ij eli daj e mat dva
poteza : 1. Da6 : + ! 6 2. Ld5
mat.
Katkada se zahvalj uj uci odvla
cenj u doblva samo j edan tempo,
ali se on moze pokazati kao od-
1 ucuj uci . s te tocke gledista vrlo
interesantna studij a Centli
nij a :
Br. 159
L. CENTURINI, 1 3-7
Plan dobltka ovdje dovolj
no j asan. Bij eli igra manevar s
Ld8-g5-e3-a7-b8, istiskuj uci cr
nog lovca s duge dij agonale.
Medutim, tom planu se moze su
protstaviti crni kralj , koj i se pra
vovremeno u na 6
tako rusi zamisao ijelog. Ipak
cni nij e stanj l izbj eci poraz :
1. Lg5 5 2. Le3 6 3. Lc5 !
(Sada crni prisi lj en vuci lov
cem) 3. Lf4 4. Le7 1 (S prije
tnj om Le7-d8-c7, sto prinuduje
crnog kralj a na vracanj e na 6)
4. e 5 5. Ld8 6 6. Lg5 !
(S ovim odvlacecim potezom do
iva se neophodan tempo) 6
Le5 7. L Lg3 8. La7 Le5 9.
Lb8 Ld4 10. Lh2 La7 11. Lgl !
( Ovo poslj ednj e odvlacenj e)
11. . . . Lgl : 12. bSD i h-i jel i do
iYa.
Br. 160
Bi ieli vue i doiva
( Mat U dva poteza)
1. 8 + ! Sc8 : 2. Sf7 mat.
ODSTRANJIVANJE OBRANE
Takticki element - odstranji
vanje obrane primi jenj uj e se u
onim slucaj evima kada nuzno
pojedi nu tocku pozi cij i po
ti vnika lisi ti podrske. Radi se
likvidacij i ili odstranj ivanj u ob
rane pojedinih karika proti vni -
cke pozi cije. Odatle se taj ele
ment tako i naziva.
U ovoj pozicij i Ufi mcev za
mislio plan s koristenjem kriti c
nih tocaka g7, h6 i h. Slij edilo
77
Br. 161
UFIMCEV-T AJMANOV
(Lenj ingrad 1949)
1. Lg7 : (Sa cilj em da se od
strani zastita pj esaka h6 i pri
premi dvoj ni udar) 1 e Kg7 : 2.
4 (Crni ne moze spasiti lovca
jer mu pij eti mat) 2 Db6 .
: 5 4. 7 8 5. De2 Tdc5
6. 5 : Tcl + 7. Kg2 Dc6 + 8.
Kh3 Tf8 i sada naj jednostavnije
od svega 9. Dg4 + Dg6 (Inace
slij edi 1 0. Dg5 mat) 10. Dd4 : +
Df6 11. Tg5 +.
Pred nama j os jedna inte
resantna pozicij a :
Br. 162
Crni vue i do| vu
78
Koj i ovdj e naj bol j i potez?
U pati j i slij edilo 1. e . . Tg2: !
sa cil j em da se odstrani zastita
ki ti cne tocke f. Bij eli i
prisilj en na materij alne gubltke
zbog silne prij etnje 2. q . . Sf +
i osvaj anj em dame.
N toj osnovi crni \1 sli jede
cem primj eru lako dosao do po
bj ede :
Br. 163
Crni vue i doblva
1 2 : ! 2. 2 : Lc3 : 3. Dcl
Lel : itd.
Br. 164
BOTVINIK-CEHOVER
(Moskva 1 935)
edina figura koj a brani crnog
kralj skakac. Poslije likvida-
cij e skakaca ij eli odstranj uje
zastitu tocke h7. 1. Tf6 : ! Lf6 : (Na
1 . . . . gf6 slijedi mat dva po
teza) 2. Dh7 + Kf8 3. Tel ! (Na
taj nacin odrezan kralj u put,
tj
.
odstupnica) 3 Le5 4. Dh8 +
7 5. Dg7 : + Kd6 6. De5 : + Kd7
7. Df5 + 6 8. d5 + 5 9. L +
4 : 10. De4 + 3 11. L4 +
2 12. D mat.
Br. 165
Slicna idej i pozi cij a na
dij agramu br. 165, koj a se cesto
poj avlj uj e konacnicama. Bij eli
mora igrati 1. Tcl Kd5 2. 4 :
f : + 3. Kf3 : 4 : 4. 4 s remi
j em.
Br. 166
Bijeli doblva odstranivsi obra
nu crnog skakaca. 1. 5 : fe5 2.
Td6 : i crni predao.
PREKRIVANJE
Medu taktickim idej ama vidno
mj esto zauzima prekrivanje. 0-
vaj element se primijenj uje ta
da kad treba bilo koj u tocku na
ahovskoj ploci odrezati od linij
skih figura protivi ka koj e u
tom momentu zasti cuj u. Oblcno
se takticka operacij a prekrivanj a
i zvodi sa zrtvom fi gure ili pje
saka sa oiljem da se prekine
odn. prekrije dj elovanje linijskih
figura.
Pogledaj mo zavrsetak partij e
Ki rilov-Vatni kov.
Ovdj e crna dama brani crnog
od prij etnj e ijelog 1 . Lg8 +.
Kako da se n dama makne od
zast ite tocke g8 ? Odvlacenje ili
Br. 167
KIRILOV-V ATNIKOV
(Vilnus 1949)
79
odstranj ivanje obrane ovdj e nije
moguce. Jedi no ig' aj uci 1. 8 ! !
i j eli moze postici uspj eh. Npr. :
1. De8 : (N 1 . . . . Le8 : sli
j edi 2. Lg8 mat) 2. Le8 : LeS : 3.
De6 La4 (Il 3. . . . Lg6 : 4. hg6 +
Kh8 5. De8 + Lf 8 6. Df 8 : mat)
4. Df5 : 8 (N 4. . . . slij edi
5. Se7 + Kh8 6. Df8 + sa slij e
deci m 7. Dg8 mat. Pomocu po
teza 5. Se7 + prekriva< se ob
rana polj f8) 5. Se5 + Kg8 6.
De6 + Kh7 7. Dd6 : itd. Razmo
trivsi sve te varij ante Vatnikov
se poslij e 1. 8 predao.
Isto tako zavrsila partij a iz
medu Zuravlj eva i Borisenka .
Br. 168
ZURA VLJEV-BORISENKO
(Moskva 1949)
Crni vue i doiva
Crni i mogao brzo doblti po
mocu 1 . . . . f, ali pomicanj u
pjesaka smeta ij ela dama koj a
cuva tocku f. Odvuci ili od
strani ti damu nij e moguce i zbog
toga treba pribj eci prekrivanj u.
Slij edi lo 1 e d ! 2. Ld : f
3. 3 (Ili 3. De7 : Dh3 + 4. Kgl
Dhl mat) 3. . Dhl + 4. Tgl
Dgl : + i ijeli predao zbog
neizbj eznog mata (5. Kgl : Tdg8 +
6. Kfl Thl mat) . Do poraza
80
takoder vodilo 2. De7 : Dh + 3
Tg2 f itd.
C
esto se moze susresti preki
vanj e vezi sa losom zast i tom
posljednj eg reda.
Br. 169
ZUBAREV-ROMANOVSKI
(Moskva 1920)
Crni vue i doiva
U ovoj partij i slij edi lo 1 .
Tel + ! 2. Sel : Dfl + 3. Kh2
Le5 + 4. g3 Dh3 : + 5. Kgl Ld4 +
6. Tf2 Dg3 : + 7. Sg2 Lf2: + i i
j eli predao. Zrtva topa 1 . . . .
Tel + odvukla skakaca i do
zvolila prekrivanj e vazne tocke
fl .
Br. 170
RETI-BOGOLJUBOV
(New York 1924)
Krasno doblo Reti Bogolj u
bova vaznoj partij i na pozna
tom supe- turnir N ew Yorku
1 924 : 1. Tfl ! Td8 (Druga obrana
i mogla iti 1 . . 4 De7, ali tada
odl ucivalo 2. Lf7 + Kh8 3.
Ld5 ! - prekrivanj e i otkrivanj e
te otkri veni napad - 3. . . . Df6
4. Dc8 itd. , ako 1 . Dd8 onda
2. Df7 + Kh8 3. Df8 : + Df8 : 4.
Tf8 mat) 2. Lf7 + Kh8 3. Le8 ! !
( Efektna zrtva sa ci l j em prekri
vanj a) i crni predao.
U vezi s tim velemtj stor
Ragozi n proveo got ovo istu kom
i naci j u, istina u nesto drugaci
j i m okol nostima :
Br. 171
RAGOZIN-T AJMANOV
(Lenj ingrad 1945)
8| j e| | voo i doblva
1. Se4 ! (Vazno prevodenj e ska
kaca, bez koj eg komblnacij a
blj elog nezamisliva. Prij evremeno
ilo odmah 1 . Df7 : + Kh8 2.
Df6 + Kg8 3. De6 + Kh8 itd) 1.
. Lf8 2. Df7 : + Kh8 3. Sf6 !
Lg7 4. Se8 ! (Ne samo da prij eti
5. Dg7 : mat nego i prekriva po-
l je f8 s prij etnj om 5. Df8 + Lf8 :
6. Tf8 mat) . Zbog toga se crni
predao.
Cini se da za crnog ne:a ni
kakvih opasnost i na vidiku. -
Br. 172
LIPNICKI-SOKOLJSKI
(Odesa 1949)
8| j e| | vue | doiva
dutim, dalj nj i tok partij e poka
zuj e da ij eli moze forsirano os
voj'i ti kvali tetu kori steci ni z tak
tickih elemenata. 1. Sd8 ! (Sa ci-
lj em da se prekrij e zastita topa
na 8 i da se odvuce damc D po
lja 7) 1 o De7 (Lose 1 . . . .
Td8 : zbog 2. 7, na 1 . . . Dd5
slij edi 2. Tfdl) 2. De4 !. Origi
nalno !
Prekivanje moze iti samo je
dna od varij anti ilo kakve slo
zee komblnacij ee
Br. 173
CIGORIN-SCHOW ALTER
( 1898)
8| j oI | voe | doblva
81
Ovdj e odlucuje, kao sto se de
silo i partij i, 1. f6 + ! ! za oslo
badanj e polj a f5 i napada na
skakaca g4, zatim za napad na
kralj a i djelomicno zbog prekri
vanja obrane lovca na 7, ako i
crni odgovorio 1. . . . Tf6 : . Po
slije 1. Kf6 : ijeli bez
muke postigao pobjedu igraj uci
2. Df5 + Kg7 3. Tg4 : +, tu
ne pomaze 3. Dg4 : + 4. Dg4 : +
Tg6 zbog 5. Tg8 + ! Kg8 : 6. Dg6: +
itd.
Br. 174
BOLESLA VSKI-DUS
-HOTIMIRSKI
(Moskva 1942)
Bij eli dominira na tocki g7 (tri
napada prema dvij e obrane) i
zbog toga i mogao odmah uzeti
crnog pjesaka. N , znatno
, kako odigrao velemaj stor
Boleslavski, 1. Sde7 ! povezuj uct
j edni m potezom dvije takti cke
i deje - prekrivanje tocke g7 i
otkri veni napad na tocku 6.
Crni i pisiljen na predaj u.
Prekrivanje moze iti prove
deno i pomocu j ednostavne ideje
da se ilo koj a figura ili pj esak
postavi na verti kalu ili di j ago
nalu sa cilj em da se ogranici ak
tivnost figure protivnika.
82
Br. 175
FRIEDSTEIN-ARON JIN
(Moskva 1944)
Ovdje ijeli moze dobl ti poslije
1. 7 Da2 (Ili 1. . . . De4 + 2. Kh2)
2. Lb5 + 7 3. La4 ri ijeli pje
sak prolazi damu.
Br. 176
Moie l i iieli i grati 1. Dd6 :?
Greska i ila uzeti pjesaka na
d6, jer na to crni odgovara 1.
Sd + ! (Zrtva za prekrivanje
tocke d6) , s osvaj anjem kvali tete
(istina za dva pj esaka) .
Prekrivanje se susrece i otva
ranj u i konacni ci.
Pogledaj mo teoretsku poziciju
na Ov"om dij agramu. Ona se -
Br.
1
77
.
doiva Bi j el i vuce '
.
obran1
.
.
Sicilij ansko

oslije L
j avlj u e
" predno
t
Sd7
Bijeli
I
ost
nuduj e

1

:

g
ubl
Lb
5
+
r I
obrane I
Sc6
P
rekri van
J
z
; ili 1
.

g
s
kakaCa na
L7 z
tk
o
m
8
i 1 .
.

vezi-
(Beznadno
.

poj avl
u

+
;
gd
J
e se
3 Lc6 .
2.
[
z
_
.
2
Sc6 : 6
a vele-
vane
t stu Interesan
va
.
maj stora .
Br. 1
78
A. KOTOV
F
"

doiva
Bij el i vuce '
8 f6 8 3. S

J
: +
2

8

f8 i p
n
-
1.
' '
rekrio l

staje
je
-
(Bijel1

o Crnom
.
P
reo
anj a po
-
jeti
4
.
f
aj isko
1sta
y
eCnog !a
dino

sredstva - v
5+ 5.
slj edn
J
e
g
+
4
.
Kg
ha) 3.

+
7
.
Kf2
4 + 6. g
9
4 +
Kg4

+
1
2.
2+
5
.
5 +
1
1
.

blje
l
i d
o
-
10.

7 + 13. Sc7 I Kd7
. . .

stud1] B
iva.
. .
dnostav
a Nesto
Lazara :
Br. 1
7
9
F. LZAR
Bi i el i vue
6
8 (Inae 4
+ 6
2
.
otezom 3
.
1
. '
rekrivan
e
.

"
rtva n
o
-
nasta
e
P
SD
!
(Ovo
.
z
da se
Sd8)
.
g
dame s i de
i
4
.
Sf8!
v
o
oene
top) 3

Tg
.
j oS cm
l
odvuce
Sada se
4
(prekrivan]
.
t1 patom)
bog
"
spas1
SD
? ? z
pokusava
li ne 5
. . . Tg5 5. Sg6
,

6
De5 : pat. 5 + ! 0 5. .
. .
Br. 180
ER GARTEN-DIM
-
HEL

doiva Crni vuce
83
Prekrivanj e se cesto susrece i
topovskim konacnicama. (Po
gledaj dij agram br
. 21) .
Crni postigao uspj eh za
hvalj uj uci prekrivanj u i dj elo
micno odvlacenj u. 1. h5 + !
(Da i odvukao kralj a od obra
ne pjesaka f5 i samim tim pri
premio slijedeci potez. Crni
prisilj en prihvatiti zrtvu pj esaka,
jer i na 2. Kf 4 slij edilo 2. . . .
h4 itd. ) 2. Kh5 : 5 ! (Sprecava 3.
Kg4, na sto i crni odgovorio 3 .
. .
.
Td4 + 4
.
Kf3 4 s prekriva
njem b-linije) 3. (Neocekiva
no se bljeli nasao iznudni ci.
Potezi kraljem su nemoguci,
potezi toom dovode do gubltka
pj esaka f5) 3. . 2 (Crni ceka
dok se iscrpe potezi a-pjesakom)
4. Kg4 (Ovo j ednako kapitu
lacij i, ali spasa ionako vise nije
ilo) 4 4 + 5. f ! !
(Krasan primj er prekrivanj a) i
crni doblo.
Zahvaljuj uci prekrivanj u blj eli
se spasava u slij edecoj i nteresan
tnoj pozicij i :
Br. 181
L. KUBBEL
1. + ! . Sada i uzimanj e
ij elog topa dovel o do pata, na
1 . . . . 6 prek1iva se zastita da-
84
me na h1 . Remi j vode ostali
potezi kralj em: 2. Thl : Lhl : 3.
5 : .
Tesko si predstaviti da ij eli
moze doti slij edecu pozi ci j u :
Br. 182
V
.
PLATOV
Crni ima vrlo mnogo moguc
nosti obrane kao sto su : 1 . . .
Thl + i 2 .
. . .
Tgl +, 1 . . . . Td4 +
i 2. @
. . Tg4, 1 .
.
. .
Td8 2. Lf8
Td4 + i 3 . . .
.
Tg4. Meduti m, i
jeli svej edno postize uspj eh s
1. Ld6 ! (Prekrivaj uci polje d8
sada prijeti 2. g8D Thl + 3. Lh2 !
Th2 : + 4
.
Kg3 s dobltkom) 1
Td4 + (Ako i crni nastavio 1 .
. . .
Tgl , onda i dobltku vodilo
prekrivanje s 2. Lg3, ako pak,
odmah 1 . . . . Thl +, onda 2. Lh2 ! !
Th2 : + 3. Kg3 Thl 4. Kf2 ! Th2 +
5. Kf3 Th3 + i ij eli marsi raj uci
f-lini ji osvaj a pjesaka f5,
zatim se vraca kraljem na
g
2)
2. Kh5 Tg4 3. Lf 4 + 2 (Posl i j e
3.
. . . Tf4 : nastaje teoretski iz
guljena pozi cija) 4. Lg5 ( os
jedno prekr'vanj e) i pj esak od-
lazi damu.
u sahovskoj praksi vrlo
rasprostranjen sl i jedeci oi k pre
krivanj a :
Br. 183
Moze li ii el i igrati 1 . Tg4 : ?
Ako i j eli ig
1- a 1. Tg4 :, onda
sli j edi 1. e Sd4 + i, kao poslje
di ca zrtve sa sahom, prekriva se
zastita topa. Sada crni taj koj i
treba doblti . Na 2. cd4 (Ili 2.
Tgd4 : cd4 3. cd4 Tg4, doitku
vodi takode 2. Tad4 : cd4 3. Tg6 :
Kg6 : 4. cd4 Kf5 5. d Kf 4 6.
2 g 7. Kfl Ld4 : sa slij ede
cim 8. . . . h5) 2. Tg4 :.
Bi j el i , koristeci prekrivanj e zbog
zastite od vjecnog saha il i -
Br. 184
O. DURAS
navlj anj a poteza, doblva. Pre
privanj e se ovdje postize pomocu
zrtve topa : 1. Tdl + ! 7 2. Td6 ! ! .
Crni prinuden uzeti ponude
nog topa prekivaj uci d-linij u_
cime se post ize dobltak. 2.
Kd6 : (Nij e bolje ni 2. . . . 2
zbog 3. 6 ! ! 6 : 4. 7 ili 3.
. . . Td2 4. Tcl s prijetnj om Tal)
3. 8 2 + 4. Kd8 i nema zasti
te od b8D.
BLOADA
U sahovskoj praksi se ne je
damput susrecu takve pozic1ijeg
koj'i' ma poirebno prisiliti
protivnika da zauzme j ednom od
svoj ih figura ili pjesakom bllo
koj u tocku. Takav takti cki ele
ment se nazi va okadom. On se
osobl t o cesto primij enj uj e po
zi cij i kod napada na kralj a i
kod sl obodni h pj esaka.
Zahvalj uj uci okadi , polj a, fi
gure i l i pj esaci se 'pregraduju, i
druge f igure iz istog tabora ne
maj u pistup k nj emu, sto ob1i
cno dovodi do narusavanj su
radnj e i zmedu figura i pj esaka
i do drugih neprij atnih poslj e
di ca.
Br. 185
Biieli vue i doblva
( Mat U dva poteza)
85
Crni ima lose postavljenog kra
lj a, ali za to on ima veliku ma
terij alnu prednost. Bi j eli gubl
jer mu ne uspij eva matirati cr
nog kralj a. Medutim u pomoc
dolazi okada : 1. d6 + Ld6 : (Sa
da polj e zaokirano i crnom
kralj u odrezan poslj ednj i put
za i eg) 2. Lh4 + Tf 6 3. Df 6 : +
8 4. Dg6 mat.
Br. 186
BOTVINIK-KERES
(Mec-turnir 1948)
Biieli vue i doiva
Ova pozicij mogla nastati
partij i Botvin1i k-Keres. Ovdje
doblva 1. Lb5 + s idej om da se
izazove 1. . .
.
Ld7, sto okira
izlaz crnom kralj u i nakon toga
slij edi 2. Dh8 mat. Drugi od
g
o
vori nisu takoder zadovolj ava
j uci . Npr. 1 . . . . Kd8 2. Tdl + ili
1 . . . . Td7 2. Lg5.
Br. 187
Ovdje ij eli ne igra 1. Dg6 +,
i na to crni kralj otisao na
f8, nego 1. Dg8 + ! i poslije iznu-
denog 1. Lf8 s okiranjem
poslj ednj eg izlaza svom kralj u
slij edi 2. Dg6 + 7 3. LM:
mat.
Sto se tice okade slobodnih
pj esaka i stvaranja pregrade
g
le
daj drugu knj igu.
OSLOBAfANJE POLJA
Katkada se desava da vlastita
figura ili pj esak smeta provo
denju takti cke operacije.
poslj edica toga poj avljuje se po
treba da se figura zrtvuje s ide
j om da se oslobodi odn. deokira
polje koje ona zauzima ili zbog
odlucuj uceg otvaranj a lini j a, di
jagonala i horizontala.
86
Naj j ednostavniij i pr1m]er za
delokiranj e pozi ci je slij ede
ci primjer :
sto se vidi, vlastiti top
smeta ij elom da da mat na g7.
Sta da se radi ? Potrebno od
mah osloboditi polje g7 od topa
ilo koj u ci jenu. U partij i
Br. 188
LISICIN-ZAGORJ ANSKI
(Moskva 1936)
( Mat U tri poteza)
ilo odi grano 1. 7 + ! (Zrtva sa
ciljem deloki ranj a) 1. 7 :
2. Dg7 mat.
Br. 189
KOTOV-KERES
(Budimpesta 1950)
Kotov, da i slomio svog pro
tivnika, ira naj kra6i put k po
bjedi koristeci takti cku idej u za
oslobadanj e polj a. 1. 7 : + ! (0-
slobodivsi polj e 7 za damu sa
istovremenim zavlacenjem crnog
kralj a na predposlj ednj i red i
sada na 1 . . . Q 7 : slij edi 2. De7 +
6 3. Dd7 mat, ili 2. Q . . 8
3.
Tfl s lakim dobl tkom) 1 e e 5
2. De7 5 3. Dd7 + 6 4.
i crni predao. Na 4 . p . . De8
slij edilo 5. 7 + ! (Potez od
vlacenj a) , ako crni nastavi 4 Q
. . . Sa3 : , da i zastitio polj e 5,
onda j ednotaYni j e 5. 6 : +
6 : 6. Dc6 mat.
Br. 190
LIBERMAN-SIMEANU
(Rumunj ska 1950)
Crni vue i doiva
Zavrsetak ove partije jedno
stavan i dobar primjer. Crni
postigao efektnu pobjedu na
stavkom 1.
4
! (Oslobada po
lje 5 sa ciljem da se otvori dij a
gonala al-h8) 2. Df5 : Dc3 : +
(Prekrasna zrtva dame) . Bijeli
prisiljen na kapitulaciju, jer
i 3
. 3 L : dovelo do mata.
Ost
oumna komblnaci ja Ro
manovskog osnovana uglavnom
na deokiranju. Crni tek sto
uzeo ijelog skakaca na d5. Cini
se da ijeli mora uciniti to isto,
medutim, ijeli pripremi o ma
lo iznenadenje. Slij edilo : 1.
Lb5 ! (Sada dami osloboden
87
put na h5 i prij eti 2. Th7 : +
Kh7 : 3. Dh5 + Lh6 4. Dh6 : mat.
Sve se to dogodilo zahvalj uj uci
oslobadanj u polj a 2) 1 . . . . Lh6
2. Ld7: Lg5 : 3. ed5 Td8 (Gubl ,
takoder, 3. . . . Sd7 : , zbog 4.
Th7 : + ! Kh7 : 5. Dh5 + Kg7 6.
Dg5 : + Kf8 7. Dh6 + Tg7 8. Tg4
ili 5. . . . Lh6 6. Th4) 4. Th7 :
+
!
Kh7 : 5. Dh5 + Lh6 6. 4 Sg4 7.
Tg4 : Tg4 : 8. Dg4 : Td7 : 9. f6 ! i
cni predao.
88
Br. 192
NENAROKOV-ABAZA
(Moskva 1899)
Pjesak 5 uvel i ke smeta odlu
cuj ucem napadu i j el og, j er on
ograni cava dalekometnog l ovca s
2. 1. 6 ! Le6 : 2. Tg6 : + ! Kf8
( se nij e smi o uzeti zbog ma
ta na h8) 3. Dh6 + 8 4. Tg8 +
Tf8 5. Tf8 : + Lf8 : 6. De6 : + Se7
7. Lb5 + 6 8. La4 : Db6 9. Se5
i crni d.
Tako smo obj asni l i , da se
procesu borbe poj edine figure i
pjesaci pokazuj u kao suvisni i
nekori sni, te cine samo stetu.
Br. 193
LISICIN-SOKOLJSKI
(Lenj ingrad 1 947)
Bii eli vue i dobiva
Ovdje se kao >>suvisna f igura
pokazao top na f. On t u
stupiti svoj e mjesto lovcu. Po
slij 1. Tg6 : + ! f g6 2. Lf 6 Kf7 3.
Ld3 (S prij etnj om 4. Tfl) 3 e
Sd2 4. 5 ! ( os j edno deokira
nj e ; prij eti 5. Lg6 : + Kg6 : 6.
Dg5 + Kf7 7. Dg7 mat) 4 M M 5 :
5. Le5 : de5 6. Dh7 + i crni
predao, su neizbjezni teski
materij alni gui ci .
Zahvalj uj uci otkrivanj u li ni je
pomocu deokirar1j a ceski maj
stor Pokorny z realizirao
svoj u pozici onu prednost :
Br. 194
POKORNY-BERNDSSON
( Cehosl ovacka-S\1edska 1 930)
Bi jel on1 ovdj e smeta vl astiti
pjesak na f5. Zbog toga slij e
dilo 1. 5 : ! (Zbog odvl acenj
pj esaka f6) 1. . . fe5 2. f6 ! (De
oki eala se tocka f 5) 2 e e ef6 3.
Tf6 : ! (S prij etnj om 4. Th6 : +) 3.
. . . Kg8 4. 6 : 8 5. 8 +
( os j edno deokiranj e da i se
oslobodi o put dami ) i crni
pi-edao zbog mata u dva poteza.
Br. 195
SOKOLJSKI-SAIG IN
(Kijev 1950)
Bi ieli vue i doiva
Patij a Sokoljski-Saigin zavr
si l a j ednostavno i vrlo elegan
tno. Bij eli nasao i zvanredno
rj esenj e : 1. Tf3 ! ! gf3. Crni pri
nuden prihvatiti ponudenu zrtvu
topa inace sli j edi 2. Dh7 mat,
no istovemeno sad ul azi igru
oslobodeni lovac cl . Poslij e za
klj ucnog udara 2. Lh6 : Saigin
i prinuden na predaj u, j er
neizbj ezan mat nekol i ko po
teza. Npr. 2. e De7 ( Ili 2. . . .
7) 3. D7 + Kf8 4. Dh8 + (Za
vl aci kralj a s i dej om prekriva
nj ) 4. . . . Kf 7 5. Dg7 : ma t.
Oslobadanj e polj a moze se pri
mij enj ivati ne samo za vodenje
napada, nego i za obranu.
primj e cemo uzeti zavrsetak
parti j e Smi slov-Mikenas.
Br. 196
SMISLOV-MIKEN AS
(Moskva 1949)
poslj edica odli cne obrane
crnog, napad, koji ij el i vo
dio na kralj evom krilu, pot
pU'no ispari o$ Sada ijeli trazi
nacin da se spasi poraza. Kako
da se to ucini ? Smislov na
sao izvanredan izlaz : 1. Le3 ! !
Ovim ostroumnim potezom blje
li rj esava nekoliko itni h pitanj a.
prvo oslobada se polje h6
89
s idej om vjecnog saha. Zatim,
ako i crni nastavi o 1 . $ . . L :,
onda se prekriva polj e el i po
slije 2. Tf7 ! sto ranij e ilo
nemoguce, ij eli cak i doblva.
Zbog toga su se protivni ci spora
zumjeli na remi , stvarno,
nakon 1 De3 : slij edi 2. Dh5 +
Kg8 3. Df7 + Kh8 4. Dl5 + Kg8
(Ali nikako 4. g . . Kg7 ? zbog 5.
Tf7 + Kg8 6. Dh7 mat) 5. Df7 +
itd. , s vjecnim sahom.
Takti cki element oslobadanj a
polj a primij enj uje se i konac
nicama. Pokazat kao pri
mj er cet,iri interesantne konacni
ce iz maj storskih partij a.
Br. 197
{Mat U dva poteza)
U prvoj od njih ij eli posti
gao uspj eh zahvaljuj uci deo
kiranj : 1. 8 + ! Le8 : 2. Dg7
mat, ili 1 q . . e 8 : 2. De7 mat.
90
Br. 198
TARTAKOWER-SCHLECHTER
( 1908)
Crni vue i doblva
( Mat U ceti ri poteza)
Druga pozicij a mogla na
stati partij i Tartakower-Schle
chter. Ovdj e crni daj e mat
;
poteza : 1 . . . . Tf2+ ! (Delokiranj e
polj a f) 2. 2 + ! (Zavlace
nj e) 3. Kh2 : Sf3 + 4. Tgl :
mat.
Br. 199
U ovoj pozicij i pjesak f5 sme
ta bljelom oko provedbe dvoj nog
udara. Jednotavna racunica po
kazuj e da se moze igrati 1. f6 + !
Kf8 (Ili 1 . . . . gf 6 2. Sf 5 +) 2.
f g7 + Kg8 3. Sf5 i crni nema
obrane od prij etnje 4. Th2 ili 4.
2 s prodorom na poslj ednj i
red6
Interesantan put do dobl
tka ovoj pozicij i. Koristeci se
deokiranj em i dvoj nim uda
rom crni forsirano osvaj lov
ca : 1. @ dlD+ ! (Deokira se
polj e d2) 2. Ldl : Dd2 (Zbog mo
gucnosti ovog poteza zrtvovao se
i j aki slobodni pj esak) 3. Df2 :
Ddl : + 4. Del Del : + 5. Kel : Sf4
6. Kf2 Kg6 i ij eli predao.
Br. 200
Crni vue i doiva
IZNUDNI CA
Svaki sahista tezi da svoj po
tez iskoristi sa sto vecim efektom
za postizanje nekog cilja. U ot
varanju npr. prednost prvog po
teza ostavlj a ijel om dugotrajnu
inicij ativu. Medutim, postoje i
takve izuzetne pozicije koj ima
pravo na potez iz odredenog
razloga nepogodan i bolje i ilo
da se pravo na potez preda pro
tivniku.
Br. 201
Bi iel i doiva
(Mat U dva poteza)
Iznudnica takav polozaj fi
gura ili pj esaka, gdj e j edna od
s,tana ima 1materij alne ili pozi
ci one gubltke zbog svog poteza.
Naj kraci put do pobj ede pri
mj eru 201 : 1. 8 (Ili ilo koj i
dugi potez topom a-liniji)
koj im se predaj e red poteza pro
ti vniku. 1. @ Kcl 2. Tal mat.
Br. 202 i 203
Bi ieli doblva
91
Ovdj e i j el i dobl va ovako : 1.
8 ! . Sada crni i znudni ci .
On mo
ra odgovori ti 1 . . 6 i l i
1 . . . . 5, onda sl i j edi 6- 17
-b8D+.
U di j agran1u 203 dobltak se
postize gotovo na isti naci n : 1.
Kf7 ! h6 2. h5 i li 2. Kg6 : hg5 3.
hg5. Ako u. pocetnoj pozi cij i
na potezu crni , onda na 1 e h6
odlucuj e 2. h5 ! Kh7 3. Kf7 gh5
4. g6 Kh8 5. g7 + i td
.
, na 1 e e . e
h5 'dobl va 2. Kf7 Kh7 3. Kf6 Kh8
4. Kg6 :.
Ne predstavlj a osobl ti m
ni sli jedeci primj er :
Br. 204
Biieli doblva
Odlucuj e_ ako bljel i na po
tezu, 1. 4, sto stvara izn udnicu
1 5 2. 5 Kh7 3. Kf7 : itd,
kod poteza crnog 1. 5 po
trebno odigrat i 2. 3 ! i opet
nastala iznudni ca.
92
Br. 205
(Mat U dva pot eza)
U ovoj pozicij i blj eli daj e mat
u dva poteza ! Potez ij elog l,
Kf7 i znuduj e ilo koj i potez lov
cem, na sto slij edi 2. Lg7 : mat.
Br. 206
Bi ieli doblva
Nista ne daj e 1 . Tg7 + 8 i
bljelom ne preostaje nista drugo
nego da ponovi pozicij u s 2.
Tg8 +. Jedi no j edan pricekni po
tez topom osmom redu, kao
npr. 1. Th8, daje nam potreban
rezultat zbog toga sto sad crni
mora igrati 1. a Kd6 2. 6
Tf7 3. 7 7 : i crni ostao
bez topa.
Br. 207
Crni doiva
Pomocu iznudni ce neki m po
zicij ama top doblva protiv ska
kaca ili protiv lovca. Ovdj e
potre bno odigrati samo 1.
7 da se preda potez ijel om.
Br. 208
MM

>

Bi i el i doiva
Ovdj e odlucuj e 1. 8 Kh8 2.
Tf8 : mat. C1i kralj i po
tisnut k nepovolj nom uglu (radi
se crnom polj u kod crnopolj
nog lovca sto mozete usporediti
na dij agramima 293 i 346) .
Ovaj pi mjer nam ilustrira iz
nudni cu damskoj konacnici.
Crni gubl , iako ima pj esaka vi
se, zbog loseg pol ozaj a svog kralj a
Br. 209
L. KUBBEL
Crni vue, i i el i doiva
i zbog neophodne potrebe da mora
vuci potez. N 1 . . . . 4 ili 1 .
. . . 5 slij edi 2. Da3 mat. Nije
dovolj no za spas 1. . . . Df2 zbog
2. Dc3 + sa slijedecim Da3 mat.
Ako crni nastavi 1 . . @ . Dcl (Ili
1. . . . Dal 2. Dc3 + 4 3. 3 +
i td) onda slij edi 2. Da3 + 4 3.
3 + i ijeli doblva .
Br. 210
VERBAH-LUBLINSKI
(Moskva 1950)
Poslije 1. h5 crni dosao
iznudnicu i predao. Ne preostaj e
nista osim 1. . . . Ld7 (Ili 1 .
93
4 2. 4 Lb5 3. Lf6 : ) 2. Lf6 :
,ts . h6 sto , naravno, bez
nadno
.
Br. 211
RAGOZIN-RAUZER
(Lenj ingrad 1936)
Crni doiva
D
a i postigao pojeu crni
mora prepustiti protvn
_
1k_-_
tez ! 1 Lg6 ! 2.
4
(I11 .
4 3. 2 Ld : ! 4
_
Ld : h2) 2.
4 !. Bijeli preda
e.
Br. 212
SZILY-BALOGH
(Dopisna partij )
Crni vue i doblva
1 . . 1 Kh7 ijeli OS IJ e
e
d J
er
dosao iznudn
1
cu. pre

i k m Svaki nj egov potez vod1 ve I I
94
materij alnim gublci ma i
i
.
matu_
.
2 Dd6 Dd4 : mat 111 2. g npr. . .
Dh2 mat.
Br. 213
C
IGORIN-SCHIFFERS
(Petersburg 1900)
U ovoj poziciji i_
li
.
odi
grao 1. Tg5!, ogran1 c1
y
1 pok
_
tlj ivost crne dame. Crn1

v
pr
:
er moze vuC samo p
esac1m,
] t" potezi brzo presah
ti
.
ijli moZe prisiliti crnog na 1
nudnicu i potezima topom -
-lini ji.
Br. 214
I. KLING i . HORROWITZ,
1851
Da i se ogranicila pokretlj i
vost protivnickih figura j edna od
strana moze katkad pribj egnuti
zrtvama.
U ovoj studij i ij eli, zahvalj u
j uci zrtvi lovcag f orsirano posti
ze pozicij koj svaki potez
crnog vodi gubltku. 1. Lf + Kgl
2. Lhl ! ! Khl : 3. Kfl (Crni u
i znudnici) 3. d5 4. ed5 4 5.
d6 6. d7 2 + 7. 2: Kgl 8.
d8D D 9. Dd4 + Kh2 10. Dh4 +
Kg2 11. Dg4 + Kh2 12. Kf2 i i
jeli doblva.
Pozi cij a na slijedecem dij agra
mu poznata vec j ako davno:
Br. 215
Bi ieli doiva
Kako da ij eli realizira mate
rij aln u prednost ? Ako nastavi 1 .
Sg7 : Kg7 : i H 1 . Sh6 : gh6 nastaje
teoretski remi. Do pobj ede vodi
1. Sg Kg8 2. Se4 Kh8 3. Sf6 ! !
gf6 4. Kf7 i slijedi mat dva
poteza ili 1. Kg8 2. Sg 8
3. Se4 Kg8 4. 8 (Predaje se
potez proti vniku) 4. Kh8 5.
Sf6 ! ! gf6 6. Kf7.
Ovaj proem . Morphya rje
sava se pomocu iznudni ce: 1.
Br. 216
. MORPHY
(Mat U dva poteza)
Th6 ! gh6 ili ( 1 . . . . L 2. Th7 :
mat) 2. g7 mat.
Br" 217
SZILY-BALOGH
Bi i el i vue | doiva
1. Kg8 ! Lg4 (Na 1 . . . L
4
i
jeli moze odgovoriti 2. Se6 : ) 2.
Sg6 ! Ldl 3. Sh8 ! Lh5 4. Kg7.
Crni se nasao u iznudnici i on
neizbjezno prvo gubl pj esaka f7,
zatim i part i j u.
Naj vecu pri mjenu iznudnica
nalazi konacnicama. U otvaa
nj u ili sredisnj i ci iznudni ca se
susrece vl o rij etko.
95
U konacni ci da i se predao
potez protivni ku cesto se primje
nj uj e metoda tzv. triangulacije.
Ona se susrece uglavnom pje
sackim konacnicama.
C
itav smi
sao te metode sastoj i se tome
da kralj marsira strani cama
trokuta i cini tri poteza, isto
vremeno kralj protivni ka nema
te mogucnosti. rezultat toga
nastaj e pocetna pozi ci ja, ali s
drugim i gracem na potezu.
Br. 218
ALATORCEV-Konzultanti, 1934
Bi i el i doiva
Kad i sada crni na pote
zu, nasao i se situacij i da
brzo gubl. Npr. : 1. . . . d4 2. ed4
Kd4 : 3. f Kd5 4. 6 5.
4 Kf6 6. Kd5 Kf5 7. 5 Kf4 :
8. 5 5 9. 5 : Kd6 10. 6
Kd7 1 1 . 7. Poslije 1 . . Q . d4
2. ed4 Kf4 : 3. d zadatak bl je
log posve jednostavan. Kod
povlacenj a crnog kralj a s 1 . . .
Kf5 dobltku vodi 2. d 6 3.
Kd4 Kd6 4. f5 6 5. 5, ali
partij i na potezu ij eli ! Po
stavlj a se pitanj e da li se ta
pozici j mogla postic1i , ali da
na potezu crni ? Pokazuj se da
to moguce ako ij eli nastavi
1. Kel ! Kf 5 2. Kd2 4 3. 2.
Sada zahvalj uj uci tome sto
kralj i sao trokutu e2-el -d2 i
96
U
Cinio tri poteza, 1i kt alj za
to vrij eme samo dva. Dakle igrac
na potezu u pocetnoj pozicij i se
promij enio. Znaci tom se ma
nevru stranicama t t okuta i
ci ta va metoda sastoj i.
Vratimo se razmotenoj pa1"
tij i . Tu potrebno primij eti ti da
poslije 1. Kel ! ne spasa\a 1
d4 (Umj esto 1 . . . . Kf5) 2. ed4
Kd4 : (Ili 2. . . . Kf 4 : 3. Kd2 4
4. ) 3. Kf2 4 4. 3
5. f5 ili 5. Kd4. S duge st rane
ilo i pogresno i grati 1. Kdl ?
ili 1 . Kd2 ? zbog 1 . . . . d ! 2. ed4
Kd4 : ili 1 . Kfl zbog 1 . . . . d4 !
2. ed4 Kf4 : ! i cni i post i gao
remi .
Br. 219
F AHRNI-ALAPIN
Bi iel i doiva
U partij i Fahrni-Alapin, kod
crnog na potezu, i jeli i odmah
doblo, npr : 1 . . . . 7 2. 3
3. 6 il i 1 . . . $ KdB ( 1 . . . . 8)
2. K1d6 3. 7. Meduti m, na
potezu i jeli i on morao
koristiti metodu trokut a odn.
tiangulaci j u i slij edilo : 1.
4 8 (Ne mij enj a ni sta na
stvari 1. . . . Kd8 ili 1 . . . . 7
zbog 2. 5) 2. Kd4 8 3. Kd5 !
i crni se nasao u iznudni ci .
Metoda triangulacij e moze se
pri mi j eni ti ne samo u pjesackim
konacni cama.
Br. 220
I. RABINOVIC, 1 938
Bi iel i doblva
Bijeli postize pobj edu pomocu:
1. Kd8 ! 8 2. Kd7 Kg8 3. 8
i nastala pocetna pozicij , no
na patezu crni.
Br. 221
. PHILIDOR, 1777
"
Bi iel i doblva
Ovdj e ij eli za pobjedu treba
prepustiti potez protivni ku me
todom tri angulacij e. Medutim,
trokut ne opisuj e kralj nego da
ma. 1. De5 + ! 8 (Ne mijenj a
nista na stvari 1 . . . . 7, na
1 . . e 8 slij edi 2. De8 mat) 2.
Dal + 8
(Inace slij edi 3. Dh8
mat) 3. Da5. Vratili smo se u
pocetnu pozicij u s ti m
da na
potezu crni, st o
i
i ci lj ci
tavog manevra. se sada mo
ra odmaknuti od kralj a i on se
li sava nj egove podrske. Kod toga
su topu dostupna samo i j ela
polj a, j er se pokazuje da na cr
ni ma momentalno pogiba
zbog
dvoj nog udara. Npr. 3 . . Tg7 4.
De5 + ili 3 . . . . 7 4. Dda +. Od
mah gubl i 3. . . . 8 zbog 4.
Da6 ! (Vezi vanj e) . Medut im i na
i jelim polj ima top forsirano
pada. Zbog primj era razmotrit
3 e . Bi j el i nastavlj a
4. De5 + 8 5. Dh8 + 7 (5 .
. . . 8 6. Dal mat) 6. Dh
7 +.
Preporucuj emo citatelj u da sa
mostalno poradi na poj edinim
detalj ima Philidorove pozicij e -
da nade pobjedu na 3. . . . 3,
3 . . . . Tf7 i 3 . . . Th7. Takoder
obracamo paznju cit atelj ima na
cestu gresku koj a se desava ne
i skusnim sahistima. Umjesto da
predaj u potez proti vniku meto
dom triangul aci je, oni igraj u
pravoli ni jski 1 . Da6 ? 7 + 2.
6 ? ? i padaj u u j ednostavnu
patnu komblnaciju 2. . . . 6 + !.
Br. 222
Tko vue " doiva !
97
Osim metode trokuta cesto se
primj enj uj e druga metoda i gre
na i znudnicu, koj a se moze na
zvati > metoda produzavanj a pu
ta<< .
Ovdj e crni doblva pomocu 1.
. Kd2 ! 2. Kf 4 d 3. Kg3 :
itd. Da i postigao upjeh i po
stavio bljelog u iznudni cu, crni
kralj doneke produzio svoj u
marsutu na tocku d, sto i
dovelo do predavanj a poteza pro
tivniku. Pogresno i lo, odmah,
1. . . . d, zbog 2. Kf 4 i iz
nudni cu crni . Kod bljelog
na potezu pobj eda se postize pu
tem 1. Kf5 ! Kd3 2. Kf 4.
Poslj ednj a idej a nasla pri
mj enu mnogim sahovskim par
tij ama i studi j skoj kompozi
cij i .
Npr. ovoj studij i Bet' i,nsa
ijeli doiva poslije 1. Kel ! Kh2
2. Kf2 Kh3 3. Kf3 Kh2 4. g4 itd.
Poslije 1. Kel blj eli kralj pro
duzio svoj put na polj e f2 sto
98
Br. 223
I. BETINS
u konacnom zbroj u i dovelo do
iznudnice. Momentalno 1. Kf2
Kh2 2. f h davalo samo
remi. Interesantna varij anta se
postize polije 1. Kg2. U tom
slucaj u crni gui samo zbog
se kralj nasao na g-linij i. 2. g.
f g4 3. f 5 g 4. f 6 gf6 5. h6 f5 6.
h7 f4 7. b8D f3 8. DaS.
(OPENITO)
Prij etnj a mata vrlo cesto ulazi
sastav jednostavnih i sl ozenih
takti ckih operacij a. Ovo pogl av
lje posvetti razmatranj u
matni h komblnacij a.
Br. 224
BONDAREVSKI-KERES
(Mokva 194 7)
( Mat U sedam poteza)
Bijeli doblva zbog toga sto se
crni kralj nalazi matnoj mrezi.
Bi jeli treba samo srusiti pj esa
cki stit koji stiiti crnog kralja.
1. 6 : + ! (Ovaj j ednostavan po
tez Bondarevski nije nasao
tn otu) 1. gh6 2. De5 + Tg7
(Ili 2. . . . Kh7 3. Tf7 + Kg6 4.
Df5 mat) 3. Tf8 + 7 4. Df5+
Tg6 5. Tf7 + Kh8 6. De5+ Kg8
7. De8 mat. Matu prethodilo
usenj e pjesacke strukture oko
kralj a i navlacenje kralj a pomo
cu sahova. pravi lu matna se
mreza uvijek priprema pomoc
nim taktickim elementima.
Br. 225
ARONJIN-C
EHOVER
(Lenj ingrad 194 7)
(Mat U tri poteza)
Bij eli moze dati mat tri po
teza : 1. De6 : + ! (Odvlacenje) 1
6 : (Nije bolje ni 1 . . . . Tf)
2. Tg7 + Kh8 3. Tf8 : mat. Zaba
vno to da ni ovu mogucnost
nisu zamj etila protivnika |
Br. 226
BARCZA-TARNOVSKI
(Savno-Zdroj 1950)
Crni vue i doiva
(Mat U ceti i poteza)
99
Crni daje mat cetiri poteza:
1. Df3 + ! (Odvlacenje) 2. f :
+ 3. Tdl Tdl : + 4. Tfl Tfl :
mat. Medutim, za vrij eme par
tije ni jedan od protivnika nije
zamij eti o ovu dosta jednostavnu
mogucnost !
Br. 227
LEVENFIS-RJUMIN
(Moskva 1 936)
Umj esto 1. Sg ? trebalo igra
ti 1. sr + ! ! gt6 2. ef6 Dh5 (Da
i se zastitio od prij etnje 3. . . .
Dg +) 3. Df8 : + ! (Odstranjivanje
obrane 8. reda) Kf8 : 4. Td8
mat.
Slij edeci interesantan primjer
uzet iz casopisa >>Sahmaty v

SSSR- ( 1946 g. r. 4) :
Bijeli daje mat navlaceci crnog
kralj a kut : 1. Sh6 : + ! gh6 2.
100
Br. 228
Bi ieli vue i doiva
(Mat U pet poteza)
DhS + ! Kh8 : 3. Kf7 ! TfS + 4. Kf8 :
elD 5. Lf6 mat, ili 1. Sh6 : + Kh8
2. Sf7 + Kg8 3. Dg7 : + Kg7 : 4.
Lf6 + i 5. Sh6 mat.
Nij e obavezno da prvi potez
takti cke operacij e mora iti sah.
Br. 229
ALJEHIN-PHILLIPS
(New York 1924)
Dobltku vodi : 1. Sh6 : ! (S pri
j etnj om 2. Dg8 + Kh6 : 3. Dh8
mat) i mat neizbj ezan. U par
tij i dalj e slij edilo 1 e g5 2.
DgS + Kh6 : 3. Dg5 : + Kh7 4. Dh5
mat.
NA POSUEDNJEM REDU
u prosecu sahovske borbe veo
ma cesto se poj avlj uj e slucaj o
slaljenj a kralj eve obrane na
zadnjem redu. Ipak, koliko god
su te sheme mata na zadnj em
redu jednostavne, treba osvije
tliti neke preciznosti koje imaj u
veoma vazan prakti cki znacaj .
Uvj etno mozemo nazivati toc
kom mata zadnj i odnosno prvi
red na kojem se obj avlj uje sah
i mat kralj u protivnika pomocu
Mat na posl i edniem redu
Br. 231
Mat na pol i edniem redu
dame ili topa. Prema tome na
dij agramima od 230-232 matne
tocke su polj a 8, d8 i fl. Obl cno
se takve tocke pazlj ivo cuvaj u.
Br. 232
Mat na posliedni em redu
Br. 233
ROVNER-KAMISOV
(Moskva 1946)
q . % f
Bi ieli vue i doiva
Krasno dobl o Rovner : 1. Da7 ! 1
Da5 (Lose 1 . . . . Dc8 zbog 2.
Db8 : , na 1 . . . Tdc8 sli jedi 2.
Dc7 : 7 : 3. Td8 + Td8 : 4. Td8 :
mat) 2. Da6 : ! ! Dc7 (Predlazemo
citatelj ima da se samostalno u-
101
vjere da gube i ostali odgovori)
3. Da7 ! ! i crni predao. (Ovdje
mozemo staviti primj edbe prevo
ditelj a da su iste teme ile vi
tene parijama Torre-Adams
i MinicHonfi) .
Zbog cega ijeli tako brzo
doblo? Poj avila se borba za mat
nu tocku d8. Da zahva,ti o,
i jeli t t pea primije
ni-o temu odvlacenj a i na ka
ju kraj eva postigao svoje.
Br. 234
Crni vue i doiva
Crni doblva putem odvlacenj a
dame i topa od matne tocke el.
1. Dc2 ! 2. Lf 4 (Drugi odgo
vor nisu nista bolj i) 2 Dcl : + !
(Ostranj uj e obranu) 3. Dcl :
Tel + 4. Del : Tel : mat.
102
Analogno zavrsi la i pati j a
Bernstein-Capalanca :
Br. 235
BERNSTEIN-CAP ABLANCA
(Moskva 1914)
Crni vue i doblva
C
ini se da se upravo namece 1 .
. . . D +, na sto ijeli i ma 2. Dfl
i sad ne ide 2. . . Tdl ? ? zbog 3.
8 + i 4. Td8 : mat. Pravilno
ilo, kao sto partij i slij edilo,
1 Db2! i ij eli predao.
U nekim slucajevima usp.ijeva
se odvuci top od n zadnjeg
reda pomocu dvoj nog uda1.
Br. 236
Crni vue i doblva
1. Sf2+ ! 2. Tf2 : Del + 3.
Tf 1 Dfl : mat.
Br. 237
CIGORIN-SNOSKO-BOROVSKI
(Kij ev 1903)
Cigorin i na visini zada
tka ovoj partij i protiv Snosko

Vsko
.
1 Se7 + ! 87 : (Il1
- oro

2 7 : 2. De7 : ) 2. Td8 + 8
1 . . .
3. Df8 + Tf8 : 4. Tf8 : mat.
Br. 238
JEZERSKI-LELCUK
(Smolenk 1950)

. 4

f

Bijeli brzo dobl o putem 1.
DM! Dg8 2. Tf8 ! Ld4 : + 3. Khl
hG 4 TgS : + Kg8 : 5. Dd8 ma t, ili
Dd4 : + 2. 6 3. Tf8 1.
mat.
Vj eroj atno ci tate!j i ma , . sad
vec asno kako se, moze
l
d
c1
_
pobj e
d
e sl ij edecem z .
Br. 239
KERES-LEVENFIS
(Moskva 1949)
.

4

. .
.
Bi i el i vue i dob1va
Osim sto lose zasti en os

red, taboru crnog j os pos
OJ I
k t vna tocka 7 i slaba tocka l IC
. .
4 Slij edi 1. D4 : i crn1 pr
-
da. Na 1 . . . . 4 : ij eli
d
a
J
mat s 2. 8 + Sg8 3. TgS : - KgB .

4. mat, na b
_
il

p
o
vlacenje topa, ukl
J
ucu3 uc1 1
. . . 8, slijedi 2. De7 : !
Br. 240
ALJEHIN-COLLE
(Pari z 1925)
Bi i el i vue | dobl va
1 03
Za obranu kralj a od mata na
zadnj em redu sahisti vrlo cesto
koriste tzv. ventil--. Zbog toga
se jedan od pj esaka ispred kra
lj a pomice naprij ed. Medutim,
ventil< uvijek ne pomaze.
Posl ije 1. Dd7 : ! Td7 : 2. 8 +
Kh7 3. 8 crni se moze spasiti
od mata samo cijenu t
e
skih
materij alnih gubltaka.
Br. 241
LILIENTAL-KOTOV
(Moskva 1948)
Moie l i iieli igrati 1 . h4?
U vel ikom caj tnotu ij eli
odigrao 1. h4? Sb2: ! 2. Da7 : Sd
3. Tdl (Da i se zastiti o od ma
nevra Sd3-e5-f3 +) . Td7 ! i
blj eli predao, j er na bllo koje
povlacenje dame crni ima prekra
san odgovor 4. u Sf 4 !.
1 04
Br. 242
NOVOTELJNOV-SUETI N
(Moskva 1948)
Moie li i ieli igrati 1 . 6 :?
Bij eli se oslonio na ventil<
i bezbrizno odigrao 1. : ? i
izgublo kvalitetu: 1 Tdl + 2.
Kl12 Ld + ! 3. Td6 : (Ako i na
stavi o 3. g onda slijedi 3. . . .
Df3) 3. . De5 + 4. f 4 d : 5.
fe5 :.
Br. 243
TAJMANOV-ALATORCEV
(Moskva 1948)
Crni vue i doiva
Crni moze dati mat poslije 1
Dc7 + ! (U partij i ilo odi
grano 1. . . . h6 i crni doblo)
2. g3 ( Il i 2. Kgl Tdl + 3. Del Tel :
mat) 2 Tf2: 3. Kgl Dg : +
4. Khl Dh2 mat.
Prodor topa i dan1e zadnj i
red ne dovodi uvij ek do dobltka
partij e !
Br. 244
Bi jeli na potezu
Ako ijeli nastavi 1. 8 +,
onda ne 1 . . . . 8 : ? ? 2. 8 : +
Td8 mat, nego 1. . . Td8 i ijeli
nista nije postigao.
U konacnicama se mat na po
sljednj em redu cesto susrece kao
poslj edica lose postavlj enog kra
lj a. Navest neke tipicne
pozicij e:
Br. 245
Bij eli odigravsi 1. Kd6 za
pij etio matom i istovremeno na
pao topa.
Br. 246
Bi ieli vuce i doiva
(Mat U dva poteza)
Crni prij eti s obj avom mata u
tri poteza, ali ijeli uspijeva dati
mat ranije. 1. TfS : + ! KfS : 2. 8
mat.
Br. 247
1. Tg7 : ! Th8 2. Td7 + Kh8 3.
Tdf7 + Kd8 '1. Tf8 + sa sl i j edeci m
5. Tf8 : mat .
105
Br. 248
AJMANOV-KOTOV
(Moskva 1948)
== ---
Moie li iiel i i grati 1 . Sh5 : ?
Katkada kralj stoj i na predpo
slj ednj em redu, abl ga se moze
navuci na kraj ploce. U velikom
caj tnotu blj eli uzeo pjesaka
na h5, nije stigao sagledati po
slj edice : 1. Sh5 : ?? Le3 + 2. Kfl
Tgl mat.
Br. 249
. PHILIDOR, 1 777
U Philidorovoj pozicij i ij eli
doblva na slijedeci nacin : 1. Tf8 +
8 2. Tf7 2 (Odmah gubl 2.
. . . Th8 ? 3. 7 Th6 + 4. Le6 itd.
Ako crni nastavi 2. . . . 8 onda
slij edi 3. 7 +, na 3. . . . Kd8
1 06
4. 7. U slucaj u 3 . . . . 8 do
itak se postize putem 4. 7 +
8 5. 4 s prijetnj om 6. Le6 +
Kd8 7. 8 mat. Poslije 5. . . .
Td8 + 6. 6 8 7. 4 8
treba i grati ne 8. Kd7 ? zbog 8.
. . . Td8 + !, nego 8. 6 8 9.
Lc6 ili na 8. . . . 6 + 9. Lc6,
no ne ni kako 9. Le6 : pat. N 2.
. . . 8 moze se odgovori ti i 3.
7 Td8 + 4. 6 8 5. Tal
Tf8 6. 6 f6 + 7. Lc6 itd. ) 3.
Tg7 (Predaj potez proti vni ku.
Crni top naj bolj e postavlj en
na 2. redu i zbog toga ga ijeli
mora prisiliti da prede na prvi
ili na treci red. U slcaj a
nj egova se pokretlj ivost znatno
smanj uj e. Kod pozicij e crnog
topa na 3. redu on ne moze igrati
Tf3 ili 3, kod pozicij e topa
na 1. redu takoder, j er bl jeli
moze ri t i cnom momentu za
hvatiti tocu dl lovcem, - gl edaj
dalje kod poteza 6. Lf3) 3
Tel (Ako i crni nastavi o 3 . . @ .
3, onda se put do dobltka skra
cuj e, jer se poslije 4. d7 + po
stize odmah poicij kao poslije
9. poteza glavnoj varij anti) 4.
7 (Ovaj nastavak predlozio
Grigorj ev. nastavak ima ma
nje ogranaka i zbog toga moze
blti lakse naucen i usvojen. Phi
lidor ovdj e predlozio 4. 7)
4. Tcl 5. Tf7 Tel (Ako crni
nastavi 5. . . . 8, onda sli jedi 6.
f6 s prij etnj om 7. Lc6 + i 8.
Tf8 mat. N bolj:i odgovor 6 . .
Tdl slij edi 7. Tf2 Td3 8. Tg2 s
dobltkom ili 7 . . . Td4 8. 2 +
sa slij edecim 9. Tg2) 6. Lf3
(Poslij e 6 . . . . 8 7. Tf4 Kd8 8.
Lh5 8 9. 4 crni nema obrane
od 10. Lg4 +) 7. Lc6 Td3 + 8. Ld5
(Ni je dobro 8. . . 8 zbog
9. Tg7) 9. Td7 + 8 (Nij e dobro
n, i 9. . . 8 zbog 1 0. 7) 10.
7 Kf8 11. Tf7 + 8 12. Tf4
Kd8 (Ako 1 2. . . . Td3 onda 1 3.
Tg4) 13. Le4 8 14. Lc6 +.
UGUSENI
Uguseni mat se daj e skakacem,
pri tom protivnicki kralj sa
svh strana okruzen figurna ili
pj esacima.
Br. 250

Sl i ka ugulenog mata
Na ovom dij agramu pred
stavlj ena naj j ednostavnij a shema
ugusenog mata.
Kako prisi ti protivni i ka da
zatvori svog kralj a ?
Br. 251
Bi iel i vue i doblva
(Mat U dva poteza)
U ovom primj eru i j eli us
pio lako forsirati dobltak: 1.
Dg8 + ! (Zrtva dame s idej om da
se pri vuce top, koj i na taj nacin
okira kralj a) 1 . . Tg8 : 2. Sf7
mat.
Br. 252
L. GRECO, 1625
Crni vue i doiva
(Mat U cet i ri poteza)
Crni . daje mat 4 poeza : 1
Sf2+ 2. Kel Sd3 + + 3. Kdl
(N 3. Kf 1 Df2 mat) 3. Del + !
(Zrtva da se pri vuce skakac na
polj e el) 4. Sel : Sf2 mat.
Sada l ako naci uguseni mat
i drugim pozicij ama slicnog
karaktera. Npr. kako ijeli do
iti pozicij i na dij agramu 253 ?
Br. 253
( Mat U ceti i poteza)
107
1. Sf7+ Kg8 (Skakaca se ne
smi je uzeti zbog mata) 2. Sh6 + +
8 (Kod dvoj nog saha postoj i
samo jedna obrana - pobj eci
kralj em) 3. Dg8 + ! (Navl acenj e
t opa za oki ranj e tocke g8) 3.
Tg8 : 4. Sf7 mat.
Br. 254
(Mat U pet poteza)
Uguseni mat se opet i znuduje
5 poteza : 1. De6 + 8 (1 . . . .
Kd8 2. Dd7 mat) 2. Sd7 + 8
3. Sb6 : + + 8 4. Dc8 + 8 : 5.
Sd7 mat.
1 03
Br. 255
F. STAMMA
(Mat U sest poteza)
Pogledaj mo j os dvije poz1c1
J e
iz proemskih kompozi ci j a :
U prvoj od nj ih blj eli se kralj
nalazi matnoj mrezi. Medutim,
ij el i ne gubl nego daje mat : 1.
8 + (Da i odvukao crnog to
pa 1 obrane tocke 7) 1 Ld8
2. Td8 : + ! Td8 : 3" Sc7 + 8 4.
Sa6 + + 8 5. DbS + 8 : 6.
Sc7 mat.
Br. 256
F. KENLEIN
(Mat U 6 i l i 9 poteza)
U drugom proemu crni kralj
doblva mat jednom od kutova
8 ili h8. 1. Sb5+ 8 2. Dd6 +
8 3. Sc7 + 8 (Ako crni
nastavio 3 g . . . 7 : onda 4. Df8 : +
8 5. Dc8 : mat) 4. Sa6 + +
5. Db8 + ! 8 : 6. Sc7 mat Ili. 1.
Sb5 + Kd8 2. Dd6 + 8 3. De5 : +
Kf7 (Posblj e 3. . . . Kd7 'ili 3. . . .
Kd8 sli jedi 4. Dd6 + 8 5. Tel +
Kf7 6. De6 mat) 4. Sd6 + Kg8 5.
De6 + Kh8 6. Sf7 + Kg8 7. Sh6+ +
Kh8 8. Dg8 + ! Tg8 : 9. Sf7 mat.
Susrecu se razni primj eri ugu
senog mata kada kralj ni je pot
punosti okruzen svoj im figurama
i pj esacima. Naj jednostavni j i pri
mjer na tu temu navodi se na
sl i j edecem di }agramu.
Br. 257
( Mat U cet i ri poteza)
1. Sg6+ Kh7 2. Sf8 + + Kh8 3.
Dh7 + ! Sh7 : 4. Sg6 mat. sto
se vidi, tim slucaj evima dio
tocaka oko kralj a okiran
vlastitim figurama i pjesacima,
drugi di o nalazi se vlasti pro
ti vni ka.
Uguseni mat moze se sresti
pozi ci j ama konacnica.
Br. 258
Pozi cij a ij elog se cini ovdj e
beznadna. lpak on doblva : 1.
Ldl + ! (S idej om navlacenj a)
1 Kdl : (lnace pada crna da
ma) 2. S mat.
U slij edecem pr1m
J
eru ugu
seni mat se daj e u kutu:
Br. 259
( Mat U dva poteza}
1. 7 + ! (Sa ciljem da se o
kira tocka 7) 1 La7 : 2. Sc7
mat.
Snazan utisak ostavlj a studij a
Liburkina :
Br. 260
. LIBURKIN
U toj pozi cij i ij eli tesko po
stize pobj edu. Jedini minus
crnoj pozicij i los polozaj la
kih figura. 1. 2 Lgl (Na 1 Q Q
Sf 1 ? slijedi 2. Kel) 2. Tg2. Cini
1 09
se da sve gotovo, ali crni na
lazi proti vsanse. 2. Kf3 ! 3.
Tgl : Kf2 4. Tel 4 5. Se6 (Pri
j eti vj ecni sah. Npr. 6. Sd4 2 +
7. Se2 . Sf l ! ! 8. Sf4 S + 9. Kd2
Sf 1 + i td.) 6. Sc5 !
(
Priprema u
guseni mat) 6. . . . 2+ 7. Kd2
Sfl +S. Kcl ! i nastala pozi cij a
na dij agramu 26 1 .
Br. 261
Bi i el i doiva
8. Kel : (Inace slij edi 9.
Sd + i l i 9. 2 sa slijedecim 10.
Sd) 9. Sd3 mat .
Slijedi i zuzetna studij a Seleckog :
Br. 262
. SELECKI
1 1 0
Pomocu sahova cni kalj se
zavlaci kut i postize se uguseni
mat. 1. La6 + 8 (Ni
je
dobro
1 . . 4 . 7 zbog 2. Se6 +) 2. Dg+
8 3. Lb7 + ! (Blokada s odstra
nj i vanj em obrane polj a d7) 3.
. L7 : 4. Sd7 DdS s. ns + ! !
DS : 6. Sb6 mat.
Slij edeci primj eri imaj tako

de1' veliki prakti cki znacaj .
Br. 263
m~ M'
(Mat U tri poteza)
Ovo jedna od starih osnovnih
pozicij a. Bijeli vuce i daj e mat
tri poteza : 1. 2 Kal 2. Scl !
(Crni iznudn1 ici) 2. . 2
3. Sb3 mat.
Nesto slozenij a slij edeca po
zi ci j a Stamme :
Br. 264
F. STAMMA
(Mat U sest poteza)
Posl i j e niza poteza stvar se
svodi na prethodnu pozicij u. 1.
Sg3 + Kh2 2. Sf5 3. Kf2 Kh2
4. Se3 5. Sfl h2 6. Sg3 mat.
Intees antno spomenuti da i
pri crnom na potezu i samo
remi.
Br. 265
. SALVIO, 1 634
Biieli doblva
U ovoj pozicij i Sal vi a doi tak
se postize bez obzia tko na
potezu ! Kad i j el i na potezu,
mat se iznuduj e naj kasni j e 4.
potezu : 1. Sf 6 Khl 2. Sg4 g5 3.
Kfl h2 4. Sf2 t , i l i 1. Sf6 g5
2. Sg4 + Khl 3. Kfl h2 4. Sf2
mat. Kod crnog na potezu potre
bno vise vremena : 1. g5
2. Sf6 g4 (Ili 2 p . . Khl 3. Sg4 h2
4. Se3 g4 5. Sfl g3 + 6. Sg3 : mat)
3. Sg4 : + 4. Kfl h2 5. Sf2
ma t. ili 1. 2. Sf 6 Kh2
(2. . . . h2 3. Sg4 g5 4. Se3 g4 5.
Sfl g + 6. Sg3 : mat) 3. Sg4 +
4. Kfl g5 5. Kf2 h2 6. 83
g4 7. Sfl g3 + 8. Sg3 : mat
.
Br. 266
. JANIS, 1837
(Mat U deset poteza)
1. Se5 ! Kh2 2. Kf2 3. Sg4
f3 4. Kfl f2 5. Sf2: + Kh2 6. Se4
7. Kf2 Kh2 8. Sd2 9. Sfl
l
2 10. Sg3 mat. Ako crni na
stavi 1 f3 onda 2. Sg4 f2 3.
Sf2: + Kh2 4. Se4 5. Kf2
Kh2 6. Sd2 7. Sfl h2 8. Sg3
mat.
1 1 1
NA PRETPOSLJEDNJEM REDU
Osvaj anj e petposlj ednjeg re
da teskim fi gurama stvara vrlo
i nteresantne mogucnosti za na
pad, osoblto ako dj elovanje te
skih figura podezano lakim fi
gurama ili pjesaci ma. Pogledaj
mo nekoliko sl ucaj eva gdj e j edna
od strana vlada pretposl j ednj im
redom i borba se zavrsava ma
tom:
Br. 267
Bi ieli vue i doiva
(Mat U dva poteza)
1. Sc6 + 8 2. 7 : mat.
1 1 2
Br. 268
Bi ieli vue i doiva
(Mat U eti ri poteza)
U ovom primj eru odlucuj e : 1.
Tl17 ! Kg8 2. Teg7 + Kf8 3. f6 !.
Br. 269
LILIENTALSZABO
(Budi mpesta 1950)
Crni doiva
Bijeli se kralj nasao matnoj
mrezi. 1. Lh2+ 2. Sg3 mat.
Vrlo veli ku snagu doblvaj u
udvoj eni topovi na pretposlj ed
njem redu di j agramima 269-
-272.
Br. 270
Crni vue i doiva
U ovom primj eru odl ucuj e : 1.
d2+ 2. Kdl + 3. 2
dID+ +.
Br. 271
(Mat U dva poteza)
1. Sg6 + Kg8 2. Tg7 mat, ili 1.
Th7 + Kg8 2. Tbg7 + Kf8 3.
Sg6 + (Ili 3. Sd7 +) 3 e 8 4.
Th8 mat.
Br. 272
Crni vue i doblva
Crni, bez obzira na materij alne
gubltke, lako doblva putem 1
Tgb2 + 2. Kcl La3 !, jer nema
obrane od 3 . . . . Tal mat.
Prodor dame na pretposljednj i
red, ako podrzana drugim fi-
gurama, pl\ i l u daj e dobar
rezultat.
Br. 273
STEINITZ-CIGORIN
(London 1883)
Crni vue i doiva
Crni vrlo brzo postigao
edu: 1. The8 ! 2. Le8 : 8 :
3. Lc5 (Bijeli nema zadovolj a
vaj ucu obranu od Dh2 +) 3.
Dh2+ 4. Kfl Dhl + (U partij i
slij edilo 4 . . . . 2 i ijeli pre
dao) 5. Lgl Dh3 mat.
Mi smo vec obj asnili da udvo
j eni topovi na pretposlj ednj em
redu, pravilu, donose pobjedu.
Pogledaj mo j os dva pri mj era :
Br. 274
rn i potezu
1 1 3
U ovoj poz1 c1J 1 crni ne moze
igrati 1 Da3 jer na to slijedi
2. Tg7 : + Kh8 3. Th7 : + Kg8 4.
Tdg7 mat.
Br. 275
STEINITZ-N. N.
C
ini se da crni obranio, ali
mogucnostima ijelog ukazuj e
se dobltnicka komblnacij a : 1.
Dd5+ ! (Da i se odvukao top
g5) 1. Kh8 (Crni ne moze
uzeti damu zbog mata tri po
teza : 1 . . . . Td5 : 2. Tg7 : + Kh8
3. Th7 : + Kg8 4. Tdg7 mat) 2.
Td8 + ! (Sa ciljem da se prekrije
zasti ta olj 8) 2. TdS : .
Dd8 : + ! (Odstranj ivanj e obrane
8-reda) 3 Ld8 : 4. 8+ Df8
5. Tf8 : mat.
Zahvacanj e pretposlj ednj eg re
da teskim figurama ostvaruj e se
obl cno zahvalj uj uci dominacij i
na nekoj otvorenoj lini j i .
Br. 276
S. TARRASCH
Bi ieli vue i doiva
1. Th7 ! (S prijetnj om 2. Tf7 +
i 3. Da4 +) 1.
5 2. D4 (Sa
da prijet 3. Ld6 : +) 2 Se7 3.
Tf7 + 8 4. Db5: + 6 5. Db7 i
ij eli doblva.
RUSENJE KRALJEVOG PJESAKOG ZAKLONA
U ovom se poglavlj u govori
j urisnim komblnacij amag pomo
cu koj ih se izvodi rusenje pjesa
ckog zaklona oko kralj a. Naj bo
lj a zastita rohadne pozicije
pj esacki stit koj i podrzan fi
guama. Medutim, pogresno i
ilo misl iti da takav zaklon
siguran i da moze spasiti kralja
1 1 4
od svih opasnosti. N aj tvrda utvr
da oko kralj a moze iti osvoj ena
odlucuj ucim jurisom ako on
temelj i to pripremlj en.
Sudeci prema odnosu snaga
napada i obrane na dij agramu
277 mogce smrviti pozi cij u
ijelog kralja. Kako to uraditi ?
Br. 277
Crni vue i doblva
Brzo dovodi do cilj 1.
Da2: + ! 2. 2: 8 + 3.
S ! i ij eli bespomocan.
Br. 278
STEINITZ-N. N.
1. Sf6 : + (Sa cilj em da izmj eni
lovca koj i stiti pozicij u crnog
kralj ) 1 Sf6 : 2. Tg7 : + ! Kg7 :
(Poslije 2. . . . Kh8 slijedilo i 3.
Th7 : + ! Sh7 : 4. f6 i crni nema
spasa) 3. Dh6 + Kg8 4. Dg5 +
Kh8 5. Df6 : + Kg8 6. Dg5 + Kh8
". f6 Tg8 8. Dh6 i ijeli
?

mat. Postoje i drugi putev1 za
dobltak, npr : 1. Tg7 : +.
Slijedece dvije pozici j e su, ta
koder, vrlo poucne :
Br. 279
(Mat U tri poteza)
Bijeli daj e mat 3 poteza ! 1.
Se7 + Kh8 2. Dh7 : + ! ( o
stranj ivanj e pjesackog zakl ona)
2 Kh7 : . Th3 mat.
Br. 280
Crni vue i doblva
Poslij e 1. S + ! 2. (Ili
2. Kcl D mat) 2. Db6 + 3.
Kcl De3 + 4. Dc3 : ! 5. Dh7 : +
Kf8 blj el i morao predati.
Pri je nego ucinimo ilo kake
izvoe proanalizi raj mo j os neko
liko interesantnih pozicij a.
115
Br. 281
PAULEN-MORPHY
(New York 1857)
Crni vue i doiva
U danom momentu ijeli kralj
branjen s tri pjesaka i l ov
cem. Medutim, njegova pozicij
vec napadnuta od svih crnih
figura. Nista nema cudnoga
tome da h zrtvovao da
mu za lovca da i oslablo za
titu ij el og. 1. Df : ! 2. g
Tg6 + . L 4. Tdl ? (Tako
se desilo partij i. Em
. Lasker
dokazivao da mnogo veci
otpor mogao blj eli pruziti sa 4.
Dd s napadom na topa g6, npr :
4. . . f5 5. Tdl Lf2 : 6. Dfl Lfl :
7. Tfl : 2, ali na kraj u kraj eva
i to gubllo) 4 e Lg2+ 5. Kgl
Lf : + 6. Kfl Lg2+? (Znatno
ilo 6. . . . Tg2 7. Dd3
Tf2 : + 8
.
Kgl Tg2 + + 9. Khl
Tgl mat ili 7. d4 Th2 : 8. Kgl Thl
mat) 7. Kgl L + 8. Lf2:
9. Dfl Lfl : 10. Tfl : 2 11. Tal
Th6 12. d4 L i i jel i predao.
Koliko god su ocigledne te ili
one zrtve treba ih uvijek tocno
izracunati . Naravno, Morphy ni
je nista eskiao zt vuj uci damug
jer kraj njem slucaj u uvijek
imao vjecni sah= Meduti mg su
deci toku partije, pojedine
varij ante su mu ile oci j enjene
intuitivna, sto katkad rezultat
1 16
neocekivanih katastrofa. Kombl
nacij a Morphyj a ni je tako kom
pli cirana i on j u mogao izra
cunati tocno svim varij anta
ma.
Cesto j uris pocinje zrtvom dva
j u lovaca i li dvaj u topova :
Br. 282
Crni kalj ostaj bez n uzne
obrane, cime se bljeli odmah
koristi. 1. Tg7 : + ! Kg7 : ( Ili 1 .
. . . Kh8 2. Dh7 : + ! Sh7 : 3. Thh7 :
mat ili 1 . . . . Kf8 2. Tf7 + Kg8
3. Dg3 + Kh8 4. Dg7 mat) 2.
7 : + ! Sh7 : 3. Dg6 + Kh8 4. Sf7
mat.
Br. 283
. LASKER-BA UER
Bi i el i na potezu
Za prvu partij u, koj oj se j a
vila ztva dvaj u lovaca, smata
se partij e Em. Laske-Baue.
Bi jeli ovdje odigrao 1. Sh5
s prij etnj om izmj ene na f6 i s
time i susi o pjesacki zaklon c
nog kralj a. 1 e e Sh5 : (Ovaj po
tez iznuden nije dobro 1 .
, . . Se8 zbog 2. Lg7 : ! Sg7 : 3. Dg4
s doitkom) 2. Lh7 : + ! Kh7 : 3.
Dh5 : + Kg8 4. Lg7 : ! Kg7 : (Ako
4. . . . f6 ili 4 . . . . f5 onda 5. f !)
5. Dg4 + Kh7 (5. . . . Kf6 ? 6
.
Dg5
mat) 6. Tf3 5 7. Th3 + Dh6 8.
6 : + Kh6 : 9. Dd7. Rezultat sve
ga materij alna prednost koj a
dovolj na za pobj edu.
Sada razmotiti ni z pri
mj era gdj e ohadna pozi ci j a ni je
dovoljno zasticena.
Br. 284
KOSUNSKAJA-BIGLOVA
(Riga 1950)
Crni vue i doiva
Bijeli kalj se nalazi pod pi
jetecim nisanom dame i topa,
banj en samo jednim pjesa
kom. Bij elog skakaca ne t u
zimati obzi, se njega moze
vezati. Osim toga crni ima vlo
vaznu ezevu - topa na f8. U
patij i slij edilo 1 . . Tg2: + !
2. Kg2 : Dg: + ! (Ujedno crni ve
ze ij elog skakaca) 3. Kh3 (3. f
Dg4 mat) 3 Dh5 + 4. Sh4 (Ili
4. Kg2 Tg8 + s iznudenim 5. Sg)
t. . . Dg4 + 5. Kh2 Dh4 : + 6. Kg2
Tg8 +. Bijel a d .
Krasno doblva crni slij ede
cem pimjeu iz Sa11maty v
SSSR-- , 1 945, br. 4.
Br. 285
Crni vue i doblva
1 2: + ! 2. 2 : Da3 + !
3. 8 + 4. s 3 : + ! 5.
3 Lf5 + 6. Dd3 Db3 : + 7. Kal
Ld3 :. Bijeli d .
Br. 286
FLOHR-ROVNER
(Tartu 1950)
1 17
1. Th7 : + Sh7 : 2. Kg8 3.
Dh7 : + Kf8 4. Sg6 + i crni
predao zbog neizbj eznog mata.
Ako rohadna pozi cij ilo
cime oslajena, onda odstranj i
vanj e pj esackog zaklona moze iti
provedeno vrlo efektno. Mogu se
primi jeniti i krupne zrtve, cak
i dame.
Br. 287
( Mat U tri poteza}
1. Dh7 : + ! 7 : (Ili 1 . . . . Kf8
2. Df7 : mat) 2. 3 + Kg8 3. 8
mat.
Br. 288
NOVOTELJNOV-CIST AKOV
(Tbllisi 1949)
11 8
Crni vue i doblva
(Mat U eti ri poteza)
ednostavno i li jepo dobl o
Cistj akov N ovotelj nova : 1.
Dg3 : + ! . Bi j eli predaj e. Na 2.
g : sjedi mat 2 . . . . Le5, na
2. Kgl Del : + 3. Lf l Dfl : + -. Kh2
Le5 mat.
m
Br. 289
ARNOLD-CIGORIN
(Petersburg 1885)
Crni vue i dobiva
(Mat U tri poteza}
Crni bez muke doblo poslije
1 Dg2: + ! (Sa ciljem da se
srusi pj esacki zaklon ij elog kra
lj ) 2. Kg2: Lf3 + i 3. Kfl Sh2 Hi
3. Kg3 Lf2 dovode do mata.
Br. 290
SOLKOV-SEIKO
(Armijsko prv. RSFSR, 1 948)
Crni vue i doiva
( Mat U ceti ri poteza)
U ovoj pozicij i mat se moze
posti ci na 3 nacina : 1 . . . . Dg2: + !
2. Tg2: Sh + 3. Tfl + 4. Tgl
Tgl : mat, ili 1. Sh3 + 2. gh3
Tfl + ( Moze i 2. . . . Dhl + .
Khl : Tfl + 4. Kg2 Lh : mat) 3.
Kfl : Dhl + 4. Kf2 Tf3 mat.
Mi smo vec razmotili mnogo
primj era. U svi m slucaj evima
ij eli ili crni doblvao zrtvama
figura, koj e su rus ile pj esacki
zaklon rohadne poz1c1 J e. N to
moguce slucaj evima kada
obrana rohadne pozicij e sl aba
usporedbl sa snagama napadao
Strana koj se brani mora paz
lj i vo pratiti usmj erenj e li nijskih
figura protivnika na poziciju
svog kralj a i, takoder, skakaca
koj i su izu rasporedeni , sve
zaj edno moze dovesti do j urisnih
kombl nacij ao

Br. 291
:

.
M

Pat
Br. 292
Pat

8
Br. 293
Pat
Na dij agramima od 291 do 293
naveden niz patnih pozicij a.
Konacno pat tri skakaca br. 293
susrece se samo studij ama. Po
gledaj npr. studij u Kubbela -
bljeli : Kg2, Sh3 ; - crni : Kd2_
Sfl, Sh5, 2 ; ijeli vuce i re
mizira s 1. Sgl S + 2.
Sf4 + 3. Kh2 Sg4 + 4. Sf2+
5. Kh2 elS 6. Sf + ! Sf : + 7. Kg3
pat.
Cest slucaj pata onaj kada
kralj u odsj ecena linij a ili red
linij skom figurom protivnikag
taj slucaj se navodi na di j agra
mu 294.
1 1 9
Br. 294
Pat
Br. 295

MM
=

Crni vue i remi zira
Pat se desava prije svega tada
kada kralj vec zauzeo patni
polozaj i treba se samo oslobo
diti nekoliko figura i pjesaka. U
ovoj pozicij i crni postize remi
igraj uci 1 Tg6 + 2. Kh5 Tg5 +
3. 4 Tg4 + ! itd. Bijeli se ne
moze osloboditi od vj ecnog saha
topom.
Slijedi i zuzetna studij a Troi
ckog:
Ovdje vj ecni sah cine ij eli
pjesaci : 1. 7 + ! 7 : 2. cSD+ !
8 : pat.
1 20
Br. 296
. TROICKI
Br. 297
. TROICKI

Evo rj esenj a : 1. f3 ! Se5 2. Kg'
Sf : 3. Kf 6 : g4 4. Kf 5 ! ! g 5.
Kg4 ! ! g2 6. glD (Ili 6. . . .
gl j er postaviti laku figuru na
gl nema koristi zbog odgovora
7. Kg2 s remi j em) . Rezultat sve
ga da kralj nij e stigao pjesa
ka, ali zato dospio pat polo
zaj .
Interesantan slucaj se desio u
partij i Lisicin-Bondarevski :
Br. 298
LISICIN-BONDAREVSKI
(Lenj ingrad 1950)
Bi jeli uspio naci prekrasnu
patnu komblnacij u sa zrtvom
dvij u figura. 1. Le4 : + fe4 2.
5+ !. Uzeti toga topa nije zgo
dno zbog pata. Ali i 2. Kd6
3. 4 : Se6,
kao sto ilo
partij i, dovelo do remi -konac
ni ce.
Prije nego razmotri mo slicne
slozene primj ere pokusajmo s ne
koliko j ednostavnij ih slucajeva.
Br. 299 Br. 300
Crni vue i remi zi ra Bi i el i vue i remizi ra
Crni postize remi putem 1 e
Dc7 : + !. Tim potezom on se rj e-
sava svoj e dame i dovlaci i l i kra
lj a ili damu na 7 i stvara patnu
pozicij u.
U pozi cij i na di j agrmu br. 300
remi se postize anal ogno - 1.
De6 + ! .
Br. 301
KERES-HOLMOV
(Moskva 1948)
Crni vue i remi zi ra
Pomocu neocekivane patne
komblnacij e crni osvoj i o pje
saka i postigao remi : 1.
Dg4 + ! ! 2. Kh2 (Ako i ijeli u
zeo damu nastao i pat) 2
Dh5 + 3. Kg2 Dg4 + 4. Kfl Da4 : .
Br. 302

Bi ieli vue i remizi ra
121
Iako situacij a izgleda beznad
no,
.
I
omocu tne komblnacij e
posze se remi : 1. 7 + ! 8
2 5 ! clD 3. 5 + (Zrtva sa ci
l J em privlacenj a dame na 5) 3.
e e e Dc5 : i i j eli kralj patu.
Br. 303
motivima studij e
. TROICKOG
Bijeli postize remi pomocu i z
nudnice i privlacenj a. 1. 5 ! 8
(lznudeno zbog iznudni ce) 2. 6 !
Zrtva sa cilj em privlacenj a pje
saka) 2 fe6 pat.
Br. 304
G. RINCK, 1912
1. Kg3 ! h5 2. 4 Kgl (Crni
iznudnici) 3. 5 ! (Patna zrtva
122
zbog privlacenj a pj esaka) 3 e
de5. Remi.
i smatramo da ovo pogl a
VlJ e t
.
staviti j os sli jedeca
dva pr1 mJ era !
Br. 305
Ekole del Pio, 1 75 0
U prvom od nj ih pat se har
monicno ispreplice s vj ecnim sa
hom. 1. Df8 + 7 2. Dc5 + ! Dc5 :
(lnace vj ecni sah) i ijeli
patu.
Br. 306
L. PONZIANI, 1769
.
Interesantna i druga pozici
Ja ! Remi se postize putem tri pat-
ne ztve : 1. Le3 ! De3 : 2. Df2!
Df2: ( Nij e dobro 2 . . . . Dc5 zbog
3. 5 + s osvaj anj em dame) 3.
5+ ! 5 : - pat.
Ako zahvalj uj uci razmotrenim
pimj eima i zvucemo zaklj ucke,
mozemo reci da se velika vecina
patnih komblnacij a provodi po
mocu takti ckog elementa navla
cenj a. s tim cilj em figure i li pje
saci zrtvuj se na takvim polj i
ma gdje se moze osigurati izgra
dnj a patne pozi cije.
PONAVLJANJE POTEZA ODNOSNO POZICIJE
U sl ucaj u trokratnog ponavlj a
nj a j edne te iste pozicij e parti
ja se moze, na zahtjev jednog od
protivnika, proglasi ti za remi, ako
isti igrac svaki puta na pote
zu. Kod toga nije obavezno da
i ponavlj anj e pozicij e slij edilo
j edno za drugim. Remi o
nom slucaj u ako se smatra da se
pozicij ponovila tri ili vise pu
ta razli citim momentima par
tij e. Ponavlj anj e pozicij e desava
se caj tnotu zbog nedostatka
vremena za razmislj anj e ili kao
posljedica nemogucnosti oboj ice
protivnika da se uklone od ilo
koj e varij ante.
Br. 307
. LASKER-LISICIN
(Moskva 1 935)
Naavno da do ponavlj anj a po
zi ci je dolazi naj cesce kod ponav
lj anj a poteza koj i se mogu iznu
di ti pomocu tzv. vjecnog saha ili
vjecnog napada. Naj rasi reni j i
vjecni sah damom.
Ovdj e crni i prinuden for
sirati vj ecni sah, pjesak d7
i zuzetno opasan. Slijedilo : 1
Df2: + 2. Kh2 Dh4 + 3. Kgl
Df2+. Remi .
Br. 308
Bijeli nema topa i da ne i iz
guio on postize remi vj ecnim
sahom. 1. Df8+ 8 2. Df3 + 7
3. Df8 + itd.
Sl ijedece dvi je pozi cije ilustri
raj u slucaj vjecnog saha na pret
poslj ednjem redu. i skakac
1 23
zaj edni ckim djel ovanjem mogu
iznuditi remi vj ecnim sahom ako
su pokreti protivnickog kralj a o
graniceni .
Br. 309
LISI CIN-MAKOGONOV
(Moskva 1 936)
Bi i eli vue i remi zi ra
Bij eli postize remi, jer crni
kralj ne moze ici na d8. Npr.
1. Sh7 + 8 2. Sf6 + Kf8 3.
Sh7 + 8 4. Sf6 + itd.
Dva strahovi ta slobodna pjesa
ka slijedecem primj eru prisi
lj avaj u i jeJ og da se ogranici na
vjecni sah koj i se i zvodi s dva
t opag sto veoma cest slucaj .
Br. 310
Remi
1 24
pravi i u dama uvi j ek
doblva protiv topa. Meduti11, ne
ma pravila bez izuzetaka.
Br. 311
daj e vj ecni sah zbog lose
postavlj enih crnih figura. 1. Tg2+
6 2. 2+ Kg5 3. Tg2+
4. Th2+ Kg3 5. Tg2+ 3 (Kralj
ne moze stati na flinij u) 6.
2+.
Korisno poznavati svakom
sahisti slij edece dvij e pozicije,
gdj e skakac odrzava remi protiv
dame ili protiv topa i lovca.
Br. 312
V. CEHOVER
Kraj studije V
.
Cehovera. Bi
j el i igea 1. Sc2+ 2 2. S4 +
3 3. Sc2+.
Br. 313
S. FILARETOV
Remi
Zbog neophodnosti da brani
svog topa, ijeli kralj se ne mo
ze izbavi ti od vjecnog saha. Ska
kac daje sahove na polj ima g8
i f6.
Osim vj ecnog saha sa cilj em da
se iznudi ponavljanje poteza,
katkad se primijenjuje vjecni
napad, tj . napad na j ednu ili ne
koliko figura protivnika, koj i se
neprekidno ponavlja.
Br. 314
Bi i eli vue i remi zi ra
Ova poznata pozicij a nastala
iz Francuske obrane. Bij el i , ako
zeli, moze remizirati posred
stvom vj ecnog napada na crnu
damu. 1. Ld2 Db2 2. Da3 :
. Tal (Ako i ijeli igrao 3.
Da2 4. Dcl , onda se crni moze
braniti sa 4. . . . Sb4) 3. Db2
4. itd.
ilustracij u za neprekidni
napad avodimo dvije interesan
tne pozicij e, koje su uzete i z
stvaralastva sovj etski h kompozi
tora studija.
Br. 315
G. KASPARJAN
U pozicij i Kasparj ana ijeli
napada protivnickog pjesaka : 1.
Sf2! 2 (Ako pada pjesak onda
remi) 2. Kgl. Sada c1ni ima
izbor ili da se vrati topom na ,
na sto slij edi 3. Kh2, i znova na
padaj uci pj esaka i l i 2 e e 2+.
Poslj ednj i nastavak vodi do pata
nakon 3. ! Tf2 : (Ili 3
.
. Kd6
4. Sg4 Kd5 5. Sh2 : 4 6. Kgl
sa slij edeci m Sfl i remij em) .
Skakac s g nikako se ne mo
ze izbaviti od progona i j el og
125
Br. 316
. SARICEV
Remi
kralj a : 1 Sh5 + (Ako t. . . .
Shl onda 2. Le4 s remij em, jer
dva skakaca ne doblvaj u) 2. Kg5
Sg7 3. Kf6 Se8 + 4. 7 Sc7 5.
Kd6 Se8 + 6. 7 Lc6 7. Lg6 Sc7
8. Kd6 Le8 9. Le8 : Se8 : +. Remi.
Katkada se vjecni sah i vj ecni
napad ispreplicu i stvaraj u remi
komblnacij u.
Tako npr. ilo ovoj par
tij i. Pozicij a bljelog vrlo te-
Br. 317
LISICIN-BOLESLA VSKI
(Moskva 1950)
ska ali on nalazi izlaz : 1. Lc6 : !
6 2. Td6 7 (Povlacenj e ska
kacem ili 2 . . ef4 ne zadovolj a
va crnog) . 6 + Kf7 4. Td6
7. Remi.
U konacni ci se vjecni sah i vje
cni napad primijenj uj u znatno
cesce nego otvaranj ili sre
disnj ici se moze obj asniti ak
tivnom ulogom koj u igra kralj
konacnicama.
TEORETSKI 1 POZI CI ONI REMI
Mi nazivati pozicionim
remijem takve konacnice gdje,
kod pravilne igre, nema dobltka,
iako j edna od stana ima mate
rij alnu ili pozicion prednost, ili
i j ednu i drugu. Neki jednostav
nij i slucajevi pozi ci onog remij a
1 26
danasnje vrij eme su postali to
liko poznati da su ih poceli na
zi vati teoretkim. U nizu primje
ra navest neke slucaj eve
remij a iz teori'j e konacni ce, ta
koder, i takticke operacije koje
dovode do pozicionog remij a.
Br. 318

&
XM
Remi
U ovoj pozici j i ijeli ima lov
ca i a-pj esaka. Medutim, ugao u
koj i ulazi pjesak, druge
nego dij agonala lovca. Zbog toga,
bez obzira na veli ku materij alnu
prednost, ijeli ne moze doblti.
Za remi crnom dovolj no da
i de polj ima 8, 8, 7 i 7.
Ako to znamo mozemo postici
remi slijedecoj pozici j i :
Br. 319
1. Tg8 + ! 8 2. 8 : + 8 :
3. La6 ! i remi zbog toga
3. . . 6 ili 3. . 7 4. L7 : !
dovode do remi-pozi cij e. Ni u-
dvoj eni crni pj esak crnom ne po
maze.
Br. 320
Remi
Crni kralj i de s 7 na 8 i
obratno. Sahista koj i zna taj po
lozaj , bez razmislj anj a posti
ci remi slij edecem primjeru:
Br. 321
I. RABINOVIC
(Zavrsni ce, 1938)

9

~ ~ .
Cro| vue i remi zi ra
1. 5 (N avlacenje) 2. 6
(Poslij e 2. Kg5 4 ij eli kralj ne
moze stici b-pj esaka) i nastaje
pozicioni remi.
1 27
Br. 322
Remi . Ako ie lovac na f opet remi
Br. 323

@

PK

Remi
Br. 324

MK
\

^ M
Remi . Bi ieli skaka moze iti i na 5 i na 8
1 28
P1"ve dvij e pozi cije (322 i 323)
su remi -pozi cije. Crnog kal j a se
ne moze i stj erati iz ugla, zrtva
lovca za pjesaka 7 dovodi do
remij a.
Katkada ne doblva ni skakac
vise zajedno s topovskim pjesa
kom.
U primj eru br. 324 opet cr
nom kralj u nemoguce pri ci zbog
pata.
Br. 325
BLACKBURNE-ZUKERTORT
( 1881)
Crni vue i remixi ra
Ova pozi cij a j os j edan do
bar primjer na temu fi gura
vise ne doblva : 1 Kg3 ! 2.
Kd3 Kf3 ! . Kd4 Kf 4 !. Ako i eli
zrtvuj e skakaca sa 4. Kd5 slije
di 4. : 5. 5 Kf3 ! 6. Kf 6
(Poslij e 6. g5 ? Kg4 7. Kf6 Kh5
ij eli dolazi u iznudni cu i , cak
gubl) 6. Kg4 : Remi .
Za teorij u i praksu konacni ca
neoblcno su vazne dvije sli j ede
ce pozicije Klinga i Horvitza.
Remi
8 (Ne i
d
e 4 8 2. Lf2
5 s
d
oblt-
1.
7 ?
zbog 3
.
5
(
Ci
ni se
2.
.
.
.
7 7 4
.

.
al i . . .
)
kom) 3
:
. . ostigao svoJ e, d

b1 Jel 1

.

8. Rem
1
. 4. .
.
Br. 327
HORVITZ, 1 85 1 ING I .
-
1. KL

.

- ti
1 -

Rem1
za b-pje- Zrtva lovca
dovo-
1. Kd7 (
Saka na
8
1
z
a

) 1 . . e
saka
1 1
t kog rem1J
tol i -
t ore s
i

samo
di
L
do
6
e
(Vrlo lij epo
U
,
r
anj e lovca
2.
8 ! (
.
7)
3.
ko)
.
2
nitku posl1J e 3
3
1
. 3
.
Lf
,,
i
. " e
d
nost avn1Je, (
N
a
J
J
8 . Gubl
8 4.
Ld
7
+
7) 4
.
3
. .
.
.

8
z
bog 4
.
k de1 4.
3.
"
. .
(
R
m
ij
vo
1
6 6
c

ta

1

s

5 7
+
7
+
s
:
6
.
7)
'"
s
. Pat.
pi es
a
kom
e
l ovca s
na
U kon
a
Cnr
1
S
aka slabl j a
.
str
.
e-
t
v
d
va

pi J.
1
zm1 .i
pro
.
ako us t v e rem1 pos iz
ni t
i
pj es
a
ke.
Br. 328
reml Zl ra Bi j el i vuce

putem 1
.
1 postize r
m1
.
esaka
1
1

u
C
in

1
"
d
i 1 .
5 + ! (Da
.
1
Na 1 . d5 s
!

5)
nepokretnr m.
Lc5 : (Ili 1 . . .
. 5) 1.
.d5.
Br. 329
CKER 1 841 D.
WO
'
.
.

!
l

d
d6
"
ka mao p1 esa Ako i r1
" i doi va
Rem1 .
6 i i el i vuce umiesto ,
1 29
Nesto slozenij i primj er. 1. Kd4
(S idej om prevodenj a kralj a na
d6. Drugog puta nema, crni
moze mirno cekati potezima
7-6-7-6) 1. 6 2.
5 5 (S prijetnj om 3 . 9 . 5)
3. Lc5 : 5 ! (Do remij a vodi i 3.
. . . 5 4. Kd5 7 5. 5 : 7)
i pj esaci su izmijenjeni .
Premjestimo sada pjesaka s
6 na d6. se odmah odra
ziti na rezultat borbe : 1. Lf4 ! d5
(lli 1. . . . 7 2. 5) 2. 5 6
3. Kd4 5 (Ako crni nastavi
3. M . . 7 onda 4. 5 7 5.
6 + 8 6. Le5 7 7. Kd6 i
crni pjesaci padaju) 4. Le3
5. 5 4 6. Kd6 5 7. Lgl
i ijeli dobl va.
Treba ov1 dje zapamtiti da dva
skakaca, ako nema pjesaka, ne
mogu doblti protiv kralj a.
U neki m slucajevima cak ni
dama protiv pjesaka ne doblva :
Br. 330

9

M

.
Remi . Pieiak moie iti i na f2
Na 1. Dg3 + crni odgovara 1.
e Khl i ijeli ne moze i skori
stiti pravi momenat za prebaci
vanje kralj a zbog pata. Iz istog
razloga ijeli ne moze doblti ako
crnog pjesaka premj estimo na f2.
Npr. 1. Dg3 + Khl . Kod udalje
nog kralja dama ne moze dobl ti
130
ni protiv topovskog pjesaka ili
proti v lovcevog pjesaka, koj i su
se uspj eli problti do pretposlj ed
nj eg reda. N aravno, ako k1lj sla
blje strane vl ada pol jem promo
cije pj esaka.
Br. 331
Remi
Na ovom dij agramu predstav
ljen klasican slucaj pozicio
nog remij a pjesackoj konacni
ci . Bijeli prij eti da potezom Kgl
ode ugao. Medutim, ak,o crni
odigra 1 Kh2, slij edi 2. Kf2 h5
3. Kfl 4. Kf2 h3 5. Kfl Khl
6. Kf2 h2 7. Kfl s remij em.
Br. 332
. DIKLO, 1904
.W

8.

1. . 3 ! 2. fe3 Kg6 ! 3. Kf 4
Kf6 (U svakom momentu zauzi
ma opozi cij u) itd.
Br. 333
1. RABINOVIC
(Zavrsnice, 1938)
Bi jeli vue i remi zi ra
1. g6 ! (Jedini put k remij u)
1 fg6 2. 2! (Zauzima dugu
pozicij u) 2. Kf6 3. Kf2 Kg5
4. Kg3 (Sada to j ednostavna
opozicij a) i remi.
Sve podrobnosti opozicij i i
teorij i odgovaraj ucih polj a vi di
drugom dij elu ove knj ige.
Br. 334

Crni vue i remi Zi ra
Ako crni krali 7, i i el i doiva
Remij vodi : 1. 6 + ! 2.
6 + 7 3. 4 6 : itd. Ako
crni kralj na 7 ijel i dobl va,
npr : 1 6 + 2. 6 5 3. 7
4 4. 6 + itd. , ili 2. 8 3.
6 : ! (Poslij e 3. 6 ? nastaj e
teoretski remi) 3 . 8 4. 7.
Br. 335
Remi
U ovoj pozicij i crnog izbavlja
mogucnost pata ! 1. Kf5 Kg8 (Do
remij a vodi i 1 . . . . Kf8 2. Kf6
Kg8 3. g7 Kh 7 4. Kf7 pat) 2. f6
Kf8 (Moguce tu i 2 . . . . Kh8
poslije 3. Kf7 pat) 3. g7 +
Kg8 4. Kg6. Ako tu pozicij u po
maknemo za jednu ili dvije ho
rizontale ulij evo na ilo koj u li
nij u, onda s
e
vec postize doblve-
Br. 336
. PHILIDOR, 1777
Remi
1 31
na pozicij a, j er crni ne moze i
grati na pat.
Ovaj primj er na11 pokazuje
kako se dolazi do remij to
povskoj konacnici ako se kralj
slablje strane nalazi pred pje
sakom. Crni top se mora posta
vi ti na 6. red sve do trenutka
dok i j eli pjesak ne stupi na 6.
red, poslij e tog crni mora zaci
ijelom za leda : 1. . . . 6 2. 5
6 3. 6 4. Kf 6 Tfl + ! i
remi zbog toga 3er se i jeli kralj
ne moze i zbaviti iz vj ecnog saha
ili se gui pj esak.
Br. 337
. SERON
Remi
Bij eli ima dva pjesaka vise,
medutim, doblti ne moze. Crni
top se samo pomice e-linij i
odrezavsi bljelog kralj od pje
saka. Npr : 1 Tel 2. Tf6 Kd3 :
3. 5 Kd4 4. Kd5 5. 7 Tcl
i pada i drugi pj esak.
Za konacni ce s istoboj nim lov
cima vazan znacaj ima pozicij a
na dij agramu 338.
Ako kralj slablj e strane stoj i
iza pj esaka, onda se vel ikoj
vecini slucaj eva postize remi .
132
Br. 338
Remi
N pr : 1. Lg6 Lc4 2. Lf7 Ld3 3. Le6
Lg6 ! (Evo zbog cega crni kralj
morao staj ati i za pjesaka) 4. Ld5
Lh5 itd.
Kod aznoboj ih lovaca za igru
na pobj edu oblcno visak j ednog
pjesaka nij e dovolj an. Tek dva
pj esaka vise mogu osi gurati do
itak, ali i to ne uvij ek.
Br. 339
Remi
Bijeli ne moze doi ti : 1. Kf4
( Ili 1. 6 Le6 : ! ; ako 1. f6 +
onda 1. . . . Kf7 i zatim lovac sa
8 se samo pomice dij ago
nali c8-h3 s osiguranim remij em)
1. Kf7 ! 2. Kg5 Ld7 3. Lb4
Lc8 !. Ovdje crni postigao remi
zbog toga sto j edan od ij e
li h pj esaka citavo vij eme pod
udaom.
Borba kralj a s pj esakom pro
ti v skakaca pravil ne dovodi
do pobj edeq tom nam svj edoce
ova dva primj era :
Br. 340
1. Scl + 2 2. Sd3 + 2 3.
Sb4 + 3 4. Sd3 2 5. Scl + sa
sli j edeci m 6. Sa2 :.
Br. 341
Remi
Poslij e 1. Kf7 Sh6 + 2. Kg6 Sg8
3. Kh7 Sf6 + ili 3. Se7 bljeli
se vrl o brzo moze uvj eriti bes
korisnost svoj ih pokusaja.
Na kraj u pogledajmo niz teo
retskih pozici j a s damom protiv
topa ili s topom proti v lake fi
gure.
Navodimo dva osnovna primje
ra borbl t opa i pjesaka protiv
dame.
Br. 342
. PHILIDOR, 1 777
Remi
U ovom primjeru crni jedno
stavno igra topom sa 6 na 6
i obratno s osi guranim remij em,
jer ijeli kralj izoliran od
pj esaka.
Br. 343
Remi
U drugom primj eru crni ,
takoder, osiguran od gubltka,
pozici j a crog topa sigurna,
133
ij eli kralj nije stanj po
moci dami zbog naglog prodora
crnog pj esaka ako ga on deo
kira.
Obrana pjesaka s topom spri
jeda mnogim slucajevima
efektivna.
Br. 344
G. LISICIN, 1952
Remi
Bijeli ne moze doblti : 1.
2! 2. Da4 2! 3. D4 + 2
4. Kd4 Kal 5. Del + 2 6. Ddl
Tcl ". Dd2+ 2 8. D4 + 2
9. 5 (Bijeli kralj se prevodi na
tocku ) 9. Kal 10. D +
11. 4 Tcl 12. D 2 13.
Del + (Ili 13. + |; 13.
2 14. Ddl Tcl 15. Dd4 +
16. 3 + ! i pokazuje se da
pozicij a crnog prava tvrdava.
Ovu prikazanu obranu s 1. . a
2 | nisu zamij etili neki teore
ticari kao Guretzki-Kornitz, Ber
ger i drugi. Zbog toga i pozicij a
na slij edecem dij agramu nije do
ivena kao sto autor smatrao,
nego remi !
Crni bez osobltih proema
svodi borbu na prethodni pri
mj er : 1. 4 2! 2. Da6 2 .
Da4 4. Da5 2 5. Kd5 (Ta
ko i pocinj e rj esenje pozicije
Guretzki-Korni tza, koj e na-
134
Br. 345
G URETZKI-KORNITZ
Remi , O pobieda i ielog
vedeno Bergerovoj >>Teorij i i
praksi zavrsnica. Ali sada crni
nije obavezan igrati 5. . . . 2) .
Remiju vodi 5 2! sa slije
decim 5-4 npr : 6. 4 4 ! ".
Kd4 8. D Tcl 9. 2!
10. 4 (Da i predao potez cr
nom) 10 Tcl 11. Kd4 2 12.
2 13. Da5 2 14. D4 +
2 itd.
protiv lovca ili skakaca
obl cno ne doblva. Za to po
zici ja Ponziania najbolj a potvrda.
Br. 346
L. PONZIANI
Vazno lovcem zahvatiti dugu
dij agonalu ako kralj slablje
st1ne potisnut nepovolj an kut
(usporedite s dij agramima br.
208 i 293) sahovske ploce 1. .
Lc3 ( Dobro i 1 . . . . Ld4. Me
dutim, gubl 1 . . . . Lg7 ? ? zbog 2.
Kg6 Le5 3. Tel Ld6 4. 8 + Lf8
5. Td8) 2. Kg6 Kf8 ! i remi , jer
ij eli nij e stanju stvoriti opo
zi cij u sa svoj im kralj em.
Br. 347

M=P
V
Remi
Borba topa protiv skakaca : 1.
7 + 8 2. Se7 ! (Gubl
2
:
. . . Sa7 zbog 3. 6 8 4.
2 Sc8 + 5. 6 + 7 6. 7)
3. 6 8 4. 2 8 i remi.
Br. 348

Remi
1. Sh6 Th7 2. Sg8 ! (Naj bolj i
polozaj skakaca j ednostav
noj dij agonalnoj opozicij i od
nosu na protivni ckog kralj a) 2.
. 7 3. Sh6 ! 7 4. Sg8 ! Th7
5. 8 ! Tf7 6. Sh6 7 7. Kf8
Kf6 8. Sg8 + Kg6 9. Se7 + Kf6 10.
Sg8 + 6 11. Sh6 7 12. Sg8
Tf7 + 13. 8 Tg7 14. Kf8 ! (Ako
i sada ij eli igrao 14. Sh6 ? ?
slij edilo i 14. . . . Tg6 ! ) 14
Tg6 15. Se7 Tf 6 + 16. 8 Tfl 17.
Sg8 Tf2 18. Sh6 2 (lli 18. . . .
Th2 19. Sg8 ! Th7 20. Kf8) 19. Kf8
7 (Poslij e 1 9 . . . . 8 + 20. Kg7
ijeli kralj vise nije odrezan na
kraj u ploce) 20. Sg8 Th7 21. 8 ! .
Prikazana pozicij a na 1d' ij agramu
skakaca i kralj a ustvari naj
bolj a. Slablj a strana se mora bra
ni ti tako kao sto pikazano
varij anti, tj . kralj i skakac
mogucnosti nikako se ne smi1j u
azdvoj it1, skakac mora staj ati,
odnosu na protivni ckog kalj a,
ili jednostavnoj kosoj opozicij i
ili na istoj linij i , to polj e h6.
Rij etko se skakac nade na pret
poslj ednjem redu - eventualno
na polju 7 i to uvijek kod iz
n udenih situaci j a. Kralj slablje
steane oblcno zauzima polje uz
skakaca na polj f8 ili se nalazi
jednostavnoj opozi ci j i odno
su na potivni ckog kalj a na po
lj u 8.
1 33
PROMOC|!A P!5AKA
Pj esaci koj i su presli granicu
izmedu cetvrtog i petog ieda vrlo
cesto stvaraj u uvj ete za provo
denj e takti ckih operacij a veza
nih sa nj ihovim dalj nj im napre
dovanjem i promocij om. Neop
hodno primij etiti da pokretlj i
vost pj esaka ima veli ki znacaj .
U vezi s tim slij edi ilust ativni
materij al koj i postavlj en na
principu napredovanj a pj esaka
(7. , 6. i 5. horizontala) .
Kako se provode te takticke
operacij e ? Kako da se i zvede pje
sak damu ako nj egovo na
predovanje zaustavlj eno ? Oblcno
takve operaci j e ul aze takticki
elementi odvlacenj a i l i odstranj i
vanj a obrane. Odvlaceci i odstra
nj uj uci borbene snage protivnika
koj e sprij ecavaj napredovanje
pj esaka, mi na kraj u krajeva po
stizemo promocij u pjesaka je
dnu od fi gura i to naj cesce
damu.
Odlucuj uce komblnaci je mogu
i zniknuti kod pj esaka koj i se na
laze na pretposlj ednj em redu:
136
Br. 349
MUCNIK-VORONKOV
(Moskva 1948)
Pj esak 7 i mogao postati da
mom, ali mu smeta top s 8.
Lovca na 6 ne treba racunati,
on vezan. Sli jedilo : 1.
Da4 + ! (Zrtva dame s idej om
odvlacenj a cnog topa od tocke
8) 1. . 4 : 2. c8D mat.
Br. 350
SOKOLJSKI-NOVROCKI
(Omsk 1944)
1. Ld4 ! i crni predao,
nema brane od 2. Lg7 : + Kg7 :
3 . f8D+.
Br. 351
FLORIAN-KOSKA
(Brno 1950)
1. Dc4 + ! (Ponavlj a se ista ide
j odvlacenj figua koje sme
taj u.
Crni obavezan prihvatiti
zrtvu dame, j er beznadno 1 .
. . . Kg7 2 . Dc8 : Dc8 : 3 . 8 : 8 :
4. e8D) 1. 4 : 2. 8 : + Kg7
3. Tg8 + i crni predao.
Osi m odvlacenj a moze se pri
mi jeniti i odstranj ivanj e obrane.
Br. 352
ZAMIHOVSKI-ROZENKRANC
(Moskva 1931)
Bi i el i vue i dobl va
Ovdje odl ucuj e 1. Dc8 : ! (S i de
j om da se odstrani j edan od to
pova koj i smetaj u napredovanj u
pj esaka) i crni predao. N 1 .
. . . 8 : slij edi 2. 8 + Df8 3.
8 : Dc8 : 4. f8D+.
Kod pj esaka na petposljed
nj em (drugom ili sedmom) redu
mogu se poj aviti i matne idej e.
Ako pj esak podrzan damom
i l i topom linij i , onda to
v nj egovu . No, kao sto
smo mi vec i ranije vidjeli, uz
napredovali pj esak i ako i nije
podrzan linij i teskim figura
ma, takoder dovol j no j ak.
Br. 353
TOLUS-RA VINSKI
(Lenjingrad 1950)
Bij eli brzo doblo poslije 1.
Sc6 ! (S prij etnj t na 8)
1. De2: + 2. 2: 6 3. De5
(Sada n zastite od 4. De8 +)
3. Kf8 4. Dd6 + Kg8 5. De7.
Br. 354
CIGORIN-JANKOVIC
(Moskva 1899)
Katkada odvlaceci potez ne u
pada odmah oci . 1. La7 + ! 7 :
(Ili 1 . . . . 7 : 2. b8D mat) 2.
7 : i crni pri si lj en na pre
daj u.
1 37
Br. 355
RG-MENCIK
STAHLE
i
_
_
_
; (Moskva

" i doiva Crni vuce
.
trda posti"
bez s1t
'
(Intere-
Crna
.
1
q
=
p
otez
pob
]
edu.
.
odvlacec1

z
da ova
]
partnera
santno
. .
etila
1
L : ! i
.
pr1m1J
2 3 Dd
_
nisu
2
3

"
.
crna
]

partij i)
itat komblnac1]e
Cak
kao rezu
vise. Crna 1 s topom
q .
osta
t partl]
U
. i zgublla
Br. 356
OV CILIN-CERNIK SCELO
"ngrad i
__
; (LenJ1
-
-
'A

|
-1

doblva Bi i eli vuce
g na 3.
ili za crno
.
_
ak
N 6 redu (
"no manJ
e

.
" eSak ic
.
m redu.
redu;
]

retposljedn
]
e nego na
138
.
dovolj n

k tkada
'
' '
h taktick1h
No
.
odlucU] uc1
provo
nJ e
operac1J a.
odi - "u ucu ulogu
q
1
d. odluc

Slij edilo

Ov
J
.
e
S
ak na g6.
"
eS
aka g7.
grao
]

odvukao

h6 onda
Lh6 !
'
stavi i. .
_
_
1
q q
Ako r
+ i 3. g
za
slij edi
g
,,
Crni pre
9
a
J
.
.
_
Dg8 2.
.
;dj ednako l
s

D
hg +
nJ ega

q 1 q
e6 . " b: 1 1 q .
j
:
+ it d. Dg8 4. Lg:
Br. 357
|
W
doiva Bi jel i vuce '
o
1 . uci
q

zahva
J UJ
'
7 :
Bijeli dob_

8 2. D7 . Saku 6. 1 q
.
predao. 3. 7 i crn1
Br. 358
NDEN-BERG
-
LI
1
-
- . g 1
doiva Crni vuce
Napedovanj e pj esaka moze iti
poduprto lovcem: 1. W . . Dfl + !
2. Dfl : 2 + (Otkriveni sah -
tome se zaklj ucuj e uloga lovca)
3. Sf2 (Ili 3. Df2 edlD+ 4. Lel
Del : mat) 3. eflD + 4. Kfl :
Tf2 : + i crni ostaj e s topom vise.
Slijedeca pozicij a uzeta i z
casopisa >>Sahmaty v SSSR--,
1 946. br. 4.
Br. 359
Bijeli doiva na slican nacin:
1. Td8 + ! Dd8 : (Nije bolj e ni 1 .
. . . Lf8 2. Tf8 : + ! Kf8 : 3. Dh8
mat) 2. 7 + Dd5 3. eSD + Lf8 4.
Df6 ! i mat nei zbjezan.
Bez bzira koliko s ti na
stavci ociti, uvijek ih treba pa
zlj ivo provj eriti i tocno i zracu
nati .
Br. 360
KADERA-POISL
(Prag 1 949)
Namece se 1 . Dc7 : ili 1 . Df6 : s
idej om odvlacen
J
crne dame.
Medutim, 1 . Dc7 : pogresno
zbog 1 . . . . Dc7 : 2. 7 + Kg7 3.
e8D? ? Se8 : . Doblva 1. Df6 : ! (Ta
ko se desilo i partij i) 1.
Lg2: (lli 1 . . . . Df6 : 2. 7 + Kg7
3. e8D) 2. De7 : 7 : 3. f6. Crni
predaje.
Sada nam nece iti tesko naci
dobltak u sli jede6 . m dvosjeklom
polozaj u:
Br. 361
DUFRESNE-G ARVITZ
Z. .
139
1. De8 ! ! 7 (Ne i i zmij enilo
rezultat patij e U J. . . . 8 : 2.
f7 + Kh7 3. fe8D) 2. f7. Crni pre
daj e.
Pj esaka koj i napredovao ne
t uvij ek promovirati damu.
U nekim slucaj evima kori
snije postaiti umj esto dame i
lo koj u deugu figuru
.
Br. 362
(Mat U j ednom potezu)
Bi jeli ne moze igrati 1 . c8D
zbog mata na hl. Medutimg ijeli
ipak doblva sa 1. cSS! mat.
Br. 363
Crni vue i dobiva
U ovom pimj eru cni za po
bj edu mora zrtvovati damu i
140
topa, slobodnog pj esaka pro
movirati skakaca. 1 . . Tel + !
2. Tel : Dg2+ 1 3. Kg2: (Ili 3. 2
felD+ +) 3 felS+ ! ! 4. Kf2
Sc2 :.
Br. 364
ANOV-ZAGOROVSKI
(Kij ev J U)
8| j o| | vue i dobi va
Bi j eli realizirao svoj u pred
nost na slij edeci nacin : 1. Se6 !
Tf2: (Ili 1. + . . Lf 2 : + 2. Kg2 8
3. Kf2 : Kf7 4. d8D itd) 2. Sc5 : !
(Al i ne ide 2. d8D + ? zbog 2. . . .
Tf8 + ! ) i crni morao predati
Br. 365
Crni vue i doiva
Cni doblva brzo, pribj egava
j uci ranij e prikazanim takti ckim
element i ma : 1 Tcl + ! 2. Tcl : Sl obodan pjesak na petposlje-
Tel + 3. Iiel : bclD+ 4. 2 Da3 :.
dnj em l' edu, koj i podrzan to
pom, pravi l u ni j e slabl j i od
dame.
Br. 366
~+ .
W
Proanalizi raj mo tok borbe
ovom primj eru : 1. Lh5 ! (S pri
j etnj om 2. Lg6 : hg6 3. h7) 1
gh5 ( Ili 1 . . . . Lb3 2. Lg6 : Lg8
3. Lf5 : g l ose i 1 . . o 7 2.
Lg6 : Kf8 3. Lh7 : sa sli j edeci m
g5-g6-g7-g8D) 2. g6 4 (Na 2.
. . Lb3 ij eli odgovara 3. gh7)
3. gb7 h 4. h8D h2 5. De5+ Kd7
6. Dd5 + 7 7. Dhl. Crni pre
daj e.
Br. 367
DUBINJIN-ARONJIN
(Lenj i ngrad 1947)
N tom pravi l bazirao Du
i nj in tretiranj e ove pozicij e : 1.
Df8 : + ! Df8 : 2. Tf5 : 8 (Sada
neophodno odvuci crnu damu
od polj a f8
i to pomocu napre
dovanj a h-pj esaka) 3. h4 5 4.
h5 7 5. Tfl 5 6. h6 4 7.
4
Kd7 8. h7 7 9. Tel + Kd7 10.
Thl ! . Crni predaje.
Br. 368
LAUBERT-SEMENOVA
(Moskva 1945)
Analogan slucaj se desio o
\roj partij i : 1. 6 ! 7 + 2. Dh7 : + ! !
(Prekrasno zamislj eno) 2 Kh7 :
3. 7 Df8 4. 2 Da8 5. 4 ! (S
prij etnj om 5-6-7) 5. d4
(S i dej om da se srusi pj esacki
stit ij elog kralj a i da se na neki
nacin dohvati vj ecnog saha) 6.
ed4 Kg6 7. 5 8. fe3. Crni
predaje. Ne ide 8 . . . . Dh8 + 9.
Kgl Dh3 zbog 10. a8D Dg3 : + 1 1 .
Kfl Dh3 + 1 2. Dg2, i sahovi su
zavrsili.
Slobodan pj esak moze iti od-
1 ucuj uci f aktor odvlacenj . Mi
smo rani je vidjel i ni z primj era
na sl i cnu temu.
1 41
Br. 369
MOJSEJEV-ALATORCEV
(Moskva 1949)
Bi ieli vue i doiva
Bij eli postigao uspjeh igra
j uci 1. d6 ! 3 (Ocito bezna
dno 1 . . . . cd6 2. Db6 : ) 2. dc7
Sd7. Ovdje parti j a ila pre
kinuta i crni predao bez na
stavka.
Br. 370
Bi ieli vue i doiva
Ovaj stari primjer nam ilu
strira komblnacij sa stvaranj em
slobodnog pj esaka koj a zasno
vana na odvlacenj u. 1. 6 ! (Da
i odvukao pjesaka 7 ili 7 na
b-liniju) 1. 6 (ldenticno
i 1. N 6 2. 6 6 3. 6) 2. 6 !
(Da i se pj esak s 7 odvukao)
142
2. 6 3. 6 Kf5 4. 7 4 5.
a8D i i j el i mora vrl o brzo do
iti.
Promoci j a damu nije obave
zna za slobodnog pjesaka oso
ito konacnici gdj e postoj i
mnogo mogucnosti za igru na pat.
Ovu jednostavnu istin katkad
zaboravlj aj u pocetnici.
Br. 371
. C

U ovoj j ednostavnoj poz1c1
]
1
ila i greska igrati 1. f8D? jer
dolazi do pata. Pravilan nasta
vak 1. f8T i ij eli doblva.
Br. 372
L. CENTURINI
Bij el i mora igeati 1. 7 Ld8
(Vrlo ostroumna obrana, ako
i sada slij edilo 2. e8D, i i
pat) 2. eSL Lg5 (Ili 2. . . . La5 3.
Ld7 + Kd8 4. Lh4 mat) 3. Lc7 i
mat slijedecem potezu.
Br. 373
. TROICKI
1. 7 Tg5 + 2. Kd6 Th5 : (Cini
se daj e neizbj ezan remi, ali . . . )
3. 7 (S prijetnj om 4. 2 mat)
3. Le6 (Brani se od mata i
prijeti 4. . . . Th7 : +) 4. 8 ! !
(Sada prij eti mat na d6) 4.
L5 5. Td5 : ! Td5: (Ne mijenj a
nista na stvari 5 . . . . Th6 6. Td8 !
itd.) 6. hST! ! (Ne 6. h8D? ? Td8 + !
i stvara se patna pozicij a) 6
Td6 (lnace ide 7. Th6 +) 7. 7
i ijeli doblva.
Teoretski i prakticki inte
resantna slijedeca pozicij a iz
stare partij e Potter-Fenton :
Partij a zavrsena remij em.
Kasnij e ilo dokazano od stra
ne Savedre da bljeli mogao
doblti na originalan nacin: 1. 7
Td6 + 2. 5 (Ni na ovom mje
stu ni daljem toku ijeli kralj
ne moze stati na c-linij u zbog
dvojnog udara poslije Td6-dl
-cl +. Poslije 2. 7 ? crni j edno
stavno pribjeze vezivanju s 2.
Br. 374
POTTER-FENTON, 1895

Td7 ! i postize remi) 2.
Td5 + 3. 4 Td4 + 4. 3 Td3 +
5. 2 (Tek sada blj eli kralj
moze stati na c-linij u) 5 Td4!
(Ako i sada ijeli nastavio 6.
c8D? ? oni da slijedi 6 . . . . 4 + ! 7.
Dc4 : pat) 6. 8! ! 4 7. 3 ! i
crn1 gui topa i patiju.
U poslj ednj a dva primjera crni
su gublli zbog lose pozicij e svog
kralj na kraj ploce !
1 jednostavne pozicij e krij u
sebl dosta taktickih finesa. >>Ka
kva elementarna pozicij a-- - -
Br. 375
L. KUBBEL
143
mislit ci tatelj pogledavsi na
dij agram br. 375.
Medutim, ako se pogleda mal o
pazlj ivi j e, moze se vidj eti pri
krivenu lj epotu izvanrednog dje
la L. Kubbel a. 1. 7 Td6 : (Na 1 . . .
7 onda ne 2. Tf6 : ? Kd7 3. 6
8 4. 7 La3 ili 2. e8D? Ld4 +
3. Td4 6 + s remij em, nego
treba nastavi ti 2. e8S + ! ! s do
itkom; poslij e 1 . . . . Ld4 + od
lucuj e 2. Td4 : 6 3. Td8 + 7
4. 8 ! , j er i na 4. e8D crni
odgovorio 4. .
.
. 6 + ! 5. 6 : i
stvori o i se pat) 2. eSD+ 7
(Inace mat j ednom potezu) 3.
DS + 6 4. Db2:.
Br. 376
S. FILARETOV
Nij e lako naci pravilno rj e
senj e ovoj studij i . Npc 1 .
Kf7 : ? Sf2 2 . f6 Se4 ! 3. Lf 5 1 Kh8
4. Le4 : daj e samo pat. Do i e11i j a
dovodi , takoder, i 1 . Lf7 . Se3 2.
f6 Sf5 + 3. 6 Sh6 ! , do i t i se
moze j edi no ovako : 1. f6 ! Sf2 (Ili
1 . . . Se3 2. Kf7 : ! ) 2. Lf7 : Sg4
(2. . . . Se4 3. Lg6 + !) 3. Lg6 + !
(Ipak !) 3. Kh8 4. f7 Sh6 !
Vrlo ostroumno. N ide odmah
: . f8D + zbog 5. . . . Sg8 - ! i l i
;` , f8T+ Kg7 ! 6. Ld3 Sg8 + 7.
8 Sf6 + s osiguranim remij em)
5. fSL ! ! Sg4 (Ili 5. . . . Sg8 + 6.
6 i crni mora dati skakaca)
6. Lf5 Se5 (Jos j ednostavi j i
zadatak i j el og kod 6 , . . . S 7.
Le6 Kh7 8. Kf7 ! ) 7. Lh6 Kg8 8.
Kf6 Sf7 9. Le6 Kh7 10. Lf8 Sh6
11. Kg5 Sg8 12. Lf5 + Kh8 13.
Kg6.
. .
~
PROTIVUDAR
Kada protivik napada na fi
guru i li pj esaka, onda najpri
rodnij e braniti napadnutu figuru
ili pjesaka ili prevesti na dru
go polj e. Osi m toga primij enj uje
se vrlo energi can nacin obrane,
tzv. protivudar.
144
N cesce se udar provodi po
mocu obratnog napada. Znatno
rj ede moze se susreti proti \ udar
koj i se ostvaruj e pomocu takvi h
takti ckih elemenata_ kao st o su
prekrivanj eg dvoj ni udar i t d.
Br. 377
G RIGORJEV-FURMAN
(Kalinj in 1950)
Crni se pokusava osloboditi
pri tiska i da pobolj sa svoj polozaj
napao topom lovca d6. Medu
tim, ijeli nij e povukao svog lov
ca, nego odgovori o strahovitim
protivudarom 1. Tel ! Pokazuj e
se da se lovca ne m
o
ze uzeti : 1 .
. . . Td6 : 2. 8 + Kh7 3. Dd3 +
i ijeli doblva. S druge strane
ij eli top ima namj eru prodrij eti
na 7. red.
Br. 378
SPIELMANN-LERME
(Magdeburg 1927)
8| j o| | voo | doblva
N poslj ednj i potez cnog
5-4, s i dej om da oslai na
pad ijelog
, izmj enama topa sli
j edi o energi can protivudar : 1.
g5 ! Sd7 (Ako crni nastavi o
1 . . . . cd3 onda 2. g
f
6 j er bez
nadno 1 . . . . Sh7 2. Lh7 : + Kh7 :
3. g6 + ! - otkriveni napad, il i
1 . . . . hg5 2. Dg5 , ) 2. Dh6 : ! ! gh6
3. gh6 + Kf8 4. Tg8 + ! i sl i j edi
mat u dva poteza.
Br. 379
CAPABLANCA-THOMAS
(Hastings 1930/31)
B| i el i vue i doiva
Crni ima Iose zasticeni 8. red
i crnog topa na 2. Namece se
i dej odvlacenj sa ciljem napa
da poslj ednj eg reda. 1. 8 : De8 :
2. Da4 1 Tcl + (Inace pada top)
3. Kf21 i vrij eme da crni pre
da. n ni je vidio tu j e
dnostavnu komblnaciju nego
odigrao 1. Da8 ?, na sto Tho
mas mogao odgovoriti protiv
udarom 1. . . . 2 : ! i ostao i
s dva pjesaka vise npr : 2. 8 :
8 : ! ili 2. Da2 : 8 : , ili na kra
ju 2. Db7 ! 5 3. Dc7 8 4. 8 :
8 : 5. 7 8 sa slij edecim
6 . . . . 4. lnteresantno da Thomas
nije vidio protivudar i da se pre
dao.
1 45
Br. 380
ROZENTHAL-MAKOGONOV
(Moska 1936)
Moie li i iel i i grati 1 . LgS?
Bij eli odigrao 1. Lg5? ni
je predvi dio sve odgovore svog
protivnika. Medutim, pozicij a i
jelog kralj a se vec nalazi pod
udarom crnih figura. Tocke 2
i su kri ticne, poslj ednj i po
tez ijelog pretvara i polje
kriticnu tocku, cime se crni
momentalno koristi. Grunuo
mocan proti vudar 1. Sc3 ! ! i
ijeli predao zbog iznudenog
2. Df3 (Ako 2. 3 onda 2. & . .
L mat ; takoder ne i de 2. Td7 :
zbog medupoteza 2. . . . Se2 : +)
2. Tdl : + 3. Tdl : Tdl : + 4.
Ddl : Sdl :. Poucan zavrsetak !
Br. 381
Crni vue, i i el i doblva
146
Komblnacij a nastala ovoj po
zicij i moze se nazvati tipi cnom
zbog toga sto se ona t ili
drugom oiku mnogo puta su
srece. Bijeli tek sto prodro
svoj im topom na 7. red s pri
j etnj om 2. Da6 i matnim napa
dom, npr : 1 . . . . Le7 : 2. 7 : Df8
3. Da6 ! ili 1. . . . Df8 2. Da6 Lc7
3. 7 : ! s rusenj em pozi ci je. Zbog
toga partij i odigrano 1 q q
Le4 s protivudarom i pokriva
nj em tocke 7. N i taj potez
i predviden ! Slijedio kao od
govor novi protivudar 2. De4 : i
ij eli forsi rano posti gao ma
terij aln prednost.
Ne samo prekrivanj e nego i
drugi takticki elementi mogu i
ti sredstvom za nanosenj e pro
ti vudara.
Br. 382
BUBNOV-JAROSLAVCEV
(Voronj ez 1949)
Moie l i crni i grati 1 & Sd7?
Crni odigrao 1. Sd7 na
padaj uci na damu i skakaca. Bi
j eli odgovorio 2. Sb8 ! ! (Ovim
protivudarom prekriva se zasti
ta 8. reda, sto dovodi do brzog
doitka) 2. Sf6 (Gui i sve
ostalo, npr : 2. .
. .
Sf8 3. Td8 ili
2. & . . 8 : 3. 8 : + Sb8 : 4.
Td8 + ili 2
.
. . . Dh 3. 2) 3.
TdS + Se8 4. 6 i i jeli do
blo.
Br. 383
VERLINSKI-JUGNSTMAN
( Prv. Uzbekistana SSR, 1949)
Bi ieli vue i doiva
Bijeli lovac se nalazi pod uda
rom i njega i trebalo prevesti
na polje 2. No desilo se nesto
sasvim drugo ! 1. Sg7 ! (Silni pro
tivudar) 1. Dg6 2. Sh5 : Dg5:
(2. . . . 3 i poslij e 3
.
Df6 : +
Df6 : 4. Sf6 : 2 5. Tdg3 izmij e
njenim redoslijedom dovelo do
nastavka partij i) 3. Tg5 :
(Poslije 3. . . . Tg6 ijeli i kao
minimum imao dva pjesaka vi
se, npr : 4. Tg6 : hg6 5. Lf7 ili
4. Tg6 : 3 5. Tg7 2 6. Tdg
alD+ 7. Kh2 Tf8 8. Sf6 ! s ne
izbjeznim matom) 4. Sf6 : ! 2
5. Tdg3 alD+ 6. Kh2 Da2 i na
stala pozicij a na slijedecem
dij agramu:
Br. 384
7. Tg7 Da7 8. Tg8+. Crni pre
daje.
MEUPOIZ
Kod borbenih operacij a, osobl
to oni h koj e su vezane s izmje
nama i zrtvama fi gura i pjesa
ka, cesto se poj avlj uj u takve po
zici j e kad moguce primijen!iti
medupotez sa ciljem da se pot-
puno i zmjeni karakter pozicije
i da se uniste snage protivnika.
Osoito cesto susrece se medu
potez sa sahom ili medusah.
U ovoj pozicij i ij eli odi
grao 1 . Se4 i napao crnog topa
spremaj uci odlucuj ucu akcij u na
kraljevom krilu. Postavlj a se pi
tanje moze li crni odgovoriti 1.
. . . De4 : s racunicom da i na
147
Br. 385
Moie li crni i grati 1 De4:?
2. de4 slijedilo 2. . . . Td2 :. Bez
uvjetno to se ne moze tako i
grati. Poslij e 1. De4 : ijeli
i ucinio medupotez 2. Dh6 + i
tek nakon toga i uzeo crnu da
mu s odlucuj ucom materij alnom
prednoscu.
Pogledaj mo dvije interesantne
pozicij e:
Br. 386
STEINITZ-GIRTFEL

M w

d

Posljednj i potez i De4 ? ?
s nadom da izmij eniti dame.
Naravno, nije sve predvidio.
Steinitz odgovorio 1. Sh5 !. Na
1. . . . Dd : on ima na raspola
ganj u medupotez 2. Sf6 : + i tek
nakon toga 3
.
d. Crni pre
dao.
1 48
Br. 387
CAPABLANCA-MOLINA
(Buenos Ai res 1911 )
Moie l i crOi i grati 1 @ @ Se2+?
Analognu gresku ucinio pro
tivnik Capalanke : 1 Se2+ '?
(U nadi da nakon 2. 2 : Dg :
3. hg Kg5 : ostati s figurom vi
se) 2. 2: Dg3 : 3. Sh7 + ! (Ovaj
medupotez crni previdio) 3.
Kf7 4. hg3 Th8 5. Sg5 + Kf6
Lb4 +) 5. L4 +. Cn1 i predaj e
.
Br. 388
PANOVMAKOGONOV
(Tbllisi 1937)
Bi ieli vue i doiva
Bij eli se mora osloboditi pje
saka f6. Slij edilo 1. 5 : ! (Ska
kac takoder mora blti odstra-
nj en) 1 e de5 2. f7 + ! (Vazan
medupotez s idej om deokiranj a
dij agonale al-h8. Ako i ijeli
i grao od11ah 2. De5 : onda i sli
j edilo 2 . . .
.
Tf7) 2 Tf7 : (Ni
j e ni sta bolje 2.
.
. . Lf7 : zbog
3. De5 : Kf8 4. Dh8 + 7 5. L4 +
6 6 . Df6 mat ili 2 . . . . Kf8 3.
Lb4 + 7 4. De5 : Lf7 : 5. Dh8
mat) 3. De5 : Kf8 4. Dg7 + 7
( Il i 4. . . .
8 5. Dg8 + 7 6.
L4 +) 5. L4 +. Crni predaje.
Br. 389
SOLOV JEV-PETROSJ AN
(Moskva 1 950)
Crni vue i doblva
Crni primijenio otkriveni
napad. 1 Tg2: ! 2. Df6 : i ako
i sada crni nastavio 2. . . . Sf6 : ?,
onda i slijedilo 3. Lg2 : . U
smi sao otkrivenog napada?
Samo medupotezu ! Prij e nego
uzme damu, crni igra 2.
Tgl + ! 3. 2 Tel : + ! 4. Tel :
Sf6 :, sto mu osigurava pobjedu
zahvalj uj uci pjesaku vise.
Da posti gao pobj edu, ovoj
pozi cij i treba crni primijeniti
otkri veni napad (Sd3-f4) .
potez nij e odmah izvodlj iv zbog
medupoteza 2. Td8 : +. Zbog toga
crni odigrao medupotez 1 . . . . .
Td7 ! , koj i toliko izmijenio si
tuacij u da sada vise nema obra
ne od 2 e Sf4.
Br. 390
LILIENTAL-KOTOV
(Moskva 1948)
Crni vue i doblva
Br. 391
SOPKOV-ZVIRBULIS
(Ulj anovsk 1949)
N 1. g5 (Inace crni gubl
pjesaka) 2. Sg6 Dd5 +? (Znatno
bolje 2
.
. . . Sg6 : 3. Dg6 : +
Dg7) 3. Tf3 ! s 0'vaj anj em skaka
ca zbog 3. . Dd3 : 4. Se7 : + !
(Medupotez) 4. Kg7 5. Td3 :.
Medupotez cesti pratilac
slozenih sahovskih komblnacij a,
sto treba vrlo dobro zapamtiti,
osoblto se to odnosi na poce
tnike.
149
V1 cZbc ZA SAMOSTALNU ANALI ZU
Br. 17 Br. 18
Moze l i crni i grati 1 # 2? Mo.e li crni i grati 1 Lf6 : ?
Br. 19 Br. 20
Crni vue i doiva Crni vue i doblva
150
Br. 21
Br. 22
Br. 23
Br. 24
Br. 25
Br. 26
Bi j el i vue i doi va
151
Br. 27
Br. 28
Crni vue i doi va
Br. 29 Br. 30
Bi i el i vue i doblva Crni vue i doblva
Br. 31 Br. 32
Bi i el i vue i doblva Bijeli vue i doblva
1 52
Br. 33
Bi j el i vue i dobi va Bi i el i vuce i doblva
Br. 35 Br. 36
Bi i el i vue i doi va Moie li crni i grati 1 4 : ?
Br. 37 Br. 38
Crni vue i doi va
153
Br. 39
Br. 40
Bi j el i vuce i doblva
Nadite nai bol i i potez za i i el og
Br. 41
Br. 42
Crni vue i doi va
Br. 43
Br. 44
154
Br. 45
Br. 47
Br. 49

O M

"
Br. 46
Moie l i i i el i i grati 1 . DdS : ?
Br. 48
Moie l i i i el i i grati 1 . Da7 : ?
Br. 50
Crni vue i doiva
1 55
Br. 51
Br. 52
Crni vue i doi va Bi jeli vue i doiva
Br. 53 Br. 54
Bi i el i vue i doiva Biieli vue i doiva
Br. 55 Br. 56
Bi ieli vue i doblva Bi ieli vue i doblva
156
Br. 58
Bi i el i vue i doblva Crni vue i doblva
Br. 59 Br. 60
Bi i el i vue i doiva Bi i el i vue i doblva
Br. 61 Br. 62
Bi i el i vue i doi va Bi i el i vue i doiva
157
Br. 63 Br. 64
Bi i el i vue i doi va Crni vue i remi zi ra
Br. 65 Br. 66
Bi ieli vue i doiva Bi j el i vue i remi zi ra
Br. 67 Br. 68
Bi i el i vue i doiva Bi iel i vue i remi zi ra
158
Br. s
_

"
B.

BP 8
Br. 71
Crni vue i doiva
Br. 73
Br. 70
Br. 72
Bi jel i vue i doiva
Br. 74
159
Br. 75
Br. 77
Crni vue i doiva
Br. 79
160
Br. 76
Br. 78

MM

M
Br. 80
Crni vue i doiva
Br. 81

M4

M
4
Br. 83
Br. 82
Br. 84
Crni vue i doiva
161
RJESENJA V JEZBI
Br. 17 : Ne, ne moze. U partij i Batuj ev-Simag1in, Ri ga 1954. posl i j e
1 . . . . 2?? crni dobl o mat ru 3 pot ezu. 2. Dgl + Kd. 3. Dcl + Kd3 4.
D mat.
Br. 18 : Ne, ne moze. U partij i Szabo-Reshevskiy, Zirich 1953. odi
grano 1 Lf6 : ??, poslij e cega bl j eli treba. o igrati 2. Dg6 : + ma
to slij edecem pot ezu.
Br. 19 : 1 Tg2 : + 2. Tg2 : Dh6 3. Sh2 Sh2 : 4. Ddl Sf3 + 5. Kf2 4
6. Da4 (Saj tar-Milev, Bukurest, 1 953) . Ovdj e potpuno doblvenoj po
zi cij i crni prekoracio vrij eme za razmi slj anj e.
Br. 20 : 1 Tg4 : + ! 2. hg4 h3 + 3. Kgl (Ili 3. Kh3 : Df3+) 3 e Df3
i i j eli predao (Belova-Gurfinkel, Ki j ev 1951 ) .
Br. 21 : 1. Df7 : ! ! Df7 : 2. Ld4 : + Dg7 3. Lg7 : + i crni predao (Veitz
-Zahodj aki n, Moskva 1947) .
Br. 22 : 1. Th7 + ! Kh7 : (Ili 1 . . . . Kg8 2. Se7 : mat) 2. Sf8 : + + i crni
predao zbog neizbj eznog mata \ dva ipoteza (Cdova-Kogan, Kij ev
1951 ) .
Br. 23 : 1. Sh5 ! ! Sf3 : (Ili 1 . . . . Kh5 : 2. Tg7 : Sf3 : 3. Le2) 2. Tg7 :
+
Kh5 : 3. Le2 i cni 1doblva mat il i gubl damu (Rosenstein-So'kolj ski, Le
nj ingrad 1 951) .
Br. 24 : 1. Lf6 : + ! i crni predao (Korcnoj-Geller, Ki j ev 1954) . U
pot ezu 1 . Lf6 : + sumi ra se nekoliko 1 ta1ktickih i dej a : navlacenj e, odvlace
nj e, osl obadanj e polj a i dv. oj ni udar.
Br. 25 : 1. 8+ ! De8 : 2. Lf6 : + De7 (Ako crni i gra 2 B . . . Kd7 onda
i de 3. Dd5 mat) 3. Dd5 + ! i crni predao (Estri n-Zi vcov, Moskva 1945) .
Br. 26 : 1. SeG + ! Le6 : (A1ko crni igra 1 . . . . Se6 : onda sli j edi 2. de6
Lc6 3. ef7. Na 1 . . . . fe6 2. Dg6 : + Kf8 3. fe6) 2. de6 Th6 3. ef7 Th7 4. Th5 : !
Teh8 5. 7 : Sd7 6. Th7 : + Th7 : 7. f6 +. Crni predaje. (Panov-Sorokin,
Lenj i ngrad 1953) .
Br. 27 : 1 . . . . 3 2. Tf8 + Kg7 3. 8 2 ! 4. 2 : Sel + s osvaj anj em
topa (Botvinik-Levenfis, Lenj ingrad 1937) . Poslij e 3 . . . g 2 blj eli pre
dao.
Br. 28 : 1. Kg8 8 + ( Ili 1. . . . Tl16 2. Le5) 2. l{f7 ! Th8 : 3. Kg7 8
1. h8D Th8 : 5. l{h8 : i bl j eli doblva. ( Zavrsetak studi j e V. Korolj. kova 1950) .
Br. 29 : 1. Lb6 ! Sf5 2. Lc7 : Sd4+ 3. 4
:
Sc6 : + 4. 5 Sa7 (Na 4 . . . .
Se7 sl i j edi 5. Ld8) 5. 6 Sc8 + 6. 7 ( Uspj elo navlacenj e skakaca na ,
162
sudbonosno polj e) 6 Se7 7. Ld8 i blj eli doblva. (Zavrsetak studi j e V.
Korolj kova, 1930) .
Br. 30 : 1 . . . . 2 : ! 2. De2 : 8 3. Dc2 Lf3 : 4. gf3 Dg + 5. Khl Dh3 : +
6. Kgl Dg3 + 7. Kll Df3 : + 8. Kgl 4. Bi j eli predaj e. (Kukasj an-
S
esto
perov, Lenj ingrad 1951)
Br. 31 : 1. Df6 : + ! Tf6 : 2. Tg8 + ! Kg8 : 3. Sf6 : + sa sli j edeci m 4. Sh5 :
( Sahmaty v SSSR<< , Br. 4. 1945) .
Br. 32 : 1. Lc5 Le7 (Inace 2. Lf8 + ili pada crni top) 2. La3 : La3 : 3.
(5 3 4. 6 Se4 5. 8 f5 6. Lc4 Ld6 7. 7 Lg : + 8. Kg2 Lc7 : 9. 7 + Kf6
10. 7 : f4 11. f. Crni predaj e. (Bronstej n-Reshevsky. Ztrich 1953)
Br. 33 : 1. Tf5 : + ! Df5 : 2. Tfl Dfl : + 3. Kfl : Ld7 4. Dh5 + Kg8 5. Se5.
Crni predaj e. (Pillsbury-Em. Lasker, Cambri,dge-Springs 1904)
. 34 : 1. Dg3 ! Dh6 : + 2. Dh3 Dd6 3. Khl Kg8 4. 8 : + Kf7 5. Th8.
Crni predaj e. (Duras-Spielmann)
1. 35 : 1. Dd8+ Kd8 : 2. Se6 : + + 7 ( Ili 2 . . . . 8 3. Sg7 + ! Lg7 :
4. Lg5 + + s 5. Td8 ma t) 3. Lg5 + f6 4. Sd8 + (Bonc-Osmolovski-Baranov,
Moskva 1 953) .
Br. 36 : Ne, ne moze. Posli j e 1 . . . . 4 : ?? 2. 4 : De4 : 3. 3 crni
gubl damu, j er mora brani t i matnu tocku 8 (Holmov-Borisenko, Kij ev
1954) .
Br. 37 : 1 Le2 ! s dobltkom lovca 5 i partij e ; er ne ii de 2. 2 :
zbog 2 g g g Tg2 : + i 3 . . . . Tgl mat (Tarrasch) . >>
S
to svaki sahista mora
znati sredi snj ici--.
Br. 38 : 1. Sd5 ! cd5 (Na 1 . . . . g : sl i j edi 2. Se7 + i mat 1 U 1dva po
teza) 2. 3 : (Vollpert-Kogan, Ivanovo 1951 ) .
Br. 39 : 1 . Lf7 + Kh8 2. Dh6 : . Crni predaj e. ( Bor1 senko-Lis1i cin. Ki. ev
1954)
Br. 40 : 1. Tg7 : + ! (Bij eli ima figuru vise i crni trebao predati . Ipak
komblnacij a blj elog zasluzuj e paznj u) 1 . . . . Lg7 : 2. Df7 : + Kh8 3. Tgl (Do
bro 1i 3. De8 : + sa 4. Sf7 +) 3 g . . . 7 4. Sg6 + D6 : 5. Dg6 : Kg8 6. Dh7 +
Kf8 7. Tg7 : Tg7 : 8. Dh8 + Tg8 9. Df6 + 8 10. Lc4. Crni predaje. (Ko
tov-T.olus, Pi arnu 1947)
Br. 41 : 1. 6 : ! Dc8 (Ibl 1 . fe6 2. Dg6) 2. Lh6 : ! g6 3. Lf8 : Lf8 : 4. DM+
Kg7 5. Sf5 + gf5 6. Dg5 + Kh8 7. Df5 :. Crni predaj e. (Mekaj-Desci, pol.
prv. Rumunj ske 1950)
Br. 42 : 1 @ Sfg3 + 2. K2l Dh2 : + ! 3. Kh2 : Tl18 + 4. Lh8 : Th8 : t
5. Kgl Thl mat. (Kamisov-Estrin, Lenjingad 1951 ; ij eli predao po
sli j e 2 . . . . Dh2 : +)
Br. 43 : 1. Dg7 : + .i cni predao. j er na 1 . . . . 7 : slij edi 2. Th8 +
i 3. Lh6 mat. na 1 . . . . Kg7 : 2. Lh6+ Kh8 3. Lf8 + (Alj ehin-Gaj duko
vic, 1 906-1907) .
Br. 44 : 1. Ld7 : ! (Odstranjuj e obranu t ocke f6) 1 a Dd7 : (Na 1 . . . .
Le: slij edi 2. Dc3) 2. Sf6+ gf6 3. Tg3 + Kh8 4. Lf6 : mat (n :
>>Udzbenik sahovske i gre--, 1936) .
Br. 45 : 1. Df8 : + ! (Odstranj uj e obranu tocke f7) . Crn1i predaj e zbog
vari jante 1 . . . . Kf8 : 2. Tf7 . + Kg8 3. Tf8+ Kg7 4. Tl f7 mat (Kofman-Ka
lasj an. Tbl l i si 1950) .
Br. 46 : Ne, ne moze. Poslij e 1. Dd5 : Tel + ! 2. Kf2 (Il i 2. Sfl) 2 a
Dd5 : 3. Td5 : Tcl : crni ostaj s topom vise.
163
Br. 47 : 1. 6 ! 6 : 2. d8D 1i ij el i doblva. (Vari j anta iz studij e brace
Pl atov) .
Br. 48 : Ne, ne moze. Poslij e 1. Da7 : f2 ! 2. Lg2 odlucuj e 2 @ Df !
i blj eli nema obrane od mata. ( Stoltz-Kotov, St ockl1olm 1 952) .
Br. 49 : 1. h6 ! 6 2. Th5 2 3. h7 8 4. 5 + ! (Odvl acenj i dvoj ni
udar) 4 Q 5 : 5. h8D+ s remij em. Um i csto 1. 1 1 6 bl j el i predao !
(Tarrasch-BHmi ch, Breslau 1 925)
Br. 50 : 1 . . . . Sf3 : ! 2. Dg3 fe4 3. Le4 : Td2+ ! 4. f : Df6 +. Bi j el i pre
daj e. (Liskov-Kami s-v, Moskva 1949)
Br. 51 : 1. . . . Tcl ! Tg3 (Ili 2. De2 Dg4 + 3. Dg4 : Tel . ma t) 2. . . .
Tdl : 3. Tdl : Lg4 4. Tcl h6. Jij ei predaj e. (Marshall-Vi dmar, New York
1927)
Br. 52 : Da6 ! !. Crni predaj . (Estrin-R udenski, Moskva 1947)
Br. 53 : 1. De7 !. Crn1i predaj e. (Gi lman-Golovko, dopisno 1948)
Br. 54 : 1. 8 + Td8 2. De5 ! i blj eli . doblva, j er ne spasava
Tal + 3
. Dal : 8 : 4. Da7 + 8 5. 3 + Kd8 6. Da8 + Kd7 (Il i 6. 7
7. +) 7. Db7 : + Kd8 8. 8 mat . (Alekseeva-Sokolova, Odessa 1952)
Br. 55 : 1. Lc7 ! De7 2. Dh7 : + i 3. Dh8 mat. Tak. o ij eli trebao ira
ti. Umj esto toga bilo i grano 1. Dh7 : + Kf8 2. Tcel ? (Jos uvi j ek nij e
bll o :ka.sno za 2. Lc7) 2 . . . . Tel : 3. Tel : Le6 i 1 na kraj u kraj eva crnii
cak i dohli, o.
(S
amkovi c-Borisenko. Ki l PV 1 954)
Br. 56 : 1. Dg6 : + !. Crni predaj e j er poslij e 1 . . . . fg6 2. f7 + ! o:ira
se poslj ednj i i zlaz cnom kralj u. (Gereben-T.roi anescu, Budimpesta 1952)
Br. 57 : 1. 8+ ! (Osl obada 2-red) 1 8 : 2. Dh2+ 8 3. Sc7 +
8 4. Sa6+ + 8 5. Db8 + ! 8 : 6. Sc7 mat.
Br. 58 : 1 . . . . Dhl + 2. Kf2 (Ovaj ohlik prekrivanj a vr1lo se cesto s
srece) 2 @ @ Tg2 : + 3. 3 2 :. Bi j el i predaj e. (Akevic-Li sicin. Le
nj ingrad 1953)
Br. 59 : 1. Lb5 + !. Cni predaj e. (Krogi s-Bori senko, Lenj ingrad 1953) .
Br. 60 : 1. Tg7 : + ! Kg7 : (Na 1 . . . . Kf8 2. Dh7 : ) 2. 7 + Kf8 3. Dh6+ !
8 4. De3+ Kf8 5. De7 + isa slij edecim 6. Dg7 mat. (. Nimcovic : >
si stem, 1928)
Br. 61 : 1. Se5 ! fe5 2. Tg3 + Kf8 :. Dc! ! Td7 4. ! 7 5. Tg7 i cr
ni uskoro predao. (Estri n-Skuj a, Riga 1951)
Br. 62 : 1. Se6 ! . Crni predaj e j er na 1 . . . . Le6 : sli j edi 2. Dh7 : + ! i mat
dva poteza. N pomaze ni 1 . . . . Tf6 zbog 2. Dh7 : + ! Kh7 . 3. Th3+ Th6
4. Tg7 + sa slij edecim 5. Th6 : mat. (Alj ehi n-Borohov, Hollywood, 1 932)
Br. 63 : 1. Db3 + ! Db3
:
2. 8 : + ! (Medupotez) 2 . . . . Kf7 3. 3 i i
j el i doblva. (Ova vari j l nta mogl a i ti part i t i i Golombek-Mi lev, Bu
kurest, 1953, no protivni ci su se sporazumj el i na remi )
Br. 64 : 1 Tf3 : + ! 2. f3 Lh3 + 3. Kel Dgl + 4. Kd2 Dg5 +. Re1i .
(Ragozin-Sokoljski , Ki j ev 1954)
Br. 65 : 1. Db7 !. Crni predaj e. (Ravi nski-Lisi ci n, Lenj ingrad 1928)
Br. 66 : 1. g4 + Kg5 (Ili 1 . . . . Kg4 : 2. Kg6 5 3. h4 ! Kh4 : 4. Kf5 s re
mij em) 2. Kg7 ! (Ne i de 1 odmah 2. h4 +) 2 . . . . 5 3. + ! s re, i i em. Npr.
3 . . . . Kh4 : 4. Kf6 Kg4 : 5. 5 i l i . . . . Kg4 : 4. Kg6 Kh4 : 5. Kf5. (Stu
d1i j a . Gorgi eva posvecena Gri gorj evu)
164
Br. 67 : 1. Lf5 ! h5 2. 6 h4 3. Kf6 (Crni i znudni ci ) 3 . . . . Sc6
4. d7 Sd8 5. Le6 ! 4 6. Lh Kf3 7. 7 Sb7 ( Na 7 . . . . Sc6 + i de 8. Kd6
Sd8 9. 7 Sf7 10. Le6) 8. Lfl Kg3 9. La6 Sc5 10. d8D. Crni predaj . (Li
s i ci n-Zagorovsi, Lenj ingrad 1953)
Br. 68 : 1. 8+ Dd8 2. Tg8 ! ! 5 (Ili 2 . . . . Dg8 : pat) 3. Td8 : + Kd8 :
!. 5. Remi . ( Pri mj er sastavlj en prema moti v1 ma stdi j e L. l )
Br. 69 : 1. Lgl ! (Pri j et i 2. Lh2 s remij em) 1 . . . . Sf 2. Lh2 ! (I pak)
2 . . . . SII2 : 3. 2 l{g6 4. Kf2 5 5. g i l i . e . Sg4 + 3. g h2 6. Kg2
b remi j em - studij a . Holma 1 921.
1. 70 : 1. Dd8 + (Zavlacenj e pod dvoj ni udar) 1 Dd8 : 2. Sf7 +
Kg8 3. Sd8 : (Zahvalj ujuci vezi vanj u blj eli osvaj a figuru) 3. . Sf8 4.
Lf8 : Kf8 : 5. Se6 : + 7 6. Sf4 3 7. Le4. Crni predaj e. (Konstanti nopol j
ski-Hol odkj evi c, Moskva 1954)
Br. 71 : 1 clS+ ! 2. Kal S + 3. 2 D+ ! 4. : Tel + s ma
t om dva pot eza.
Br. 72 : 1. Lf8 ! (Oslobada polj e h6) 1 . Tf8 : 2. Dh6 mat. (Kl avin-Po
lj ak, Riga 1954)
Br. 73 : 1. 4 + ! (Odvlaci crnog kralj a na 3. ili 5. red sa cbj em ve
zi vanj a ili odstranj ivanj a o.brane) 1 Kd3 2. :. Remi. Ne i de. na
avno, odmah 1 . 3 : ? zbog 1 . . . . 2 2. 4 + Kd5 3. 5 + K1d6 4. 6 +
7 i orni doblva. U patij i Fri edsiej n-Lut ikov, Ri ga 1954. blj eli nij e
nasao 1 . 4 + i predao .
.- 74 : 1. Sf5 ! Sg6 (N 1 . . . . ef6 2. Lf6 : nema 'brane od 3. Sc6. Po
slij e 1 . . . . Tg8 2. Sc6 crni trpi teske materij alne gubl tke) 2. Sg7 : + Kf8
3. Lf6 : Lf6 : 4. Se6 : + !. Crni predaj e. (Si j anovsiki-Li pni cki, Ki j ev 1952)
Br. 75 : 1. Lf7 : Tf7 : + 2. 6 (Dvoj ni udar) ii td.
Br. 76 : 1. 7 + De7 : (Bl okada) 2. Dh8 mat.
Br. 77 : 1 . . . . Dfl + 2. Lgl (Blokada) 2 .
Df mat.
Br. 78 : 1. Dal + 8 (Na 1 . . . . 7 2. Dh8 mat) 2. D + i 3. Dh7 : .
Br. 79 : 1. Dh6 : gh6 2. Sf6 + Kh8 3. Th7 : mat.
Br. 80 : 1 . . . . Dh2 : + 2. Kh2 : Th6 mat.
Br. 81 : 1. Tg3 + (>>i esni top<<) 1. 2. Tg1 + Kh5 3. Tg5 + i td.
Br. 82 : 1. Dc6 : + 6 2. La6 mat.
Br. 83 : 1. 7 : + 8 2. Tf7 : + 8 3. 7 + 8 4. Tg7 : + 8 5. 7 +
8 6. Th7 : + 8 7. 7 + 8 8. Tg7 + 8 9. Tg5 : + (mli n) .
Br. 84 : 1 Sg2 : 2. Kg2 : (Veci se o_tpor mogao pruziti slucaj u ne
prihvacanj a zrtve) 2 . . . . Dg4 + 3. Khl Df3 + 4. Kgl 6 5. Tfel Dg4 + 6.
Khl (6. Kfl Dh3 + 7. Kgl Tg6 + 8. Khl Dg2 mat) 6 . . . . Tg6 7. f4 Df +.
165
o M Z 1
Predgovor 4 5
METODI CKI SAVJETI 7
PI TANJA SAHOVSKE BORBE 4 9
Osobltosti sahovske borbe 4 9
Sal1ovska partij a 1 2
Sahovske pozicij e, zadaci i studij e 1 3
Sahovska teorij a, taktika i strategij a 15
Sahovska partij a i sahovska teorij a 23
Vj ezbe za samostalnu analizu 26
Rj esenj a vj ezi 29
ELEMENTI TAKTlKE I JEDNOSTAVNE KOMHINACIJE 31
Sahovske komblnacij e 32
Poj ava takti ckih operacij a 32
Sredstva prisile taktickoj borbl
Dvoj ni udar 44
Otkriveni naped 52
Otkriveni sah 57
Poluvezivanj e 60
Vezivanj e 4 61
Navlacenj e 4 67
Odvlacenj e 9 72
Odstranj ivanj e obrane 77
166
Peekrivanj e
Blokada
Oslobadanj e polj a
I znt1 dnica
Mat (opcenito)
Mat na posl j ednj em edu
Uguseni mat
Mat na pretposljednjem redu
Rusenje kralj evskog pj esackog zakl ona
Pat
Ponavlj anje poteza odnosno pozicij e
Teoretski i pozi cioni remi
Pomocij a pj esaka
Protivudar .
Medupotez .
Vj ezbe za samostalnu analizu
Rj esenj a vj ezbl .
79
35
86
91
99
101
107
1 1 2
1 1 4
1 19
1 23
126
1 36
14-
147
150
162
1 67

Georgi Lisicin Šah Strategija I Taktika 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Georgi Lisicin Šah Strategija I Taktika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

S' ^

. . 8 3. " : i crni predao.

Crn1 vue i dob' 1va

iveni napad linijske f1gure,

lIJed1 2. Dh8 mat) 2. De6 : i crni

i proveo pjesaka u damu

3 10. 6 (S prijetnj om 11.

uzet iz casopisa >>Sahmaty v

mat s 2. 8 + Sg8 3. TgS : - KgB .

Slij edeci primj eri imaj tako

You might also like