Antika Grka

GRKA Povijesna razdoblja: 1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.) doseljenje grkih plemena plemenske zajednice rod-bratstvo pleme prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga orani 2. Homersko doba (~1200. 800.) raspadanje rodovskog dru!tva kralj bazileus stale"i demos i eupatridi prve op#ine deme izvori $lijada i %diseja 3. Arhajsko doba (800. 500.) privredni i gospodarski razvoj prvi gradovi polisi akropola, agora kolonizacija 4. K as!"#o doba (500. 338.) Atena i &parta grko perzijski ratovi zlatno doba umjetnosti 5. He e#!s$!"ko doba (338. 14%.) makedonska i rimska vlast

Herojsko Doba
podruje: Egejski svijet jugoistona Europa most triju kontinenata vrijeme naseljavanja '( tisu#lje#e pr()r( &G&'(KA)K*K+A,(KA K-+.-RA: - kultura bronanog doba stanovnici PE*A+,$ brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina KR&.A -istoni dio &redozemlja.: /*01'(KA K-+.-RA: -125/ 145/(. stanovnici PE*A+,$ gradovi )nosos, Phestos, 0agia 1riada, 2allia #as jed#e mo#arh!je vlast kraljeva gospodarstvo poljoprivreda masline, vinova loza obrti, posredna trgovina najve#a trg( sila na &redozemlju vladaju nad morem - .A+A(1KRA3*'A brodogradnja, pomorstvo kultura graditeljstvo palae )3%& slikarstvo mozaici, zidne slike keramika stil KA/AR&( pismo *$3EA4 A -56( stolje#e. *$3EA4 7 -58( stolje#e. de!i9rirali :entris i ;had<ick religija kult plodnosti bo"ica $)1A -zmije. dinastija 2$3%J kralj 2inos -58( st(. - =2inojska kultura> istra"iva Ar$h4r &5a#s - 1200. 6od!#a )nos palaa *abirint dobio ime prema *abr?su -dvosjekla sjekira. kraj u 58( stolje#u erupcija vulkana na otoku 1eri a nakon toga najezda napadaa s kopna MITOVI: Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraa se doma, zaboravi jedra, egej se ubija Egej ubije minosovog sina na igrama, za kaznu alje Minos kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otii,ubije g Minotaur- !ovjek bik, ubio ga tezej, pomou niti, majka pasi"aja, ota# minos $rijadna voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku %edal- graditelj, labirint, gradi, bje&i kod prijatelja koji onda ubija minosa Ikar pada u vodu *. 7A+ GRK& (&18&: u @( tisu#lje#u dolaze indoeuropska plemena -0eleni. preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga imaju sjedilaki nain "ivota naseljavanje: A0EJ;$ Peloponez

J%3JA3$ Atika, Eubeja E%*JA3$ 1esalija, Etolija, 7eotija gradovi-dr"ave: 2$)E3A, 1$4$31, &PA41A, A1E3A, 1E7A

/*K&0(KA K-+.-RA: pod utjecajem krete, uspon oko 1%0/.6(pr()r, mlaAa od )retske podruje: Peloponez gradovi: 2ikena, 1irint, Arg 2$)E3A - podruje A4,%*$ A -=suho tlo>. stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisu#lje#u istra"ivao He!#r!9h (9h !ema## 18:%. 6od!#e na!ao utvrAen grad A)4%P%*B, opasanu kiklopskim zidinama -gradili kiklopi., ulaz *A:*JA :4A1A unutar zidina kraljeva palaa 2E,A4%3 -najljep!a je bila dvorana za primanje. i nekropola izvan zidina grobnica -Atrejeva 4iznica. u obliku 10%*%&A -oblik ko!nice. gospodarstvo poljoprivreda trgovina i obrt -keramika i obrada bronce maevi. kultura - utjecaj )rete -)A2A4E& stil keramike. pismo - *$3EA4 7 -napredna varijanta kretskog pisma. oko 1440.6 2ikena osvaja )retu jer je )reta dominirala sredozemnom trgovinom kraj u 5@( stolje#u dolazak naroda s mora i orana, poetak "eljeznog doba .R1'A0(KA K-+.-RA: 14%JAC$**$%3 - podruje: sjeverozapadna obala 2ale Azije trgovaki odlian polo"aj uspon od 300/( do 120/.6( istra"uje He!#r!9h (9h !ema## od 18%2. do 18:3. 6od!#e pronaAeno D slojeva najva"niji -Prijamov grad. je 6(a sloj u 5'( stolje#u naseljuju Ahejci 14%JA3&)$ 4A1 - oko 1124-1184. trajao dugo, 1roja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili zidine Mitovi: 'rijam kralj Troje 'aris sin prijamov (elena oti la od Menelaja u Troju s 'arisom Menelaj zapo!inje rat zbog (elene $gamemnon Menelajev brat, vladar Mikene $)ilej glavni gr!ki junak, duri se zbog otete mu ljubavni#e *riseide **. 7A+ GRK& (&18&; seoba orana je bila posljednja seoba 0elena %4A3$ ratniki narod, naseljuju Peloponez -posebno &parta. seobom orana nestaju kretska i mikenska kultura P4E2JEE1A3JE: E%*JA3$, J%3JA3$ premje!taju se na otoke i obalu 2ale Azije A0EJ;$ premje!taju se na &jever Peloponeza

Homersko Doba
)B*1B4A %4A3A prestaje razvoj egejskih, bronanih kultura i poinje razvoj dorske, "eljezne kulture ovo razdoblje nazivaju =helenskim srednjim vijekom> jer nema nikakvih izvora osim opisa iz $lijade i %diseje stanovni!tvo 0eleni -zemlja 0elada., tj( ,rci -,raeci tako ih zovu 4imljani po plemenu ,raikoi u Epiru. sjedilaki nain "ivota -isprva su svi ,rci bili nomadi. razvoj stoarstva, ratarstva, obrta i trgovine 4BE1:E3$ B&14%J ureAen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi G&0( 4% <RA.R*'A 74A1&1:% nekoliko rodova <*+A P*E2E P%*$1$F)A 1$JE*A: 8A=*+&' voAa -kralj ili vojskovoAa. izvr!na vlast AG1RA narodna skup!tina 8-+& vije#e staraca dolazi privatno vlasni!tvo podjela zemlje raslojavanje dru!tva: AR*(.1KRA3*'A - aristosGkratein plemstvo, biv!i voAe drugi naziv &->A.R*,* ,&/1(- narod, puk prve politike zajednice seoske op#ine ,&/&

stanovni!tvo E2%& zemljoposjednici i vojskovoAe EBPA14$ $ -staro grko plemstvo.

iz prvih naselja 9ormiraju se gr-dr" >1+*(* nisu jedinstvene dr"ave, ali ima vlastito gospodarstvo, vanjsku pol(, demokraciju AKR1>1+A utvrAeni dio, u poetku tu "ive Eupatidi, sve javne graAevine itd AG1RA glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi AG&R prostor izvan zidina gdje su zemlji!ni posjedi Eupatrida, a tu "ivi emos ,4F)A polisi - male dr"avice, nepovezane politike zajednice - (>AR.A? A.&0A? .&8A? K1R*0.? ARG? /*+&. :E+A $+2EHB P%*$&A jezik, pismo -od 6( st(., knji"evnost, bogovi -svetkovine., %limpijske $gre mjesta zajedni!tva: A@o o#o5 0ram u ,e A!ma -proroica Pitija. =e4so5 0ram u 1 !m@!j! -::%( tamo prve %limpijske. Ar$em!d!# 0ram u &AeB4 Her!# 0ram u Ar6os4 >osjedo#o5 0ram na *s$m4 * !jada ! 1d!seja najstarija povijest ,rka zajednika kulturna ba!tina jezini i moralni standardi prenosila se predajom 0omersko Pitanje >*(/1 u 6( st( pr()r preuzeto od Ieniana G dodani samoglasnici sveukupno @J slova

R&+*G*'A: 5@ glavnih bogova koji stoluju na %limpu graAani obavljaju ulogu sve#enstva pa nema povla!tenog sve#enikog sloja 2$1%*%,$JA kozmogonija -nastanak svijeta. i teogonija -nastanak bogova. "rtve hrana i pi#e, pjesnika i sportska natjecanja, predstaveK PA3A1E3EJ&)E &:EFA3%&1$ vjerska sveanost, svake J g( u Ateni, posve#eno Ateni pjesniki i sportski dio G povorka ,&+<*; proroi!te na posve#enom tlu planine Parnas -dom Apolona i D muza. glavna proroica >*.*'A dvosmisleni odgovori oko hrama riznice pojedinih polisa el9i su bili sredi!nja banka ,rka tu se sklapaju savezi susjednih dr"ava A/<*K.*10*'& )A*%)A,A10$JA sklad izmeAu duhovne i tjelesne ljepote za kojim ,rci te"e 1+*/>*'(K& *GR& ; ::%( prve osnovao 0eraklo u ast +eusa u %limpiju za vrijeme odr"avanja vlada sveti mir &K&H&*R*A &>(K1 >'&(0*C.71; aedi pjesnici, pro9esionalni pjevai koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagoAavaju#i jezik prema uhu slu!atelja rapsodi pjesnici koji bi recitirali epove( H&(*1, najve#i epski pjesnik osim 0omera Postanak svijeta (.eo6o#!ja) opisuje mitolo!ki nastanak svijeta i bogova Poslovi i dani (&r6a ka! hemera) radi i budi pravedan, opisuje te"ak "ivot seljaka +*R(K1 >'&(0*C.71; razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima glazbena i plesna pratnja )$1A4A, AB*%&, *$4A e e6!ja pjesma moralnog sadr"aja i poruke predstavnik .!r$ej jamb !aljiva i podrugljiva pjesma predstavnik Arh! oh (:.s$.) solo pjevanje mo#od!ja razvijeno na *ezbu (a@Ao ! A kej (:.s$) korske pjesme javna dogaAanja predstavnik >!#dar (5.s$) <*+1=1<*'A ,rci prvi poku!avaju rastumaiti volju bogova i prirodu otac 9ilozo9ije .A+&( *= /*+&.A (%.s$); odbacuje mitolo!ko viAenje nastanka svijeta voda je element iz kojeg sve potjee

svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije A0AK(*/A0,AR *= /*+&.A (%.s$): smatra pramateriju -apeiron. poetkom svega otkrio sunani sat, zemljopisnu kartu A0AK(*/&0 *= /*+&.A (%.s$): sve izniklo iz zraka >*.AG1RA ((*3*+*'A): matematika, astronomija, akustika, glazba sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima H&RAK+*. (%.s$): "iva vatra nositelj je promjene i sklada stalna borba suprotnosti donosi napredak e ejska Dko a smatraju da je um izvori!te svijeta i spoznaje ,&/1KR*. (5. s$); razvija teoriju atoma

4A3A *$)%:3A B2JE13%&1: 6eome$r!jsko doba -5/-L(st. keramika -dipilonske vaze. meandar beskrajni trakasti motivi ARHA'(KA B2JE13%&1 -L-M(st. poznato samo preko rimskih kopija slikarstvo na vazama: ranije razdoblje -crni likovi na crvenoj podlozi. kasnije razdoblje -crveni likovi na crnoj podlozi. K*>AR(.71: dekorativna uloga, osim kad slu"i za velianje tijela K1R& djevojka uredna, obuena ideal djevianske skromnosti i ljepote K1-R1( mladi# gol ideal snage i ljepote mladog ratnika i sporta!a ARH*.&K.-RA razvila se iz pravokutnog sredi!ta stambene ku#e zvanog /&GAR10 (nalazimo ga ve# u 2ikeni. HRA/: pronaos predvorje naos kip posve#en za!titniku opisthodomos riznica 4E %:$ &1BP%:A zajedniki postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat dorski - jednostavan jonski zavijutci korintski detalji 81G17*; svijet je nastao iz beskrajnog prostora kaosa iz kaosa proizlaze tamaCno# i svjetloCdan, a zatim i +emlja, podzemlje i ljubav +emlja rodila Brana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena )ron )ron guta vlastitu djecu, ali ih spa!ava najmlaAi sin +eus, ije je roAenje njegova majka 4eja zatajila +eus vrhovni bog 0era za!titnica braka i poroda emetra bo"ica plodnosti zemlje i poljoprivrede A9rodita bo"ica ljepote i ljubavi Artemida bo"ica lova i prirode Atena bo"ica mudrosti i pravde Apolon bog svjetla i ljepote Ares - bog rata 0e9est bog vatre, sagradio bo"anske palae na %limpu 0ermes bog trgovaca i putnika, glasnik bogova 0ad bog podzemlja, caruje u ;arstvu sjena i mraka Posejdon bog mora ioniz bog vina i veselja

Arhajsko Doba
promjene privredni i politiki razvoj 0A.-RA+01 G1(>1,AR(.71 Peloponez , &jever ,rke &PA41A -plodna zemlja. 017A01 G1(>1,AR(.71 Atika A1E3A -trgovaki putovi, neplodna zemlja. u 6( st( javlja se kovani novac potjee iz *idije u 2aloj Aziji

posljedice: BN3$F)% 4%P&1:% )%*%3$+A;$JA trgovina otoci elos i &amos gradovi: A.&0A? K1R*0.? /*+&.? &<&=? ,&+1(? (A/1(

(>AR.A; podruje: poluotok Peloponez, *akonija naseljavaju: 4 2. $!s Ahejci, oko 1100. 6 orani 200.6 osnovana &PA41A u poetku gadni ratovi s /ese#ja#!ma -' rata. poetak L( st +!k4r6 strogi zakoni stanovni!tvo: (>AR.A03* %4A3$ aristokrati, ratnici imovinska jednakost aristokracije zajednika zemlja, robovi, nema privatnog vlasni!tva H&+1.* A0EJ;$ dr"avni robovi bez slobode i politikih prava, bievani jednom godi!nje )4$P1$JE pokolji helota da se sprijee pobune >&R*'&3* A0EJ;$ obrtnici, trgovci, seljaci slobodni ali bez politikih prava, "ive u neutvrAenim naseljima, laki oru"nici ar!s$okra$ska mo#arh!ja P%*$1$F)$ B&14%J: 2 KRA+'A loza Argijada i Eupontida neograniena vlast u doba rata provode odluke geruzije vrhovni suci i vojskovoAe 5 &<1RA 8 nadzornika izvr!na i savjetodavna vlast predsjedaju geruzijom i apelom G&R-=*'A vije#e staraca @L l G @ kralja svi spartanci iznad M/ g starosti zakonodavna, sudska i upravna vlast A>&+A narodna skup!tina svi spartanici iznad '/ g -jer tek tada postaju stanovnici &parte. prima ili odbacuje odluke geruzije gospodarstvo: naturalno gospodarstvo zemlja je dr"avna spartanski odgoj: od 6( godine gimnazije =lakonski odgovori> vrlo kratki odgovori nakon 5L( -do M/(. aktivni vojnici sa '/ osnivaju obitelji vanjska politika: Peloponeski savez - vojno politiki savez vojska 0%P*$1$ -te!ko naoru"ani pje!aci. G J 0E*%1A A.&0A; podruje: Atika nastanjuju: Jonjani legenda osniva 1ezej brdo A)4%P%*A hramovi A,%4A sredi!te P$4EJ luka stanovni!tvo: EBPA14$ $ plemstvo E2%& 2E1E;$ stranci 4%7%:$ ar!s$okra$ska mo#arh!ja do %83. 5/ kraljeva -7A+$*EJA.

%83. ar!s$okra$ska re@4b !ka Bstroj: ARH10.* izvr!na i upravna vlast AR&1>AG vije#e aristokrata zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast 8-+& vije#a predstavnici rodova i biv!i arhonti zakonodavna vlast &K+&=*'A narodna skup!tina svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja dru!tvo sukobi za zemlji!te, dovode do: ,-E0*K1 R1>(.71 demos bi se zadu"io i onda morao zalo"it posjed i "ivot kamen =hipoteka> bi oznaavao ropstvo ako ne otplate postaju robovi A1E3&)% +A)%3% A:&1:% %30.6( eupatrid )$*%3 poku!ava oteti vlast %21.6( arhont 4A)%3 ozakonjuje obiajno pravo krvna osveta, du"niko ropstvo itd 524.6( arhont &%*%3 - re9orme dru!tva uvodi .*/1KRA3*'- dru!tvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u J razreda: 5( najbogatiji arhonti, lanovi areopaga - konjanici @( lanovi areopaga konjanici '( lanovi areopaga pje!aci J( lanovi eklezije pomo#ne trupe ukida du"niko ropstvo uvodi i mijenja 8-+& sad imaju 400 lanova, a u bule mogu i bogati lanovi demosa uvodi H&+*'- prizivni sud vrhovno sudbeno tijelo u dr"avi dru!tvo i dalje u sukobimaK >*=*(.RA. (5%1)5%0-528) pozitivni tiran gospodarsku uspon, jaanje demosa uvodi pla#eniku vojsku uvodi poreze uvodi PA3A1E3EJ&)E i $%3$+$J&)E &:EFA3%&1$ sinovi H*>*'A (do 510.) i H*>ARH (do 514.) svrgnut 0iparh, 0ipija uspostavlja tiraniju, kasnije 0ipija prognan, na vlast dolazi: 510.6 K+*(.&0 ukida timokraciju podjeljuje A1E3B u 10 <*+A -okruga. O 100 ,&/A? podijelio ih po teritorijalnim principu 7B*E politika prava za sve Atena postaje demokra$ska re@4b !ka pojaava se uloga arhonta i stratega os$ra9!Bam tajna glasanja ispisuje se ime mogu#eg tirana, ako je na %000 ostrakona - izbaen iz grada na 5/ god GRKA K1+10*=A3*'A; vrijeme: od L( do J(st(pr()r( -=R13* K1+10*=A3*'&; grki polisi nisu imali mjesta za !irenje porast stanovni!tva prehrana stanovnika "ivotni prostor stanovnika bijeg od du"nikog ropstva proizvodnja ve#a od potro!nje )%*%3$JE apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politiki neovisne o matinom gradu, ve"u ih zajednika kultura i vrste trgovake veze -izvoz "ito, vino, vuna, lan, kovine., jedni drugima poma"u u ratu, svetkovine, %$ 0A*0 K1+10*=A3*'&. prvo idu u el9e, pitati Pitiju za savjet uzimaju svetu vatru iz hrama matinog grada i prenose u koloniju odreAuju zemlji!te za grad i grade zidine podjele zemlju meAusobno posve#uju grad za!titniku matinog grada (/'&R17* K1+10*=A3*'&; &icilija -&irakuza.

Jug $talije -2agna ,raecia. %bale ;rnog 2ora Ju"na Irancuska -2asilija. Epanjolska -&agunt. Egipat -3aukratis. *ibija -)irena. >1(+'&,*3& K1+10*=A3*'&; razvoj robno novane privrede razvoj trgovine, brodogradnje nove poljoprivredne kulture vinova loza, maslina !irenje grkog pisma i umjetnosti P4:A )%*%3$JA: L(st iz grada )$2A -2ala Azija. nastaje gradu ;umae u $taliji -naziv k?me valovi. nakon toga kolonija 3EAP%*$& -3apulj. &irakuza, Posidonija, 1arent, 1aras, &ibaris, &elinunt, Akragas -Agrigento.

mnogo grkih kolonija u Ju"noj $taliji i &iciliji ime 2egale 0ellas 2agna ,raecia :elika ,rka

K1+10*=A3*'A 0A 'A,RA0prva kolonija ,rci s )r9aC)orkire osnivaju KorkFra /e a!#a (3r#a Kork!ra) (tamo je bila jo! jedna kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoi +-/8AR,(KA >(&<*=/A) &iraku"ani u doba ,!o#!B!ja ($ar!je6 osnivaju *ss4 38%.6.@r.Kr doseljenici s grkog otoka Parosa osnivaju >haros 385)384.6.@r.Kr. $r6o5!D$a #a oba ! &/>1R*'& - 1ragurion -1rogir., Epetij -&tobre., Epidaurus, &alona @os jed!9e 6r"ke ko o#!Ba9!je: nove kulture razvoj brodogradnje -brodovi liburne. trgovina, obrti raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno ropstvo

Klasino Doba
GRK1->&R=*'(K* RA.17* (422.-442.) izvor 0erodot -485-424. 0istoriae -D( knjiga. uzrok !irenje Perzijskog carstva prema +apadu: )$4 @( :E*$)$, )A27$+ @(, ,AR*'& 1. osvojili cijelu 2alu Aziju i jonske gradove u 2aloj Aziji preko njih trguju s ,rkim polisima povod 500.6 jonski ustanak predvoAen 2iletom u pomo# dolaze samo Atena i Eretrija s @/ brodova 425( grko brodovlje pora"eno, nisu pomogli jonskim gradovima 424( 2ilet razoren 422( g arije 5( sprema kaznu za Atenu i Eretriju, !alje zahtjev za zemljom i vodom perzijska mornarica -na elu /AR,10*'&. napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod 0A*)$ $)E, uni!tena mornarica 420( g novi pohod arija 5( preko mora do Atene i Eretrije perzijski vojskovoAe ,A.*( ! AR.A<&R01 spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava na Atici, 8*.KA 0A /ARA.10(K1/ >1+'- 5'( rujna, najve#a do tada, '/ 000 Perzijanaca, 5/ 000 Atenskih hoplita, kojima zapovijeda /*+.*'A,? koji uz pomo# 0erodotove strategije izvlai pobjedu K(&RK(1 1. (48%.-4%4.) priprema se za novi pohod nakon 2aratona 481( u )orintu se sklapa (7&GRK* (A7&= protiv Perzijanaca &PA41A pje!adija A1E3A mornarica -sukob .em!s$ok o s =pomorskom str(> "eli mornaricu, Ar!s$!d i =kopnena str(> pje!a!tvo. odluuje se za mornaricu -= rveni #e zidovi !titi Atenu> Pitija. i gradi se 200 .R*'&RA -troveslarki. 480( )serkso prelazi 0elespont osvojili 1rakiju, 2akedoniju, 1esaliju 8*.KA - .&R/1>*+(K1/ K+A03- - 300 hoplita voAenih kra jem +eo#!dom? &partanci znaju da #e umrijet, ali se bore ' dana hrabro, no uhoda poka"e put Perzijancima koji su potukli &partance i nastavili do Atene koju su zatim spalili i poru!ili 8*.KA K1, (A+A/*0& @L(rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera 4:2( u prolje#e sukobi na kopnu 8*.KA K1, >+A.&'& - perzijski vojskovoAa /ardo#!je i grki >a4Ba#!ja -*eonidin sin. najve#a kopnena bitka, ,rci pobijedili, &parta se povlai iz rata 8*.KA K1, R.A /*KA+& ,rci pobjeAuju 4:8( ,&+(K* (A7&= sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku elu kako bi oslobodili trgovinu morem &parta nije u!la jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza

450( 8*.KA K1, 3*>RA - Perzijska mornarica potpuno uni!tena 442( Ka !j!# /!r izmeAu Atene i Perzije -Perziji ostaje ;ipar, a Atena ima pravo trgovine na &redozemlju i ;rnom 2oru.

=+A.01 ,18A GRK&)>&R*K+171 ,18A; procvat Atene, preko delskog saveza do!li do novaca doba obnove i izgradnje te kulturnog i dru!tvenog napretka 444.6 - >&R*K+1 (425-422) vojni strateg -9unkcija koja se bira jednom godi!nje. do smrti velike ovlasti -vojskovoAa, zasjeda u narodnoj slu"bi, sudjeluje u radu dr"avne slu"be. niz re9ormi P%*$1$F)E zakonodavne ovlasti daje 3arodnoj &kup!tini demokratizacija, smiju donosit zakone 3%:$ P%*$1$F)$ B&14%J: &K+&=*'A vrhovno politiko tijelo, narodna skup!tina 8-+& vije#a, izvr!no tijelo vlasti AR&1>AG vjerska pitanja H&+*'A sudbena vlast 10 (.RA.&GA vojno zapovjedni!tvo (+-E8&0*3* >1+*3*'A dr"avni robovi uvodi ,H&.& dnevnice koje se ispla#uju ljudima iz bula obnova Atene spaja Atenu i luke Pirej i Ialeron obrambenim zidom A)4%P%*A sve obnovljeno u 8( st >AR.&010 graditelji $)1$3 i )A*$)4A1, uz pomo# Iidije - %O+,-I ,TI. &R&H.&10 oko 421(, graditelj 23E&$)*%, )arijatide /O0,-I ,TI. 0*K*0 HRA/ )A*$)4A1 /O0,-I ,TI. >R1>*+&'* ulaz na Akropolu 23E&$)*% %O+,-I ,TI. razvoj atenske umjetnosti i knji"evnosti uvodi .&1R*K10 kazali!ni novac razvoj gospodarstva i obrta K&RA/&*K1( etvrt obrta i radionica &RGA(.&R*' dr"avne radionice u kojima se proizvode razne keramike metalne i ko"ne stvari pomorska trgovina osigurava trgovake puteve -Egejsko i ;rno 2ore, Ju"na $talija. politika i gospodarska dominacija Atene A.&0(K* >1/1R(K* (A7&= biv!i elski savez, 300 lanova, riznicu seli iz el9a u Atenu, neki "ele iza#i ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike Atene, visok porez, atenska mjerila >&+1>10&(K* RA. (431.-404.) ; njime zavr!ava )lasino razdoblje izvor 1ukidid -4%0(-32%(. Povijest Peloponeskog 4ata -prvo kritiko izno!enje povijesti. uzrok politike i gospodarske suprotnosti Atene i &parte razlike: A1E3A &PA41A demokratska republika aristokratska monarhija Atenski Pomorski savez -300 l. Peloponeski savez -&parta, )orint, 2egara. novano gospodarstvo poljoprivredna zemlja prevlast na moru prevlast na kopnu !iri tr"i!ta prema J $taliji i &iciliji upada u krizu i gubi mo# poma"u )orint i 2egara i "ele rat s Atenom povod )%4$31 glavna luka Peloponeskog saveza i vode#i trgovaki grad na &redozemlju Atena napada )orintsku koloniju >o$!dej4, a &parta staje na stranu korinta *. <A=A RA.A ARH*,A/17 RA. (431.-421.) 431.6 &parta napada Atiku na poticaj Arh!dama gospodarski uni!tava Atiku i uni!tava izvore hrane u Ateni izbija glad i kuga -umire i Periklo. ratovanje na kopnu -&parta. ratovanje na moru -Atena. B Ateni se javlja gospodarska i politika kriza narod slu!a dema6o6e demagog K+&10 potie na rat 422.6 8*.KA K1, A/<*>1+A; neodluen umire i )leon i 7rasida -&parta. 421.6 - 3$)$J$3 2$4 -3ika atenski vojskovoAa. primirje na 8/ godina @/ godina zati!ja: Atena u krizi djeluju dema6oB! A+K*8*'A, nagovara na napad na &irakuzu, korintsku koloniju &parta jaa novano ju za izgradnju mornarice poma"e Perzija **. <A=A RA.A (*3*+*'A0(KA &K(>&,*3*'A (415.-413.)

415.6 Atena napada &irakuzu Alkibijad bje"i &partancima i ostavlja neorganizirani Atenu 413.6 poraz Atene kod &irakuze &parta gradi mornaricu ***. <A=A RA.A ,&K&+&'(K* RA. 404.6 poraz Atene kod E,%&P%1A2A na 0elespontu +!sa#dar iz &parte sklapa savez s Perzijom i zajedniki uni!tavaju Atenu Atena je pod opsadom D mjeseci osvojena luka Pirej potpisuje se mir: ru!e se zidine oko Pireja -uz zvuke svirala. raspu!ta se Atenski pomorski savez predaje Atensku 9lotu -osim 5@ brodova. Atena mora pla#at veliku ratnu od!tetu u Ateni vlada '/ spartanskih aristokrata oligarhija -vladavina nekolicine bogatih. na elu )4$1$JA >1(+'&,*3& RA.A; opada mo# Atene &parta politiki jaa -do 3:1.6. 1eba preuzima prevlast -do 3%2.6. ,rka je opusto!ena jaaju 2akedonija i Perzija

GRKA K-+.-RA K+A(*01G ,18A; klasino razdoblje veliki polet u znanosti i umjetnosti najva"nije: A1E3&)A A)4%P%*A K*>AR(.71: Iidija osmislio izgled PartenonaPP 2iron iskobol Poliklet isko9oros i iadumenos Praksitel 0ermes s malim ionisom &kopas A9rodita, 2enada u plesu ,RA/A: dramske predstave bile su dio vjerskih sveanosti )A+A*$E1E pozornica -orchestra. i gledali!te -theatron. razvila se iz ,*.*RA/8A pjesme u ast ionizu na praznik plodnosti .RAG&,*'A; glavni glumac @ro$a6o#!s$ iz zbora satira kor prvo @, zatim ' glumca #as$a#ak $ra6ed!je; buna i vesela satirska sveanost mitolo!ko povjesni sadr"aj s herojskom patnjom glavnog lika tragedija ime dobila prema =tragos> jarac, jer su se u jarca oblaili ionizovi satiri 5( natjecanje >*=*(.RA. ionizijske sveanosti 534.6od!#e @objed#!k .&(>*( najve#i tragiari Eshil, &o9oklo, Euripid &(H*+: -525(-45%.( velia "rtvu pojedinca u ispunjenju sudbine 1res$!ja? .eba#ska .e$ra o6!ja (1<1K+1 -4:2(-40%(. - sukob glavnog lika s okolinom Kra j &d!@? A#$!6o#a &-R*>*, -480(-40%(. likovi su borci protiv la"nog morala i predrasuda /edeja? & ek$ra? *A!6e#!ja K1/&,*'A; razvija se iz podrugljivih napjeva i opona!anju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini pjevaa pjesama komos, vrhunac u 5. s$o jeG4 AR*(.1<A0 Ptice, %se, :itezovi <*+1=1<*'A: (1KRA. napada neznanje i navodi sugovornika da sam doAe do odgovora (1<*(.* uzdizanje ovjeka iznad bogova i tradicije >+A.10 !kola Akadem!ja AR*(.1.&+ !kola +!9ej >17'&(0*AR*; Herodo$ opisuje grko perzijske ratove .4k!d!d opisuje peloponeski rat ionizovih

+'&0*C.71; H!@okra$ odvaja lijeni!tvo od magije, autor sveane prisege lijenika -(>10 /AK&,10*'&; polo"aj sjever ,rke na rijekama A)&$JB -:ardar. i &14$2%3B -&truma., izmeAu 1esalije i 1rakije /AK&,103* bave se ratarstvom i stoarstvom seoska kultura patrijarhalnog tipa razjedinjeni vojna kraljevina dinastija Argeada biraju ih plemenski starje!ine <*+*> 2. -382(-33%(, vlada od 352(. poetak politikog uspona 2akedonije provodi dru!tvenu re9ormu jaa kraljevska vlast prijestolnica PE*A reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni pla#enicima <A+A0GA 5MQ5M redova, kratki ma, !tit i koplje -&A4$&A. organizirao )%3J$;B teritorijalno pro!iruje dr"avu 5oj#o: prema obali u unutra!njost rudnici u gorju PA3,EJB zlato -zlatni novac. na &jever prema ;rnom 2oru d!@ oma$sk!: potkupljuje grke gradove ukljuuje se u politiki "ivot grkih polisa -za!titnik el9a zbog bogatstva A.&0A se boji za demokraciju i samostalnost grkih polisa stvara se @ro$4makedo#ska s$ra#ka ! makedo#ska s$ra#ka koja podupire Iilipa $$( E2%&1E3 -384-322. 342( godine <*+*>*K& -govori protiv Iilipa. prognan na 4hodos gdje otvara 9ilozo9sku !kolu 338.6 savez Atene, )orinta i 1ebe protiv Iilipa $$( <! !@ ulazi sa svojom vojskom u ,rku 8*.KA K1, H&R10&'& (81&3*'A) poraz grkih polisa lijevim krilom zapovijeda 5Logodi!nji Aleksandar vlast u grkoj preuzima Iilip nestaju grki polisi stvara se zajednika grka dr"ava potie osvajanje svegrkog saveza K10<&,&RA.*70* (A7&= skup!tina u )orintu - B!ma 338.6 nastaje K1R*0.(K* (A7&= ulaze svi grki polisi osim &parte, ostaju politiki i gospodarski neovisni progla!ava se op#e zemaljski mir stvara se novi vojni savez protiv Perzije - >A0H&+&0(K* (A7&= posljedica polisi gube slobodu 33%.6 Iilip ubijen na svadbi svoje k#eri u Egi, nasljeAuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca( A+&K(A0,AR 7&+*K*; sin Iilipa $$( i %limpijade, Aristotelov uenik 334.6 - prelazi 0elespont napada Perzijsko ;arstvo - arija 1re#eg. 8*.KA 0A R*'&3* GRA0*31( Perziju predvodi grk /em#o# oslobaAa J%3$JB, osvaja 2$*E1 nakon neznatnog otpora 333.6 osvaja G1R,*' 8*.KA K1, GRA,A *(A novi poraz arija '( osvaja &iriju, Palestinu, Ienikiju grad 1ir prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi 332.6 osvaja &G*>A. &iva Amonovo sveti!te, postaje sin boga Amona osniva A*E)&A3 4$JB 331.6 kre#e na A=*' 8*.KA K1, GA-GA/&+A konani poraz arija '( -bje"i u 7aktriju. osvaja 7abilon, Perzepolis i &uzu progla!ava se kra jem #ad kra je5!ma 32:.6 kre#e na *0,*' poraz kralja >ora -200 borbenih slonova. povratak prema 7abilonu 323.6 umire od malarije ,REA70* -(.R1' ,1 RA(>A,A 3AR(.7A; Aleksandar voAa grkih polisa, kralj Azije, 9araon Egipta, kralj nad kraljevima ideja svjetskog carstva koBmo@o !$!Bam

vjenavao svoje vojnike s lokalnim "enama =vjenanje Europe i Azije> -njegove "ene - 4oksana i &tatira. uprava doma#e plemstvo: satrapije jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine gospodarska kriza u ,rkoj novi gradovi - $$$( kolonizacija ,rka -vojnici, iseljenici. !irenje helenske kulture i jezika H&+&0*=A/ RA(>A, 3AR(.7A A eksa#dro5a smr$ 323.6 ratovi oko nasljedstva nasljednici se zovu $JA %&$ Antigon ,onate A31$,%3$ $ 2akedonija, ,rka &eleuk &E*EB)$ $ 2ala Azija, Perzija, &irija Ptolomej *ag *A,$ $ Egipat, dio Palestine dinastija P1%*%2EJE:$RA osamostaljuju se Pergam, 7itinija, )apadokija, Pont i Armenija a@so 4$#e b!rokra$ske mo#arh!je posljedice: nestaje Perzijsko carstvo razvoj novanog gospodarstva trgovake veze $stoka i +apada nova roba H&+&0*=A/, K1=/1>1+*.*=A/ gradovi A eksa#dr!ja propast grkih polisa jaaju monarhije kultura, umjetnost, znanost H&+&0*=A/ <*+1=1<*'A izbacuje 7oga iz svakodnevnog "ivota $ra#sAorma9!ja re !6!je orijentalni utjecaji tajni kultovi bo"ice plodnosti i zemlje ,&/&.R& misterije boga ,*10*=A u Europu prodire kult *=*,& orijentalni misteriji vezani za uskrsnu#e vegetacijska bo"anstva koja u prolje#e uskrsavaju Ieniki A,10*(, &irijski A.*(, egipatski 1=*R*(, perzijska /*.RA