DEFORMACIJSKA SVOJSTVA TLA

OPENITO O ODNOSU NAPREZANJE-DEFORMACIJA: Deformacija se ostvaruje nakon PROMJENE stanja naprezanja.

linearna deformacija relativna deformacija : =

posmina deformacija

h h

zapreminska deformacija V V

ukupna deformacija

ZAPREMINSKA

DISTORZIONA

ZAPREMINSKA zadran oblik, mijenja se volumen (moe se ostvariti samo istjecanjem vode iz pora) DISTORZIONA- mijenja se oblik, ne mijenja se volumen (moe se ostvariti i bez istjecanja vode iz pora)

Tlo NIJE homogen izotropan materijal: ISTI materijal pri razliitim stanjima nanoenja naprezanja i deformacija ponaa se razliito.

Modeli tla
br. NAP.DEFORM. KRIVULJA

FIZIKALNI MODEL
T

MATEM. MODEL

NAZIV MODELA
IDEALNO ELASTI NI MODEL (teorija elasti nosti)
KRUTO IDEALNO PLASTI AN MODEL ( ISTO TRENJE) (teorija plasti nosti)

= E

2
0

0 < < 0 = 0 = 0 > 0

W T

0 < < 0 = 0 = 0 E1 > 0

KRUTI MODEL SA O VR IVANJEM ILI OMEKAVANJEM

4
0

< 0 < 0 = 0 > 0

ELASTI AN IDEALNO PLASTI AN MODEL

W
T

ELASTI AN MODEL SA O VR IVANJEM < 0; = < 0 ILI E < 0; = 0 E1 ( 0) OMEKAVANJEM

Najee se koriste modeli tla: - za stanje ispod razine loma - za stanje nakon loma elastian model idealno plastian model

Deformacije tla uslijed dodatnih naprezanja ovise o: - granulometrijskom i mineralokom sastavu tla - vlanosti - porozitetu - prethodnim stanjima naprezanja u tlu - nainu na koji se mijenja stanje naprezanja - uvjetima deformacije

METODE ODREIVANJA DEFORMACIJSKIH SVOJSTAVA TLA Odreivanje deformacijskih svojstava tla vrlo je sloeno zbog: - tlo je heterogen i izotropan materijal - tlo je porozan materijal - ponaanje tla je nelinearno - postojee tehnoloke mogunosti mjerenja su ograniene - dobivanje neporemeenih uzoraka je skupo, a za neka tla predstavlja tehnoloki problem Ispitivanje deformacijskih svojstava: LABORATORIJ (edometar, troosni ureaj) TERENSKI POKUSI (probna ploa, probno optereenje, penetracijski pokusi)

Vrste laboratorijskih pokusa za ispitivanje deformacijskih svojstava tla (prema Withman i/Lambe)
TEST IZOTROPNA KOMPRESIJA EDOMETARSKO ISPITIVANJE TROOSNO ISPITIVANJE ISTO SMICANJE

OSN OVN I 0 UVJ ETI

0 0

N
0

Z
primarno zapremninska ali s neto distorzije

T
0

T N

konst.;

raste

TIP DEFO RMA CIJE

zapremninska

zapremninska s distorzijom

distorzija ali i neto zapremninske

TRA G NAP REZ ANJ A

UPOT REBA

q
K
1

q
p

q
Ko
K1
p

K0

K 1
p

za izu avanje za vrlo jednostavne istih slu ajeve, opisuje zapremninskih priblino terenske deformacija uvjete

naj e i na in ispitivanja odnosa naprezanja i deformacije

jednostavno ispitivanje smicanja

EDOMETARSKI POKUS Ispitivanje deformacije sa sprijeenim horizontalnim (bonim) irenjem. MODUL STILJIVOSTI

MK =

z z

Teorija elastinosti:

x = y = 0
EDOMETAR:

x = y =

z 1

MK =

E(1 ) (1 + )(1 2 )

Ispituje se potpuno zasieni uzorak u kojem se deformacija odvija istiskivanjem vode iz uzorka. Mijenja se vertikalno optereenje (P) i mjeri vertikalna deformacija (h). Vertikalna deformacija odvija se samo na raun promjene volumena pora: h =e

EDOMETAR EDOMETARSKI dijagram:

RASTAVLJENA ELIJA EDOMETRA

relativna deformacija: =

e 1 + eo

modul stiljivosti:

MK =

1 + e o = av
1 MK

koef. promjene volumena: m v = koef. stiljivosti: a v =

e
e log

indeks stiljivosti: C c = modul bubrenja: Cr

Veza izme u deformacijskih svojstava koje se odre uju pokusom u edometru

MODUL STILJIVOSTI
MODUL STILJIVOSTI

MODUL PROMJENE ZAPREMNINE

KOEFICIJENT KOMPRESIJE

INDEKS KOMPRESIJE

Mk =

v v

Mk =

1 mv

Mk =

1 + e0 av

Mk =

(1 + e0 )
0.435 CC

MODUL PROMJENE ZAPREMNINE

mv =

1 Mk

mv =

v v

mv =

av 1 + e0

mv =

0.435 CC (1 + e0 )

KOEFICIJENT KOMPRESIJE

aV =

1 + e0 Mk

a V = 1 + e mV

aV =

e V

aV =

0.435 C C

INDEKS KOMPRESIJE

CC =

(1 + e 0 ) sr
0.435 M k

CC =

(1 + e 0 ) sr
0.435 mv

CC =

a v sr 0.435

CC =

e log v

Casagrande je predloio (1963) grafiku konstrukciju odreivanja pritiska predkonsolidacije 'p. Za dobar dio tipova koherentnih tala, asimptota edometarske krivulje optereenja pri 'v > 'p je u polu-logaritamskom mjerilu na dijagramu, pravac. Konstrukciju za neke materijale cesto nije mogue provesti (prainasta tla, lesovi-prapori, nekoherentna tla).

p TANGENTA U TO KI A A a /2 TO KA MAKS IMALNE ZAKRIVLJ ANOSTI a /2 log ' v HORIZONTALA

AS IMP TOTA NA KRIVULJ U KOMPRES IJ E

Casagrande-ova konstrukcija odreivanja pritiska predkonsolidacije

Burmister je predloio konstrukciju za odreivanje pritiska predkonsolidacije iz edometarske krivulje, koja ima granu rastereenja i optereenja (rastereenje na polovinu prethodnog optereenja).

p '

' log v
GEOMETRIJSKI SLIAN TROKUT

KARAKTERISTINI TROKUT

Burmister-ova metoda odreivanja pritiska predkonsolidacije

TROOSNA KOMPRESIJA
MJERA USPRAVNE DEFORMACIJE SILA NA KLIP P

P = 1 Fu sila
ELIJA ISPUNJENA TEKUINOM POD PRITISKOM GUMENA MEMBRANA I DRENANE TRAKE

na

KLIP

MANOMETAR ZA MJERENJE PRITISKA U ELIJI

3
DREN ZA VODU S MANOMETROM ZA MJERENJE PORNOG PRITISKA U UZORKU U

UZORAK POROZNE PLOICE Q = KOLI INA VODE ISTEKLA IZ UZORKA JEDNAKA JE PROMJENI ZAPREMNINE V

klipu Fu povrina poprenog presjeka uzorka 3hidrostatiki pritisak u eliji

Rezultati mjerenja kod troosnog ure aja

TERENSKA ISPITIVANJA: PROBNA PLOA

modul deformacije (stiljivosti):

M k = 1.18

B s

BALAST
HIDRAULIKA PRE A
MIKROURA ZA MJERENJE SLIJEGANJA

PLOA

Shematski prikaz ispitivanja probnim optere enjem

Mk= s

VRIJEME t
s

SLIJEGANJE s [m]

Rezultati ispitivanja plo om ili probno optere enje

PENETRACIJE Statika penetracija

MJERNI I POGONSKI UREAJ DETALJ A PLAT

P F (u literaturi se moe nai oznaka ckd) qc =

ILJAK

gdje je: P - sila utiskivanja iljka; F - povrina vodoravnog popre nog presjeka iljka penetrometra

Shema stati kog penetrometra

Prema istraivanjima od Muhs (1971) za dobro graduirana ljunana tla uz uvjet da qc > 3 MPa, vrijedi veza s modulom stiljivosti:
M k = ( 265 37 ) + (2.8 0.3) q c

Francuski istraivai Jezequel i Goulet (1965) utvrdili su slijedei odnos izmeu modula elastinosti dobivenog Menard-ovim presiometrom i otpora prodiranja iljka holandskog tipa (Dutch penetrometar): E=2 q c
Standardni penetracijski pokus SPT (dinami ka penetracija)

Analizom podataka utvrdio je Bazara (1967) da se za dubine manje od onih na kojima je normalno uspravno naprezanje v < 230 kPa, treba vriti popravak broja udaraca prema dijagramu:
0 61 kPa 115 172 60 40 N N=30 20 N'=23 0 20 N' 40 60 80 0 230 80

Popravak broja udaraca N, SPT-a kod malog nadsloja Terzaghi i Peck su 1948 nizom ispitivanja utvrdili da u sitnim rahlim vodom zasienim prainastim pijescima broj udaraca opada uslijed pornih pritisaka pa su predloili korekciju broja udaraca na nain:

N = 15 + 0.5 (N 15)
Krupnije materijale nije mogue ispitivati noem ve se za njih upotrebljava metalni iljak. Korekcija broja udaraca u ljuncima zbog promjene pribora je slijedea: N=(0.7 0.75)*N Nizom pokusa utvreno je da postoji veza izmeu broja udaraca N i otpora prodiranja iljka kod statikog penetracijskog pokusa.
qc = n N

Vrijednosti faktora proporcionalnosti n (q c u kPa) VRSTA TLA PREMA ISPITIVANJIMA Franki Pile korporacije pijesci zaglinjeni pijesci prainasti pijesci pjeskovite gline prainaste gline gline PREMA De Alencar Velloso (1959) pijesak sitan pijesak pjeskovit prah pjeskovita glina i prainasti pijesak glina, prainasta glina, glinovit prah PREMA Schmertmann-u pjeskovit ljunak i ljunak krupan pijesak i pijesak sa sitnim ljunkom isti sitni do srednji pijesak i neznatno prainast pijesak prah, pjeskovit prah i neznatno koherentne pjeskovite mjeavine 800-1000 500-600 300-400 200 1000 600 350 200 350 n 1000 600 500 400 300 200