Jabuka

Engleski naziv: apple; Latinski naziv: Pyrus malus L.; Regionalni naziv: jaboka, jabuko, jabka;

Jabuka olakava probavu, a sadri i mnoge korisne tvari koje potiu rad imunolokog sustava. sim sirovi!, esto upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijae, tople torte, krustade i palainke.
NAMIRNICA NUTRITIVNA TABLICA COOL PREPORUKE

Opis i podrijetlo
"tablo jabuke naje#e je kultivirano stablo na svijetu, a kao divlje raslo je u Europi jo u pretpovijesno doba. $itoma jabuka podrijetlom je iz junog "ibira i %zije, a &r'i i Rimljani uzgajali su razliite sorte. "tablo jabuke moe biti do () m visoko, s razgranatom kronjom koju izgra*uju jajoliki listovi. + svibnju 'vate blijedo ruiastim do bijelim 'vjetovima, a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti jabuke. Jabuka je me*u najrasprostranjenijim vrstama vo#a; osvjeavaju#a, kiselo,slatkog okusa i svojstvene arome. $oznate su brojne sorte -nji! oko (. .../, koje se me*usobno razlikuju po okusu, slatko#i ili kiselosti, konzisten'iji i sonosti.

Energetska i nutritivna vrijednost

$lod jabuke bogat je !ranjivim sastoj'ima ija koliina ovisi o vrsti te o nainu uzgoja, a gotovo svi potrebni nutrijenti prisutni su barem u minimalnim koliinama. $rosjeno, voda ini 0)1 teine ploda, ugljiko!idrata ima oko ()1, masti i bjelanevina zajedno oko (1, a 'eluloza se nalazi u plodu u koliini od oko (1. sim osnovni! tvari, jabuka sadri i niz drugi! sastojaka neop!odni! za ljudski organizam: e#er -glukoza, 2ruktoza i sa!aroza/, netopiva vlakna -pektin/, organske kiseline -omjer e#era i kiselina odre*uje slatko#u/, sve esen'ijalne i neesen'ijalne aminokiseline -ali u vrlo malim koliinama/, aromatine tvari, boje -kloro2il, karoteonidi i anto'ijani/, vitamine i minerale -osobito ima dosta kalija/, pa ak i masno#e -sjemenke sadre )31 ulja/. +jedno jabuka sadri 4,4 g dijetalni! vlakana 5 vie od (.1 dnevne koliine vlakana koju preporuuju strunja'i za pre!ranu.

6 7%R 89: R , pojam se odnosi na one namirni'e koje sadre vitamine, minerale, proteine i vlakna u koliini od najmanje (.1 dnevni! potreba -R6%/. 6L8;%< 89: R , pojam se odnosi na one namirni'e koje sadre vitamine, minerale, proteine i vlakna u koliini od najmanje ).1 dnevni! potreba -R6%/. R6% , Recommended Dietary Allowances -preporuene dnevne koliine/.

Ljekovitost
Jabuka je meu najrasprostranjenijim vrstama voa; osvjeavajua, kiselo-slatkog okusa i svojstvene arome. Po nato je oko !" """ sorti. Jabuka se naje#e jede sirova, ali se i pee, ku!a, sui, prera*uje u sokove, marmelade, demove, elee, a poznat je i vrlo 'ijenjen jabuni o'at. Jabuni o'at proizvod je dobiven vrenjem jabuka ili prevrelog jabunog soka. $rimjenjuje se u tradi'ionalnoj medi'ini zbog znaajnog prisustva kalija, kljunog mineralnog sastojka neop!odnog za zdravlje organizma. :anost je kalija u tome to vee i ostale korisne mineralne sastojke: 2os2or, magnezij, kal'ij, sumpor, eljezo, 2luor, a u manjoj mjeri i druge minerale. =onzumira se u raznim kombina'ijama, naje#e s medom i vodom. "vjee jabuke preporuuje se jesti pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka. Jabuka sadri veliki postotak vode, u kojoj su otopljeni !ranjivi sastoj'i, te prolazi kroz eluda' u roku od (>, ). minuta pa se sve brzo resorbira. Jede li se jabuka s drugom !ranom, osobito masnom i bogatom bjelanevinama, zajedno s njima zadrat #e se u elu'u i nekoliko sati. Jabuka je redovita sastavni'a dijeta za mravljenje, i to iz vie razloga. 9a!valjuju#i sadraju pektina -netopivog vlakna koje bubri u doti'aju s vodom/, jabuka uspijeva stvoriti dodatni osje#aj puno#e i sitosti. sim toga, jabuka sadri i monosa!arid 2ruktozu, e#er koji moe izazvati zadovoljenje elje za slatkim, a da ne dolazi do veliki! promjena u kon'entra'iji glukoze u krvi. 8z tog razloga, posljedino se ne pove#ava izluivanje !ormona inzulina koji moe potaknuti uskladitavanje e#era i stvaranje masti iz e#era. <ovija istraivanja pokazuju da taninska kiselina sadrana u jabu'i znaajno utjee na metabolizam masti i onemogu#uje nji!ovo taloenje u jetri. Jabukom se unosi mnogo vode -to je poeljno u reduk'ijskim dijetama/, vitamina i minerala, vlakana, koja pomau regula'iji stoli'e i daju osje#aj sitosti, a pojaava se i luenje mokra#e. Jabuka olakava probavu, a sadri i mnotvo korisni! tvari koje potiu rad imunolokog sustava, onemogu#uje taloenje masti u jetri i titi od kar'inoma. d bio2lavonoida jabuka sadri najvie anto'ijana, koji su kon'entrirani u kori i daju jabu'i 'rvenu boju. 8z tog je razloga preporuljivo jesti jabuku s korom, a ne zbog sadraja vitamina ? jer je on ravnomjerno raspore*en po 'ijelom plodu. %nto'ijani imaju protuupalno djelovanje; djeluju zatitno na jetru i sr'e te oteavaju nastanak kar'inoma, a djeluju i stimulativno na imunoloki sustav. 7io2lavonoidi pojaavaju djelovanje ? vitamina, a ta je poeljna kombina'ija ba u jabu'i, koju svakako treba ukljuiti u svakodnevnu pre!ranu.

#upovanje i $uvanje
Jabuke su ovalnog oblika, a boja kore moe biti 'rvena, zelena, uta ili kombina'ija ti! boja, to ovisi o sorti. @esnato, sono usplo*e moe biti bijele ili u#kaste boje. =od kupnje plodovi jabuka trebaju biti vrsti i glatki na dodir, sjajne, neote#ene i vrste kore. $remda i! moemo na#i tijekom 'ijele godine, najbolje su u razdoblju od listopada do travnja. Jabuka pripada me*u vo#e koje se najdulje moe odrati svjee. +koliko imate podrum, moete i! uvati u drvenim sandu'ima, s time da im trebate osigurati manje svjetla, stabilnu

temperaturu, prozranost i dovoljnu koliinu vlage. " vremena na vrijeme potrebno je jabuke prebrati kako bi se uklonile one koje su s vremenom poele truliti. + !ladnjaku i! moete uvati u odjeljku za povr#e nekoliko tjedana. :ano i! je uvati u papirnatoj ili plastinoj ambalai jer jabuke osloba*aju plin eten koji pospjeuje zrenje ostalog povr#a ili vo#a koje uvate u !ladnjaku. +koliko jabuke drite na osvijetljenom mjestu, prije dozrijevaju, a ako se nalaze na su!om mjestu bez dovoljno vlage, plodovi #e izgubiti vlastitu vodu i smeurat #e se.

Priprema jela s jabukama

Jabuka olak%ava probavu, sadri korisne tvari koje poti$u rad imunolo%kog sustava, onemoguuje taloenje masti u jetri i %titi od kar&inoma. + doma#instvu se jabuke, osim sirovi!, esto upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijae, tople torte, krustade i palainke. =ao jednostavna djeja poslasti'a jabuke se esto pripremaju narezane na ploke, obuene u teku#e tijesto, prene i posipane 'imetom i e#erom. $oznate su pod imenom jabuke u tijestu ili 5 po doma#i 5 jabuke Au la2rokuA. Jednako tako konzumiraju se svjee pokapane limunovim sokom kao sastavni dio vo#ni! salata ili ku!ane u e#ernom sirupu kao kompot. Jabuke se mogu narezati na tanke ploke i suiti na zraku ili u pe#ni'i na B.C? te postati ukusni vo#ni ips. ne su tako*er osvjeavaju#i sastojak povrtni! ili mesni! salata koje su povezane majonezom ili nekim drugim salatnim preljevom. <aribana sirova jabuka moe se dodati pirjanom kupusu koji se posluuje kao prilog mesnim jelima. d ku!ani! jabuka priprema se pire koji se moe posluiti uz razna peenja. sim znani! peeni! jabuka sa e#erom, jabuke se mogu pe#i i koristiti kao dodatak za poboljavanje arome mesu i umaku od peenja.