Metodologija znanstvenoga rada

1. Nabrojite i ukratko objasnite sve vrste znanstvenih radova. Izvorni znanstveni lanak originalan doprinos problematici bilo da je rije o novoj temi bilo novome pogledu na problematiku, novoj metodologiji, eksperimentu ili tehnikome izumu treba biti objavljen u primarnim znanstvenim publikacijama ili onima koje imaju taj status, to je kodificirano posebnim Pravilnikom o mjerilima vrjednovanja asopisa i publikacija s meunarodno priznatom recenzijom te s njima po vrsnoi izjednaenih asopisa i publikacija lanak prolazi kroz proces recenziranja u kojemu se provjerava i ocjenjuje njegova sadrajna i formalna izvrsnost

Prethodno priopenje ili znanstvena biljeka kratka biljeka, prva obavijest o poetku istraivanja sadrava bitne informacije, ali ne i cjelokupnu argumentaciju Pregledni lanak dulji znanstveni tekst (izmeu ! i "# kartica$ uvid u problematiku, rasprava o prethodnim istraivanjima ili prijedlog novog pristupa ili rjeenja problema osobito je koristan u novim podrujima istraivanja te u nastavnoj djelatnosti jer donosi jednostavan, kritiki i saet prikaz grae vrlo je pogodan za diplomski i magistarski rad

Svaki od tri navedena tipa teksta, ako je bio prezentiran na znanstveno e skupu te objavljen u zborniku radova sa skupa, o!e biti kategoriziran u posebnu skupinu izlaganja sa znanstvenoga skupa. "onogra#ija opsena rasprava o uem predmetu ili problemu u obliku krae knjige ili duljega lanka koja temeljito dokumentira dosadanja istraivanja te daje iscrpnu analizu odabrane teme dominantna je vrsta znanstvenoga teksta u #% stoljeu &'(') * zbornik znanstvenih radova est je oblik u klasinim magistarskim tezama i doktorskim disertacijama u humanistici Projekt ili studija poseban je anr znanstvenoga, najee kolektivnoga rada koji naruitelj (vlada, ministarstvo, investitori$ povjerava specijaliziranim institucijama da se obavi pod znanstvenim nadzorom voditeljica i voditelja istraivanja 1

)astoji se od+ prijedloga projekta, rada na projektu i izvjea , koje pripada u strune radove prijedlog projekta sadrava podatke o vrsti istraivanja (fundamentalno, primijenjeno, razvojno$, o glavnome i ostalim istraivaima, o stupnju spoznaja na istraivakome podruju, o dinamici rada, ciljevima, oekivanome doprinosu, moguim korisnicima i sl% rezultati projekta objavljuju se u zbornicima radova ako je rije o ,neusmjerenimfundamentalnim istraivanjima ili nalaze primjenu u praksi ako je rije o ,usmjerenim- fundamentalnim istraivanjima, primijenjenim ili razvojnim istraivanjima

* $nanstveno u radu pripadaju odre%eni obli&i i aspekti rada na en&iklopedija a, leksikoni a, rjeni&i a, ud!beni&i a i bibliogra#ija a. 'redniki rad leksikogra#skih izdanja pripada znanstveno u radu ako polazi od nove ideje. Pojedine en&iklopedijske biljeke prave su ale znanstvene studije (npr. natukni&a znanost o knji!evnosti u )rvatskoj en&iklopediji leksikogra#skoga zavoda *"iroslav +rle!a,-, a kratka #or a natukni&a katkad dovodi do inijaturnoga preglednog rada ili ini onogra#ija. .ez prethodnoga znanstvenog rada ne a ni kvalitetnoga ud!benika, a suvre eni razvoj virtualnih tehnologija zahtijeva i od knji!niarka i knji!niara znanstvena istra!ivanja.

/. Nabrojite i ukratko objasnite sve vrste strunih radova. Struni lanak ne sadrava nove spoznaje, nego na pregledan i informativan nain saima postojea znanja o temi, problemu ili podruju radi irenja ve poznatih spoznaja ili njihove primjene u praksi objavljuje se u strunim asopisima 0e&enzija odgovorna kritika ocjena znanstvenoga, strunoga ili akademskoga rada te njegova doprinosa znanstvenomu podruju, odnosno struci pie se kao iljenje o vrijednosti rukopisa za objavljivanje termin i praksu peer revie. uveo je /enr0 1ldenburg, osnivaki urednik najstarijega redovitog znanstvenog asopisa Philosophical 2ransactions of the 3o0al )ociet0, koji uz krai prekid izlazi u 4ondonu od 556% Pro&edura1 urednik asopisa ili institucija alju rukopis na ocjenu strunjakinjama i strunjacima iz podruja% 1ni, najee anonimno, itaju i ocjenjuju djelo% 1cjenjivai moraju biti istoga ili viega akademskog zvanja od autorica i autora koje ocjenjuju% 3ecenzija sadrava kategorizaciju rada kao bitan element u vrijednosnoj procjeni, ima vrstu strukturu, a katkad i formalni model po kojemu se pie% 7 uvodu se daju osnovni podatci o radu (naslov, opseg,podruje$, u kratkome opisu navode se dijelovi (poglavlja$ rada, u kritikoj ocjeni prosuuju se pojedini aspekti djela, a u zakljuku se donosi sud te se djelo preporuuje za daljnju proceduru (tisak, status udbenika$, vraa se na doradu ili, u krajnjim sluajevima, odbija% otvoreni peer revie. * u tome su modusu imena ocjenjivaa poznata, ali takav oblik anra nije openito prihvaen 2

Prikaz u irem je smislu opis i o&jena in#or a&ija i stanja na pojedinome znanstvenom podruju ili u struci u uem smislu to je analitiki i kritiki osvrt na djelo (engl% book revie.$ najee u odreenoj vrsti asopis za razliku od recenzije, koja se pie o neobjavljenome rukopisu, prikaz knjige pie se o objavljeno e tekstu u prvome se sluaju nedostatci mogu ukloniti, u drugome je sud konaan% 3ecenzije piu osobe istoga ili viega znanstvenog zvanja, a prikaze knjiga svatko tko je djelo proitao osnovno je pravilo+ vano je ocijeniti djelo (sadraj, argumentaciju, dokumentaciju, stil$, a ne izlagati svoje teorije o problematici kojom se prikazano djelo bavi Izvjee (engl% 3eport$ u ire s islu1 lanci ili dijelovi lanaka u kojima se raspravlja o rezultatima znanstvenoga rada u u!e s islu1 institucionalni anr ocjene magistarskih i doktorskih radova radi stjecanja akademskih stupnjeva te opis djelatnosti znanstvenica i znanstvenika radi napredovanja u akademskim zvanjima * npr% 8zvjee povjerenstva o temi doktorskoga rada ili 8zvjee povjerenstva o izboru u zvanje docenta ili docentice u naju!e s islu1 izvjee je poseban struni rad u kojemu se opisuje tijek rada na istraivanju ili projektu za naruitelja ili financijera istraivanja, odnosno projekta takva izvjea piu se po strogim pravilima u kojima se opisuje tijek istraivanja i njegove faze, procjenjuju rezultati te iznose dokazi o uspjenosti ili problemima u istraivanju +njiga, ud!benik, karti&a po definiciji 7(9):1;a jest ukorieni tekst znanstvenoga, strunoga, u jetnikoga ili drugoga tipa koji je opsego vei od 23 karti&a ( <!! znakova s razmacima$ moe biti pisana pisaim strojem (klasini rukopis$, tiskana u =utenbergovoj tehnici ili u novoj tehnologiji > u elektronikome obliku (engl% e;book$ te eljni je oblik strune knjige ud!benik (engl. te4tbook, nje . 5ehrbu&h-. 7dbenik je didaktiko;metodoloki rad u kojemu se na sustavan i funkcionalan nain izlae nastavno gradivo iz predmeta ili struke propisano nastavnim planom i programom odgojno;obrazovnih institucija

6. Nabrojite i objasnite sve vrste akade skih radova. 7sej (engl. essa8, nje . 7ssa8 najjednostavniji je oblik akade ske proze ? ; 6 kartica teksta razliiti oblici kratkoga lanka ili argumentacijske proze subjektivnost mogu biti knjievni, politiki, novinski (kolumne$, akademski 3

@ichel de @ontaigne, knjizi 9ssais ( 6<!$ opisujui svoje tekstove kao ,pokuajeprenoenja misli u pisani oblik 1snovni se tekst, kao i u svih akademskih radova, sastoji od tri dijela+ A uvod A tijelo teksta (razrada teme$ A zakljuak argumentacijski esej (6 paragrafa$ akademski esej moe,ali ne mora imati dokumentacijsku aparaturu

0e#erat (engl. paper, nje . 0e#erat opseg najee od 6 do ! kartica studentice i studenti obrauju temu iz nastavnoga programa (npr% Benski likovi u romanu @iroslava Crlee ,Povratak Dilipa 4atinovicza-$ mora imati uvod, razradu teme, zakljuak i literaturu :ilj je referata pokazati razumijevanje problematike te nauiti svojim rijeima uz pomo strune terminologije izloiti temu Se inarski rad (engl. ter paper9paper, nje . Se inararbeit vii oblik akade skoga rada opseg+ oko 6 kartica studentice i studenti samostalno obrauju temu po vlastitu izboru ili na sugestiju nastavnice ili nastavnika% proirivanje znanja iz nastavnoga predmeta, upoznavanje s metodologijom znanstvenoga rada 8 svladavanje tehnologije znanstvenoga pisma u strukturiranju teksta i sluenju literaturom po kvaliteti je srodan strunomu radu ili strunomu prikazu :iplo ski rad u klasino e studiju (engl. diplo a essa8, nje . :iplo arbeit struni je rad koji studentice i studenti pod vodstvom mentorice ili mentora prijavljuju, izrauju i nakon svih poloenih ispita brane pred povjerenstvom kao uvjet za stje&anje diplo e i pripadnoga akademskog i strunog naziva u bolonjskome modelu klasini je diplomski rad preimenovan i preinaen u zavrni rad (diploma bakalaureata$ zavrni rad u bolonjskome sustavu treba prije svega pokazati ovladavanje propisanim znanjima iz struke za koju se obrazuje oblik, opseg i nain obrane zavrnoga rada u bolonjskome sustavu nisu propisani+ definiraju se u okviru fakulteta ili odsjeka zavrni rad sadrava sve uobiajene dijelove akademskoga rada+ naslovnicu sa anrovskom odrednicom ,zavrni rad-, praznu stranicu (ocjena i potpisi ocjenjivaa$, sadraj, osnovni tekst rada (uvod E razrada teme po poglavljima E zakljuak$, popis literature, popis priloga (slikovnih, grafikih, zvunih i sl%$, saetak i kljune rijei izrauje se u etiri primjerka+ jedan za studenticu ili studenta te tri za lanove povjerenstva

"agistarski rad ili

agistarska teza (engl. ".;.9".S. thesis, nje . "a gisterarbeit-

@agistarski rad u klasinome studiju ; vii oblik ak% rada ; znanstveni naziv magisticeFmagistra znanosti ; naglasak na originalnome znanstvenome doprinosu 1P)9=+ izmeu <! i ?! kartica

@agistarski rad u bolonjskome studiju ; preinaeni diplomski rad ; struni naziv magisticeFmagistra struke ; treba pokazati strunu kompetenciju 1P)9=+ odreuje fakultet

:oktorska diserta&ija (engl. dissertation, do&toral thesis, nje . :oktorarbeit samostalan je znanstveni rad kojim se postie naziv doktorice, odnosno doktora znanosti najvii oblik akademske proze kojim se stjee kvalifikacija za znanstveni rad u podruju iz kojega se dodjeljuje doktorat znanosti doktorska disertacija pie se po bolonjskome modelu u sklopu trogodinjega poslijediplomskog studija oblik i opseg disertacije u bolonjskome sustavu nisu strogo propisani te se odreuju u sklopu pojedinih studija originalni su i tema i metodologija i rezultati disertacija je nov doprinos znanstvenoj spoznaji na odreenome podruju i vrijedna je objavljivanja pis u.

2. <bjasnite poj ove kair=s, st>sis i t=poi u akade sko kair=s

st>sis

kao opi pojam, kairGs oznauje najpovoljnije vrijeme za obavljanje radnje kako bi se postigao najbolji uinak u uem smislu, kao retoriki pojam, kair=s znai najpovoljnije vrijeme i prostor za uspjeno uoavanje i rjeavanje problema neizostavna tehnika u pisanju akademskih radova, od trenutka izbora teme ili preuzimanja domae zadae do pronalaenja 8 rasporeivanja argumenata, razvijanja teme i predaje rada svaki od koraka u akademskome pismu, ako elite biti uspjeni u studiju, mora biti kairotian> napravljen u pravi as i na pravome mjestu prvotno se odnosila na pravni i zakonodavni diskurs. 1cem teorije smatra se )er agora iz ?e na (?% st% pr% Cr%$% /ermagora je formulirao etiri pitanja kojima se odreuje predmet u sudskoj raspravi+ % He li navodni in bio poinjenI ?% He li to bio zloinI J% He li navodni zloin praen olakotnim okolnostimaI "% He li dotini sud mjerodavan u navodnome zloinuI N;@;A;NB7 > pitanja o injenicama+ Postoji li toI He li se to dogodiloI He li to istinaI Coje je podrijetlo togaI Kto je uzrok tomuI 5

 t=poi

:7CINIDIB; > pitanja to je to+ Cojoj veoj klasi pripadaI Coje su dijeloviI Cako su dijelovi povezaniI +E;5I?7?; > pitanja o svojstvima+ Cakvi su djelo, stvar ili pojavaI Kto je ispravno, a to neispravnoI He li to dobra ili loa stvarI :B75<E;NB7> pitanja o djelovanju ili proceduralna pitanja+ Kto treba uinitiI Coje su radnje poeljne, a koje neI Coje su mogue, a koje neI osobito je plodna pri formulaciji heuristinoga pitanja i izbora teme

?er in topos (gr. jesto, lat. lo&us &o unis F ope mjesto$ nije jednoznaan pojam retoriki i knji!evni poja knji!evni poja * opa tema ili motiv, knjievna konvencija ili formula (npr% biblijska zemlja Canaan kojom teku med i mlijeko, idealni krajolik locus amoenus i sl% retoriki poja * sredinja tehnika klasine retorike, rabi se u kanonu invencije (pronalaenje argumenata, definicija teme i teze$ te u kanonu dispozicije i procesu pisanja (rasporeivanje argumenata, razvijanje teme i dokazivanje teze$ Pretea je toposa memorijska tehnika drevnih putujuih pjevaa rapsoda% 7 recitacijama epskoga i lirskoga pjesnitva rapsodi su se sluili asocijativnim pamenjem poznatih dijelova stihova ili slika kako bi u bilo kojoj prigodi mogli napraviti prijelaze u sadraju ili metru%

'38)212941L' 29138H' 21P1)' teoriju toposa razvio je u dva spisa+ 0etori&i i ?opi&i esencijalne definicije toposa i topike u 2opici nema (u 3etorici ima$ 8mplicitna su znaenja+ toposi su misaona ,mjesta- (strategije, obrasci, opa mjesta i teme u raspravi$, a topike su sustavi toposa 'ristotel razlikuje dva tipa toposa+ ope (koinoM tGpoi$ i posebne (Ndioi tGpoi ili eNdO$ <pi toposi1 odnose se na svaki diskurs (,pravo, fizika, politika i mnoge druge znanosti-, to su univerzalne metode, strategije i obrasci logikoga miljenja koji se primjenjuju u svakome uvjerljivom diskursu Posebni toposi+ teme, opa mjesta, termini, obrasci i metode koji omoguuju i vode argumentaciju u pojedinim diskursima :e#ini&ija * 7 bilo kojoj retorikoj situaciji i u bilo kojemu podruju definirat ete kljune pojmove svoje teme, sluiti se kategorijom roda kao premisom u deduktivnome zakljuivanju (npr% )vi ljudi su smrtni, dakle )okrat je smrtan$ te nabrojiti dijelove svoga predmeta u svrhu opisa i razjanjavanja teme ili organizacije grae (npr% '%%% P%%% :%%% kao u gornjoj shemi$% 'sporedba temeljna strategija u argumentaciji i razjanjavanju usporedba * usporeujemo poznato s nepoznatim kako bismo stvari odredili po slinosti, razlici i stupnju * 7sporedbom po slinosti meu stvarima koje pripadaju razliitim razredima nastaje analogija (npr%u medicinskome diskursu srce usporeuje s pumpom$% 6

<dnos * uzrok i posljedica temeljni su topos svih jezinih praksa, od djejega pitanja ,zato- do zakljuka da je neka pojava uzrok drugoj ili neka pojava posljedica druge * osim uzroka i posljedice sluimo se u zakljuivanju blaim odnosom antecedensa (ono to prethodi$ i konsekvensa (ono to slijedi$ * ako izmeu antecedensa i konsekvensa utvrdimo odnos uzroka i posljedice, ar gument je snaniji <kolnosti * u topici okolnosti argumentacija se odvija u sklopu podtopika mogue i nemogue te prolih i buduih injenica% 'ko je jedna od slinih ili kontrarnih stvari mogua, mogua je i druga (ako je vrijeme promjenjivo, mogue je da dopodne sja sunce, a popodne pada kia$% Svjedoanstva * 2opike definicije, usporedbe, odnosa i okolnosti 'ristotel je nazivao ,umjenima- ili tehnikima jer pripadaju samomu retorikom umijeu, argumentacija i graa za argumentaciju tu se izvode iz sa oga pred eta o koje u se raspravlja * tu je rije o i anentnoj argu enta&iji i unutarnji ili interni dokazi a * za razliku od imanentne argumentacije strategije svjedoanstva pripadaju tzv% atehniki dokazi a * u topici svjedoanstva argumentacija svoju gra%u dobavlja izvana Dorbett i Donnors razra%uju est podtopika izvanjske topike svjedoenja1 % autoritet strunjaka ?% svjedoenja * oblik kojim se poziva na autoritet (reklame, popisi bestsellera%%%$ J% statistika "% maksime ili sentencije * pouke ili poznate izreke, ope istine 6% pravo * pravni dokumenti, statuti%%% 5% precedens * sudbena odluka iz prolosti na koju se moemo pozvati u slinim sluajevima (ne nuno u pravu$ $;+5B'G;+1 Qnanstveni se diskurs slui opim toposima u 'ristotelovu smislu, tj% univerzalnim strategijama logikoga miljenja u funkciji argumentacije% Qnanstvenice i znanstvenici koji dre do sebe nikada ne kre pravila formalnoga logikog miljenja i logike argumentacije%

H. ?er inoloki odredite i objasnite inven&iju. Inven&ija je u ijee pronala!enja ili otkrivanja ideja i argumenata dostupnih u odreenoj retorikoj situaciji (lat% 8nventio > od invenire, pronai, otkriti, gr% heRresis > od heurNskein, u istome znaenju pronai, otkritiS odatle uzvik /ORrOkaT > Pronaao samT 1tkrio samT$% * invencija je ovisna o vrsti rada koji piete, o tome je li tema zadana ili slobodna, o vaim osobnim sklonostima i praktinim potrebama na kolegiju ili studiju, o mentorici ili mentoru, o predmetu koji studirate, o prevladavajuoj znanstvenoj paradigmi * prije pisanja akademskoga rada morate proi sve ili barem neke heuristine korake (inventio, dispositio, elocutio, memoria, pronuntiatio ili actio) * da biste mogli poeti govoriti i pisati, morate prije svega znati o emu ete govoriti i pisati% * kada je rije o akade sko e pis u, morate odabrati temu ili obraditi zadanu temu, morate rijeiti kakav neodgodiv problem, bilo da je to problem o kojemu raspravljate na kolegiju bilo problem koji ste sami uoili u tijeku studija, morate postaviti (hipo$tezu te prikupiti dokaze kojima ete akademsku publiku, mentoricu ili mentora i povjerenstvo, uvjeriti u valjanost svoje teze i svojih ideja I. :e#inirajte te u u akade skoj prozi i navedite i objasnite seda izbor te e. pravila za dobar

' leksikogra#sko e s islu te a (gr. thma > stavak, tvrdnja$ jest1 % glavna misao rasprave ili govora ?% predmet rasprave ili umjetnike obradbe J% kolska zadaa itd% 7 'P tema je jasno razgranien i de#iniran pred et istra!ivanja% 2eme se u znanosti klasificiraju po znanstvenim podrujima, poljima i granama% 7 'P tema moe biti zadana, ponu%ena i slobodna% * Qadane ee na niim stupnjevima akademskoga obrazovanja * Ponuene i slobodne teme ee su na viim stupnjevima naobrazbe, u pisanju zavrnih i diplomskih radova, magistarskih teza i doktorskih disertacija ;ko je te a zadana, heuristini e pro&es biti jednostavan1 od ah ete postaviti istra!ivako pitanje i krenuti u pronala!enje izvora. ;ko te a nije zadana, valja je odabrati, bilo iz ponu%enih naslova bilo samostalno% Postoji vie pisanih i nepisanih pravila za dobar izbor teme% 8zdvojit u sedam opih pravila% 2o su+ % da tema odgovara vaim interesima, eljama i oekivanjima, bilo iz strunih bilo iz idejnih ili kojih drugih razloga ?% da poznajete znanstveno podruje, polje ili granu iz kojih ete pisati akademski rad J% da je tema nova ili malo obraivana te se moe sagledati na djelomice nov ili posve nov nain "% da je optimalna opsega, tj% ni preiroka ni preuskaS 6% da vam je dostupna literatura za obradbu teme 5% da ste osigurali vrijeme, prostor i materijalne uvjete potrebne za istraivanje i pisanje U% da poznajete strane jezike u onome opsegu koliko zahtijeva vaa tema 8

J. Navedite i objasnite prve heuristine korake u pisanju akade ske proze. % Nulta #aza inven&ije 8menovanje teme, bilo da je tema zadana bilo samostalno odabrana, nije dovoljno% &a bi se o temi moglo to rei, valja je poblie odrediti% ' da bi se to moglo uiniti, valja uoiti problem i postaviti glavno pitanje koje vodi znanstveno istraivanje% 8straivako pitanje nije bilo koje ni bilo kakvo pitanje% /. IS?0;KIE;G+< PI?;NB7 )tudentice i studenti esto misle da je u akademskome radu dovoljno prikupiti injenice o temi, prepriati sadraj ili opisati kakav predmet% 2o je korisno, ali nije dovoljno% Pravi akademski rad nikada nije nakupina podataka bez selekcije i interpretacije% &a bi se pak selekcija i interpretacija mogle napraviti, treba, kao i u svakome znanstvenom radu, uoiti problem i postaviti istraivako pitanje% ?ri vrste istra!ivakih pitanja1 * teorijska+ to moemo mislitiI * primijenjena ili praktina+ to moemo uinitiI * razvojna+ to moramo razumjeti da bismo mogli uinitiI 'hvatite +airosa za uperak1 Iskoristite pravi trenutak Pisanje akademske proze uvijek je vezano uz kairotine trenutke% 1ni nisu epohalni, kao u visokoj znanosti, ali vam mogu pomoi da uspjeno is punite svoje zadae na studiju% Cairotini su trenutci dio retorikih situacija u kojima se nalazite u studiju% 2e su situacije jedinstvene i neponovljive, pune razliitih izazova i problema% 'kademska proza koju piete na svim stupnjevima studija uvijek je vezana uz odreeno vrijeme, odreeni prostor i odreenu publiku (semestar, kolegij, nastavnicu ili nastavnika, kolegice i kolege sa studijske grupe$% 3azmotrite sve okolnosti u kojima trebate pisati svoj rad, interese, argumente, suprotna miljenja, i stupite u retoriku akciju% +ada dobijete zadau napisati se inarski rad za sljedei tjedan, ne odga%ajte posao za zadnji dan, nego ga napravite na vrije e (npr. prije izleta na 'ku ili "arjan- (LLLLLLLLLLLL- hahahhahhahah * ' nultoj #azi inven&ije kair=s znai uoiti pravi proble i postaviti pravo istra!ivako pitanje u danoj retorikoj situa&iji &a biste uoili problem, esto je dovoljno iskoristiti sretan trenutak u tehnici kairGs% &a biste postavili istraivako pitanje i formulirali problem, valja ukljuiti dvije druge tehnike retorike invencije+ tehniku st>sis (postavljanje pitanja$ i tehniku t=poi (pronalaenje i poznavanje izvora$% P0<I$E7:I?7 <5'B' PI?;NB; * P82'(H' ('='V'(H' > Postoji li toI (2koI CadaI =djeI QatoI$ * P82'(H' &9D8(8:8H9 > Kto je toI * P82'(H' CL'482929 > Cakvo je toI * P82'(H' &H941L'(H' > Kto s timI )ipoteza i teza * hipoteza > preliminarni, pretpostavljeni odgovor na nae istraivako pitanje * teza > kada semo se odluili koja je hipoteza za nas najuvjerljivija )<:<@0;" * plan ukupnoga projekta, a izrauje se nakon izbora teme * zapisani svi vani koraci koje je potrebno napraviti kako bi se projekt uspjeno ostvario (WWskica radaWW$

6.

"%

H.

I.

J.

1M kljunih koraka hodogra a1 A informacije o temi+ pronalaenje osnovne literature, razgovori sa strunjacima A definicija teme A izrada radnoga nacrtaS kod doktorske disertacije izrada i predaja sinopsisa A pronalaenje izvora A itanje i biljeenje A izrada nacrta teksta, rasporeivanje ideja i argumenata A provoenje istraivanja A pisanje prve verzije A pisanje konane verzije A zavrno ureivanje i tehnika obradba teksta N. ?ehnika toposa i akade sko pis o * etiri kruga toposa i etiri topike1 O opi retoriki toposi definicija, usporedba, uzrok;posljedica, vee;manje, prole;budue injenice i sl% O opi toposi znanstvene ra&ionalnosti strategije i tehnike, metode i vrijednosti znanstvenoga diskursa kao posebnoga tipa miljenja i izraavanja O posebni toposi pojedinih znanstvenih podruja, polja i grana kljuni termini i diskurzivne matrice u znanosti za koju se obrazujete, posebne metode i postupci karakteristini za pojedino podruje, polje ili granu O vanjski ili eksterni toposi izvori F gra%a i literatura iz kojih crpite posebne topike iz struke te prikupljate dokaze za svoju tezu i tvrdnje #% Potra!ite in#or a&ije o te i * Prvo to ete uiniti nakon izbora teme jest prikupljanje in#or a&ija o te i * konzultiranje osnovne literature u klasinim publikacijama, pretraivanje osnovne literature i natuknica na mrei te u razgovoru (dogovoru$ s nastavnicom ili nastavnikom, mentoricom ili mentorom 1M. Proizvedite novu oluju pitanja % :7CINIDIB; ?7"7 * izbor najuvjerljivijega odgovora na postavljeno istraivako pitanje najuvjerljivija hipoteza je budua teza ?eza je jasno i pre&izno de#inirana te a. 2ek kada prouite osnovnu literaturu i formulirate teznu reenicu s glavnom idejom, vi ste poblie odredili, tj% definirali temu% ?ezna reeni&a misao je vodilja cijeloga projekta, od istraivanja literature do pisanja prve verzije teksta i dovretka rada% ?% 0;:NI N;D0? @lavni su dijelovi radnoga na&rta1 A naslov A prethodni sadraj A hipotetini uvod (postavljanje problema, formulacija teze i osnovna argumentacija$ A preliminarni zakljuak A radna bibliografija 10

J% SIN<PSIS * )inopsis je slubeni plan teme doktorske disertacije% Podnosi se fakultetskomu vijeu poslijediplomskoga studija ili drugim nadlenim institucijama radi odobravanja teme% 12. <SI@'0;B?7 P<?P<0N' P'.5I+' * Hedna od strategija uspjenoga svladavanja akademskoga pisma u nultoj fazi invencije jest osiguravanje potporne publike * osim konzultacija s mentoricom ili mentorom te drugim strunjacima korisno je okruiti se kolegicama i kolegama koji se nalaze u istoj retorikoj situaciji, koji i sami piu slian akademski rad, pa su zainteresirani za tijek istraivanja i pisanja% 6% Pohod na izvore Izvori se ogu prikupiti na ove naine1 A posudbom knjiga u knjinici A uporabom knjininih fondova A kupnjom knjiga A pretraivanjem na mrei A traenjem dokumenata od autora A uporabom privatne knjinice ili zbirke N. Navedite i objasnite klasi#ika&iju izvora u drutvenoPhu anistiki znanosti a.

7 drutveno;humanistikim znanostima izvori se esto dijele na pri arne izvore (primarna literatura, izvori u uem smislu, graa$ i sekundarne izvore (sekundarna literatura, izvori u irem smislu, lanci i knjige o primarnoj literaturi ili grai$% Pri arni izvori donose injeni&e i in#or a&ije koje se tiu neposredno pred eta istra!ivanja% Conzultiraju se da bi se prikupili podatci potrebni kao dokazi u argumentaciji% Primarni izvori mogu biti razliiti, ovisno o znanstvenome podruju, polju ili grani iz kojih potjee istraivani predmet% (a podrujima kao to su knjievnost i umjetnost primarni su izvori originalna umjetnika djela koja su stvorili pisci, slikari, glazbenici, filmski umjetnici% 2o su romani, pjesme, drame, dnevnici, slike, glazbeni zapisi, filmovi% Sekundarni su izvori u toj klasifikaciji knjige i lan&i koji analiziraju pri arne izvore, ud!beni&i, onogra#ije, rjeni&i, en&iklopedije, leksikoni. * =ranica izmeu primarnih i sekundarnih izvora esto je fluidna% 2ako rasprava Pavla Pavliia Knjievna genologija moe biti primarni i sekundarni izvor, ovisno o temi koju obraujete% 'ko prouavate znanstveni opus Pavla Pavliia, ta e knjiga biti primarni izvor ili primarna literatura jer je to autorovo izvorno znanstveno djelo% 'ko se pak bavite teorijskom temom kriminalistikoga romana u hrvatskoj prozi #U!;ih, Pavliieva Knjievna genologija bit e u toj klasifikaciji sekundarni izvor ili sekundarna literatura% 3. Navedite i objasnite tipove itanja u akade sko pis u.

Getiri su osnovna tipa itanja1 1. pregledavanje > prvi susret s tekstom * to je gledanje prije bilo kakva ozbiljnijega itanja% Pregledavaju se naslov i podnaslov,sadraj, saetak i kazala, tekstovi na koricama i sl% ; odluuje se hoe li se nastaviti itanje 11

2. in#or ativno ili brzo itanje > ope razumijevanje teksta * bliski susret s tekstom u kojemu otkrivate relevantne informacije i stvarate opu sliku teksta &L8H9 1)(1L(9 )23'29=8H9 8(D13@83'(H'+ P075IB7?;NB7 (engl. skimming$ i S+7NI0;NB7 (engl. scanning$ P075IB7?;NB7 * strategija za stjecanje opega uvida u tekst * npr% ako je izvor knjiga, itamo uvod i zakljuak kako bi dobili opi dojam o knjizi S+7NI0;NB7 * tehnika za traenje kljunih rijei i ideja * osobito uinkovito u izvorima gdje ima kazalo imena i pojmova ili na mrei gdje postoji uputnica Trai nismo usredotoeni na tekst i ono to nam je od prije poznato, ve traimo odreene rijei, uoavamo koso, podebljano%%% 3. kritiko itanje > analiza i interpretacija teksta * kreativni oblik itanja, sada vie nije rije o pronalaenju informacija o temi, nego o promiljanju i kreativnoj procjeni argumentacije * postavljanje pitanja poput+ 8ma li predrasudaI Cako bih ocijenila tekstI 8td% 4. dubinsko itanje > usredotoenje na pojedine dijelove teksta * posebna panja se pridodaje odreenim dijelovima teksta * intenzivno kritiko itanje 1M. Navedite i objasnite etiri osnovne tehnike bilje!enja u akade sko pis u.

Getiri su osnovne tehnike bilje!enja1 karti&e i bilje!ni&e, pod&rtavanje, #otokopiranje i *skidanje, s re!e te virtualne biljeke. 1. +;0?ID7 I .I5B7KNID7 * karti&e zamiljene prema modelu knjininih kartica koje se mogu preslagivati i slagati kao u knjininim katalozima * bilje!ni&e > voenje biljeki, tijeka eksperimenta, proitanoga i slino u jednu biljenicu (WWdokumentacijaWW$ /. P<:D0?;E;NB7 * tehnika biljeenja u P38@'3(1H 48293'2738 (pjesme, romani i sl%$ ; ne podcrtavaju se posuene i raritetne knjige (9co$ 6. C<?<+<PI0;NB7 I *S+I:;NB7, S "07K7 * preporuka za citiranje > uvijek je bolje kopirati nego prepisivati, a i ako imamo kopiju, citati se mogu vie puta provjeriti to je iznimno vano za tonost citata i etiku citiranja 2. EI0?';5N7 .I5B7Q+7 * virtualne se biljeke vode u obliku datoteka i mogu se oblikovati po modelu klasinih kartica (npr% itamo knjigu u naslonjau i nakon svakog itanja na raunalu zapiemo biljeke$ 11. <bjasnite kako izbjei opasnost od plagiranja. Getiri su zlatna pravila koja sprjeavaju plagiranje i plagijat1 1. Ne prepisujte dulje &itate, nego ih fotokopirajte ili presnimite s mree ?% 0abite razliite boje i znakove kako biste vidljivo oznaili grani&e izmeu vlastitih i tuih rijei i tako uklonili opasnost da u bilo kojoj fazi istraivanja i pisanja svoje rijei 12

pomijeate s tuima% J% Nikada ne para#razirajte preblizu izvoru da vam se tue rijei ne bi potkrale meu vlastite i tako vas dovele na rub plagiranja ili u plagijat% Qa razliku od citata, koji se biljee de visu, parafraze se rade posjeanju% 2. 'vijek navedite upotrijebljeni izvor * (apast nenavoenja izvora osobito je velika pri preuzimanju citata s mree% @rea je premreena mnotvom esto promjenjivih tekstova, ali to ne znai da se tekstovi smiju ,skidati- bez navoenja izvora% 1/. <bjasnite znanstvenu etiku. :a bi kultura uope ogla opstati, ora potovati grani&e. 7 znanstvenome su tekstu to granice izmeu originala i plagijata, izmeu vlastitoga i tuega teksta% 'kademski se rad danas moe plagirati lake nego ikada prije% &oktorsku disertaciju moete kupiti od kakva znalca ili prepisati s malo poznata portala% )emiotiari, pa i autor 8mena rue, otkrili su da je cijela kultura pletivo tekstova% 'li to ne znai da tekstovi nemaju granica% * :eset zapovijedi doktorske diserta&ije (5<5L16. ?er inoloki odredite i objasnite dispozi&iju. * :ispozi&ija (lat. dispositio, gr. t>Rksis- jest drugi kanon klasine retorike * raspored i organizacija argumenata u uvjerljiv govor (diskurs$ > bilo usmeni bilo pisani * nakon odabira teme slijede / koraka1 napraviti izbor argumenata i uinkovito ih rasporediti u koherentnu strukturu :ISP<$IDIB; ' 'K7" S"IS5'1 uenje o dijelovima govora :ISP<$IDIB; ' QI07" S"IS5'1 to je uenje o strukturi i kompoziciji govora * 'ntiki sofisti nisu odvajali invenciju idispoziciju% 'ristotel ih je odvajao% * :ispozi&ija je neposredno povezana s inven&ijo , pa se ne moe promatrati u linearnome slijedu, jer se rasporeivanje esto dogaa istodobno s pronalaenjem ideja i argumenata%

13

12. Navedite i objasnite strukturu i dijelove akade ske proze.

1H. <bjasnite jezinu nor ativnost akade skoga diskursa. * jezina nor ativnost > pridravanje gramatikih i pravopisnih norma standardnoga jezika * znanstveni je diskurs najblii jezinomu standardu i normi * normativnost je snana retorika strategija kojom se ovjerovljuje autoritet i objektivnost znanstvenoga diskursa * jezini je standard osloboen utjecaja konkretnih govornih situacija, maksimalno je objektivan i neutralan, pa je stoga prikladan kao okvir za objavljivanje objektivne istine 1I. Navedite i detaljno objasnite strategije govornoga subjekta. ' akade sko e diskursu susreu se tri strategije govornoga subjekta1 % iskazi bez govornoga subjekta (tree lice jednine i autorsko ,se-$ ; 8skazi bez govornoga subjekta temeljni su retoriki topos za iskazivanje priznatih istina i objektivnoga znanja ; maksimalan retoriki razmak izmeu govornika i publike ; objektivnost se moe izraziti i treim licem mnoine ?% govorni subjekt u prvo e li&u no!ine (autorsko ,mi-$ i ; dominantna strategija autorskoga glasa ; 'utorsko ,mi- retoriki je topos konsenzualne istine (,ne mislim tako samo ja nego i 14

drugi-$ ; osim autorskoga ,mi- kao izraza skromnosti postoji i stvarno autorsko ,mi-, osobito u empirijskim znanostima, gdje je rad esto kolektivan J% govorni subjekt u prvo e li&u jednine (autorsko ,ja-$ ; prvi put pojavila u &escartesovoj maksimi ,@islim, dakle jesam- ( Cogito, ergo sum$ ; )truno ,ja- stilsko je sredstvo samodramatizacije autorskoga glasa kojim se postie subjektivizacija iskaza ; stilski postupak isticanja autorstva i autorskoga doprinosa ; )truno H' normalan je oblik u suvremenome akademskom diskursu, pa se moe preporuiti kada je rije o osobno e stajalitu, etodi ili rezultatu ; Hedino su legitimno mjesto autobiogra#skoga B; paratekstovi > predgovor, posveta, zahvala i biografija% 7 akademskim radovima nema privatnoga (intimnoga$ H' 1J. <bjasnite &itiranje kao nain uporabe literature. Qto su &itatiS :itati (od lat% cito > navodim$ doslovno su preuzeti dijelovi (inteksti$ tuega teksta u sklopu vlastitoga% +ada se &itiraS :itira se kada tue rijei podupiru vae stajalite, kada mu se suprotstavljaju, kada imaju autora i kada su nove% $ato se &itiraS :itira se radi priznavanja drugih, zatite od plagijata, snage argumentacije i irine informacija% <dlike i ane znanstvenih &itata ovise o pet osnovnih naela1 O re#erentnost :itati su dobri kada se odnose neposredno na temu, a loi kada se navode kao ukras, bez neposredne veze s temom O tonost :itati su dobri kada su preuzeti tono u onome obliku u kojemu su u izvornome tekstu, a loi kada su preneseni povrno i netono O obilje!enost :itati u akademskome tekstu moraju biti obiljeeni navodnicima ili na koji drugi nain, tipom pisma, odvojenim odlomcima i sl% )amo su ispravno obiljeeni citati > dobri citati% O #unk&ionalnost &obri su citati oni koji su funkcionalni u argumentaciji vaih ideja, a loi oni koji ne pridonose dokaznomu postupku vae teze% Po semantikoj funkciji citati mogu biti+ A ilustrativni &itati > potkrjepljuju vlastite misli, pa slue kao argumenti za vlastite ideje A pole iki &itati > predmet su neslaganja i suprotstavljanja, a vlastite ideje slue kao protuargumenti A dijaloki &itati > osvjetljuju vlastite ideje u susretu s tuim tekstovima, pa se razvija rasprava argumentima i protuargumentima O inkorporiranost vrsnoa citiranja ovisi o ugraenosti citata u tijelo teksta * citati se ugrauju u vlastiti tekst semantiki i formalno

15

1N. <bjasnite para#raziranje kao nain uporabe literature. Qto su para#razeS Parafraze (od gr% paraphr !ein > prepriati$ takav su oblik susreta s tuim tekstovima u kojemu tue ideje i argumenti nisu preneseni od rijei do rijei (citati$, nego prepriani vlastitim rijeima% +ada se para#raziraS 'kademski se rad uvijek pie vlastitim rijeima, a tue su rijei samo dokazni materijal u argumentaciji vlastitih ideja% 7 humanistikim znanostima ee se citira, a u drutvenim se i prirodnim znanostima esto parafrazira i saima% Para#razira se naelno sa o u dva sluaja1 A kada argumentacija nije neposredno vezana uz izvor, pa nisu potrebne izvorne formulacije ni vrsti dokazi A kada tue ideje moete bolje formulirati nego to je to u izvorniku +ako se para#raziraS <snovna su pravila ispravnoga para#raziranja1 A 2ue se rijei potpuno zamjenjuju vlastitima A 2ono se prenosi smisao tue ideje A Parafraze se ne obiljeuju navodnicima kao citati jer ne prenose doslovno tue rijei, ali se opskrbljuju bibliografskim podatcima u citatnicama, ovisno o tome koji ste citatni stil odabrali, 1Xfordski ili /arvardski <snovni su kora&i u tehni&i para#raziranja1 A Proitajte s razumijevanjem tekst koji elite parafrazirati A 1dloite tekst na stranu ili ga prekrijte A Prepriajte vlastitim rijeima bitno za svoju argumentaciju A Ponovno proitajte parafrazirani tekst i usporedite ga s vlastitim tekstom A Paljivo provjerite jesu li u parafrazi sve bitne rijei i sintagme vae ?ri grijeha para#raziranja1 A kraa tuega teksta A simulacija parafraziranja A kraa ideja i metoda 13. <bjasnite sa!i anje kao nain uporabe literature. Qto je sa!i anjeS )aimanje je takav oblik susreta s tuim tekstom u kojemu se ukratko saima ideja ili argument bez navoenja originalnih formulacija i bez prepriavanja% * 7 nizu triju susreta s tuim tekstovima > citiranje, parafraziranje, saimanje > to je najslabiji dokaz% * funkcionalno kao dodatna informacija koja itatelja upuuje u iri kontekst istraivanja +ako se sa!i aI )aimanje se ne obiljeuje navodnicima, jer u njemu nema tuih rijei% (a saimanje se meutim obvezno upuuje u citatnicama, jer je rije o osvrtu na tue ideje i metode% 16

* 7puuje se u fusnotama ili tekstnotama, ovisno o odabranome citatnom stilu, kraticom usp. Dusnote se ugrauju na kraju reenice iza toke (prvi primjer$, a tekstnote na kraju reenice ispred toke (drugi primjer$%
7 sklopu problematike interpretacije 7arevi je sustavno obradio nastanak, razvoj i glavne ideje Qagrebake knjievnoznanstvene kole% 6 D+ 6 7sp% "!me#u tropa i prie$ %asprave i ogledi o hrvatskoj knjievnosti i knjievnoj !nanosti (Qagreb+ /rvatska sveuilina naklada, ?!!?$, J> J"% 2+ :itat bla bla bla (usp% 7arevi, ?!!?+ J> J"$%

/M. <dredite i detaljno objasnite najva!nije odredni&e dvaju &itatnih stilova.

<TC<0:S+I DI?;?NI S?I5 fusnote ili podtekstne citatnice ; idealan prostor za dodatna razjanjenja i podatke, koji su u humanistici potrebni kako bi se tema razvila bez optereivanja osnovnoga teksta ; uz broj biljeke u podnoju teksta ispisuju se bibliografski podatci bibliografija

);0E;0:S+I DI?;?NI S?I5 2ekstnote

(Drange, #<U+ ?" $ ; 'ko je isti autor objavio dva ili vie naslova u

istoj godini, jedinice se obiljeuju malim slovima abecede priljubljeno uz godinu

(Pavlii, ?! !a+ "J$ (Pavlii, ?! !b+ "J$

literatura

poredak jedinica u bibliografiji+ autor > naslov poredak jedinica u literaturi+ autor > godina;naslov ei u humanistikim znanostima Prednosti1 A laka preglednost literature A istoa osnovnoga teksta A ogunost uvo%enja dodatnih podataka (objasnidbene i proirbene napomene$ A skraivanje teksta zbog smanjenoga fonta pisma, kraenja podataka 8 uporabe kratica+ ibid%, i dr%, usp% i sl% A raunalni programi koji automatski upisuju fusnote Nedostat&i1 III (ema ihI Parem ih &12 ne navodi% ei u prirodnim i drutvenim znanostima Prednosti1 O +ratkoa > dsamo bitni podatci A Ne a ogunosti za rasprivanje u podatcima i informacijama A "ogu se ko binirati s #usnota a

Nedostat&i1 * nepreglednost i nepraktinost tekstnota

17

/1. <bjasnite i opri jerite knjigu kao &itatni izvor.

18

//. <bjasnite i opri jerite lanak u asopisu kao &itatni izvor.

19

/6. <bjasnite i opri jerite ne#or alne elektronike izvore. (eformalni elektroniki izvori esto nemaju uobiajene bibliografske podatke, pa citatnice treba opremiti sa to vie dodatnih ili opisnih informacija+ autor, naslov, 734, datum pristupa% Cao i pri navoenju drugih elektronikih izvora, 734 nije dovoljan, pa su dodatne ili opisne informacije ono to bibliografski podatak ini relevantnim i nakon to se 734 promijeni ili nestane% 1bvezno je navesti datum pristupa stranici kako bi se uputilo na autentini izvor% 1. "re!ne (Ueb- strani&e

/. Glan&i i ko entari na Ueblogu Weblog (krai naziv blog$ jest periodina publikacija na mrei (.ebu$ koja sadrava zapise, lanke i komentare (postove$ na mrei u obrnutome vremenskom slijedu > najnoviji lanci nalaze se na vrhu stranice% Plog moe biti u obliku asopisa, tematski ili osobni% Postovi na .eblogu, blogolanci (b;lanci$ i blogokomentari (b;komentari$ dio su promjenjive blogosfere i mogu se citirati kao i svi drugielektroniki izvori% 20

6. 7lektroniki adresari ( ailing lists$ (avode se ime autora, naziv elektronikoga adresara i datum slanja elektronike pote po adresaru% 'ko je pota spremljena na mrei, navode se 734 i datum pristupa stranici% 2akva se graa naelno navodi samo u citatnicama% 7 tekstnotama podatci se katkad ugrauju u matini tekst kako bi se rasteretile zagrade i ravnomjerno rasporedile informacije% Cada se meu podatcima pojave razliiti datumi, datum pristupa stranici moe se radi jasnoe uvesti rijeima posjeeno, pristup i sl%

/2. Navedite i objasnite tehnike pregledavanja rada. Pregledavanje ili revizija (od lat% revidere > ponovno vidjeti$ jest provjeravanje sadraja vlastitoga teksta nakon dovretka pisanja% 7 odreenome asu, kada vjerujete da ste glavnu ideju jasno definirali i potkrijepili s dovoljno relevantnih dokaza, da ste grau izloili u prikladnoj kompoziciji, da ste pisali u akademskome jezino;stilskom standardu i dosljedno citirali u odabranome citatnom stilu, da ste u zakljuku saeli svoje rezultate 8 uputili na mogunosti daljnjih istraivanja, trebat e vlastiti tekst dubinski kritiki proitati% <snovne su tehnike pregledavanja1 1dloite tekst nastranu da se ,ohladi- i vratite mu se nakon stanovitoga vremena% 2ako ete ga moi promatrati s potrebnoga odmaka% Proitajte vlastiti tekst oima &rugoga, kao da ga niste sami napisali% Pisali ste polazei od dijelova prema cjelini% Pregledavajte obratno > polazei od cjeline prema dijelovima% Postavljajte pitanja u tehnici stYsis omjeravajui vlastiti tekst o standarde akademskoga pisma+ etodinost, sustavnost, koheziju (povrinsko spajanje dijelova u cjelinu$ i koheren&iju (dubinski smisao teksta$, snagu argumentacije, uvjerljivost dokaza i sl% &ajte svoj tekst na itanje kolegicama i kolegama koji se nalaze u slinoj retorikoj situaciji poput vas% Paljivo sasluajte njihove primjedbe i prihvatite sve to poboljava va tekst% 'ko postoje dodatna pitanja i dvojbe, obratite se mentorici ili mentoru% Promijenite i dopunite sve to treba% Zitajte u vrstoj kopiji, a ne na treperavu ekranu% 2ako ete se moi bolje usredotoiti%

21

/H. ?er inoloki odredite i objasnite lekturu i korekturu. 7 klasinome smislu lektura (od lat% legere > itati, lector > ita$ jest itanje i ispravljanje jezinoPstilske razine rukopisa prije predaje u tisak% +orektura (lat% correctio > popravak ili popravljanje, ispravak ili ispravljanje, corrector > popravlja, osoba koja se bavi korekturom$ jest ispravljanje teksta na otisku tipogra#skoga sloga prije objavljivanja% 4ektura je jezino;stilska priprema rukopisa za tisak, a korektura je ispravljanje preostalih pogrjeaka na otiscima i priprema za objavljivanje% Pudui da vi ne objavljujete klasian akademski lanak ni knjigu, nego predajete akademski rad na ocjenu mentorici ili mentoru i povjerenstvu, lektura i korektura obavljaju se prije predaje teksta na ocjenu% 7 procesu lekture i korekture provjeravate ukupnu formu teksta > od jezika i stila do mehanike teksta 8 tipografskih pogrjeaka% Prvi je korak u lektoriranju i korigiranju ukljuivanje raunalnoga progra a za tra!enje pogrjeaka i provjeru pravopisa. (ali to nikako nije dovoljno$ * 4ekturu i korekturu u manjim akademskim radovima najee radite sami% (ajbolje je to uiniti nakon primjedaba koje ste dobili od kolegica i kolega, mentorice ili mentora%

22