Biomimikrija 7 pametnih tehnologija inspiriranih prirodom

Inspiriranje prirodom za rjeavanje ljudskih problema ideja je biomimikrije ili biomimetike. Tijekom vremena, evolucija je dovela do nevjerojatnog razvoja, od mainerije fotosinteze u biljkama do ljudskog oka. Koristei prirodne zakonitosti, znanstvenici su razvili tehnologije koje pokuavaju oponaati neke od ivotnih jedinstvenih inovacija ivota. Glatka koa morskog psa orski psi, ne!ujni predatori iz dubine, mogu biti korisni ameri!koj mornarici. Koa morskog psa sadri glatke ljuskice nalik zubima, a izra"ene su od tvrdog materijala pod nazivom dentin. #tudije su pokazale kako ljuskice stvaraju male vrtloge koji smanjuju otpor vode. Koa morskog psa tako"er spre!ava naseljavanje priljepaka i ostalih koljkastih organizma, pojavu poznatu po nazivu bio$obrataj %prema procjenama znanstvenika ljepljiva bia kotaju mornaricu najmanje &' milijuna dolara svake godine(. )juskice se stalno pomi!u, to ograni!ava povrinu na koju bi se morski autostoper elio udomaiti. Istraiva!i u *jema!koj razvili su umjetnu kou morskog psa napravljenu od elasti!nog silikona koji prema testovima smanjuje bio$obrataj za +, posto. -meri!ka mornarica je financirala rad za razvoj sli!nog premaza odbijajueg za organizme. Crvi koji se hvataju za tkivo *ova tehnika za pri!vrivanje presadnica koe koja se koristi za lije!enje rana ili opeklina, inspirirana je parazitskim crvima. .rv bodljikave glave Pomphorhynchus laevis probija utrobu svojih domaina s otrom kraljenicom, a zatim napuhuje svoju kaktusoliku glavu unutar tkiva kako bi se priljubio. Isto tako, ljepljiva presadnica koe sastoji se od sitnih iglica !iji dijelovi nabubre u dodiru s vodom, drei presadnicu na mjestu. aterijal je tri puta ja!i nego kirurki avovi, kau znanstvenici. Izum Velcro-a, i ak trake /elcro je sveprisutan ovih dana, moe se pronai na svemu, od astronautskog odijela do dje!jih cipela. )jepljivi materijal zapravo je inspiriran na!inom na koji se biljka prilijepi na

psa. 0odine 1231., vicarski inenjer 0eorge de estral pogledao je sitne !i!ke pod mikroskopom i primijetio da sadre stotine malih kuka koji bi se mogli uhvatiti na kosu ili odjeu. *a temelju promatranja, razvio je materijal i nazvao ga /elcro, od francuske rije!i 4velours4, to zna!i barun, i 4crochet4, to zna!i kuka. !jaj leptirovih krila 5nanstvenici koji razvijaju zaslone u boji crpe inspiraciju iz neo!ekivanog izvora6 leptirovih krila. 7ualcommova 8 # tehnologija stvorila je prvi full$color, video$friendl9 prototip e$ !ita!a na temelju sjaja leptirovih krila na svjetlosti. 5aslon, poznat kao irasol, radi refleksiju svjetla, umjesto emitiranja svjetlosti iza zaslona kao to rade ).: monitori. Tekst na novom tipu zaslona moe se !itati na jakom suncu i dulji je vijek trajanja baterije. "edne #u#e *amibijska pustinjska buba ima pametan na!in za preivljavanje u svojem sasuenom stanitu. #kuplja vodu kondenzirajui kapljice magle na grebenu svojih le"a. Istraiva!i s assachusetts Institute of Technolog9 razvili su neravan materijal napravljen od stakla i plastike koji oponaa le"a bube. Taj materijal se moe koristiti za prikupljanje vode i drugih tekuina ili izgradnju rashladnih ure"aja, rekli su znanstvenici. -meri!ki vojni dunosnici smatraju kako bi materijal mogao biti koristan za !ienje izlijevanja otrovnih tvari. $acaklinov stisak acaklin moe hodati uz zidove i stropove jer im stopala sadre guste dla!ice, tanje od ljudske kose, koje zavravaju u !upercima od sitnih vlakana nazvanih spatule. ; fazi razvoja je novo ljepilo koje oponaa kako macaklin prilijepi stopala i osloba"a ih od povrine. Izra"eno od milijun plasti!nih vlakana, ljepilo moe podrati gotovo pola kilograma teine i materijal postaje jo ja!i uz uporabu. ogue primjene su u penja!koj opremi i medicinskim aparatima. !naga paukove svile <ak i bez stripova o #pider$ anu, paukova svila je poznata kao jedan od najja!ih prirodnih materijala $ pet puta je ja!a od !elika po teini. #vila je i rastezljiva i lagana. ora biti ljepljiva na nekim mjestima kako bi uhvatila plijen i neljepljiva na drugim, tako da pauk moe prelaziti preko nje. 5nanstvenici su stvorili medicinski proizvod koji oponaa tu pojavu6 fleksibilna traka koja se moe lako odstraniti s rane bez oteenja podnog tkiva. )jepljivi materijal mogao bi biti koristan za pri!vrivanje cijevi ili senzora na osjetljivu kou dojen!adi i starijih osoba. Tradicionalna medicinska traka je izra"ena primjenom ljepljive tvari na tanki pratei materijal. :a bi napravili traku nadahnutom svilom, znanstvenici su prvo nanijeli silicijski sloj na pratei materijal, a zatim su koristili laser za graviranje reetkastog uzorka na silicij. =eetka !ini neke dijelove materijala ljepljivim i ostale dijelove neljepljivim, ba kao i paukova mrea. /idimo kako je vanost biomimikrije u tome da je priroda rijeila veliki broj problema s kojima se moderno drutvo susree u dananje vrijeme. *akon milijarda godina evolucije i istraivanja, priroda je dola do vrhunskih rjeenja koje pronalazimo svuda oko nas. >lora i fauna su pronale funkcionalna i odriva rjeenja. <ovjeku jedino preostaje da u!i od mudrije prirode.

Izvor6 )ive #cience

; ranim jutarnjim satima prolog ljeta, u laboratoriju na ?arvardu, jedan je insekt napravio svoj prvi let. /eli!ine pola spajalice, teine manje od jedne desetine grama, mali je insekt odsko!io nekoliko puta, vinuo se lagano u zrak te se brzo zaletio kroz zrak. @Aio sam jako uzbu"en, nisam mogao spavatiB, prisjetio se .hirarattananon, jedan od glavnih autora !lanka objavljenog u znanstvenom !asopisu Science. :emonstracija prvog kontroliranog leta robota veli!ine insekta predstavlja vrhunac desetljetnog rada kojeg su vodili znanstvenici s >akulteta inenjerstva i primijenjene znanosti na ?arvardu te znanstvenici s Instituta C9ss za bioloki inenjering na ?arvardu. @*a tome sam radio zadnjih 1D godinaB, rekao je =obert E. Cood, profesor na >akultetu za inenjerstvo i primijenjene znanosti na ?arvardu te glavni znanstvenik na projektu =oboAee kojeg je potpomogao *acionalni fond za znanstvena istraivanja. #vojom milimetarskom anatomskom gra"om, dvama minijaturnim i tankim krilcima koja se preklope !ak 1D' puta u sekundi ovaj maleni robot predstavlja potpunu inovaciju na podru!ju mikromanufakture. @#vako smo rjeenje morali rjeavati posebnoB, objasnio je Coods. @Kad bi napravili jedan dio koji bi radio, kod sljedeeg bi se pojavilo pet novih problemaB. ali robot pomi!e krila uz pomo piezoelektri!nog aktuatora, kerami!ke plo!ice koja se iri i kontrahira kad na nju djeluje elektri!no polje, a osjetljivi kontrolni sustav alje naredbe za rotacijske pokrete u krilima. ale promjene u zra!noj struji mogu imati veliki utjecaj na dinamiku leta pa je zadaa kontrolnog sustava da reagira to prije kako bi robot ostao stabilan. ;mjesto teke ru!ne izrade, Coodsov tim radi dio po dio to mu omoguuje upotrebu !vrih materijala u novim kombinacijama poboljavajui time preciznost svakog ure"aja. @#ad smo u stanju vrlo brzo proizvesti pouzdane prototipove koji nam omoguuju da ih testiramo neto agresivnijeB, izjavio je jedan od znanstvenika Kevin F. a i dodao da je tim znanstvenika ve ispitao D' prototipova u posljednjih est mjeseci. Grimjena projekta =oboAee mogla bi uklju!ivati promatranje okolia, operacije traenja i spaavanja, opraivanje biljaka, proizvodnju raznih tehnologija i komponenata. *a primjer, =oboAee bi mogao omoguiti proizvodnju novih kompleksnih medicinskih ure"aja. ;red za razvoj tehnologija na ?arvardu ve je u procesu pregovora za komercijalizaciju nekih od spomenutih tehnologija. @=jeavati stvarne probleme uz pomo biologije ono je na to cilja institut C9ssB, rekao je :on Ingber, direktor C9ss$a. @Hvaj je izum predivan primjer rada znanstvenika i inenjera iz raznih podru!ja ujedinjenih kako bi napravili istraivanje nadahnuto prirodom koje moe dovesti do velikih tehni!kih inovacijaB.

*o tu nije kraj projektu. @#ad kad imamo ovaj jedinstveni robot, moramo jo napraviti na desetke istraivanja uklju!ujui agresivnije kontrolne naredbe i slijetanjeB, rekao je Coods. Audui da su prototipovi jo uvijek kablom vezani za izvor energije i ra!unalo, sljedei je korak integracija radova na mozgu p!ele i izvoru energije, a sve kako bi robot postao potpuno samostalan i kretao se bei!no. @G!ele u prirodi izvode neke od naj!udesnijih akrobacija koristei samo svoje male mozgoveB, rekao je koautor !lanka #aI9er A.>uller. @*jihove sposobnosti nadilaze ono to mi moemo !initi s naim robotom, tako da je na cilj bolje upoznati njihovu gra"u i funkcioniranje te ta saznanja primijeniti na na radB. @Hvaj projekt snaan je izvor motivacije za znanstvenike i inenjere na raznim sveu!ilitima kako bi radili manje baterije i u!inkovitije kontrolne sustave te izra"ivali lake materijaleB, izjavio je Coods. @/jerojatno ne o!ekujete da biolozi i inenjeri rade zajedno. Imaju li oni uope ita zajedni!koJ Ga, i inenjeri i biolozi vole rjeavati jako teke probleme.B @Kelim stvoriti neto to svijet dosad nije vidioB dodao je a. @/eliko je uzbu"enje pomicati granice onog to mislimo da moemo u!initi, granice ljudske genijalnostiB. Izvor6 ?arvard ;niversit9

orski konjic se moe pronai i u Eadranskom moru. *eobi!nost ovog morskog stvorenja je ta da je mujak onaj koji nosi i ra"a mlade. Kenka morskog konjica poloi oko D'' jaja kod mujaka u otvor na trbuhu, a on ih !uva dok se mladunci ne izlegu. Kad nai"e neka opasnost mladunci se brzo vraaju u mujakov otvor na trbuhu gdje su sigurni. *akon perioda njihovog razvoja iz mujakove torbe se ra"aju ivi mladunci koji naputaju mjesto ro"enja ve dobro razvijeni. =ep morskog konjica moe se stisnuti na oko pola svoje veli!ine prije nego to do"e do trajnih oteenja, otkrili su inenjeri #veu!ilita u Kaliforniji. =ep je izuzetno fleksibilan zbog svoje strukture, sastavljene od ko!atih oklopnih plo!a koje klize jedna uz drugu. Istraiva!i se nadaju kako e koristei sli!nu strukturu stvoriti fleksibilnu robotsku ruku opremljenu miiima izra"enih od polimera i koja se moe koristiti u medicinskim ure"ajima, podvodnim istraivanjima te otkrivanju bombi i detonaciji bez pomoi ljudskog faktora. Inenjeri #veu!ilita u Kaliforniji, predvo"eni profesorima znanosti o materijalima Eoannom cKittrick i arcom e9ersom, objavili su nalaze u !asopisu Acta Biomaterialia. 4Grou!avanje prirodnih materijala moe dovesti do stvaranja novih i jedinstvenih materijala i konstrukcija inspiriranih prirodom koje su ja!e, tvr"e, lake i fleksibilnije4, rekla je cKittrick, profesorica na Eacobs #chool of 8ngineering, #veu!ilita u Kaliforniji. cKittrick i e9ers traili su bioinspiraciju pregledavajui oklop mnogih drugih ivotinja, uklju!ujui i pasance, aligatore i ljuske raznih riba. Hvaj put, posebno su traili ivotinju koja je dovoljno fleksibilna za razvoj dizajna robotske ruke. 4=ep morskom konjicu predstavlja spas jer omoguuje ivotinji da se usidri na koralje ili alge

i tako sakrije od predatoraB, rekao je ichael Gorter, student doktorskog studija na Eacobs #chool of 8ngineering. 4-li nitko nije promatrao rep i kosti morskog konjica kao oklop.4 /eina grabeljivaca morskog konjica, uklju!ujui morske kornja!e, rakove i ptice, hvataju ivotinje tako da ih drobe. Inenjeri su eljeli vidjeti ponaaju li se plo!e u repu kao oklop. Istraiva!i su uzeli segmente repova morskih konjica te ih komprimirali iz razli!itih kutova. Htkrili su da se rep mogao stisnuti za gotovo &' posto svoje izvorne irine prije nego to je dolo do trajnog oteenja. To je zato to je vezivno tkivo izme"u kotanih plo!a repa i stranjih miia nosilo veinu tereta premjetanja. <ak i kad je rep bio stisnut za !ak +' posto, kraljenica morskog konjica je zatiena od trajnog oteenja. Istraiva!ka skupina znanstvenice cKittrick i znanstvenika e9ersa koristi jedinstvenu tehniku koja primjenjuje niz kemikalija na materijale kako bi ih oslobodile proteinskih ili mineralnih komponenti. To im omoguuje bolje prou!avanje strukture i svojstava materijala. *akon tretiranja kemikalijama ko!atih plo!a u repu morskog konjica, otkrili su da je postotak minerala u plo!ama bio relativno nizak, 3' posto, u usporedbi sa +& posto u kravljoj kosti. Glo!ice su tako"er sadrale D, posto organskih spojeva, uglavnom proteina, i LL posto vode. Tvrdoa plo!e je varirala. 0rebeni su bili najtei, vjerojatno za zatitu u slu!aju udaraca, bili su oko 3' posto tei od poroznih utora. =ep morskog konjica obi!no se sastoji od L+ !etvrtastih dijelova, a svaki se sastoji od !etiri kutne plo!e u obliku slova @)B koji se progresivno smanjivao uzdu repa. Glo!e su slobodno klizile i okretale se. Klizni zglobovi su omoguavali koatim plo!ama klizanje jedne prema drugoj. Hkretni zglobovi su sli!ni kuglastom zglobu, s tri stupnja slobode vrtnje. Glo!e su spojene s kraljecima pomou debelih slojeva kolagenskog vezivnog tkiva. 5globovi izme"u plo!ica i kraljeaka su iznimno fleksibilni s gotovo est stupnjeva slobode. 4#ve se u biologiji svodi na strukture4, kazao je Gorter. #ljedei korak je koritenje L: ispisa za stvaranje umjetnih ko!atih plo!a, koje bi onda trebale biti opremljene polimerima za djelovanje poput miia. Krajnji cilj je izgraditi robotsku ruku koja e biti jedinstveni hibrid izme"u tvrdih i mekih robotskih ure"aja. >leksibilna, ali robusna robotska hvataljka moe se koristiti za medicinske ure"aje, podvodna istraivanja te za otkrivanje bombi i detonacije bez pomoi ljudskog faktora. 5atiena, fleksibilna ruka bila bi u stanju dohvatiti razne objekte razli!itih oblika i veli!ina. Izvor6 Eacobs #chool of 8ngineering *ovo istraivanje brzog i preciznog leta ptica kroz guste ume moglo bi dovesti do napretka u robotici i tehnologiji autopilota. Istraivanje je predstavljeno na godinjoj konferenciji :rutva za eksperimentalnu biologiju u 0lasgoIu po!etkom srpnja D'11. 5nanstvenici s ?arvardskog sveu!ilita trenirali su golubove da lete kroz umjetnu umu s malom kamerom pri!vrenom na glavi, davajui im tako pti!ju perspektivu. @Gri!vrivanjem kamere za glavu ptice, kao i snimanje ptice s obje strane dok leti, moemo rekonstruirati to!no to ptica vidi i kako se kreeB, rekao je dr.sc. ?uai$Ti )in, voditelj istraivanja koji ima posebno razumijevanje dinamike leta, budui da je i sam pilot aviona na daljinsko upravljanje.

etode koje golubovi upotrebljavaju za navigaciju kroz zahtjevnu okolinu mogu se upotrijebiti za razvoj tehnologije autopilota. Audui da golubovi imaju panoramski vid i iroko vidno polje vrlo su pogodni za ovaj zadatak jer im takav vid omoguava primjeivanje prepreka s obje strane. /id mogu stabilizirati i brzo mijenjati poglede pomou male i brze kretnje glave koja se naziva sakada glave. Istraiva!i su tako"er pokazali da ptice posjeduju i druge vjetine koje bi mogle biti vane za strojeve koji koriste autopilot, primjerice sposobnost odabira najkrae rute. 4To je vrlo u!inkovit na!in za prolazak kroz umu jer odabirom najkraeg puta ptica potroi manje energije i bre dolazi do svojeg odredita.4 rekao je )in. 45animljivo je i da golubovi iz ume izlaze kreui se u istom smjeru kojim su i uli, bez obzira na stranputice u umi.4 Gri upotrebi robota ili bespilotnih letjelica neprocjenjivo bi bilo samo moi osigurati koordinate odredita bez detaljnih podataka o moguim zaprekama koje bi se mogle nai na putu. 4Kada bismo mogli razviti tehnologiju, koja se temelji na istim metodama koje ptice koriste, mogli bismo prepustiti kretanje robotu bez unoenja daljnjih podataka.4 zaklju!io je ?uai$Ti )in. Izvor6 #ociet9 for 8Mperimental Aiolog9 5nanstvenici s Tehnolokog instituta u 0eorgiji razvili su, koristei bihevioralne obrasce zavaravanja koje primjenjuju ptice i vjeverice, robote koji raspolau sa sposobnou zavaravanja, odnosno obmanjivanja jedni drugih. Istraivanje je financirao Hffice of *aval =esearch i provedeno je pod vodstvom profesora =onalda -rkina koji sugerira da bi koritenje ovih novih sposobnosti kod robota mogla u budunosti biti implementirana u vojne svrhe. Istraivanje je spomenuto u izdanju !asopisa IEEE Inteligent Systems. -rkin i njegova ekipa su iz rezultata prethodnih biolokih istraivanja nau!ili da vjeverice sakupljaju ireve te ih potom spremaju na specifi!ne lokacije. Kivotinja poslije obilazi svoja skrivena skrovita, rutinski se kreui izme"u istih i neprestano ih provjeravajui. ; slu!aju kada se pojavi druga vjeverica s namjerom da do"e do hrane spremljene u skrovitu, prva zbog prijetnje brzo mijenja obrazac ponaanja. Kelei zatititi svoje zalihe hrane, vjeverica po!inje obilaziti prazna skrovita, pokuavajui tako zavarati svoga protivnika. -rkin i Eaeeun #him, njegov student na doktorskom studiju, su implementirali istu strategiju u robotski model i izvrili demonstraciju. 5avaravanje je zaista uspjelo. =obot sa zadaom zavaravanja je svojim ponaanjem usmjeravao drugog robota BpredatoraB prema lanim lokacijama, !ime je zna!ajno produen period pronalaska pravih lokacija. @Grimjena ovakvih sposobnosti kod robota mogla bi se uspjeno koristiti u situacijama gdje je njihova zadaa !uvanja municije i naoruanja te drugih vojnih zaliha na bojnom polju.B govori -rkin, istaknuti profesor na 0eorgia Tech #chool of Interactive .omputing. @; slu!aju prisutnosti neprijateljskih faktora, robot bi izmijenio svoju strategiju patroliranja kako bi zavarao ljude ili druge robote s ciljem Bkupovanja vremenaB dok se ne pojavi poja!anje.B -rkin i njegov student Eustin :avis su tako"er izveli i simulaciju baziranu na obrascima zavaravanja koje primjenjuju ptice. ; Izraelu, -rapski drozdovi koji se na"u u opasnosti od napada se !esto udruuju s drugim pticama i po!inju, prvo kroz glasnu vokalizaciju, a kasnije, ako je potrebno letenjem i kruenjem, uznemiravati predatora. Hvaj potez stvara takvu zbrku da predator naposljetku odustaje od napada i odlazi.

-rkinov tim je u simulaciji istraivao doprinosi li taktika zavaravanja koju izvodi drozd boljim izgledima njegovog preivljavanja, ukoliko isti stvori privid svoje vee snage. Izvedena simulacija, bazirana na biolokim modelima nepotenja i Bna!elu hendikepaB, pokazuje da je obmana najbolja strategija kada nekolicina izvritelja obmane, djelujui zajedno, poveava brojnost skupine do minimalne veli!ine potrebne da se izazove frustriranost zbog koje predator na kraju odustaje od svog prvobitnog nauma, odnosno napada. -rkin tvrdi da je potencijalna nagrada koju donosi uspjena obmana, a to je odbijanje napada predatora, ponekad vea za izvritelje obmanjivanja od mogunosti da neki od njih budu uhvaeni. @; vojnim operacijama, robot koji se na"e u opasnosti moe, iako nema realne mogunosti da se sam zatiti, koritenjem odgovarajue tehnike zavaravanja, stvoriti prividnu sposobnost uspjenog pariranja svojim potencijalnim protivnicima.B kae -rkin. @#tvarni prikaz sposobnosti kojima robot raspolae zna!io bi rizik od njegovog zarobljavanja ili unitenja. 5avaravanje, ukoliko se koristi na pravi na!in i u pravo vrijeme, bi moglo eliminirati ili smanjiti tu prijetnju.B Hd Trojanskog konja do :ana :, obmanjivanje je uvijek imalo vrlo vanu ulogu u ratnim vremenima. 5apravo, ameri!ka vojska ima cijeli priru!nik posveen tehnikama obmane i njenoj primjeni na bojitu. *o -rkin je prvi koji priznaje da postoje ozbiljna moralna pitanja u kontekstu primjene robota sa sposobnou zavaravanja protiv ljudi. @; slu!aju curenja ideja i rezultata ovog istraivanja izvan vojne domene, pojavljuju se ozbiljne moralne dvojbe.B kae -rkin. @ i snano podupiremo daljnju raspravu po pitanju budueg nastavka i primjene istraivanja koja se provode s ciljem implementacije raznih tehnika zavaravanja u robote i druge inteligentne ure"aje.B Hvo nije prvi puta da -rkin radi u ovom podru!ju. *aime, u D'1'. godini, on i kolega -lan Cagner s 0eorgia Tech =esearch Institute istraivali su kako roboti mogu koristiti razne bihevioralne obrasce obmanjivanja u skrivanju od ljudi ili drugih inteligentnih ure"aja. Gonaajno$upravljana robotika %Aehaviour Aased =obotics$AA=( je kao koncept predstavljena sredinom 12N'$ih godina, ponajvie kroz rad =odne9ja Arooksa te za razliku od -I %-rtificial Inteligence( koncepta, pristupa inteligenciji na druga!iji na!in. AA= spaja podru!ja umjetne inteligencije, inenjeringa i kognitivne znanosti. Gonaajno$upravljani pristup je metodologija za dizajniranje autonomnih sustava i robota, odnosno vrsta arhitekture inteligentnih sustava. -rhitekture omoguavaju strukturu i nameu ograni!enja u na!inu kako se problemi robotske kontrole rjeavaju. Gonaajno$upravljana metodologija nalae generalnu, bioloki inspiriranu, uzlaznu Bbottom$ upB filozofiju, omoguavajui tako odre"enu slobodu interpretacije. *jezin je cilj razvoj metoda za kontroliranje umjetnih sustava i, koritenjem robotike, oblikovanje te bolje razumijevanje biolokih sustava. Izvor6 0eorgia Tech :ok pauci upotrebljavaju svoju svilenu nit kako bi sebi uhvatili ru!ak, istraiva!i u H#%Hptical #ociet9( istrauju kako je upotrijebiti kako bi napravili biorazgradivu tehnologiju. #vila koju koriste pauci kako bi pleli svoje mree je jedna od najja!ih prirodnih vlakana,

biorazgradiva te najvanije, obnovljivi je izvor prirodnog materijala. *aime, nova su istraivanja pokazala kako je prirodna svila dobra ekoloka alternativa za manipulaciju svijetlom, kao to se to sada !ini kroz staklo ili opti!ke kabele na!injene od plastike. ;porabom svile istraiva!i se nadaju doi do novih na!ina izrade tehnologija koje upotrebljavaju lom svijetla kao to laseri ili fotoni!ki !ipovi. :va tima fizi!ara provela su neovisna istraivanja potencijalne fotoni!ke uporabe ovog materijala. Tim istraiva!a na !elu s biomedicinskim inenjerom >iorenzom Hmenottom iz #veu!ilita Tuft iz Aostona istraio je mogunosti izrade proteinskih preparata koji bi mogli koristiti opti!ka svojstva pau!je svile kako bi napravili ugradbene senzore i druga biotehnoloka su!elja. :rugi tim na !elu s *olIennom ?ub9jem iz .*=# Instituta fizi!ara iz =ennesa, >rancuska, govori o svojstvu paukove svile da provodi svijetlo kroz fotonske !ipove, tj. tehnologiji za koju se nadaju da bi mogla biti izvorite biosenzorima baziranima na svili i medicinskim ure"ajima koji bi se upotrebljavali unutar naeg tijela. %grad#eni ure&aji zasnovani na svili Kako bi iskoristili opti!ka svojstva svile, Hmenettov tim razvija materijale bazirane na svili koji izgledaju kao da su plasti!ni, no zadravaju opti!ka svojstva paukove svile. Eedna od prednosti ovog materijala jest da je razgradiv i da ga ljudsko tijelo moe apsorbirati. Tako se primjerice moe upotrijebiti u izradi senzora koji e biti umetnut na mjesto napukle kosti kako bi se pratilo zarastanje kosti i zatim ga se naprosto pustilo da ga tijelo razgradi. Hmenettov tim istrauje irok raspon uporabe ovog materijala, od osnovnog do komercijalnog i ne samo u podru!ju ugradbene optike. Tako"er istrauje mogunosti uporabe svile za ugradnju tehnolokih komponenata u ivo tkivo. *jegov je tim nedavno osvojio nagradu I*#GI=8 %*adahnue( odobrenu od *acionalne zaklade za znanost. 'om svijetla sa pravom svilom ?ub9jev tim se, za razliku od Hmenettovog, usredoto!io isklju!ivo na opti!ka svojstva paukove svile kako bi pronali ekoloki na!in manipulacije svijetla unutar fotoni!kih !ipova. Kao vodi! svijetla svila djeluje sli!no kao !ee koritena staklena mikrovlakna koje prenose svijetlo u !ipu. 5a razliku od staklenih mikrovlakana koja se moraju zagrijati na odre"enu temperaturu i !iji je proces izrade skup, svilena pau!ja vlakna dolaze u obliku spremnim za uporabu i nisu potrebne skupe dodatne prerade. Integrirajui pau!ju svilu istraiva!i su otkrili kako svila djeluje ne samo irei svijetlo, ve ga moe i usmjeravati i vezati za odre"ene dijelove !ipa. ?ub9 se nada kako e njegov rad doprinijeti stvaranju biosenzora koji e detektirati prisustvo nekih molekula ili aktivnost nekog proteina. Grimjerice, kako bi svjetlosni valovi prolazili kroz uzorke krvi, molekule bi promijenile svojstva svjetlosnih valova koje bi lije!nici mogli mjeriti i opaati. Hba tima se nadaju kako e njihova otkria pomoi razvitku ekoloki prihvatljivije tehnologije i nadaju se danjim istraivanjima ovog nevjerojatnog prirodnog materijala. @/olim misliti kako smo bacili velik kamen u jezero nadajui se kako e se valovi nastavitiB, kae za kraj Hmenetto. Izvor6 Hptical #ociet9 of -merica