Sanja Vlaisavljevi

Prirunik za javne nastupe namijenjen drutveno-angaovanim enama u Bosni i Hercegovni

Strah od javnog nastupa?? Ne vie...

Sarajevo, 2009.

Prirunik za javne nastupe namijenjen drutveno-angaovanim enama u BiH Izdava: Friedrich-Ebert-Stiftung Za izdavaa: Helmut Kurth Lektura: ejla Hasanovi Korice: Yolanda Consolani tampa: Amosgraf d.o.o., Sarajevo Tira: 500 primjeraka Sva prava pridrana: Friedrich-Ebert-Stiftung

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 321.019.5:305-055.2](035) VLAISAVLJEVI, Sanja Prirunik za javne nastupe namijenjen drutveno-angaovanim enama u Bosni i Hercegovini / Sanja Vlaisavljevi. - Sarajevo : Friedrich Ebert Stiftung, 2009. - 123 str. : ilustr. ; 24 cm Bibliograja: str. 122-123 ISBN 978-9958-9036-2-5 COBISS.BH-ID 17687558

SADRAJ
1. OPA SLIKA: POGLED UNAZAD I POGLED SADA 1.1. Razvoj enske historije .................................................................6 1.2. Utjecaj tradicije i religije na poloaj drutveno-angaovanih ena u BiH .............................................17 1.3 ene u drutveno-politikom ambijentu BiH, proceduralna ili stvarna uloga? .....................................................19 1.4. Nenauene lekcije ...........................................................................22 1.5. ta su posljedice takvog ambijenta i takve situacije? .................24 2. ZASTUPLJENOST ENA IZ NEVLADINOG SEKTORA I POLITIKIH PARTIJA 2.1. Zakoni, politika i gender ...............................................................27 2.2. ene na politiko odluujuim pozicijama u BiH .....................31 2.3. Civilno drutvo/ zastupljenost ena u nevladinom sektoru .....33 3. ZAGOVARANJE 3.1. ta je javno zagovaranje? ...............................................................36 3.2. Zagovaranje i lobiranje ..................................................................45 3.3. Podizanje javne svijesti o pitanjima za koja zagovarate .............50 4. JAVNI NASTUPI I MEDIJI 4.1. Utjecaj javnih nastupa na politiki rejting nevladinih organizacija i politikih partija ...........................................................53 4.2. Javni nastupi i izbori.......................................................................55 4.3. Javni nastupi prilagoeni posebnim ciljnim grupama (kako nastupiti pred radnicima, intelektualcima, novinarima, domaicama ...) ............................55 4.4. Dress Code i javni nastupi .............................................................56 4.5. Medijski nastup za i protiv .....................................................57 4.6. Javni nastupi i razliiti tipovi medija (elektronski i tampani) .......................................................................61 4.7. Nastup u tampanim medijima (izjava za tampu, intervju, komentar u novinama) ..................................................67 4.8. Privatni ivot politiarki u medijima ...........................................69

5. SAVJETI ZA POBOLJANJE JAVNIH NASTUPA 5.1. Uvod .................................................................................................72 5.2. Kako istraivati i kako poboljati istraivanje? ...........................74 5.3. ta je brainstorming u politikim debatama? .............................86 5.4. Politike debate ...............................................................................87 5.5. Unakrsno ispitivanje -CX ..............................................................89 5.6. Da li uvijek treba odgovoriti na pitanje i kada je bolje izbjei odgovor?.......................................................99 5.7. Kako biti dobar sagovornik? .........................................................99 5.8. Aktivno sluanje............................................................................100 5.9. Osnovni elementi dobrog govora ...............................................101 5.10. Primjeri dobrog govora .............................................................108 5.11. Politiki i privatni stavovi ..........................................................117 5.12. Kako pridobiti civilno drutvo da aktivno uestvuje? ...........118 5.13. Kako mogu prevazii barijere i zadobiti povjerenje slualaca? ...................................................119 LITERATURA ................................................................................ 122

UVOD

Mislim da bi nauno obraivanje govornitva najbolje napredovalo onda, kada bi svako hvalio i cijenio ne one koji prvi put jedan predmet obrauju, nego one koji ga najbolje obrauju, i ne one koji se trude da govore o onome o emu nitko ranije nije govorio, nego one koji umiju govoriti tako kako nitko drugi ne bi umio. Sokrat

1. OPA SLIKA I STANJE U BIH

1.1. RAZVOJ ENSKE HISTORIJE
Izazov je govoriti o poloaju ene nastojei biti to manje enska, trudei se istai to vie enskoga i ostati neutralna prema svim pitanjima koja se odnose na enu. Ovaj rad me podsjea na uvod u filozofiju. Kako uvesti u filozofiju, a ne ve unaprijed, filozofirati. Da Ii je mogue udovoljiti ovim zahtjevima, a ne prijei granicu linoga? Ostaje mi jedini siguran put, analizirati provjerene rijei teoretiarki enskog pitanja. ensku historiju ine prie i dostignua svih ena. To je bogata, raznolika tema koja se koristi injenicom da ene ive u svim dijelovima svijeta i da su dio mnogobrojnih razliitih grupacija. Uzbudljivo je razmiljati o irini i mogunostima da otkrijemo znanje o prolosti. Istraujui to vlastitim oima, mi ne samo da saznajemo i ulazimo u prolost, nego stiemo mo i znanje o sadanjosti. To nam, takoer, pomae da razumijemo i gradimo nau budunost.1 Sjajna autorica sjajne knjige enske studije, Joy Magezis smatra da ene moraju stalno tragati za svojom historijom traei njene izvore. Svaki kutak zemlje ima i izvor, a izvori su prie za sebe. Nerijetko, ta historija je briljivo bila skrivana, a ako je ve spominjana onda je spominjana u odnosu na mukarce i njihove uspjehe. Magezis kae:2 Pogreno interpretiranje historije odvojilo nas je od spoznaja o naim dostignuima. Mi smo bili odvojeni od nae prolosti jednostavnom snagom muke historije koja je negirala da je enska historija ikad i postojala. Moni mukarci su kontrolirali znanje, oni su bili ti koji su odluivali ta je vano da bi moglo proi, a baziralo se na mukim vrijednostima. Kada takvi mukarci postave pravila i postanu sudije igre, ene se ne uzimaju u obzir.
1

Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 34. 2 Ibid, str. 37. 6

Ono to su enski pokreti inili godinama bilo je da ne pristaju na muka pravila. Moete zamisliti, koji je strah to unosilo u muku dominirajuu mo. Nije ni udo to su nas drali dalje od tih saznanja. Oni nisu eljeli ni da nam prue niti daju bilo kakve ideje o tome ta bi se desilo da su pravila postavljena poteno. Svakako da njihova mo poiva na slaganju karata protiv nas. Zato zbrajanje enskih iskustava ugroava i sama pravila igre. Ponovnim otkrivanjem nae historije, mi stiemo mo nad naim ivotima i pomaemo da se mijenjaju granice onoga to je vano. Stoga, neka pone pria! Rije-dvije o ljudskim pravima i dunostima u vezi sa dunostima Da je drutvo oblikovano na najmudriji nain, i da je njegovo ureenje zasnovano na prirodi ovjeka, svakom misleem biu se ini, na apstraktnom nivou, toliko oiglednim, da pokuaj izvoenja dokaza nalii drskosti; ali dokazi se moraju iznijeti, inae razum nikada nee istisnuti ono to je vrsto nametnuto obiajima; pa ipak, iznoenje obiajnog prava kao argumenta kojim se opravdava liavanje mukaraca (ili ene), njihovih prirodnih prava, jedan je od apsurdnih sofizama koji svakodnevno vrijeaju zdrav razum. M. Vulstonkraft3 Kljune funkcije ovjeka kao ivog bia su: ivot, zdravlje i integritet, integritet tijela, osjeaji, mata, miljenje, emocije, praktini razlozi, afilijacija/srodstvo, drugi prostori, igra i kontrola okoline. ivot u kojem nedostaje jedna od ovih sposobnosti, bez obzira ta jo ima, smanjiti e kvalitetan ljudski ivot. Meri Vulstonkraft kae:4 U emu se sastoji nadmo ovjeka nad divljim stvorenjem? Odgovor je jasan kao to je jasno da je polovina manja od cijelog: u Razumu. Koje dostignue uzdie jedno bie nad drugim? Krepost, spontano odgovaramo. S kojom svrhom su nam usaene strasti? Da bi, borei se s njima, ovjek mogao da dosegne stepen znanja uskraen divljacima, apue nam iskustvo. Prema tome, savrenstvo nae prirode i sposobnost za sreu moraju biti
3 4

Meri Vulstonkraft, Odbrana prava ene, Filip Vinji, Beograd, 1994. str 38. Ibid, str 37. 7

procijenjeni stepenom razuma, kreposti i znanja koji odlikuju jedinku, i upravljaju zakonima koji povezuju drutvo, a ako na ovjeanstvo gledamo kao na cjelinu, isto se tako ne moe porei da znanje i krepost prirodno istiu iz djelovanja razuma. Stoga, ovjek kao prethodno vieno bie niti u jednom trenutku ne bi smio dovoditi u pitanje fundamentalni stav o jednakosti ena i mukaraca, gdje jednakost tretiramo kao jednaku vrijednost to implicira zahtjev za jednakim pravima ili zahtjev za ravnopravnost. Ovaj zahtjev ni na koji nain ne iskljuuje razliitost, jer razliitost postoji i nije upitna, ali razliitost nije i ne smije biti uvjet za nejednakost. Dva vijeka nakon knjige Odbrana prava ene usvojena je Povelja Ujedinjenih nacija, usvojena 26. juna 1945., a stupila je na snagu 24. oktobra 1945. u skladu sa odredbama lana 110. Ovu povelju usvojile su 51 zemlja uesnica konferencije, a glasi: Mi, narodi Ujedinjenih nacija, rijeeni da uspostavimo vjeru u osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske linosti, u ravnopravnost mukaraca i ena i nacija velikih i malih. No, ni ovaj univerzalni princip nije bio dovoljan da se zatite prava ene sa svim njenim specifinostima i zbog toga su donesene posebne konvencije za ene: Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, Konvencija o politikim pravima ena, Konvencija o statusu udatih ena, Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj dobi za brak i registriranje brakova, Konvencija o zabrani trgovine Ijudima i iskoritavanju prostitucije drugih, Deklaracija o ukidanju nasilja nad enama. Kao to se primijeti, UN ine sve napore da rehabilitiraju status ene, no u poreenju sa znatno duim periodom diskriminiranosti ini se da jo dugo treba ekati na prve pozitivne pomake. Vulstonkraftova reagira na neravnopravnost kroz nekoliko parametara: odgoj, obrazovanje i religiju. Imajui u vidu veliku veinu religioznih ljudi, ona reagira veoma spremno obrazlaui da ena iako je drugoroena nije kopile, te joj stoga pripadaju i sva prava, kao i da je svaki oblik diskriminacije u biti predrasuda. Pri tome, rije diskriminacija treba sa dananje take gledita tretirati upravo kako je i pojanjena u Konvenciji o ukidanju svakog oblika diskriminacije ena. Diskriminacija oznaava svaku razliku, iskljuenje ili ogranienje u pogledu spola, to ima za posljedicu ili cilj da ugrozi ili onemogui priznanje, ostvarenje ili vrenje od strane ena, Ijudskih prava
8

i osnovnih sloboda na graanskom, politikom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom iii drugom polju, bez obzira na njihovo brano stanje. Takoer i Julia Kristeva spominje religioznost kao mjesto koje simboliki konstituira Ijude. Religijom zovem tu fantazmiku potrebu govornih bia da sebe opskrbe reprezentacijom (ivotinjskom, enskom, mukom, roditeljskom, itd.) na mjestu onoga to ih konstituira kao takve, drugim rijeima, simbolizacijom - dvostrukom artikulacijom i sintaktikim slijedom jezika, kao i njegovim preduvjetima ili zamjenama. Kristeva uoava da, prijanji, posebice kranski kod ignorira postojanje ene. Feministkinje u novim ideologijama upravo insistiraju na stavu: U ime oca, sina... i ene. Kada govorimo o pravima, moramo znati i uvijek imati na umu da su ona povezana sa graanskim, kao i da su nuan uslov za distinkciju od stanja divljosti. Takoer, Ijudska prava je definirao upravo ovjek i ini se gotovo neprimjereno da pokuamo da razjasnimo istine koje izgledaju tako neosporne, ipak, toliko je duboko ukorijenjenih predrasuda koje su zamaglile razum... No, povijest pokazuje da se pitanje ljudskih prava uvijek i iznova stavlja na iskuenje. 21. vijek i nasilje u porodici, toj primarnoj drutvenoj skupini koja poiva na emocijama za razliku od svih ostalih tipova, je naalost najuvjerljiviji pokazatelj krhkosti potivanja osnovnih ljudskih prava. ak se moe govoriti i da se nasilje sa ulice preselilo u kue. Samo u BiH, tek posljednjih par godina su se pojavile prve SOS kue koje treba da skrbe o rtvama nasilja. Inicijatori sigurnih kua nisu institucije drave ve NVO-i. Briga o graanima u pogledu zatite ljudskih prava jeste lakmus papir za demokratizaciju drave. Odgovornost je i interes drava, kao i prioritet dravnih politika, tititi prava ena kako ne bi bile izloene bilo kojem obliku nasilja i nasilju bilo koje osobe. U ovom smislu se drave ne mogu pozivati na obiaje, religiju ili tradiciju kao na sredstva kojima bi izbjegli ovu obavezu. Prava su uslov za graanstvo, ali ene su ovo tek shvatile. Rije je o prakticiranju prava koje je mnogo vanije i problematiziranje u modernim liberalnim demokracijama. ene ne prakticiraju njihova legalna prava na istoj razini i sa istim uinkom kao mukarci zbog postojanja pritiska, rodne uloge i nedostatka uvjeta. O rodnim ulogama i odgoju, kao to sam ve spomenula, i Vulstonkraftova veli: Zato djevojicama govoriti da lie na
9

anele, osim da bismo ih time postavili nie od ena. Ili, zato to je njena i edna enska osoba blia predstavi koju smo... stvorili o anelima od bilo koje druge. Ali, u isto vrijeme im se kae da nalikuju anelima samo dok su mlade i lijepe; prema tome, tu poast zasluuju svojim izgledom, a ne svojim vrlinama.5 Prava ene u BiH su zagarantirana zakonom o ravnopravnosti spolova u kojem su precizirani svi oblici diskriminacije, pojam ravnopravnosti, definirani pojmovi, obrazovanje, zapoljavanje, rad i pristup svim oblicima resursa, socijalne zatite, zdravstvene zatite, sporta i kulture, javnog ivota, medijima, zabrani nasilja, statistikim evidencijama, sudskoj zatiti, naknadi tete, obavezama vlasti, praenju i nadzoru nad provoenjem ovog zakona, kaznenim odredbama i prelaznim i zavrnim odredbama zakona. No i dalje kako u BiH tako i u regionu ostaju otvorena barem tri kljuna problema: segregacija, materinstvo i seksualno uznemiravanje. Segregacija na poslu po osnovu roda je nain kako se ene i mukarci odvajaju. ene su slabije plaene ak i kada rade isti posao kao i mukarci. Postoji horizontalna (razliiti poslovi na razliitim radnim mjestima) i vertikalna (u osnovi rade isti posao, ali su ene uvijek na niim pozicijama) segregacija to se tie materinstva, to nije privilegija, nego pravo. Drutvo treba da vodi rauna o majkama porodiljama. Meutim, u kapitalistikim zemljama nije uvijek takva praksa. Seksualno uznemiravanje ukljuuje razliite oblike seksualnog ophoenja. To kod ene stvara osjeaj da prestaje biti radnica ve postaje seksualni objekt. Feminizam i graanstvo
Najveim dijelom, zahvaljujui tome to radi; ena je izbrisala razlike izmeu sebe i mukaraca; jedino joj rad moe jamiti stvarnu slobodu. Simon de Bovar

Oni kau: Vi ste opasna ena. Ja kaem: Ja govorim istinu. Istina je okrutna i opasna. Sve do 1875. godine vrijedili su dupli standardi u svim sferama pa tako i v
5

Meri Vulstonkraft, Odbrana prava ene, Filip Vinji, Beograd, 1994. str 38.

10

u knjievnosti. Naime, za sva djela koja su pisana pod pseudonimom ili anonimno, smatrano je da su pisale ene. Takoer se npr. za djelo Adam Bede smatralo da je previe dobro da bi ga ena napisala. Od Drugog svjetskog rata do danas, socijalni liberalizam je dominantna teorija graanskog u zapadnim liberalnim demokracijama. Ova teorija nam govori o jednakom i punom graanstvu za sve punoljetne osobe roene na jednoj odreenoj teritoriji u jednoj odreenoj zemlji. Govori nam i da je sa nestankom feudalizma i robovlasnitva, sa ukljuivanjem svih odraslih osoba u glasanju i politika nejednakost prestala. Poslije ovoga javni odnos se odnosi na sve lanove zapadnih drutava i oni imaju isti status i posjeduju ista prava. Socijalni liberalizam nije blizak stavu da ene jo uvijek imaju drugorazrednu ulogu u javnom ivotu. ene zauzimaju nekoliko visokih pozicija u politikom, ekonomskom, univerzitetskom, vojnom, vjerskom, pravosudnom i medijskom prostoru. Osim toga, ene generalno igraju manju ulogu u privredi i ekonomskom ivotu, manje uestvuju u politikim partijama i ini se da su u javnom ivotu manje respektirane od mukaraca. Drugim rijeima, ini se da su ene drugorazredni graani. Ako je ovo tono onda se nuno neto mora mijenjati u teoriji graanstva. Tokom takozvanog drugog talasa feministkinje kritiziraju ideje socijal-liberalizma, ali istovremeno eksplicitno usmjeravajui njihov kriticizam na ideju graanstva. Ono to su one uistinu uinile jeste da su kritizirale socijal-liberalizam u podtemama koje su krucijalne u bilo kojoj graanskoj teoriji. Kritiziraju socijal-liberalizam u njihovim idejama slobode, prava graanske jednakosti, politikog subjektiviteta, politike prisutnosti i politikog sudstva. Mnogo ee, neke feministkinje pribjegavaju kritiziranju socijal-liberalne teorije graanstva iskljuivo u pogledu graanstva. Argumentacija je sljedea: sadraj ili sutina graanstva mora biti promijenjena naglaavajui poloaj i potrebe ene. U dananje vrijeme, pojam graanstvo je uglavnom suen na govor unutar drava opisujui njene graane. U principu, graanstvo moe biti oboje i odnosi izmeu drave i graana pojedinano i politiki odnosi izmeu graana. Graanstvo bi se moralo odnositi na prava, aIi takoer i na obaveze, djelovanje, potrebe i mogunosti koje proizlaze iz gore spomenutih relacija.
11

Postoje etiri moderne ideje graanstva: 1. Komunitaristika - gdje je zajednica vanija od pojedinca i implicira drutvenu participaciju i sluenje opem dobru. Ovdje je strogo naglaena zajednica, kultura i etiki principi koje zajednica treba da dijeli. 2. Graanski republikanizam - graanstvo promilja kao politiku participaciju. Ova teorija poinje jo sa Aristotelom, Makijavelijem, a u novije vrijeme sa Hanom Arent, Riardom Senetom, Benjaminom Barbezom. U graanskom republikanizmu pojam graanstvo se ne odnosi na graansku participaciju u donoenju odluka, vrijednostima javnog ivota i javne debate i ideji ostvarenja nas samih kao politikih bia. 3. Neoliberalizam vidi prije svega graanstvo kao pravni status. Neoliberalizam je uistinu nova teorija, ali ima jake veze sa klasinim liberalizmom. Najglasniji zagovornici ove teorije su Fridrih Hajek i Robert Nozik. Oni nastoje napraviti politiki svijet ogranien koliko god je mogue u namjeri da omogui pojedincu maksimalne politike slobode. 4. Socijalni liberalizam dominira u veini zemalja zapadnih liberalnih demokratija od Drugog svjetskog rata. Ovo je koncept graanstva koji feministkinje najvie prihvaaju. Primjeri ove teorije mogu se nai u radovima Don Rolsa. Ovdje graanstvo mora biti univerzalno i jednako za sve, obuhvata sve punoljetne osobe jedne drave i mora biti jednako, garantirajui jednaka graanska, politika i drutvena prava ukljuujui i jednake obaveze. Pojedinac mora imati dovoljno slobode kao izvora mogunosti da prakticira njihova prava i razvije njihovu personalnost. Prema tome, pojedinci bi trebali da imaju toliko malo dodira koliko god je to mogue u odnosu na dravu i druge sugraane. Razlika izmeu spola, pitanje biologije i spola, seta kulturoloki odreenih karakteristika je bilo sutinsko za razlikovanje tijela od gender teorije danas. Ovdje pojmovi maskulinum i femininum indiciraju neiji rod, drutveno odreene karakteristike koje su postavljene da se odnose izmeu dva spola. Kao to je Toril Moi zapisala, Prolo je tako puno od uspostavljanja upotrebe enskih i mukih predstavljajui
12

drutvene konstrukte (primjer spolnosti i ponaanja nametnutih drutvenim i kulturnim normama) koji su rezervirani za isto bioloke aspekte razlikovanja muko i ensko. U ovom smislu spol/rod je distinktivno obiljeje unutar prirodno/njegovane razlike. Rod je razliit od bioloke odreenosti koji je fiksiran na graansku strukturu. Dakle, da podcrtamo, pod spolom se podrazumijeva sve to je bioloko u biu ene. To ukljuuje sposobnost da raa, enske gene, organe i hormone, dok rod podrazumijeva sve one stvari koje se oekuju od ene njenom kulturom. Ono to drutvo oekuje od roda moe se mijenjati. I moda za kraj ovog poglavlja jedno podsjeanje na Meunarodni dan ena koji danas, istini za volju, ene sve vie osporavaju, smatrajui da je praznik diskriminirajui i da predstavlja enu kao posebnu vrstu. 8. marta 1907. ene radnice i udovice rata, zaposlene u proizvodnji odjee, marirale su ulicama New Yorka, traei bolje uslove rada i jednaka prava za ene. Kada su stigle u bogati dio grada, policija je rastjerala demonstrante i zatvorila mnoge ene. Sljedee godine, na isti datum, ene radnice u krojanicama, demonstrirale su u donjem, istonom dijelu New Yorka, kao sjeanje na ranije pobune ena. Traile su pravo glasa za ene, ukidanje radionica u kojima su bile bijedno plaene, kao i zabranu da rade djeca. Takoer su se sukobile sa policijom. Clara Cetkin je predloila 1910. godine na Drugoj meunarodnoj konferenciji ena socijalista u Kopenhagenu da se 8. mart obiljeava svake godine kao meunarodni dan ena, u ast ranije borbe ena radnica u New Yorku. Ona je bila u ast enskog pokreta Njemake socijalistike demokratske partije koji se nije borio samo za pravo glasa, nego i za jednak pristup radu i obrazovanju. Iako je policija esto rastjerivala demonstracije koje su njemake ene socijalisti organizirale na Meunarodni dan ena, proslava tog praznika se proirila svijetom. Ruska revolucija je poela na meunarodni dan ena 1917. godine masovnim demonstracijama i protestima za hranu, koje su organizirale ene i djeca. Na zapadu se praznik skoro izgubio krajem 1930. godine, ali se ponovnim raanjem feminizma, ranih sedamdesetih, novi ivot je udahnut na ta Da li vi smatrate 8. sjeanja, da bi 1978. godine i zvanino bio mart vaim Danom? priznat od Ujedinjenih nacija.6
6

Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 55. 13

 ta znai biti ena? ene se, ponekad zavedene ovim osjeanjima, ponose svojom slabou, i lukavo stjeu mo igrajui se slabou mukarca; i s pravom mogu da blistaju u svom nezakonitom gospodstvu, jer, poput turskih pasa, one imaju vie stvarne moi od svojih gospodara; ali, krepost rtvuju prolaznim zadovoljstvima, a estitost ivota trijumfu trenutka.
Ako je tjelesna mo donekle s razlogom ponos mukaraca, zato su ene toliko zaslijepljene da se ponose svojim nedostatkom?

Biti ena znai biti obrazovana kao ena, majka koja svojoj keri eli da oblikuje istinski dostojanstven karakter, mora da, ne osvrui se na izrugivanje neznalica, primijeni plan potpuno suprotan onom koji je, sa svim zavodljivim arima preporuio Ruso. Dijete, a posebno djevojica nikada se ne ostavlja da se sama snalazi i to kod nje stvara trajni osjeaj zavisnosti koja kasnije biva proglaena prirodnom. Dalje radi ouvanja tjelesne ljepote, a to je najbitnija komponenta enskoga, djevojicama vezuju udove, djevojica je uena oponaati majku, stjee sklonost ka oblaenju lijepe garderobe, poprima duhovno spolnost, ene ue biti snabdjevene znanjem, ene ue biti edne, ue biti izvjetaene, ena ui da bude robinja predrasuda... Da bi ena bila dobra majka mora imati razum i takvu nezavisnost duha koju posjeduje malo ena koje su nauene da potpuno zavise od svojih mueva. Ponizne ene su najee nerazborite majke; ele da ih djeca vie vole, i u potaji ih privlae na svoju stranu protiv oca kojeg prikazuju kao strailo. Kada je kazna nuna, otac mora da je izvri, iako su uvrijedili majku; on mora da presudi u svakom sporu; elim samo da naglasim: ako enin razum ne obogatimo i ne uvrstimo njen karakter time, to emo joj dozvoliti da sama odluuje o svom ponaanju, nikada nee imati dovoljno razuma ili vlasti nad svojom naravi da ispravno podie svoju djecu.7
7

Meri Vulstonkraft, Odbrana prava ene, Filip Vinji, Beograd, 1994. str 41.

14

Pojava novijeg vremena jesu enske studije koje u centar panje stavljaju enu. One pomau da se na svijet gleda iz enskog ugla. enske studije mogu pomoi da izgradimo povjerenje jedni meu drugima, ali i prema eni openito. ta znai biti ena? ena znai mnogo: odgajanje, elju da se brine o drugima i da to oni vole. Takoer, znaenje ene je povezano sa osjetljivou na emocije. Nae razmiljanje ne mora biti isto, ali odakle dolazi u svim enama taj osjeaj biti ena? Je Ii taj osjeaj bioloki (nai geni, ono s im smo roeni) ili kulturoloki (vrijednosti, iskustva i vjerovanja koje dijelimo sa drugima)? Feminizam poiva na ideji da drutvo ne tretira enu poteno i stoga ispituje zato je to tako i zato su ene ugnjetavane. Feminizam je drutveni pokret koji dozvoljava razliite poglede i definiranja. Socijalistike feministkinje smatraju da su rod, klasa i rasa uzrok ugnjetavanja ene. Muka dominacija kao i ekonomska nejednakost glavni su uzroci ugnjetavanja. Radikalne feministkinje vjeruju da je patrijarhat uzrok ugnjetavanja ene. Revolucionarni feminizam je proizaao iz radikalnog feminizma, ali ide korak dalje u prosvjedima protiv nadmoi mukarca nad enom. Psihoanalitike feministkinje vjeruju da je frojdovska ideja nesvjesnog korisna da bi se objasnilo kako su formirani odnosi moi izmeu mukarca i ene. Liberalne feministkinje vjeruju u individualna prava ene. Za razliku od prethodnih, one ele redefinirati sadanji sistem kroz pravni okvir posebno u sferama politike, zapoljavanja i obrazovanja. One ele promijeniti poloaj u kui. Ne trae nikakve radikalne promjene ve vie pravo na abortus, brigu o djeci, povlastice za majke. Jo 1970. feministkinje su otkrile i podcrtale zloupotrebu ene od mukarca. Ovo je zato to su realne enske mogunosti tako ograniene i pozivaju se na pitanje tumaenja vrijednosti i politike agende koja implicira pojam gender kao razliitost. Niko nije predodreen da bude enski otira ili mukarac. Gender je nejednakost moi, socijalni status baziran na tome da radi ko ta kome hoe. Jedino izveden on je razliit. Razlika izmeu spola i

15

izvedenog postoji; postoji kao otira koji definitivno razlikuje mukarca od ene. eljela bih da sam roena kao otira ili mukarac. Jean Haris, direktorica Madeira kole, rehabilitirana ubojica biveg Ijubavnika Hermana Tarivower-a koja je svjedoila da je eljela ubiti sebe, a ne njega. I konano, ta je znaila ena u socijalizmu? Specifian enski karakter mogao se pojaviti samo kao neesencijalan ili ak kao neegzistentan za totalizirajui ili ak totalitarni duh te ideologije...borba se vie ne vodi zbog traenja jednakosti nego prije zbog razlike i specifinosti. Upravo na toj toki novi se narataj susree sa onim to bi se moglo nazvati simbolikim pitanjem. Spolnu razliku koja je u isti mah i bioloka, i fizioloka i povezana sa reprodukcijom prenosi razlika u odnosu subjekta prema simbolikom ugovoru koji je drutveni ugovor, a istodobno i sama spolna razlika prenosi tu razliku: razliku u odnosu na mo, jezik i znaenje.8

Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992., str. 92

16

1.2. UTJECAJ TRADICIJE I RELIGIJE NA POLOAJ DRUTVENO-ANGAIRANIH ENA U BIH

Religija je oduvijek u BiH igrala izuzetno vanu ulogu, posebno kada su ene u pitanju. ena vidi duboko, Tradicionalno religiozne obitelji jedino mjesto za mukarac daleko, enu vide u obitelji, daleko od utjecaja spoljanjeg mukarcu je srce svijet, eni je svijet srce. svijeta. Kau da su na mukarcu tri stuba kue, a na eni etvrti, ali najbitniji. Gledajui iz ugla religije i tradicije, ena dri kuu u cjelini: raa, odgaja, isti, kuha, doekuje i ispraa, ali ta tradicionalno pripadajua uloga eni, ako se usuujem rei, dozvoljava i malo komoditeta u kojem si moe dozvoliti da zanemari ambicije u svijetu izvan kue. Religija i danas ima veliki utjecaj na poloaj ene u drutvu, na njenu ulogu u mjestima politikog odluivanja. Primjetno je da njih nema mnogo na drutveno odluujuim pozicijama, da ne zagovaraju za svoja prava i da pomalo uivaju u inferiornom poloaju. One koje se odvae izai iz koloteine su nerijetko doekane sa predrasudama i osudama i to ne samo od mukaraca. U jednoj emisiji, vie se ne sjeam na kojoj televiziji, poznati bh. bokser Mensur Peljto je izjavio: Nema ene na politikoj sceni u BiH, to je tano, ali vi ene ste krive za to jer dajete svoje glasove mukarcima. Ima tu puno istine. I ono malo pokuaja ukljuivanja u drutvene tokove spreavaju ene same. Nerijetko u sposobnost NJIH KOJE SE ODVAE sumnjaju ene i to opim naelom da je tradicionalno mjesto ene u bh. drutvu prije svega dom i obitelj. Da li ena koja poeli da ima karijeru pored doma i obitelji, to treba i moe da realizira, sasvim je otvoreno pitanje i danas kada smo uveliko zakoraili u 21. vijek. No, tko jedino moe da mijenja svoj poloaj i svoju ulogu u drutvu? ene same. Ovo nije fraza, prazne rijei ili jo gore, politika demagogija. Ovo je injenica utemeljena na svim prethodnim iskustvima kroz povijest. Ako je Benazir Buto u neuporedivo tradicionalnijem i religioznijem drutvu mogla postii da bude prva, ta stoji na putu bh. eni? Rei
17

ete jedna je Benazirka, ali ne zaboravite i vi ste jedna jedina ona koja eli ili ne eli izai iz prethodno zadatih okvira. Jednom sam izjavila da ena koja eli moe postii ba sve to eli: imati uspjean brak, graditi obitelj, odgajati djecu, imati uspjenu karijeru ovisno da li to eli i kako se organizira. Najvie su mi zbog ove izjave zamjerile ene pozivajui se na tradicionalno pripadajuu ulogu ene. To je naalost samo lo izgovor za nedostatak volje. ujem ve va prigovor da su ene ekonomski ovisne o glavi porodice, ali i to je izbor. Vrijedi pokuati raditi bilo koji estit posao i biti ekonomski neovisna, nego lamentirati nad sudbinom. Ne vjerujete? Hajde da napravimo malo poreenje. Kako graani BiH koji odu u inostranstvo rade? Gotovo svi koji odu raditi izvan BiH rade sve zamislive poslove i to bolje nego mnogi drugi. Zato? Zato to imaju volju za preivljavanjem i to ne ele biti osueni na propast. Isto vrijedi i za ene u BiH. Za ene u BiH, za ene koje ele da budu ekonomski samostalne. Stoga, treba posluati i tradiciju i religiju i u skladu s tim graditi svoje mjesto u ovom svijetu za svoj ivot, ali sa puno volje i optimizma koji su osloboeni izgovora za doivotni ostanak u kui.

18

1.3. ENE U DRUTVENO-POLITIKOM AMBIJENTU BIH, PROCEDURALNA ILI STVARNA ULOGA?

Gdje se ene potuju, tamo je i bogovima ugoeno; gdje se enama ne iskazuje potovanje, tamo nijedno djelo ne donosi ploda. Mahabharata

Ozareni idealizmom stvaranja boljeg svijeta, mi vjerujemo da moemo initi promjene za ene; ak iako ne znamo ta bi te promjene donijele...Izvan sadanjosti koja je esto obrambena, potrebna nam je vizija budunosti, uz stalno podsjeanje da mo lei u promjenama. Jer, kroz taj proces, mi transformiramo i sebe. 9 Kulturni i religijski utjecaji, koji u BiH enu stavljaju u sjenu muke uloge, posebno kada je rije o javnom ivotu, u BiH su posebno izraeni u politici. ena na politiko-odluujuim pozicijama gotovo da i nema. To nije samo trenutna slika BiH, ve i mnogo razvijenijih zemalja svijeta, a prouavajui ovu pojavu i kroz istoriju - namee se jo poraznija slika poloaja ene u drutvu! Prouavajui poloaj ena u BiH od 1995-2009. broj ena na vladajuim pozicijama ne moe se pobrojati vie od broja prstiju jedne ruke. Situacija je zaista paradoksalna. Pravei paralelu izmeu mukaraca i ena od osmogodinjeg obrazovanja, srednjokolskog, te fakultetskog, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, ene su mnogo bolji i uspjeniji aci od mukaraca. Meutim, nakon zavretka kolovanja ene prestaju da napredaju i u poreenju sa mukarcima, znaajno zaostaju u napredovanju. I na kraju evo nekoliko interesantnih pokazatelja u FBiH10 za kraj: Prisutno stanovnitvo prema starosti, stanje 31.12.2005. procjena
Starost 0-6 7-14 15-64 65 i vie Ukupno
9

ene 6,8% 10,5% 67,6% 15,0% 1.186.812

Mukarci 7,5% 11,4% 68,0% 13,1 % 1.137.180

Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 209. 10 Federalni zavod za statistiku - decembar 2006. stanovnitvo 19

Migracije stanovnitva u FBiH prema starosti i spolu, 10.02.2003. - 27.10.2005.

Starost ene Mukarci ene 62,7% 37,3%

Stanovnitvo starosti 15 i vie godina prema razlozima preseljenja

Razlozi Rat Porodica Posao Drugo 15 - 24 ene 18,7 9,5 0,0 22,0 Mukarci 24,2 19,3 0,0 30,3 ene 47,7 50,3 42,1 41,5 25- 49 Mukarci 45,7 46,9 31,6 40,3 ene 33,7 40,2 57,9 36,4 50+ Mukarci 30,00 33,8 68,4 29,4

Prosjena starost umrlih 2005. godine

Starost ene Mukarci ene 72,0% 66,4%

Razlozi smrti po spolu 2005. godina

Nesretni sluaj ene 65 Mukarci 235 55 Samoubistvo ene Mukarci 141 ene 8 Ubistvo Mukarci 29

Zdravstveni radnici zaposleni u zdravstvu 2005. godina

Doktori medicine ene 2.147 Mukarci 1.653

A pogledajmo politiku realnost danas u BiH 2009. godine

lanovi Vijea ministara BiH su: ....

20

PARLAMENT BIH: Predstavniki dom + Dom naroda Predstavniki dom:

PREZIME, IME Alajbegovi Azra Hadiahmetovi Azra Kadri Remzija Mali Mirjana Markovi Milica STRANKA SBiH SBiH SPBIH SDP BIH SNSD KLUB Klub poslanika SBiH Klub poslanika SBiH Klub poslanika SBiH Klub poslanika SDP BiH Klub poslanika SNSD

Dom naroda:
PREZIME, IME olo Alma Majki Duanka STRANKA SDA SNSD KLUB Klub bonjakog naroda FBiH Klub srpskog naroda RS

I konano, ako su ene nekada mogle praviti uda, to stoji danas na putu svim enskim izazovima?! ... Kada su osnovane Ujedinjene nacije 1945. godine, ene iz nacionalnih i meunarodnih organizacija pomogle su da se u povelju UN-a, uvrste principi o jednakim pravima ena iz nacionalnih i meunarodnih organizacija. Komisija o statusu ena je ustanovljena 1946. godine, a imala je zadatak da pripremi izvjetaje i preporuke o politikim, ekonomskim, graanskim, socijalnim i obrazovnim pravima ena. Sekretarijat te komisije je Odjeljenje za napredak ena, lociran u New Yorku i glavni je sektor u UN-u koji se bavi pitanjem ena. To je mjesto gdje ene mogu dobiti, ali i pruiti informacije, kao i centar za istraivaki rad. Od 1970. godine, ene su postale aktivnije u UN. Meunarodna godina ena (1975.), Dekada za ene (1976.-85.) i Konferencija ena u Pekingu (1995.), predstavljali su oslonac za mobilizaciju ena na meunarodnom planu.11

11

Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 216. 21

1.4. NENAUENE LEKCIJE

ena na politiko-odluujuim pozicijama BiH gotovo da i nema. Brojna lobiranja, ena ne samo da pozivi da se ene ukljue i ambiciozno je kadra shvatiti samoportvovanost: pristupe ostvarivanju vladajuih politikih ona i sama sebe umije funkcija, pretvorili su se u nenauenu lekciju rtvovati. - mukarci iz godine u godinu, ne raunajui Turgenjev mali broj izuzetaka, glasaju za mukarce, ene - za mukarce, a ak i one ene koje se odvae za kandidaturu na glasakim listama, nemaju ambiciju da ostvare visoke pozicije. Uporedimo li ovu situaciju sa injenicom da u BiH ak 52% izbornog tijela ine ene, onda se namee dvojak zakljuak: prvi ruenje predrasuda o znaaju politikog angamana ena prvenstveno se treba usmjeriti na ene i drugi - utjecati na pospjeivanje enskih ambicija i njihovu veu borbu za ostvarivanje pozicije, to e doprinijeti i znaajnijoj medijskoj i javnoj promociji njihovih ciljeva. Radei jednu radionicu u 2008., sa enama na kandidatskim listama jedne graanske partije u BiH, dola sam do zaista poraznih rezultata: polaznice radionica nemaju gotovo nikakvo iskustvo u javnim nastupima veina polaznica izjavljuje da su sluajno na izbornim listama ne znaju odbraniti stavove politike partije iji su kandidati na izbornim listama ne znaju osnovne ciljeve iz platforme politike partije koju predstavljaju veina polaznica ne zna imena etabliranih lanica politike partije kojoj pripadaju veina polaznica ne zna za aktivnosti Foruma ena njihove politike partije u drugim lokalnim zajednicama polaznice radionica predsjednika politike partije oslovljavaju sa ef polaznice radionica nisu primjeivale da u jednom izuzetno vanom printanom materijalu stoji oba spola i ene veina polaznica ne zna strukturu politike partije kojoj pripadaju
22

Na osnovu svega ovoga, a voena eljom da ova publikacija pomogne da nenauene lekcije postanu savladano gradivo, izdvojiu najznaajnije probleme u ostvarivanju napredaka u poloaju ena na politikoj sceni BiH i Regiona, ali i preporuke za njihovo rjeavanje. Osnaivanje pozicija ena u politikim partijama u regionu - najbolje prakse su sljedee:
Problemi gostujue lanice na listama koje nisu lanice partije nacionalno peglanje lista stavljanje na muke liste, mukarcima nekonkurentne ene stavljanje enskih kandidata na liste kao druge, tree... nedostatak institucionalnog lobiranja za mlade ene aktivistice u stranci nedostatak profesionalne disperziranosti kandidatkinja na listama nedostatak baze podataka nedovoljna demokratinost stranke jednakopravnost spolova se ne provodi u cjelosti nedovoljna medijska promocija aktivnosti ena u politikim partijama Preporuke formirati odbor za jednakopravnost spolova unutar svake politike partije formirati bazu podataka i gender statistike za svaku politiku partiju graditi svijest biraa da glasaju vie za ene gender pristup uiniti decidnim formirati Fond za ene unutar partije kandidirati ene kao prve na listama intenzivno raditi na lobiranju mladih ena educirati lanice partije motivirati kandidatkinje iz najrazliitijih profesionalnih oblasti za politiki aganman utvrditi nedvosmislenu metodologiju rada enskih foruma

23

1.5. TA SU POSLJEDICE TAKVOG AMBIJENTA I TAKVE SITUACIJE?

Godine 2010. predstoje opi izbori u BiH. Politike partije ve imaju detaljno razraene strategije i politiku osiguravanja glasova, a ene su i ovoga puta na listama prisutne samo da bi se ispotovalo slovo zakona: svaka trea osoba na izbornim listama mora biti osoba manje zastupljenog spola na politikoj sceni (a naravno, u BiH manje zastupljen spol su ene). Posebno je poraavajua situacija sa enama nosiocima izbornih lista, kojih gotovo da nema. Dakle, sudei na osnovu navedenih podataka, predstojea predizborna kampanja bie posveena mukarcima, ene e po tko zna koji put plakate i letke ispunjavati samo kao pripadnice ljepeg spola. Meutim, najvea i najporaznija posljedica ovakvog ambijenta i situacije u BiH (od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma) jeste da su ene izgubile ambiciju za ostvarivanje politikih ciljeva koji izlaze iz okvira njihove lokalne zajednice. ena je zbog dugogodinjeg marginiliziranog poloaja obeshrabrena za uspjeh. Istraujui historiju ena na politiko-odluujuim pozicijama u BiH, namee se zaista razoaravajua slika: najvea i najznaajnija pozicija na kojoj je bila ena u BiH je predsjednica entiteta. S obzirom da je u to vrijeme BiH tek poela sa uvoenjem demokratskih principa odluivanja, porazno je da je ova titula i vie od deceniju nakon toga, za enu u BiH ostala najvei domet. U 2008. godini u Republici Srpskoj su u samo 4 opine ene dobile najvie glasova i tako obezbijedile najvanije politiko mjesto u opinama: Otra Luka, Novi Grad, Kalinovik i Drvar. Podaci o enama naelnicama opina u FBiH su jednako porazni. Veoma je teko doi do precizne sistematske analize ena na vodeim politikim pozicijama, ne samo u BiH, ve i u zemljama Regiona. To je jasan dokaz da je pitanje poloaja ena ispolitizirana tema, koja oivi pred jedan praznik u godini, predizbornu kampanju i par dana nakon rezultata izbora. Poslije toga se ponovo vraamo nenauenim lekcijama, a ene i dalje ostaju marginalizirana skupina kako u politikom, tako i u svakom drugom segmentu.
24

Znaajan korak u ohrabrenju i motiviranju ena, ali i dokaz da ena u BiH ipak moe obavljati vanu politiku ulogu se desio 2005. kada je glavni grad BiH, prvi put u historiji dobio enu gradonaelnicu. Mandatom od etiri godine prva ena gradonaelnica je dokazala da ena moe izai iz religijskih, kulturnih, a nadasve - bh. drutvenih stereotipa i obavljati, do tada, za Sarajevo iskljuivo muki posao, u najmanju ruku jednako dobro (a u ovom kontekstu se autor knjige ograuje od svake politike konotacije koritenja rijei dobro - rije je samo o proceduralno formalnom aspektu jednakosti spolova, znaenja ovog termina), kao i muke kolege. Naalost, nakon to je gradonaelnica Sarajeva zavrila mandat 2009. - BiH je ostala bez jedine ene na ovoj funkciji, ime je dobar primjer, aktuelnim politikim strategijama, zasjenio i doveo do stagnacije, a koja bi mogla vremenom dovesti do degradiranja i ponovnog vraanja u zaarani krug, koji nikako da krene u istinsku borbu za promjenu. Kao autorica ovih redova istiem da se ovdje ne radi o feministikoj ideji, ve o ideji borbe za ravnopravnost. Ravnopravnost ne bi bila forsirati ene koje su po sposobnostima obavljanja loije od pojedinih mukaraca, ali je ravnopravnost pruiti jednaku priliku i ansu, to u BiH trenutno nije sluaj. Ali, odvanost pretpostavlja snagu duha, a ona se ne moe stei nemarnom podvodljivou, traenjem saveta umesto sopstvenim prosuivanjem, pokoravanjem zbog straha, a ne zbog trpeljivosti koja nam svima nedostaje.12

12

Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 216. 25

2. JAVNI NASTUPI I ZASTUPLJENOST ENA IZ NEVLADINOG SEKTORA I POLITIKIH PARTIJA

Uspjean ovjek uvijek na poetku sastanka izloi posebnu svrhu i doprinos koje bi trebalo da ostvari. On se uvijek na kraju sastanka vrati na uvodnu, poetnu izjavu i povezuje zakljuke sa prvobitnom namjerom. Piter Draker

26

2.1. ZAKONI, POLITIKA I GENDER U BOSNI I HERCEGOVINI

- ene na vodeim pozicijama politikih partija u BiH
Partija BH slobodni demokrati BHSD Bosanska stranka BOSS Bosansko podrinjska narodna stranka - BPNS Bosanskohercegovaka patriotska stranka Sefer Halilovi - BPSSH Bosanskohercegovaka stranka prava - BSP Demokrati Bosne i Hercegovine demokrati BIH Demokratska narodna zajednica BIH - DNZ BIH Demokratska stranka federalista - DSF Demokratska stranka invalida BIH - DSI BIH Demokratska stranka srpske - DSS Demokratski narodni savez - DNS Demokratski omladinski savez - DOP Demokratski pokret srpske - DEPOS Evropska ekoloka stranka E5 - E5 Graanska demokratska stranka Bosne i Herceovine - GDS BIH Hrvatska demokratska unija BIH HDU BIH Predsjednica Podpredsjednica Glavni odbor stranke

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Hafeza Sabljakovi Nema podataka na internetu

Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na internetu
27

Hrvatska demokratska zajednica BiH - HDZ BIH Hrvatska demokratska zajednica 1990 - HDZ 1990 Hrvatska kranska demokratska unija BIH - HKDU BIH Hrvatska narodna zajednica - HNZ Hrvatska seljaka stranka BIH - HSS BIH Hrvatska stranka prava BIH - HSP BIH Hrvatski blok BIH - HB BIH Hrvatski demokrani - Demokrani Liberalno demokratska stranka bih - LDS Kongresna narodna stranka zatite prava boraca, graana pravde i morala KNS BIH Narodna bonjaka stranka - NBS Narodna demokratska stranka - NDS Narodna stranka radom za boljitak Za boljitak Nezavisna demokratska stranka NDS Nova hrvatska inicijativa NHI Naa stranka Partija demokratskog progresa Republike Srpske - PDP RS

Borjana Krito -

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na internetu

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Prof. Lamija Tanovi -

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na internetu -

Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu

28

Penzionerska stranka Republike Srpske PSRS Pokret za promjene Bosne i Hercegovine PZP Politiki pokret mladih BiH pokret mladih Republikanska stranka Bosne i Hercegovine RS BIH Savez nezavisnih socijaldemokrata SNSD

Nema podataka na internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nada Teanovi Bonjak eljka potpredsjednica glavnog odbora, Nemec Klisura Vesna - potpredsjednica glavnog odbora

Socijaldemokratska partija BiH SDP BIH

Mira ljubijanki

Socijaldemokratska unija BiH SDU BIH Socijalistika partija SP Srpska demokratska stranka - SDS Srpska radikalna stranka Republike Srpske SRSRS Stranka demokratske akcije - SDA Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine SPU BIH Stranka za Bosnu i Hercegovinu SBIH Zaviajni socijaldemokrati ZSD Zeleni Bosne i Hercegovine - zeleni BiH

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu -

Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu -

Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Zdenka Merdan -

Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu

29

Evo, vidjeli smo, barem prema raspoloivim podacima na sljedeim web stranicama: www.bamreza.com/bamreza-2007/stranke-i-udruenja.htm www.bhpns.ba www.demokrscani.hr www.dnzbih.ba www.dragan.djokanovic.com ene u politici? ene u BiH na javnoj www.hdubih.com sceni? Ma tko to jo gleda! Mi smo www.hdzbih.org (hr) muko drutvo i neka tako ostane. www.hss-nhi.ba A i one nam vie vjeruju! www.hkdu.hr www.lds.ba www.zaboljitak.ba www.plbih.net www.sda.ba www.sdp.ba www.sdsrs.com www.snsd.org www.wikipedia.org/sr-el/demokratska_stranka_srpske www.srs-rs.org www.zabih.ba www.hdz1990.org Kolika je zastupljenost ena na vodeim pozicijama najveeg broja politikih partija? Moda ih ima vie, ali prema podacima dostupnim javnosti, slika je upravo ovakva kako je prethodno postavljena. Moda je uistinu vei broj ena u partijama, moda partije generalno imaju negdje drugdje bolju promociju ena, ali na nabrojanim stranicama na navedenim pozicijama ne!

30

2.2. ENE NA POLITIKO-ODLUUJUIM POZICIJAMA U BIH

Uspjena ena je termin koji se u BiH shvata u potpunosti drugaije nego u drugim, mnogo razvijenijim zemljama svijeta. U BiH uspjena ena je ona koja ima stabilan brak i porodicu, poslovni ivot koji prua malu priliku za napredovanje, a primanja koja joj takav posao omoguava su gotovo uvijek manja od primanja glave porodice - mukarca. U BiH eni je skoro pa najvei domet obrazovanosti zavretak fakulteta, a one koje ipak odlue da prevaziu tu barijeru, su u drutvu okarakterisane na dva naina: ukoliko su neudate, onda upisom na postdiplomske studije imaju mnogo manje anse da se udaju, a ukoliko su udate, drutvo podcjenjuje njihovu ulogu ene domaice. Tako je uspjena ena u BiH, zapravo ena uskraenih mogunosti, baena u sredinu stereotipa, a u kojoj se svaki bijeg iz drutveno nametnutih stavova, smatra u najmanju ruku neobinim. Naravno, uvijek postoje rijetki primjeri izuzetaka, ali generalno gledajui, ena na vodeim drutvenim pozicijama u BiH, gotovo da i nema. Prema indexu kretanja broja zaposlenih prema spolu u travnju 2009., najvie ena je zaposleno u poljoprivrednom sektoru - njih 288 047, zatim u trgovini 69 683, preraivakoj industriji 51 168, zdravstvu 33 028 i obrazovanju, a najmanje ena radi u oblasti: finansija, poslovanja nekretninama, te rudarstva i ribarstva (ovaj podatak preuzet je od Agencije za statistiku BiH). Posebno je vano da zastupljenost ena u pojedinim sektorima ne znai i njihovu vodeu poziciju u njima, naprotiv. ene su u najveem broju sluajeva samo slubenice, podreene utjecaju mukarca na vodeim pozicijama. Analizirajui navedene statistike, namee se nekoliko zanimljivih konstatacija: injenica da je najvei broj ena zaposlen u poljoprivredi, govori sa jedne strane o ekonomskoj razvijenosti BiH i osnovnom izvoru prihoda, koji je manje bitan za analizu poloaja ena, ali i drugom, za nas mnogo vanijem aspektu ene su najuspjenije u poljoprivredi i to u njenom proizvodnom i prodajnom dijelu, koji ne zahtijeva veliku obrazovanost, a prije svega, omoguava mala primanja i napredak, koji je dugotrajno dre u sjeni mukarca.

31

 Trgovina je grana privrede, koja je veoma slina poloaju ena u poljoprivrednom sektoru, ali sa jednom bitnom razlikom. ene su najzastupljenije u poljoprivredi u ruralnim podrujima. U urbanim podrujima ekvivalent enama zaposlenim u poljoprivredi, to se njihovog poloaja tie, su ene zaposlene u trgovini. ene zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, spadaju u kategoriju drutveno privilegiranih ena, u odnosu na prethodne dvije kategorije. Ipak, ene zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, je mnogo zanimljivije porediti sa mukarcima u ovoj oblasti. ene su u zdravstvu najzastupljenije na mjestima najmanje odgovornosti, a samim tim i plaenosti. Znatno je manji broj ena doktorica ili efica odjela, nego ena na mjestima medicinskih sestara, ili pak spremaica u bolnicama. ene zaposlene u obrazovanju su i najzanimljivije za prouavati. U okviru predkolskog, osmogodinjeg i srednjokolskog obrazovanja, kao predavai, u znaajnijoj mjeri su zastupljene ene, nego mukarci. ene su, dakle, te koje mnogo ee odgajaju generacije drutveno svjesnih graana, te su samim tim u velikoj mjeri odgovorne za generacijsko prenoenje stereotipa o mogunosti napredovanja ena. Ipak, iako su ene mnogo ee zastupljene kao nastavni kadar, na odluujuim pozicijama u oblasti obrazovanja, kako u politici, tako na mjestima direktora obrazovnih institucija ena je mnogo manje. Dakle, biti uspjena ena u BiH, u odnosu na trenutnu situaciju, u poreenju sa mnogim drugim zemljama svijeta, znai biti zaposlena ena domaica, prosjenih primanja, podreena utjecaju muke linosti. Ako uspjenu enu prema bh. kriterijima dovedemo u vezu sa poloajem ena na vodeim drutvenim pozicijama, onda je sasvim jasan porazni broj ena na odluujuim pozicijama u drutvu.

32

2.3. CIVILNO DRUTVO/ZASTUPLJENOST ENA U NEVLADINOM SEKTORU

Ona je sa 34 godine traila dozvolu da ide u rat i pomae ranjenima. Preivjela je Krimski rat, ali i pokrenula Crveni krst. Ona je osniva najrespektabilnije humanitarne organizacije. Ona je pokrenula kolu za njegu bolesnica. Ona je osnivaica slube za kunu njegu bolesnika. Ona je napisala preko 140 knjiga, broura, udbenika... Po njoj je 1912. godine na Meunarodnoj konferenciji Crvenog krsta u Vaingtonu ustanovljena nagrada Medalja Florans Najtingal. Mogla je to ona u 19. vijeku, moe to i svaka odluna ena danas u BiH. Florans je samo zahvaljujui entuzijazmu pokrenula organizaciju pred kojom vojske staju. Ona je preokrenula povijest! A ene u bh. nevladinom sektoru? Hm, moglo bi se rei da je neto malo bolja slika zastupljenosti ena u NVO sektoru nego na politikoj sceni, ali ne i da je dobra. ini mi se da je posebno vidan nedostatak uvezanosti enskih NVO-a koje se bave poloajem ene u bh. drutvu, promoviranjem enskih prava.... Imam dojam kao da NVO-e uope ne zanima to one druge rade i koji su primjeri pozitivne prakse njihovog reda. Kao da bi trebalo biti bitno: koja je bolja?, a ne ta je uraeno. Posebno je oteavajua politika situacija u BiH, koja sprjeava komunikaciju izmeu entiteta, urbanih i ruralnih cjelina. Iako bi civilno drutvo trebalo da snosi obavezu za uspostavljanje ove komunikacije, u BiH to nije sluaj. Porazno je da je u BiH registriran veliki broj nevladinih organizacija, a koje, iako dobivaju sredstva za projekte, te projekte nikada ne realiziraju sa vidljivim utjecajem na drutvo. Takva situacija vodi ka nepovjerenju drutva u nevladin sektor, a parcijalno i nesistemsko djelovanje onih nevladinih organizacija koje realiziraju dobivene projekte, ne doprinosi rjeenju ovog problema.

33

Meutim, bh. drutveni fenomen je da ene u ovakvom partikularnom radu NVO-a, vide idealnu priliku za napredak u karijeri. Partikularno djelovanje NVO sektora omoguava da ene jedino u svojim lokalnim zajednicama ostvaruju priznanje, koje je dovoljno veliko da ih svrsta u kategoriju uspjenih, a dovoljno malo da ih sakrije u sjenku muke linosti. ene u ovakvom nevladinom sektoru nemaju mogunost da budu konkurentne vladajuoj politikoj sceni, a koja je kao to smo vidjeli u ranijim poglavljima, gotovo u potpunosti voena mukarcima. Dakle, znaajniji angaman ena u NVO sektoru, ne znai i znaajan korak ka ostvarivanju jednakopravnosti izmeu mukaraca i ena, u javnom bh. ivotu.
Taj mukarac tamo kae da enama treba pomo kad ulaze u koije, treba im pomo kada prelaze jarak i kako one trebaju dobiti svugdje najbolje mjesto. Meni niko ne pomae kada ulazim u koiju, niti me prenosi preko jarka ili bare, niti mi ustupa najbolje mjesto! A zar ja nisam ena? Pogledajte me! Vidite moju ruku! Orala sam, sadila, kupila ito u hambare, i nije me nikad mukarac vodio! Zar nisam ja ena? Mogu raditi i jesti isto toliko koliko i mukarac ako dobijem posao, ako imam da jedem a isto tako mogu izdrati i bievanje! I zar ja nisam ena? Rodila sam trinaestero djece i gledala kako su skoro svi prodani kao roblje, a kad sam kao majka tugovala za njima, niko osim Isusa nije me uo! I zar ja nisam ena? Sojourner Truth Prva Konvencija za enska prava u Seneca Falls-u, u dravi New York, 1848. godine

34

3. ZAGOVARANJE

Stoljeima su ene sluile kao ogledala koja su imala tu mo da odraavaju pojavu mukarca u dvostrukoj veliini. Virdinija Vulf

35

3.1. TA JE JAVNO ZAGOVARANJE?

Zanimljiv moto iz kultne knjige: Kako plivati sa ajkulama, veoma Na svaku ponudu, ma kako privlana slikovito objanjava politiku javnog bila, postojae zamjerke, dobri prodavci zagovaranja i odnose koji vladaju stvaraju situaciju u kojoj kupac prodaje unutar njega: Tano su odgovorili sam sebe, bez obzira na zamjerke. Harvi Makej na deo pitanja: politiari jesu bili njihovi pravi kupci. Politiari su oni koji e odobriti finansije i olakice za zavretak takvog jednog posla. Nakon njihovog odobrenja, sve se odvija mehaniki: koliko naplatiti po kvadratnoj stopi, koliko sredstava izdvojiti za reklamu kako bi se namamili kupci, i tako dalje. Ali, da biste doli do politiara morate znati kako da ih motiviete. U elji da to pre pribave glasove odluujuih igraa, nateraju ih da potpiu dokumenta, islikaju se pred kamerama i konano ponu gradnju, Germezijani su izgubili iz vida stvarne potrebe svojih kupaca. Njihovi kupci, politiari, imaju sopstvene kupce. Politiari poinju da se brinu. Da li svojim kupcima, glasaima, pruaju ono to glasai ele, ono to e ih naterati da na sledeim izborima ponovo glasaju za njih? Ovde je napravljena nova greka u poslu vrednom milijardu dolara.13 ta je zagovaranje? Da li elimo uvjeriti druge u ispravnost naih ideja? Da li elimo da nae ideje usvoje i drugi? elimo li da glasuju upravo za nau politiku partiju, a ne neku drugu? Ako da, onda uinimo sve da tako bude. Zagovaranje je proces u kojem uvjeravamo druge da usvoje nae ideje, planove, miljenja, projekte... Kao zagovarai moramo voditi rauna o onome to je prethodilo i to treba da slijedi, sluaju, temi ili problemu o kojem je rije. Javno zagovaranje je proces djelovanja koji koristi sve instrumente otvorenog drutva za otvaranje novih prostora, novih politika, zakona... Instrumenti otvorenog i demokratskog drutva ukljuuju izbore, akcije civilnog drutva, graansku neposlunost, pritiske, utjecanje, sudske procese, pa,
13

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd, 2005, str. 33.

36

ako treba i cjenkanja... Termin zagovaranje je blizak terminu politika i politika metoda. Javna politika ima za cilj uspostavljanje mira, sigurnosti i postizanja pravinosti. Misija javnog zagovaranja stvaranje je pravednijeg, potenijeg drutva. Pravedno drutvo/demokratsko drutvo je drutvo koje se mjeri statusom marginaliziranih grupa. Ali, javno zagovaranje je i akcija usmjerena promjeni politika, pozicija ili programa unutar bilo kojeg tipa institucije - od neprofitnog sektora, ministarstava, parlamenata, do meunarodnih organizacija. Naravno, javno zagovaranje se moe i treba koristiti i na mjestima u kojima je proces donoenja odluka potpuno neformalan. Javno zagovaranje znai i zastupati, apelirati ili braniti odreenu ideju pred drugima. Javno zagovaranje je govorenje, usmjeravanje pozornosti zajednice na neku vanu temu, navoenje donositelja odluka na odabir dobrog rjeenja. Javno zagovaranje ukljuuje i razliite specifine, kratkorone aktivnosti na putu dostizanja dugorono odreenog cilja. Javno zagovaranje poiva na bogatstvu ideja i inventivnosti. Da li ete biti sigurni da e vae ideje pomoi? Odgovor na ovo pitanje zavisi samo od vas i od vaeg vjerovanja u ono za to zagovarate. Javno zagovaranje od vas zahtijeva da budete, prvi i glavni, a ne naprosto sluajni uesnik. Javno zagovaranje od vas zahtijeva 100% ulaganje tokom zagovaranja! I dakle, to je javno zagovaranje? Prepoznajete li da ste neto slino ve radili? Definirajte to za vas znai JAVNO ZAGOVARANJE! Birajte onu definiciju koja vam se najvie svia i neka ona bude vaa vodilja kroz zagovaranje. Dakle, ukoliko elite promjene, odluite se za javno zagovaranje! Uspjena strategija javnog zagovaranja daje odgovore na deset kljunih pitanja:

37

POGLED UNATRAG: 1. ta ve posjedujemo? Koji su izvori materijala, ideja, prethodni suradnici? Koristiti od prije steeno iskustvo: ve provedene akcije, ve postojee saveze, sposobne suradnike, baze informacija... 2. ta jo trebamo razvijati? Definitivno, razviti izvore koji su nam u tom trenutku potrebni, a do tada nisu koriteni, ili ne u tolikoj mjeri u kojoj bi trebali biti koriteni. 3. Kako zapoeti prvi korak? Ocijeniti koji je cilj u odreenom trenutku dostian, a moe okupiti prave ljude i osvijetliti put do pravog cilja. 4. Evaluacija 5. Uspjenost strategije zagovaranja treba procjenjivati odgovaranjem na svako od prethodnih pitanja. Vana je naa sposobnost da nauimo korigirati greke, kao i da eliminiramo sve elemente koji ne donose rezultate koje elimo. POGLED UNAPRIJED: 1. to elimo postii? Strategija zapoinje jasnim definiranjem (dugoronih/kratkoronih, sadrajnih/ proceduralnih ciljeva) 2. Prema kome je akcija usmjerena? Na koga elimo djelovati? Moramo imati jasnu predodbu o tome tko su primatelji nae poruke, kojim sredstvima i na koji nain moemo vriti pritisak na ciljne grupe. 3. Kakvu poruku primatelj treba uti? Poruka mora biti jasno usmjerena. Prilagoditi poruku primaocima. Poruke bi trebale biti sastavljene iz dva dijela: apeliranje u ime opeg dobra i ukazivanje na osobni interes. 4. Tko prenosi poruku? Vi, upravo vi, jer ete usvojiti sve aspekte dobrog govorenja, argumentacije i zagovaranja. 5. Na koji nain ete prenijeti poruku? Definitivno, uvijek ljubazno, odmjereno, bez intimiziranja u javnom prostoru i to je najvanije - argumentirano. Vama treba vjerovati!

38

 ELEMENTI I DINAMIKA PROCESA JAVNOG ZAGOVARANJA Postavljanje cilja nije nita drugo do planiranje vremena na duge staze. Zapravo, proces se sastoji iz tri koraka: postavljanje cilja, razraivanje plana za postizanje cilja i planiranje vremena u cilju ostvarenja plana.14 Iako specifine tehnike, vjetine i strategije zagovaranja koje koristimo mogu varirati, slijede elementi uspjenog zagovaranja. Moda nije neophodno da uvijek koristimo svaki od ovih elemenata za kreiranje strategije zagovaranja, ali nije zgoreg da ih znamo. Oni se, takoer, ne moraju koristiti po redoslijedu, moete ih odabrati i koristiti na nain koji je za vas najkorisniji, u odreenoj prilici ili vrsti projekta, platformi... za koju zagovarate.

14

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd, 2005., str. 69. 39

Ako paljivije pogledate elemente na cvijetu, vidjet ete da vam je poznato sve to se nalazi na laticama. A sve to je na laticama treba i vama za zagovaranje vaih ideja. Odabir ciljeva zagovaranja Problemi kojima se bavite mogu biti izuzetno teki. Da biste uspjeli u svojim nastojanjima, va cilj mora da odgovora na sljedea pitanja: Mogu li preko odabranog cilja biti okupljene zajedno razliite grupe i stvoriti uspjenu mreu? Da li preko cilja zaista rjeavate problem? Da li je mogue dosegnuti va cilj?

Ako nemate cilj, nikada neete stii do njega!

Kada birate problem za ije rjeavanje ete zagovarati provjerite kakva je politika klima, mogunost uspjeha, podatke o problemu koji pokuavate rijeiti, novac koji imate na raspolaganju, kapacitet vae NVO, politike partije ili preduzea. Moete li odabrati da istovremeno radite na nekoliko pitanja? Naravno da je bolje da ne radite na veem broju pitanja i ciljeva ukoliko niste sigurni da realno moete odgovoriti na potrebe i zahtjeve svakog od njih. Zagovarai koji nastoje da sve poprave prihvataju rizik da nita ne promijene. Na poetku se fokusirajte na ciljeve koji su realni, ostvarljivi i vrijedni truda. Ma, u principu - to uvijek neka bude vaa ideja vodilja! Ukoliko ste sigurni da ste provjerili, postavite sebi realan cilj. Uspjeh u ostvarenju manjih ciljeva dae vama i vaoj organizaciji vie entuzijazma, iskustva. ta je krajnji cilj svakog zagovaranja? Krajnji cilj svakog zagovaranja jeste rezultat koji oekujete nakon prestanka projekta, kampanje... On se ostvaruje postepeno i djelimino, kroz sekundarne ciljeve i projekte koje provodite kontinuirano. Krajnji cilj moe biti postavljen veoma iroko i globalno, npr. utjecati na poveanje procenta uea ena na politikoj sceni BiH, ili na lokalnom ili individualnom nivou, npr. doprinijeti da ena postane naelnica opine.

40

to je i to treba da sadri politika zagovaranja? Politika svakog zagovaranja mora biti usmjerena na promjenu trenutne politike, programa ili pozicija vlasti, institucija, organizacija. Morate jasno postaviti ciljeve i znati: to elite promijeniti, koju ete promjenu donijeti, koliko e kotati va projekat i do kada e trajati. Generalno, vremenski okvir za realizaciju ovih ciljeva mora biti precizno odreen. Ko e to uiniti? Vi! Kako moemo biti sigurni da ostvarenje postavljenog cilja moe donijeti eljene promjene? Jako je vano ispravno definirati cilj, jer na jasno preciziranom cilju poiva cjelokupna strategija javnog zagovaranja i to je jo vanije - plan. Stoga cilj mora biti konkretan i jasan, postavljen na osnovu realnih okvira politikih zbivanja u zemlji i mora biti povezan sa vaim planom. Navodimo listu pitanja koja mogu pomoi u odabiru prave politike zagovaranja. Koji su kvantitativni i kvalitativni pokazatelji uspjenosti politike za koju se zalaete? S obzirom na trenutnu politiku situaciju, koje su potekoe koje mogu oteati ostvarivanje postavljenog cilja? Kakva je trenutna svijest graana o problemu? Koje ete korake poduzeti na rjeavanju problema. Koliko novca je potrebno za ostvarivanje vaeg plana? Odakle ete obezbijediti sredstva? Da li e ulaganje u projekat nametnuti samoodrivost? Ukoliko va projekat zavisi od donoenja ili promjene vladajuih zakona, precizirajte koji su to zakoni, ko moe donijeti promjenu i na koji nain? Da li je va cilj razraen po koracima? Da li plan koji provodite ostvaruje cilj? Da li ste uspostavili veze sa vladinim i nevladinim sektorom, medijima i partnerskim institucijama? Na koji nain e va plan promijeniti svijest ljudi o problemu? Kako ete koristiti materijale koje imate za zagovaranje? Istraivanje je kako za debatu, tako i za zagovaranje veoma vano, jer daje realnu(ili bi trebalo da daje) sliku problema o kojem je rije. U debati se istraivaki materijal koristi za izgradnju argumenta. Istraivanje moe dati jasne smjernice kako da doemo do cilja.

41

1. Identificiranje publike za zagovaranje Prodavac se uvek trudi da sazna to je mogue vie o muterijama. Najpre e nauiti njihova imena, a zatim i neto vie, uz pomo razliitih tehnika. Hajde da vidimo kako poduzetnik moe da proiri ovaj koncept. Politiar je u sutini poduzetnik, samo to radi sam za sebe, bez firme iza koje bi se sakrio. Politika iz doba pre Votergejta bila je posljednji estok, gusarski, srednjovekovni posao, gde nisu postojala ogranienja u udarcima, konkurenti su se tukli prsa u prsa, a pobednik je odnosio itav plen. Profesionalni politiar je ovek koji se slui tehnikama za ubeivanje i svim moguim trikovima na tritu. Onaj ko u politici uspe da stigne do vrha, verovatno bi uspeo bilo gde.15 Jednom kada su problem i ciljevi odabrani, napori i aktivnosti zagovaranja se usmjeravaju ka ljudima koji imaju mo da donose odluke, idealno, ka ljudima koji mogu utjecati na njih (osoblje, savjetnici, utjecajne starije osobe, mediji i javnost). Kako se zovu osobe koje mogu ostvariti va cilj? Tko i kako utjee na zakonodavce? 2. Razvoj i stvaranje poruka zagovaranja
Savrenstvo se ne postie vebanjem,morate dodati jednu re: savrenstvo se postie savrenim vebanjem. Harvi Makej

Razliite poruke djeluju na razliitu publiku. Na primjer, politiar moe postati motiviran kada zna koliko ljudi u oblasti u kojoj on radi brine o odreenom problemu. Ministrica obrazovanja, na primjer, moe poduzeti odreene radnje kad joj se ukae na detaljne podatke o razmjeri i vanosti odreenog problema. Koje poruke ovi ljudi moraju primiti da bi djelovali u vae ime? Od koga primaju poruke? Od vas! 3. Stvaranje ubjedljivih prezentacija Upravljaate posadom i leteete punim jedrima ako nauite da prenosite poruke na pozitivan nain, i pokazujete svojim ljudima da im vjerujete.
15

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd, 2005., str. 171.

42

Jednostavno, dajte im slobodu da rade poslove zbog kojih ste ih zaposlili. Ugledajte se na velike dokeje, kao to su Deri Bejli, Lafit Pinkej ili Vili umejker. Oni znaju da se vetina u sedlu vrlo esto meri lakoom na uzdama. Kau da je dobar dokej onaj kojeg konj nije svestan sve dok mu ne zatreba.16 Mogunosti za utjecanje na kljune osobe su najee ograniene. Politiar vam moe posvetiti dovoljno vremena za sastanak, a ministar e moda imati samo pet minuta da sa vama porazgovara tokom konferencije. Paljiva i detaljna priprema ubjedljivih argumenata i stil prezentacije mogu ove mogunosti pretvoriti u uspjeno zagovaranje. Ako imate samo jednu mogunost da razgovarate sa zakonodavcem, znaete ta elite rei i kako ete to rei? 4. Prikupljanje sredstava za zagovaranje Veina aktivnosti, ukljuujui zagovaranje, zahtijeva budete. Dugorone aktivnosti na polju zagovaranja znae investiranje vremena i energije u prikupljanje sredstava da biste podrali svoj rad. Na koji nain moete doi do resursa neophodnih da sprovodite aktivnosti zagovaranja? 5. Procjenjivanje postignutih rezultata zagovaranja Kako moete znati da li ste uspjeli u ostvarenju cilja zagovaranja? Kako se vae strategije mogu poboljati? Da biste bili uspjeni u zagovaranju, neophodno je prikupljati povratne informacije i kontinuirano procjenjivati aktivnosti. 6. Izgradnja koalicija esto se mo neke akcije zagovaranja odraava brojnou ljudi koji podravaju va cilj. Kod nas, gdje su i demokracija i zagovaranje skoro pa nove pojave, ukljuivanje veeg broja graana koji predstavljaju razliite
16

Ibid. str. 119. 43

Koga jo moete pozvati da vam se pridrui? Ko vam jo moe biti saveznik?

grupe, moe obezbijediti sigurnost za zagovaranje i izgraditi politiku osnovu ak i unutar organizacije. Unutarnja izgradnja koalicije, kao to je ukljuivanje ljudi iz drugih organizacija i NVO-a u razvoj novog programa, moe vam pomoi da stvorite jo bolje mogunosti za posao zagovaranja. Pozovite sve one NVO-e, grupe, pojedince koji imaju volju da rade to i vi.

TA JE SVE POTREBNO ZA JAVNO ZAGOVARANJE? Kao i u svakom novom projektu ili novom poduhvatu, imajte na umu da je za zagovaranje potrebno mnogo toga; sredstava, ljudi, vrijeme koje e vam biti potrebno da planirate, organizirate i provedete sve planirane aktivnosti. Mnogo vremena trebate za pripremu. Osim ovoga, za javno zagovaranje su bitne i neke posebne aktivnosti, znanja, okolnosti, od kojih su najvanije: Znanja i vjetine - poznavanje osnova javnog zagovaranja, zajedniki rad i uee u kampanjama, te poznavanje politikih procesa (primjerice, zakonodavnog); Vrijeme kao dimenzija u politikom procesu poznavanje vremenskih tokova i rokova u zakonodavnim i parlamentarnim procedurama, raspored odravanja lokalnih i opih izbora. Ja trebam mnogo vremena za Poznanstva - mada veze nisu presudne za uspjeh javnog zastupanja, poznavanje odreenih osoba koje su kljuni uesnici ili potencijalna potpora vaim naporima moe biti samo od koristi. Ako nemate veliku mreu poznanika na "vanim mjestima" ne paniite. Mrea poznanika se gradi i stvara vremenom, a potrebno je samo poeti sa zadatim ciljem i mrea e se sama od sebe stvarati. Jasno postavljen cilj, te volja i spremnost za rjeenje problema - i to je to! Samo slijedite upute i sigurno ete biti uspjeni.
44

javno zagovaranje, ali ja imam cilj!

3.2. ZAGOVARANJE I LOBIRANJE

LOBIRANJE ZA SVE U knjizi Ko je maznuo moj sir?, Spenser Donson, kroz likove etiri glavna junaka opisuje kako stii do cilja. Cilj je uvijek tu negdje, pred nama. Nekada se ponaamo tromo, kada bi trebali biti brzi, nekada smo i suvie brzi... Ponekad, sluajui Donsona, pomislih kako ne bi bilo loe da su sva etiri lika u nama i da se lijepo drue. Ponekad se ponaam kao Njuko, koji na vreme namirie promene, ili kao Brzoje koji na vreme jurca u akciju, ili Tucko, koji odbija da prizna postojanje promena, jer se boji da e ga one odvesti u neto gore, ili Mucko, koji na vreme shvata da treba da se prilagodi kada uvidi da promene vode neem boljem! Svi mi imamo neto zajedniko, bez obzira na to koje delove sebe odluimo da izbacimo u prvi plan, a to je potreba da pronaemo pravi put kroz labirint i uspeno pronaemo pravi put kroz vreme promena.17 Da biste uspjeno sproveli javno zagovaranje, potrebno je da precizirate sve aspekte vaeg utjecaja. U tabeli se nalaze pitanja na koja ste obavezni dati odgovor, ukoliko elite da vae javno zagovaranje bude kvalitetno uraeno.
Va primarni cilj je: Va sekundarni cilj je: Va plan akcije na osnovu kojega ete zastupati drutvene promjene: Napravite podsjetnik za provjeru koraka koje ste poduzimali tokom zagovaranja! Planirajte serije razliitih aktivnosti koje ostvaruju va primarni cilj (izbjegavajte jednokratne akcije). Kratko opiite akciju: U kalendaru zaokruite najznaajnije datume u vaoj akciji. Koji su to datumi? Zato? Da li se vai ciljevi ostvaruju postepeno? Da li se vai ciljevi ostvaruju istodobno?
17

Spenser Donson Alnari, Ko je maznuo moj sir?, Mono Manana Press, Beograd 2004., str.9. 45

Sretno! Nemojte se ustruavati voditi pribiljeke mislei da je to znak slabosti ili nesigurnosti, naprotiv! I najbolje je loe pamenje, ali zato papir nikada ne zaboravlja! Lobiranje u etiri oka Lobiranje u etiri oka, koje je Promisliti jedanput prije nego to veoma esto, posebno u poslovnom daje, dvaput nego to primi, hiljadu zagovaranju, moe predstavljati puta prije nego to zahtjeva. Servantes veliko iskuenje za vas. Susresti se sa raznim zvaninicima, znati komunicirati na njihovom terenu i pod njihovim uvjetima je veliki izazov, ali je najuinkovitiji nain zalaganja za rjeenje problema. Pismo moete baciti, e-mail izbrisati, ali ovjeka pred vama ne moete "izbrisati". Na taj nain lobiranje u etiri oka je vjerojatno uinkovitije nego lobiranje u pismenoj formi. Najbolji nain osobnog lobiranja je da zatraite sastanak. Od iznimne je vanosti dobro se pripremiti za takve sastanke. Nikada nemojte odlaziti na sastanak prije nego provjerite da li ste pripremili neophodan materijal, da li znate osnovne informacije o temi razgovora kao i o partneru sa kojim treba da razgovarate. PRIJE SASTANKA: Ponite od toga koga ete odrediti, tko e i zato prisustvovati sastanku. Vodite rauna da na pregovore ne ide veliki broj ljudi, jer sastanak ne traje vjenost i u velikoj grupi nitko nee moi valjano rei ta elite, promai e vam poenta... (optimalan broj zagovaraa, jesu dva-tri kljuna predstavnika od kojih e jedan predstaviti sluaj, drugi usmjeriti temu i trei pruiti informacije o problemu za ije rjeenje se zalae). Voditi rauna ta elite postii na sastanku na kojem zagovarate. Predvidjeti sve mogue kontraargumente i pripremiti odgovore na njih.
46

 Nemojte se otvoreno suprotstavljati, ve sa puno dobre volje objanjavajte zato ste upravu. TOKOM SASTANKA: Tokom sastanka pokuajte usmjeriti diskusiju ka vaem uem cilju koji ste prethodno odabrali, u onoj mjeri u kojoj je to mogue:
Govornik treba da pazi na tri stvari: ta kae, zatim na kom mjestu kae i najzad na koji nain to kae. Ciceron

Ponite navodei razloge zbog kojih ste traili ovaj sastanak, i pri tome budite puni dobre volje, odmjereni i uljudni Dajte pregled pitanja o kojima elite diskutirati, dajte informacije i postavljajte pitanja Oekujte neslaganje i sukobe, ali ne brinite, jer vi ve imate svoje prethodno pripremljene reakcije na to. Neka vas sugovornici ne pokolebaju neumjesnim argumentima i irelevantnim informacijama, to se veoma esto deava. Ponudite alternative, sugerirajui mogue situacije i u svjetlu vaih primjera pokuajte nai rjeenje. Prije nego zakaete sastanak potvrdite jo jednom odluke do kojih ste doli tokom prethodnog sastanka, insistirajte na kompromisu i dogovorite se o tome ta treba da se desi nakon sastanka. POSLIJE SASTANKA: Obavezno poaljite pismo zahvale za prijem; ma kako da se sastanak zavri U pismu ponovo navedite kljune razloge zbog kojih je sastanak odran, kao i zakljuke Istaknite neophodnost buduih zajednikih koraka i SRETNO!

47

EVALUACIJA KAKO NAPREDOVATI U JAVNOM ZAGOVARANJU? Pobednici se okruuju pobednicima. Pobednik zna da je pobednik. Ne trebaju mu slabii i ulizice da obezbede hranu za njegov ego. Pobednik zna da e jo ubedljivije pobeivati uz suradnike koji mogu da dre korak s njima, ali i da ga poneemu naue.18 Evaluacija je nuan element za uspjenost javnog zagovaranja. Ako jedna strategija ne donosi rezultat, dat e ga druga, sljedea, a moda tek i neka sIjedea... sve dok ne stignete do cilja. Stoga je potrebno da to detaljnije razradite plan evaluacije, jer ete samo tako napredovati u javnom zagovaranju. Pred vama je tabela koja vam nudi upute kako napraviti dobar evaluacijski listi, kako biste provjerili gdje i zato grijeite.
IME I PREZIME: ORGANIZACIJA/POLITIKA PARTIJA/NVO: AKTIVNOSTI JAVNOG ZAGOVARANJA: Broj bodova i obrazloenje (dajte sebi skalu bodova od 1 do 5 i obrazloite ocjenu Kako ocjenjujete rad organizacije u obavljanju odreene aktivnosti? Kako ocjenjujete rad osobe ili vas samih u obavljanju precizirane aktivnosti? Kako ocjenjujete rad vaih partnera u obavljanju odreene aktivnosti? Kako ocjenjujete reklamnu kampanju javnog zagovaranja? Kako ocjenjujete uspjenost ostvarivanja primarnih ciljeva? (onih koji ste prethodno odredili) Kako ocjenjujete uspjenost ostvarivanja sekundarnih ciljeva?

18

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manjana, Beograd 2005, str. 141.

48

EVALUACIJSKA TABELA ZA AKTIVNOSTI

IME I PREZIME: ORGANIZACIJA/POLITIKA PARTIJA/NVO: AKTIVNOSTI JAVNOG ZAGOVARANJA: Broj bodova i obrazloenje (dajte sebi skalu bodova od 1 do 5 i obrazloite ocjenu Da li vae aktivnosti teku po planu ili nailazite na prepreke? Ako postoje prepreke, nabrojte ih: Na koji nain moete ubrzati ostvarivanje primarnih i sekundarnih ciljeva? Kako bi vea medijska promocija vaih aktivnosti i koalicija sa novim partnerima utjecala na trenutni tok odvijanja aktivnosti? Da li je tok odvijanja aktivnosti utjecao na promjenu vaih primarnih i sekundarnih ciljeva? Da li se vai ciljevi ostvaruju djelimino, potpuno ili nikako? Da li je dolo do promjena u politici s obzirom na preblem koji ste rjeavali? Da li su ostvareni ciljevi izazvali eljene efekte?

Za svaki negativan odgovor ponudite obrazloenje!

Ja znam koji mi je cilj. Uvijek provjeravam korak po korak aktivnosti u ostvarenju cilja i zapisujem zapaanja. A ti? Nai sposobne, a ne ulizice koji e ti hraniti ego i bie uspjean!

elim postii cilj, ali mi uvijek neto promakne. elim biti uspjena, ali mi nitko ne kae gdje grijeim!
49

3.3. PODIZANJE JAVNE SVIJESTI O PITANJIMA KOJA ZAGOVARATE

Radi i nastoj da te vide gde radi. Predmeti ne vrede za ono to su, ve za ono, kakvi nam se ine da su. Imati vrednost i nju umeti pokazati, znai imati dvostruku vrednost. to se ne vidi, to je kao i da ga nema. Ni sama se pravda ne tuje, ali ne izgleda kao pravda. Mnogo je vei broj onih koji su se prevarili, nego onih koji su bili i ostali uviavni. Prevara prevlauje zato, jer se o stvarima sudi po njihovoj spoljanosti; a mnoge su daleko drugaije od onoga to nam se ini da su. Ugodan vanjski oblik najbolja je preporuka za unutranju savrenost. Gracijan

Kako da uvjerite ljude da glasaju za ideje vae politike partije? Kako da utjeete na svijest biraa da vjeruju ba vama? Podizanje javne svijesti o problemima za ija rjeenja zagovarate je prvi korak u vaoj kampanji.

uvaj se da ne stupi tamo, gde treba da se ispuni velika praznina, a uini li to ipak, onda mora da bude uveren da e nadmaiti onoga koji je pred tobom tamo bio; da bi njemu bio ravan, nuno je da bude dva puta od njega vredniji. Koliko je god pametno brinuti se da nas opet poele onda kad na nae mesto doe na naslednik, isto je toliko mudro uvati se, da prema svom predasniku ne izgledamo bez svetlosti. Teko je ispuniti takvu veliku prazninu, jer se uvek ini da je bolje ono to je prolo. Nije dosta da bude samo ravan onome za kojim si doao, jer je on prvi doao u poloaj da se o njemu dobro misli. Zato, da bi ga istisnuli iz tog poloaja, moramo u svoj rad da unesemo jo kakvu vrlinu koje on nije unosio u svoj rad. (Gracijan)19 Zato smislite najbolji nain da ukaete na sve propuste koje su do vaeg angamana bili prisutni na poljima za koja zagovarate. A dok budete smiljali kako da senzibilizitrate javnost za problem, zapamtite: vas gledaju i sluaju svi: kuanice, djevojke, mlade, stare, zaposlene, naputene...vas praktino gledaju i sluaju svi. ta to znai? To znai da vaa strategija mora biti ili univerzalna ili da morate imati razliite strategije za podizanje javne svijesti.
19

Ibid. str. 132-133.

50

Strategija se ne ogleda u vrstom i snanom udaranju, ve u promiljenom. Balzak

Dobar zagovara vjeto smilja kako da ukae na propuste u rjeavanju problema kojim je odluio da se bavi.

Znam, svi me gledaju i sluaju!

51

4. JAVNI NASTUPI I MEDIJI

Mi ne moemo da uinimo da kia padne, ali se moemo pobrinuti da ona padne na pripremljenu zemlju. Henri Nuven

52

4.1. UTJECAJ JAVNIH NASTUPA NA POLITIKI REJTING NEVLADINIH ORGANIZACIJA I POLITIKIH PARTIJA
Optimizam povlai za sobom i sklonost ka samoobmanjivanju, verovanje da zahvaljujui svojim sposobnostima moemo savladati prepreke koje bi inae trebalo da su nesavladive. A upravo je to potrebno da bi se napravio neki podvig. H. Makej

Javni nastupi su, moglo bi se rei, od presudnog znaaja za sve aktere drutvenog ivota. Kau to se ne zabiljei, kao da se i ne dogodi. Dakle, javnost treba biti informirana o svim naporima koje ulaete u rjeenje problema, svaku akciju koju sprovodite, ali javnost ne moe, ne smije i ne treba bilo kako da prima te informacije. Koliko je veoma vano javno nastupati i prezentirati rad, toliko je, ako ne i jo vanije znati kako javno nastupati, jer je nastup dvostruki ma. Dakle, moete pridobiti sve simpatije vaim nastupima, ali i ostati bez njih. Do vas je! Govorite iskreno, ne ustruavajte se rei i ono to vam ne ide u prilog (bolje vi, nego vai konkurenti!), ne istiite samo sebe u prvi plan, jer: Niko ko je krenuo ni od ega, a zavrio s neim, nije to postigao sam. Nekada davno, neko je u vama prepoznao kvalitet, koji ga je naveo da vam pomogne. ta bi taj neko danas mislio o vama? Budite iskreni. Ako vas je uspeh promenio, vreme je da se vratite korenima. Sva materijalna blaga, koja posedujete mogu otii kao to su i dola. Bolje se drati blaga sa kojima ste krenuli kvaliteta zbog kojega su drugi verovali u vas. Ostanite u vezi sa svojim mentorima. Ako izgubite kontakt s njima, velike su anse da ete izgubiti kontakt i s onim to vas je dovelo do dananjeg uspeha.20 Dakle, nemojte biti razmetljivi; ali ostavite utisak. Ne zaboravite, kada idete u neku lokalnu zajednicu, obavezno se informirajte o najbitnijim temama. ta su uspjesi, a ta nedostaci te zajednice, kako vidite vau ulogu tamo, ta konkretno moete uiniti za njih (budite realni), ne koristite generelazirajue fraze, vodite rauna da vas gledaju i sluaju najrazliitiji ljudi ... Va uspjeh ovisi o vaim javnim nastupima. Vratimo se opet nenadmaenom Harviju Makeju, koji u knjizi Kako plivati sa ajkulama, nudi 11 najboljih koraka kako da osvojite publiku: ...Ne postoje
20

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 212 53

dve iste publike. Ali ako odgovorite na ovih jedanaest pitanja, moi ete da prilagodite materijal interesovanjima svake publike, i garantujem vam da ete ih osvojiti. Drugo rjeenje se krije u sloganu Vander Zandena: Ako sumnjate u ideju venosti, izaite pet minuta pred publiku. JEDANAEST KORAKA KAKO DA OSVOJITE PUBLIKU: 1. Zato me je grupa pozvala da odrim govor? (navedi razlog) 2. ta je svrha grupe? 3. Koje su glavne odluke grupe? (profesionalne, socijalne, demografske, stepen u karijeri i sl.) 4. Ko se nedavno obraao grupi? Kako su ga prihvatili? Mogu li doi do kopija njihovih zapaanja? 5. Ko su najuspeniji govornici koji su se obraali grupi u skorijoj prolosti? 6. ta ih je uinilo uspenim? 7. Ko su lideri u grupi? Ko e od njih biti prisutan? Kako da doem do njih? 8. Ko e me upoznati s njima? 9. Da li se od mene oekuje da odgovaram na pitanja? Koja kljuna pitanja mogu da oekujem? Kojih nezgodnih tema treba da se pazim? 10. Koje e poruke zaista ostaviti traga na ovoj grupi? Treba li da im podelim nekakakav materijal (grafikone, analize i slino)? 11. Ko je moj insajder u grupi, koji e mi pomoi u razvoju govora i dobijanju odgovarajue reakcije?21 Pripreme za javni nastup definitivno mogu da ponu.

21

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 156

54

4.2. JAVNI NASTUP I IZBORI

Postoje dva trenutka u ivotu kada ste potpuno sami: neposredno pred smrt i neposredno pred govor. H. Makej

Izbori su najvee marketinko polje: unosan biznis. Pobjeuje onaj tko bolje proda proizvod. Proizvod su vae ideje i politike platforme. Vi prodajete ljudima motive da vjeruju. Kome? Vama! Pri tome poziv upuujete stotinama rezervisanih ljudi, koji najee ne znaju nita o vama i nemaju nikakav razlog da vam vjeruju.22

4.3. JAVNI NASTUPI PRILAGOENI POSEBNIM CILJNIM GRUPAMA (kako nastupiti pred radnicima, intelektualcima, novinarima, domaicama...)
Ve je prethodno naglaeno da Nauio sam ono to veina dobrih govorite uvijek za neku drugu govornika ve zna: moda ste priliku, neke druge ljude koji potpuno sami dok govorite, ali ne oekuju da kaete ono to njima morate biti sami dok se spremate za najvie godi. U prostoriji u kojoj govor. H. Makej sjedi stotinjak ena, a vi ne znate njihovo porijeklo, imovinsko stanje, stepen obrazovanja, nikada ne poinjete obraanje sa: Moje ime je Sanja V. i obraam vam se u ime Praksi, politike partije u kojoj je najvei broj lanica fakultetski obrazovano, to ini nau partiju jakom i stabilnom. Zato? Zato to odmah iskljuujete iz vaeg kruga one koje to nisu. A vi ne elite da za vas glasaju samo neke ene, a druge ne. Dakle, uputite lijepu rije za sve prisutne u prostoriji, a da biste to uinili neophodno je da se prethodno informirate, o njima.
22

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 212 55

4.4. DRESS CODE I JAVNI NASTUPI

Nerijetko u elji da izgledamo to ljepe obuemo ono to za tu priliku nikako ne bismo smjeli, ili jo gore stavimo na odjeu neto to je potpuno neprilagoeno ambijentu i publici. Idete u studio gdje imate zakazan termin? Obukli ste plavu haljinu i stavili ogroman lanac koji sija. Ne, ne, ne! Kamera ne voli plavu boju, a sav taj sjaj bljeska po vaem licu i ostavlja utisak koji zasigurno ne elite. Ljeto je, vrue vam, a ne moete obui arape jer vam je vrue. Dobro, ponesite ih onda i obucite u studiju; ali bosi nipoto ne ulazite u prostoriju za sastanke. Namazali ste lice svojom omiljenom punomasnom kremom, prija vam, koa je gipka. Odlino, a sada je izbriite i stavite malo mat pudera i rumenila. U sali ste! ta obui? Gledate u svoju omiljenu crnu haljinu sa ipkom, elite je obui. E, ne moe ako idete u neku sportsku dvoranu, ako se obraate ljudima ukoliko razgovarate sa ...Vi se oblaite za njih, elite pridobiti njihove simpatije; stoga e vae ipkaste haljine ekati neku zgodnu priliku. Koktel je zabava koja poinje najranije u 17.00 sati! Vaa omiljena sjena za oi je zelena, istie vae oi, ali ne, neete je staviti za vae obraanje na nekom skupu na trgu usred podneva. Evo jedne anegdote koju opisuje Harvi Makej: Biznismen iz Mineapolisa otiao je za Boi u Vaikiki. Nije se micao s plae po ceo dan i dobio je savrenu boju od vrata nanie. Ni jedan jedini zrak sunca nije mu dopro do lica, poto ga je od jutarnjih do veernjih asova krio ispod eira. Naravno, njegovim prijateljima nita nije bilo jasno, ali se nisu usuivali da ga bilo ta pitaju, slutei da je re o nekom medicinskom problemu koji mu nije dozvoljavao da izlae lice. Konano, jedan poznanik ga upita za razlog. Biznismen se nasmeja i ree: Ko, ja? Problem s koom? Daleko bilo. Sledee nedelje idem na razgovor sa vlastima, planiram da im traim velike subvencije, pa ne bih da me uhvate sa preplanulim licem.23

23

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 10

56

4.5. MEDIJSKI NASTUP ZA I PROTIV

Obino se isplati kada dobro izgledate, ali ponekad se mnogo vie isplati ako izgledate loe. H. Makej

MEDIJI I JAVNO ZAGOVARANJE Mediji, bilo printani ili elektronski vre utjecaj na drutvo. Mediji su iznimno znaajan i nezaobilazan korak svakog javnog zagovaranja. Oni omoguavaju da vaa ideja doe do ire javnosti, a potrebno je znati kako ih pravilno koristiti, jer jednakom snagom kojom mediji mogu da pomognu ostvarenju vaeg cilja, zbog najmanje greke, mogu da postanu kobni. Stoga je veoma vano znati kako pravilno koristiti medije.

Ciljna publika

NVO-i, politike partije

Mediji

Novinari obino nisu zainteresirani za nesreene informacije. Ono to novine interesira jeste vijest ili pria, ali, skandali, konflikti ili kritike, jesu pak najprivlaniji. Zanimljiva pria treba biti pozitivno orijentirana i nositi snanu poruku. Izbor teme koju nudite medijima mora biti u formi "teme dana" jer zastarjele informacije nee objaviti ni jedne novine, ni jedna TV kua.
57

DA BISTE USPJENO ISKORISTILI MEDIJE ZA PROMOCIJU PROBLEMA NA KOJEM RADITE MORATE: 1. PALJIVO NAUITI NAJBITNIJE INFORMACIJE O PRIRODI MEDIJA Uputite par telefonskih poziva, posjetite biblioteku, saznajte tko obino izvjetava ili pie o problemu o kojem elite govoriti. Uoite koji mediji pridaju vie panje ovim pitanjima (TV, radio, tampa). Korisno je i identificirati novinara koji pie o temama koje se tiu pitanja koje vi elite prezentirati. 2. PRISTUPITI MEDIJIMA Mediji dnevno primaju hrpe informacija i prijedloga za prie koje ljudi ele prezentirati iroj javnosti. Zbog toga, ako elite da mediji napiu ili prezentiraju neto o stvarima koje zagovarate, informacija koju prezentirate mora biti znaajna, interesantna i nova; mora se isticati i zavreivati da bude na vijestima. 3. PRIPREMITI MATERIJALE O PROBLEMU Korisno je imati pripremljen set materijala koji u svakom momentu moete poslati reporterima. Materijali koje ste dobili od dravnih izvora mogu takoer biti od pomoi. Prirodno, ove informacije trebaju biti dopunjene prikupljenim injenicama i podacima kad god je to mogue. 4. NEPOKOLEBLJIVO PRECIZNO PREDSTAVITI PROBLEM Nain na koji predstavite stvar koju zagovarate je kljuan da bi daljnji napori pri zagovaranju bili uspjeni. Mediji podravaju koncepte koji aludiraju na: zdravlje, slobodu, zdrav razum i legitimnost, a uglavnom ne vole: ekstremizam, zastraivanje, nelegitimnost. Nain na koji prezentirate problem na kome radite odredit e tko e se pridruiti vaem naporu. Govorite u ime "graana", "javnosti", "zajednice", a ne u ime "onih koji

58

podravaju vae akcije i djelovanje". Predstavite se kao neko ko zastupa zajednicu, a ne posebnu drutvenu grupu. 5. PRIPREMITI NOVOSTI ZA MEDIJE Uobiajeni nain predstavljanja vae prie medijima je izdavanje saopenja za tampu. To je kratak dokument koji aljete novinarima koji vae informacije i teme predstavljaju u obliku koji mediji mogu iskoristiti. U idealnom sluaju trebalo bi biti mogue da se vae saopenje za tampu emitira ili tampa bez problema. Prema tome, ova saopenja treba pisati kao da se radi o novinskoj prii. Vijesti koje aljete medijima moraju biti kratke i jasno odslikavati dogaaj, postignue ili napor. Krenite od uzbudljivog saetka prie i ponudite im prvo novosti. Idealno, u prva dva paragrafa trebate odgovoriti na pitanja: tko, ta, kada, gdje, zato i kako. Najvaniji dio i najbitnije informacije treba dati na poetku kao temelj za ostatak prie. Na taj nain urednici mogu vae vijesti skratiti sa kraja, a da se ne gubi kontrola nad datim informacijama. Urednik e prilikom letiminog pregleda ovako strukturirane vijesti lake procijeniti i rei da li je zainteresiran ili ne za objavljivanje takve vijesti. Pokuajte informaciji koju plasirate dati Ijudsku dimenziju, ponudite im neki citat ili opiite lino iskustvo. Eventualne ire informacije pruite u dodatnim pasusima, ali ne zaboravite da saopenje ne bi trebalo biti due od jedne strane. Konano, osigurajte da vam se saopenje zavrava s detaljima o kontakt osobi u sluaju da budu trebala dodatna pojanjenja. To je takoer i dobar nain da se naznai da postoji osoba s kojom se moe napraviti intervju. Pri pisanju saopenja za tampu ne zaboravite jo nekoliko vanih stvari: stavite datum i kontakt vae organizacije odmah ispod naslova vijesti; koristite uvodni paragraf, napisan podebljanim slovima i centriran, koji sumira sadraj novosti;
59

 kratko govorite; napravite tanu priu potkrijepljenu injenicama. Iitajte je vie puta dok ne bude savrena. koristite interesantne obrate koje itaoca tjeraju da ita dalje 6. "PRODATI PRIU Ne morate ekati da reporteri dou k vama. Ako imate vanu informaciju nazovite reportera i ponudite mu priu. Pitajte da li zovete u pravo vrijeme i da li je bolje da se javite poslije. Predstavite se i objasnite zato je pria ili informacija zbog koje zovete interesantna i vana. Ako im obeate neto dostaviti, odmah to i uradite. Ovo je moment "prodaje" pa nemojte biti skromni. SASTANAK Ponekad je korisno sastati se sa redakcijskim/urednikim kolegijem koji odreuje ureivaku politiku i pitanja koja e medij pokrivati pri svom djelovanju kako biste bolje objasnili to zagovarate. PISMO UREDNIKU Pismo uredniku je jo jedan od naina da podijelite svoje miljenje s ostalima. Rubrika "Pisma uredniku" je jedna od najitanijih rubrika u novinama. Ta rubrika pokuava, i obino uspijeva, da reflektira raspoloenje itatelja ili da prikae debatu koja se vodi unutar zajednice. Identificirajte radio ili TV program koji mogu biti zainteresirani da prezentiraju pitanja na kojima radite. Razmislite o publici ka kojoj je pismo usmjereno. Poaljite uvodno pismo i upoznajte ih sa Vaom organizacijom i pitanjima kojima se bavi. Nakon uvodnog pisma uputite telefonski poziv, a ukoliko reagirate na neki novinski lanak objavljen o vama ili TV prilog onda argumentirajte samo na kljune aspekte teksta ili priloga zbog kojih reagirate. Nikada ne iznosite osobne dojmove o uredniku ili novinaru koji je pisao o vama. Vi reagirate na tekst, a ne na ovjeka.
60

INTERVJU Intervju poinje puno prije trenutka u kojem ste nazvali novinara ili on/ona vas. Ukoliko novinari od vas trae intervju, raspitajte se to je tema razgovora, koga su ve kontaktirali, koje dokumente posjeduju, kada e biti emitiranje, koju su vama ulogu namijenili ...Dogovorite za vrijeme i okonajte razgovor. Ne pomiljajte na davanje odgovora sve dok niste posve spremni i sigurni da znate sve o temi. Za vas svrha intervjua nije da samo odgovarate na novinarska pitanja. Vi imate cilj - iznoenje sutine problema kojim se bavite. Nemojte to nikad zaboraviti!

4.6. JAVNI NASTUPI I RAZLIITI TIPOVI MEDIJA (elektronski i tampani)

21. stoljee okarakterizirano je kao stoljee ekonomskog i tehnikog razvitka, koji su izmijenili i drutvene odnose modernog doba, stvarajui tako uvjete za formiranje globalnog drutva, sastavljenog od manjih lokalnih cjelina, koje meusobno komuniciraju i surauju. Novoostvarena suradnja utjecala je i na stvaranje potrebe za sistemskim monitoringom svih procesa koji povezuju lokalne cjeline, za jasnim i objektivnim prenosom informacija, a tu ulogu svakako imaju mediji, i to: elektronski, printani i vizuelni. Mediji su iznimno mono oruje, koji, ako zapadnu u pogrene ruke mogu biti zloupotrebljeni, a posljedice zloupotrebe mogu ii sve dotle da narue demokratinost drutva, te time ozbiljno poljuljaju one najfinije, ali ujedno i najosjetljivije temelje drutva. Posebno u, u navedenom kontekstu, obratiti panju na TV medije, s obzirom da je njihov domet izuzetno velik. Tako da, ako se dozvoli protok dezinformacija, ovinistikih i rasistikih poruka, jezika mrnje i govora ulice, javnosti e takvi stavovi i nain komunikacije, kontinuiranim procesom njihove
61

medijske promocije postati prihvatljivi. Istina, svaka demokratski ureena drava mora imati i regulatorno tijelo za komunikacije, koje bi trebalo da kanjava sve navedene negativne primjere kulture komuniciranja i ophoenja, ali veoma esto smo svjedoci da, posebno u BiH, krenja kulture komuniciranja ostaju nekanjena. Dakle, iako bi mediji trebali jasno i precizno da prenose informacije, da ne budu pristrasni, greke se deavaju, a svaki put kada nema reakcije nadlene institucije na greku, greka u javnosti postane opteprihvani model po kome je dozvoljeno, pa ak i poeljno, komunicirati. Naravno, potrebno je napraviti veliku razliku izmeu sankcije i cenzure. Svaki posao za sobom nosi obavezu, ali i odgovornost, pa tako i posao novinara. Obaveze i odgovornosti su dvojak funkcionalni sistem, a ako se narui njegov balans, potrebno je snositi posljedice. Sankcija mora nastati kada doe do koritenje medijskog prostora za promociju osobnih, ili uvjerenja grupe, a koja raspiruju mrnju, netrpeljivost, vrijeanje na raun ugroene grupe, ali sankcija nikako ne znai zabranu govorenja o odreenoj temi. Sloboda govora ima svoje granice, a te granice su vrijeanja i osporavanja prava drugih. Cenzura, kao politika drave, je opasna za svaku demokratski ureenu zemlju. Ukoliko vladajua politika scena u jednoj dravi dobije legalno pravo cenzure svih tema koje oni smatraju nepoeljnim za drutvo, onda se ne radi o sankciji, nego o ozbiljnom krenju demokratskih temelja jedne zemlje. No, ogranienje slobode govora ni na koji nain ne znai cenzura na dijelu ve uvoenje uljudnog obrasca komuniciranja u kojem se neistomiljenik repektira. O tome govori i l. 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
lan 10. - Sloboda izraavanja a) Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu miljenja i slobodu primanja i prenoenja informacija i ideja, bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lanak ne sprjeava drave da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija. b) Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obveze i odgovornosti, moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili sankcijama
62

predvienim zakonom i koje neophodne u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprjeavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprjeavanja irenja povjerljivih informacija ili u interesu ouvanja autoriteta i nepristranosti sudstva.

Analizirajui programe bh. televizija, ali i podatke Regulatorne agencije za komunikacije u BiH, namee se znaajan paradoks. Jezika mrnje, posebno u TV medijima ima na pretek, a sankcija zanemarljivi broj. Meutim, ukoliko elite dobar javni nastup u elektronskim medijima, ne znai da je dovoljno samo da izbjegavate vrijeanje i govor mrnje. Da bi imali dobar javni nastup u TV emisijama ne znai da je dovoljno izbjegavati jezik mrnje i ulice. Za dobar javni nastup u medijima potrebno je da budete korektniji od novinara. Dakle, ako se i desi da novinar postavlja pitanja koja nisu u vezi sa temom zbog koje vas je pozvao u emisiju, ako se desi da su pitanja ustvari konstatacije zasnovane na osobnom stavu novinara, vi imate sasvim dovoljan razlog da na uljudan nain prekinete njegovu neprofesionalnost i vratite tok emisije na razlog zbog kojega ste doli. Ukoliko u emisiji ima vie gostiju, obratite panju da nikada ne prekidate govor vaeg sagovornika/ice, iako vam se moda ini da bi pitanje koje bi postavili u tom trenutku, u potpunosti dokazalo da ste upravu. Dobar govornik za svaki javni nastup pred sobom ima papir i olovku te tijekom emisije zapisuje najvanije poente, pa i pitanja, da nita ne zaboravi. Ova tehnika se koristi i u debati i zove se flowsheeting. Saekajte vae pravo rijei, a s obzirom da ste sve poente zapisali, nema rizika da moete zaboraviti kljune aspekte u vaem govoru. Voenje biljeki je vjetina koja se s vremenom usavrava, a za poetak, najjednostavnije je da papir pred vama podijelite u onoliko rubrika koliko gostiju ima u emisiji i da za svakog od njih upisujete najvanije aspekte izlaganja u njegovu kolonu. Ukoliko gostujete u emisiji u kojoj sasvim privatno poznajete osobu koja je goa, ili voditelja, to za gledaoce nije vano. Persiranje je obavezno jer vas legitimira kao manje ili vie uljudnu osobu. U govorima iznosite iskljuivo dokaze i provjerljive informacije, a iznoenje izvora informacije, potedie vas komentara: to nije tono! ili izmiljate. Da biste pronali dokaze, potrebno je da istraujete. to vie dokaza, va govor je struktuiraniji, jasniji, i svakako uvjerljiviji! Veoma je vano
63

kako govorite u medijima jer mediji imaju udesnu mo na ljude. U BiH je iznimno vano znati odmjereno govoriti. Kada je Demosten govorio oni koji su ga sluali govorili bi kako je dobar govornik, ali kada je Alkibijad govorio, isti sluaoci bi rekli Krenimo u rat, rat. Budite Demosten! RADIO Bez obzira na veliku slinost sa javnim nastupom na televiziji, postoje velike razlike u javnom nastupu putem radija. Najee je prva asocijacija nastup putem radija da je to mnogo lake, jer nema kamera koje stalno prate svaki na korak, ali razmislite jo jednom... Va cilj je da budete to uvjerljiviji i da pridobijete podrku. Kada elimo da budemo uvjerljivi, onda osim dobre strukture govora, veliku panju pridajemo kako fizikom izgledu, a ponajvie gestikulaciji i mimici. Dakle, TV mediji u odnosu na radio, ipak vam nude jednu neizmjernu prednost, a samo na vama je da li ete je iskoristiti. Javnim nastupom putem radija oslanjate se samo na informacije koje iznosite i na promjenu intonacije, koja vam omoguava naglaavanje vanog. Stoga, za svaki javni nastup potrebno je pripremiti dokazni materijal, ali i za radijski nastup je to neophodno!

Svi njegovi govorniki napori su uloeni u praktinu svrhu. On nikada nije govorio samo da bi ga sluali. Abraham Linkoln

INTERNET Razvitkom modernih tehnologija, dolo je i do usavravanja najvee globalne mree u svijetu interneta. Od prvobitne vojne namjene, danas su se mogunosti interneta usavrile do zapanjujue mjere. Internet je
64

jedan od najveih medija, a mogunost monitoringa svih sadraja na internetu gotovo da je nemogua. Meutim, kada govorimo o javnom nastupu i kulturi komuniciranja, u okvirima interneta, onda je i najvanije govoriti o kulturi komuniciranja na forumima. Ukoliko elite da prezentirate vae stavove i miljenja na forumu, bez obzira to se krijete iza ifre, trebate znati da pravila uljudnog komuniciranja ovdje ne gube na snazi. Dakle, ukoliko elite nekome da oponirate, nemojte to initi tako to ete mu se obraati na personalnoj ravni, ve samo na osnovu dokazima potkrepljenih tvrdnji, jer ete tako izbjei mogunost pravljenja argumenta ad hominem. Forumi jesu mjesta na kojima moete slobodno i otvoreno iznositi stavove o svim temama, ali to nikako ne bi smjelo znaiti i na svaki mogui nain. Vaa uljudnost se najlake testira onda kada vaa sloboda nije ograniena. Naravno da ne postoje vrste kulture dijaloga, ali postoje vrste javnih nastupa u kojima primjenjujete kulturu komuniciranja. elim vam mnogo sree u savladavanju vjetina komuniciranja. Za kraj, evo nekoliko primjera ispravnog i pogrenog dijaloga kako u poslovnoj komunikaciji, tako i openito:
Pogreno: Sada kada ti je reeno, nemoj dopustiti da ti se to desi opet. Ispravno: Znam da mogu raunati na tebe.

Pogreno: Ili se brzo usavri u tome, inae....

Ispravno: Znam da e postati vjetiji u obavljanju tog posla samo nastavi da vjeba.

65

Zoka nikada ne kae: Morate da radite puno da biste mogli ovdje da radite. Umjesto toga, on im govori neto poput ovog: Ako pokuate da obavite jo nekoliko poziva, moete raunati na poveanje plate.

Pogreno: Gospoo Eli, vi ste dobra radnica. Pogreno: Nikola, vi ste najbolji raunovoa kojeg imamo. Pogreno: Vi ste vrlo lijepi. Pogreno: Vi ste stvarno ba moni kada ivite na tako visokoj nozi.

Ispravno: Gospoo Eli, tekst koji ste nedavno otkucali je stvarno izvanredan. Ispravno: Nikola, va izvjetaj je bio najbolji o svih prolog mjeseca. Ispravno: Vi stvarno imate lijepe oi. Ispravno: Vi stvarno imate lijepu kuu.

66

4.7. NASTUP U TAMPANIM MEDIJIMA (izjava za tampu, intervju, komentar u novinama, reakcije italaca)
tampani mediji batine mnogo duu tradiciju od elektronskih, a neki analitiari 21. stoljee smatraju krajem njihove povijesti postojanja, zbog napretka novih tehnologija, posebno interneta. Ipak, u bh. drutvu tampani mediji jo uvijek imaju veliku vanost, te je i o ovoj vrsti nastupa potrebno znati nekoliko dodatnih pravila. Postoje razliite vrste tampanih medija: dnevna, sedmina i mjesena tampa, uta tampa, itd., a samim tim i razliita pravila javnog nastupa. Ukoliko dajete izjavu za tampu, prvo i osnovno pravilo je da se informirate o kojoj temi treba da govorite, ali i za koje novine. Naravno da vas u tabloidu nee pitati, recimo: ta mislite o poloaju ena u afrikim zemljama, ali je potrebno znati da li su to novine koje se prodaju samo u jednoj lokalnoj zajednici, entitetu, ili na podruju cijele drave. Svakim govorom vi trebate da pridobijete publiku, a informiranjem o strukturi novina, dobiete odgovore na koga trebate usmjeriti govor. Izjava za tampu ne smije biti duga, to znai da imate malo vremena da iznesete sve to elite. Najvanije je da va govor bude strukturiran i jasan, jer ete time izbjei nelogiosti. S obzirom da e svaka vaa rije biti odtampana, dobro pazite, zato to greke koje nastaju kao omake u govoru, ne zvue toliko strano, ali ukoliko ih zapiete... Stoga je potrebno mnogo dokaza i informacija o temi za koju dajete izjavu, da bi se neloginosti i omake sveli na minimalnu mogunost nastanka. Intervju je drugi najei oblik javnog nastupa u medijima. Intervju moe biti veoma koristan, ukoliko ga ispravno koristite. Prvi korak koji morate uraditi jeste da saznate o kakvoj se vrsti intervjua radi, kako bi mogli poeti sa pripremom. Uzmite papir i olovku i izdvojite sva pitanja koja ne biste eljeli da vam novinar postavi za vrijeme intervjua. Kada pronaete dovoljno uvjerljive i dobre odgovore na sve njih spremni ste za intervju! Komentar u novinama je trei najzastupljeniji oblik javnog nastupa u tampanim medijima. Ovo je i najzahtjevniji oblik javnog nastupa. Ukoliko neto komentirate potrebno je prije svega da
67

do detalja prouite temu i sve ranije diskusije o njoj. Ukoliko napravite i najmanju greku u komentaru, rizikujete mnogo. Kada istraite temu, napravite osnovne teze koje va komentar mora da sadri. Prije nego tekst poaljete novinarima, pokuajte pronai koji su najslabije povezani dijelovi u komentaru i pokuajte ih uvrstiti. Ukoliko to vi ne uradite, neko drugi sigurno hoe! Reakcija italaca. Ukoliko proitate neki neprimjeren tekst o vama u novinama i imate namjeru reagirati, uinite to u sasvim drugom tonu od onog kojim je tekst o vama napisan. Ukoliko ste proitali uvrede na osobnoj razini NE UZVRAAJTE! Argumentirajte loe aspekte natpisa o vama. Meutim, kada govorimo o kulturi dijaloga u nastupima u tampanim medijima, posebno je vano istai komentare na ranije objavljene tekstove u novinama. To je ujedno i najzahtjevniji i najodgovorniji posao javnog nastupa u medijima. Ukoliko uspijete osporiti argumente vaeg politikog neistomiljenika, vi ste na taj nain napravili znaajan korak u ostvarivanju cilja za koji se zalaete. Ali budite veoma oprezni! Bolje je da ne pokuavate dati komentar na ranije objavljen tekst, ukoliko niste maksimalno upoznati sa temom. Svaki va komentar znai da vas nuno oekuje replika, a ukoliko unaprijed elite da omalovaite njenu snagu, onda va komentar treba biti pripremljen sa mnotvom dokaza, a svako oponiranje i neslaganje sa tekstom iskazano samo na raun argumenata koje autor teksta iznosi, a ne na osnovu linog stava, jer tada nastaje argument ad hominem, a koji je koban za svaki javni nastup. Na slubenim debatnim takmienjima upotreba takvog argumenta je strogo kanjiva.

68

4.8. PRIVATNI IVOT POLITIARKI U MEDIJIMA

Politika je posao u kome samo najsnaniji, ali i najuporniji opstaju. U bh. drutvu politika se smatra preteno mukim zanimanjem i to posebno u manje razvijenim zajednicama. Sjeam se jedne emisije o poloaju ena u politici i novinarke koja postavlja pitanje baki koja je cijeli svoj ivot provela u jednom selu u BiH, na granici sa Crnom Gorom: ta mislite o tome da ena bude predsjednik nae drave?, a na to baka zabrinuta i zbunjena odgovara: Uh dijete drago, kad bi to bilo pomjerilo bi se ljeme i tjeme na kui! I zaista, u BiH je gotovo naalost gotovo nemogue nabrojati pet uspjenih politiarki, to nije sluaj sa mukarcima. Politiarke koje su u BiH poznate, poznatije su po svom privatnom ivotu, svaama sa pojedinim politiarima, odjevnim kombinacijama, nego po stvarnim uspjesima. Naravno, nije ovo sluaj samo sa politiarkama, ve i politiarima, ene u politici su medijima mnogo zanimljivija meta, ali i ranjivija. Sjeam se napada na prvu i jedinu gradonaelnicu u BiH povodom eskalacije nasilja u glavnom gradu. Napadi su ponajmanje bili usmjereni na raun greaka u njenom radu. Prigovori su glasili otprilike: kokoka, kvoka, ona opet ima novi kostim, ni dlaka joj se na frizuri ne pomjera, njen najnoviji nakit, koza nosata....naalost tada niti jedno udruenje koje se bavi pitanjem ena, nije reagiralo zbog neprimjerenih komentara na raun njenog izgleda i linosti koji ama ba nikakve veze nisu imali sa nasiljem ve osobnim resantimanom prema njoj. Ukoliko elite da se bavite politikom, ili bilo kojim javnim poslom, vi u startu prihvatate rizik da va privatni ivot postane fokus medijskog zanimanja o vama. Naravno, s obzirom da je javni nastup proces koji sadri brojna pravila, ne postoji nerjeiv problem.
Kau: Nema loe reklame.

69

Svako medijsko pisanje o vama shvatite samo kao reklamu, ali nemojte reagirati ni na jedan stav koji je upuen na raun vae linosti, a ne na vaa djela, jer je to samoporazno. Ukoliko osjetite da mediji prelaze granicu, imate legalno pravo tube, koje e vas potedjeti loeg publiciteta, a ipak omoguiti da dokaete da ste upravu. Najvanije od svega je da imate jasno postavljen cilj i da svako javno obraanje koristite samo za ostvarenje tog cilja, tako e i va privatni ivot medijima postati nezanimljiv, a vai ciljevi sve blii ka ostvarenju.

Zapamtite: Uvijek ima medija koji su vam naklonjeni i koji nisu. Odgovornost za njihovo neprimjereno pisanje je na njihovim pleima Va privatni ivot moete zatiti davanjem odmjerenih izjava Primjerenim komentarima na raun vaih kolega osiguravate prostor za sebe u kojem nema negativnih vibracija Uinite sve da osvojite gledaoce ili sluaoce, ali ne pretjerujte, samo im se dopadnite!

70

5. SAVJETI ZA POBOLJANJE JAVNOG NASTUPA

Djelotvoran govornik uvijek na poetku skupa izloi posebnu svrhu i doprinos koji bi trebao da ostvari. On se uvijek na sastanku vrati na uvodnu, poetnu izjavu i povezuje zakljuke sa prvobitnom namjerom. Piter Draker

71

5.1. UVOD
Rekli smo ve da je dobar govor onaj koji je mnogo prije nastupa pripremljen. Dobar govor je va put do uspjeha. Vae retorike vjetine su va prvi doticaj sa drugim ljudima. Ove vjetine se definitivno ue, vjebaju i nadopunjavaju. Dobar govornik, zagovara, voa tima bi ponajvie trebao da usavrava retorike sposobnosti. Antiki filozof Aristotel u knjizi Retorika opisuje tri kljuna elementa uvjerljivosti govornika. Logos, ethos i pathos. Logos se odnosi na racionalnost argumenata, rezoniranje. Ethos bi bile vae osobnosti, karakter, habitus....Pathos se odnosi na emociju koju postignete sa sluaocima tokom govora. Pored ovoga to Aristotel uoava ne manje bitni su: govor tijela, ton i rijei kojima se obraate. Govor tijela je veoma vaan tokom nastupa. Ljudi esto vie pamte kako ste obueni i kakav ste govor tijela imali nego ta ste govorili. Ton je veoma vaan tokom govora. Trebate voditi rauna kada ete malo povisiti ton, kada ete zastati, kada ete sasvim stiati glas. Ne zaboravite gledati ravno u publiku i uvijek ponekog drugog obuhvatite pogledom, pokaite rukom na nekog u publici, nasmijeite se i vodite rauna da: Ne drite prekriene ruke na grudima Gledajte publiku Dlanove okrenite naprijed i otvorite ih Nemojte drati prekriene noge (kao da urite u toalet) Nemojte popravljati garderobu dok govorite Nemojte govoriti prebrzo Nasmijeite se povremeno publici Stanite na mjesto sa kojeg ete vi biti najbolje vieni i sa kojeg ete vi najbolje vidjeti publiku Nemojte zaboraviti naglasiti ta elite govoriti Jedini nain kako da nauite dobro govoriti je da govorite i govorite i govorite i govorite, dakle da stalno vjebate. Dok vjebate govoriti ne zaboravite da dobar govor treba temeljito pripremiti. Slaba pripremljenost pred predmetom, pronicljivom publikom, automatski srozava va
72

kredibilitet va ethos. Ako ste nepripremljeni, pa ak i gore od toga, ako svojim sluaocima kaete da niste ekspert za tu temu - oni na taj nain momentalno razvijaju odbojnost prema vaoj poruci, ma kako dobra ona bila.24

24

Brajan Trejsi, Mo govora, Caligraf, Beograd, 2008., str. 21 73

5.2. KAKO ISTRAIVATI I POBOLJATI ISTRAIVANJE

Da biste samouvjereno govorili i zalagali se za svoje stavove, treba prethodno paljivo istraiti sve aspekte teme o kojoj je rije. Najsigurniji nain da neete napraviti greku je da provjerite kako izgleda vae znanje o problemu kroz sljedeih 10 koraka. KAKO SPROVESTI ISTRAIVANJE ZA DOBRO ZAGOVARANJE I ODBRANU SLUAJA? NIM (NOVA ISTRAIVAKA METODOLOGIJA)
1. Osobni sm misao Otkriti kakvo o znaenje im ma problem m za vas 2. Pro/ Con ntra Istra iti najpovol ljnije i najma anje povoljn ne opcije za a rjeava anje odabran nog problem ma 3. Pretposta avke Identificirati pretpostavke e koje imaju u dodir sa problemo mom 4. P Provjera pretp postavki Prov vjeriti dobre e i loe ident tificirane pr retpostavke e 5. Diskusij ija Svrstati poe eljne i nepoe eljne pretp postavke Najbolji govornik je onaj ovjek koji...pouava i oduevljava, pri tome pokree umove svojih slualaca. Ciceron 6. Projekciija Projicirati maksimiziran ne i minimiz zirane pretpos stavke u teks stu ili situac ciji 7. ta je realn nost? Test tirati svoje NIM ciljeve 8. Kako proble em moe bitii rijeen - priijedlozi istra aivaa Osmi isliti Policy plan (priredi iti pismeni prijed dlog rjeenja a problema) a) 9. ta se postie e predloenim m planom i t ta e biti promijenjen no- koji su o ekivani rezulltati? Za avrna analiz za plana 10. Koritena lit teratura Na avesti koji au udio, video il li pisani ma aterijal je kori ten tokom istraivanja a
74

TA JE NIM? 1. To je okvirna mogunostima. metodologija za razmiljanje o ivotnim

2. To je okvirna metodologija za identifikaciju perspektiva koje obuhvataju problem, njegovu maksimizaciju i minimizaciju. TA NIM NIJE? 1. Gotov recept ili izvor finalnog rjeenja. 2. Stari skolastiki tip apstraktnog uenja ili mehanikog ponavljanja. 3. Zamjena za ope prihvaena akademska uenja.
Razumijevanje ljudi i njihove prirode jednostavno podrazumijeva uvaavanje ljudi, takvih kakvi oni jesu, a ne onakvih kakvim ih vi smatrate, niti onakvim kakvim biste vi eljeli da oni budu!

NIM PRETPOSTAVKE: 1. Primarno ljudsko pravo u NIM-u je pravo na izbor, i kako bi to vjebali u to veoj mjeri, morate ili otkriti ili stvoriti maksimum moguih izbora. 2. Vi ste mnogi- Otkrijte i koristite sakrivene dijelove sebe (npr. Stavite na stranu onaj identitet, koji mislite da imate. Istraite svoje druge identitete, koje moda imate. Osjeajte se sigurno u svom egu, neete izgubiti svoj najdrai identitet, samo ete ga proiriti. 3. Problem i mogua rjeenja problema su brojni i budite fleksibilni u svom pristupu. 4. Razmiljajte u uslovima kao da, ta ako: ta ako ovo jeste mogue ili je istina? Kako bi ovaj problem izgledao ako pretpostavimo da je istinit ili laan?, Koje druge perspektive su u igri? itd. 5. Ne postoji bitno znaenje istine ili prinude u bilo emu: MI IH STVARAMO, i zato to ih mi stvaramo, mi ih takoer moemo i unititi, ili ih sasvim promijeniti.
75

6. Ne postoje problemi u NIM-u! NIM samo nudi mogunosti za kutove rjeenja problema. Ako dosegnete razne mogunosti vi ete iskusiti vie ivota. Vei problem - vea je i mogunost istraivanja i rjeavanje. Kao to znamo, debata nas ne ui crnom ili bijelom svijetu (iako suprotstavljamo stavove) ve upravo da postoje razliiti stavovi o nekoj stvari ili problemu koje treba znati sasluati, vidjeti, proitati. Tek kada ih znamo MISLITI, na putu smo razumijevanja nekog pitanja ili shvatanja nekih mogunosti rjeenje problema. 7. Pitanja su mnogo vanija od odgovora, jer su svi odgovori mrtvi i pogreni, a samo pitanja ih mogu ouvati ivim i ispravnim, ako su data u pravom kontekstu. Takoer, kvalitet pitanja je mnogo vaniji nego najbolji odgovor. 8. Nauka ne istrauje naprosto objektivnu stvarnost: istrauje mape realnosti koje je do sada stvorila.
Kvalitet pitanja je mnogo vaniji nego najbolji odgovor. Strah od javnih nastupa je jedan od najjaih steenih strahova, ali vi kada valjano istraite temu o kojoj elite govoriti, naravno nemate strah! Zato istraujte!

Na kraju: NE SVAAJTE SE NITI BRANITE SVOJU POZICIJU U TOKU NIM etiko istraivakog procesa, JER ZAPRAVO ODBRANOM I SVAOM POSTAVLJATE SEBI GRANICU. Stoga, pokuajte generirati opcije, stvarati izbor, proiriti perspektivu glede sebe i problema.

76

CILJ: OTKRITI OSOBNI SMISAO KOJI PROBLEM IMA ZA VAS

Pogreno je nipodatavati druge, ali to nije glavni razlog zbog kojeg to ne treba da radite. Glavni razlog je u tome to se nipodatavanje i udarci vraaju poput bumeranga i povreuju onog ko ih je uputio.

Korak jedan Osobni smisao

AKTIVNOST: PRIANJE PRIA (takoer uz pjevanje, slikanje, uzimanje novniskih lanaka itd.) 1. Ispriajte osobnu priu vezanu za problem i znaenje koje pria ima za vas. 2. Istraite i pokaite biografiju istaknute linosti (industrijalca, naunika, menadera, pjevaa, politiara) kako bi se pokazala vanost i znaenje njihove ivotne prie koju ona moe igrati u vaem stavu prema problemu. 3. Istraite i pokaite historijske, pravne podatke (koji se takoer mogu razmatrati kao forma prie) kako bi se pokazalo da ih moramo biti svjesni ili da ba zbog njih moramo poduzeti neke znaajne akcije povodom situacije koju istraujemo. 4. Koristiti video (filmove, dokumentarce), grafike (slike, crtee), audio (pjesme, govore) materijal, koji e demonstrirati koliko su vama lino vane ve pomenute linosti, a u cilju povezivanja sa datim pitanjem. 5.Koristiti elemente dramatizacije (pozorite, cirkus, predstava, film, drama) kako bi se postigao cilj. Uvrstite i citate razliitih pria koje se odnose na problem. 6. Podijeliti svoje vienje i materijal (pojedinani) sa drugim lanovima grupe kako bi se dolo do osobnog smisla (vae grupe). OEKIVANI REZULTATI: Nabujalost osjeaja prema problemu - do efekta: Ovo je jako vano i znaajno j za moju linost, ili Ovo u meni stvara duboke osjeaje, Ovo je znaajan dio moje ivotne misije, Ja elim biti dio rjeenja j problema, Ovo nije problem naprosto u zajednici- ovo je i moj problem jer ja sam dio zajednice. Treba da navedete Misiju izjava ove vrste kako bi sami sebi ovo predoili i uvjerili se, ali i sve one koji e itati va projekat.
77

Korak dva Pro/ Contra

CILJ: ISTRAITI NAJPOVOLJNIJE I NAJMANJE POVOLJNE OPCIJE ZA RJEAVANJE ODABRANOG DEBATNOG PROBLEMA (Da li Bolest postoji?)

Dosegnuti jasan osjeaj istinskog postojanja problema. Pokaite sve razloge da problem uistinu postoji i da ga treba istraivati, ali podjednako i da problem ne postoji ili da barem nije toliko velik kako to moe izgledati na prvi pogled (ili koliko bi vai oponenti eljeli da to istaknu). Stvoriti imaginarnu liniju na kojoj e na suprotnim polovima biti predstavljene najpovoljnije i najmanje povoljne opcije (ne)postojanja problema. AKTIVNOST: 1. Zamislite (opiite, otpjevajte, dramatizirajte itd.) najbolji mogui scenario za odabrani problem. Kako bi se najdetaljnije problem mogao rijeiti? Zato? 2. Postavite si pitanje: Koje sve opcije rjeenja problema podravaju i vode ka ovakvoj - idealnoj viziji? 3. Napiite te vrijednosti prema hijerarhiji vanosti. 4. Zamislite najgori mogui scenario za odabrani problem. ta bi sve moglo stajati na putu rjeenja problema? 5. Postavite si pitanje: Koje opcije podravaju i vode ovakvoj viziji- ta bi sve moglo prouzrokovati ovu najgoru opciju? 6. Ponovo: Napiite te opcije prema vanosti OEKIVANI REZULTATI: Otkrie o tome ta moe biti najbolji, a ta najtei put do rjeenja problema, te do samog ishoda. **** Osjeanje zadovoljstva koje pokazuje rjeenje problema na najlaki nain, te osjeanje bola koje pokazuje najtei put ka rjeenju problema.

78

Korak tri Pretpostavke

CILJ: IDENTIFICIRATI SVE AKTERE KOJI IMAJU DODIR SA PROBLEMOM

AKTIVNOST: 1. Dajte kratak, ali iscrpan opis problema. Koristite neemocionalni, neosuujui, iskljuivo opisni, argumentovan i racionalan jezik. Ako predstavljate neki tekst, proitajte ga paljivo, pokuavajui da uhvatite smisao problema: odbacite praznu priu i doite do same sri. 2. Zapitajte se: Ako ovaj problem ve postoji, na nain na koji postoji, koje pretpostavke- ideje, do kojih ste prethodno doli, treba racionalizirati ili podrati? 3. Opiite u 3-8 reenica u formi pozitivnog ili negativnog stava prethodno racionalizirane pretpostavke. Zato ba te pretpostavke treba podrati? 4. Nakon identificiranja pretpostavki problema, postavite si drugo pitanje: koje su to institucije izvan pronaenih (kao standardi ljudskih prava) koje mogu utjecati na: a) postojanje problema i b) na rjeenje problema (zato, kako?) 5. Opiite pregled pretpostavki izvan pronaenih u 3- 8 reenica u formi pozitivne ili negativne izjave o navedenim institucijama. 6. Zapitajte se takoer, koja druga stanovita igraju ovdje ulogu (religiozna, politika, nauna, antropoloka, prirodna itd.) i dajte njihov kratki opis. Obavezno za svaki! Kakvu vezu va odabrani problem ima sa navedenim stanovitima? 7. Napraviti listu svih NVO i VO, koje definirate kao institucije koje mogu utjecati na postojanje ili rjeenje problema.

79

OEKIVANI REZULTATI:

irenje perspektiva problema

Dublje shvatanje problema Shvatanje da stanovita o problemu esto nisu objektivna istina, ve subjektivna miljenja

Korak etiri Provjera pretpostavke

CILJ: Provjera da li su identificirane pretpostavke dobre ili loe, te koje od dobivenih pretpostavki- podataka su suprotstavljeni sa vrijednostima sa kojima se istraiva slae.

AKTIVNOST: Smjestiti identificirane pretpostavke, kao i institucije na zamiljenu liniju (vidi korak 2) kako bi predstavljale dva suprotna pola u sistemu vrijednosti. Pretpostavke na desnoj strani se blie najpovoljnijoj opciji rjeenja problema, a one na lijevoj- najblie su najnepovoljnijim mogunostima rjeenja problema. OEKIVANI REZULTATI: Razjanjenje eljenih i neeljenih pretpostavki, identificiranje institucija koje imaju pozitivan i negativan utjecaj na rjeenje problema. Ovaj korak je nemogue paualno obraditi, jer za svaki stav je nuno racionalno obrazloiti poziciju.

80

Korak pet Diskuasije

CILJ: Svrstavanje poeljnih i nepoeljnih pretpostavki. Minimiziranje i maksimiziranje dobivenih vrijednosti.

AKTIVNOST: 1. Izdvojiti pretpostavku za koju smatrate da je najblia najpovoljnijoj opciji rjeenja problema. 2. Specificirajui, moete pokazati da je ta pretpostavka: a) bazirana na realnosti, b) logiki konzistentna sa stanovitima nauke, c) pragmatiki efektna i sa brojnim prednostima. 3. Istu proceduru treba ponoviti i sa najnepoeljnijim pretpostavkama rjeenja problema, za koje se moe pokazati da nisu zasnovane na realnosti, nisu logiki konzistentne sa stanovitima nauke, ili da nisu pragmatiki efektne. 4. Moete koristiti bilo koju formu argumentacije (bilo kojeg poznatog formata), koju smatrate najubjedljivijom u svrstavanju poeljnih i nepoeljnih pretpostavki rjeenja problema. Takoer, treba da preispitate sve okvire ovog problema: racionalne, interaktivne, emocionalne, umjetnike, pravne itd. 5. Sprovesti ankete, intervjue i sl. kako bi pretpostavke bile provjerene OEKIVANI REZULTATI:

Osjeaj da su pretpostavke nae tvorevine i da se njima moe manipulirati.

81

Korak est Projekcija

CILJ: Projekcija maksimiziranih i minimiziranih pretpostavki u tekstu ili situaciji. Korak 6. podrazumijeva kreiranje kad bi svijeta i to u dva pravca: svijeta kad bi maksimizirane i minimizirane paradigme bile naposljetku istinite i kad bi sve u realnosti bilo konzistentno sa njima.

AKTIVNOST: 1. Postavite sebi pitanje: Kako bi odabrani problem izgledao kada bi bio okruen sa najpoeljnijim ili najnepoeljnijim pretpostavkama? 2. Opiite, slikajte, izmislite, dramatizirajte dobre i loe verzije pretpostavki problema. 3. U sluaju prava, prepiite relevantan pravni dokument uzimajui u obzir dobru i lou paradigmu. 4. Stvorite to je mogue vie moguih verzija (virtualna stvarnost) problema, ocrtavajui, razmatrajui spektar identificiranih i spornih pretpostavki, kroz prethodno navedene institucije za koje ste utvrdili da imaju krajnje pozitivan i krajnje negativan utjecaj na problem. OEKIVANI REZULTATI:

Kreiranjem nove realnosti, vi isprobavate ivot u njima i iskuavate iste emocije kao da ste u stvarnim ivotnim situacijama. To znai da sada imate mnogo veu raznolikost odgovora za odabrani problem, fleksibilniji ste i posjedujete vie kontrole nad problemom, istraivanjem, realnou.

82

Korak sedam ta je realnost

CILJ: Testirajte svoje NIM ciljeve, npr. raspon u kojem su vae reakcije (mentalne, socijalne, bihejvioralne, intuitivne, politike, estetske itd.) prema problemu postojane i ograniene sa preferiranim vrijednostima, pretpostavkama i projekcijama.

AKTIVNOST: 1. Zamislite da ste proitali u novinama (gledali na TV-u itd.) incident u vezi sa odabranim problemom: ta i koliko stavova i ponaanja moete povezati sa ovim dogaajem. 2. Zapitajte se: Znajui ono to sada znam, ta bih pomislio, osjeao, uradio itd. u vezi sa novim incidentom. 3. Nastavljate sa milju da nema stvari koja se moe smatrati sasvim nezavisnim: svaka osoba i svaka situacija se dri kao meuovisni fenomen: u osnovi smo svi mi meuovisni. to znai da, ako se mijenjamo u boljem ili gorem smislu, ova promjena e biti reflektirana kroz nau meuovisnost: naa reakcija prema svijetu e biti drugaija i svijet e reagirati drugaije prema nama. 4. Pitajte se i provjerite, da li ste skloni utjecajima drugih i zaboravite sva vjerovanja i izbore koje ste nainili tokom NIM etiko-istraivake procedure, ili, u suprotnom, da li su drugi ljudi koji vas okruuju pod vaim pozitivnim utjecajem. OEKIVANI REZULTATI:
Ako se ispravno nosite sa NIM etikim fazama rjeavanja problema, vai rezultati e biti vrsti i trajni.

Ukoliko, i dalje osjeate, mislite ili djelujete suprotno od poeljnog vrijednosnog sistema, reagirate neefikasno na problem itd., onda ste i dalje prvi kandidat za put natrag ka osnovama i presluavanju ve preenih i izvedenih koraka NIM etike.
83

Korak osam Kako se problem moe rijeiti prijedlozi istraivaa

Policy plan je va plan akcije u rjeenju problema!

CILJ: Pronai nain kako da bude rijeen problem AKTIVNOST: Pronai nain da se rijei problem i to osmiljavanjem Policy plana 1. Razmotrite paljivo ta je status quo! 2. ta je to to nije dobro u trenutnoj situaciji? 3. Tko je uzronik problema? 4. Tko moe utjecati na uzronika/e problema? 5. Tko moe efikasno odigrati ulogu agenta akcije? OEKIVANI REZULTATI:

Stvaranje jasne slike o tome koje radnje treba preduzeti kako bi dati problem bio efikasno rijeen.

Korak devet ta se postie predloenim planom i ta e biti promijenjeno koji su oekivani rezultati?

CILJ: Zavrna analiza plana AKTIVNOST: 1. Uoiti i jasno predstaviti ta se postie predloenim rjeenjem problema 2. Kako e plan utjecati na problem? Kako e ga rijeiti?
84

3. Koliko dugo e trajati implementacija plana? 4. Koji su subjekti ukljueni u implementaciju plana? 5. Koliko e plan kotati? OEKIVANI REZULTATI:

Postojanje efikasnog plana u kojem su tano definirani gore navedeni elementi.

Korak deset Koritena literatura

AKTIVNOST: Navesti precizno koji pisani, audio i video materijal je koriten tokom istraivanja OEKIVANI REZULTATI: Suverenost u vladanju informacijama i podacima u vezi sa problemom.

85

5.3. TA JE BRAINSTORMING U POLITIKIM DEBATAMA?

Brainstoriming bi u najkraem bio modana oluja. Brainstorming jeste oluja vaih ideja Gete o problemu kojim se bavite. Zamislimo da elite istraiti Zato je poveano maloljetniko prestupnitvo u vaem gradu? ta postiete brainstormingom? Postavljajui pitanje ZATO, vi smatrate koliko god je mogue vie ZATO odgovarajui na ova pitanja. Nemojte se ustruavati zapisati i najbesmisleniji odgovor. Naime, nema besmislenog odgovora, zato to u svakom moguem odgovoru lei ideja o kojoj se naknadno moe razmiljati. Na osnovi ponuenih natuknica u procesu brainstorminga vi kasnije gradite argumentaciju. Kau da je brainstormingu samo nebo granica. Dakle, postavite sebi cilj, zapiete sve to vam padne na pamet u vezi sa problemom i budite sigurni da ete u jednom trenutku iskoristiti sve to ste zapisali.
Razmiljanje je daleko interesantnije od spoznaje, ali manje interesantno od posmatranja.

Kada biste znali da ete se za mjesec dana nai s druge strane pregovarakog stola, suoeni sa oponentom, kako biste se pripremili za taj susret oi u oi? Kako ete predvidjeti strategiju koju e suprotna strana primijeniti i kako namjeravate da joj se suprotstavite? Odgovor je daleko od jednostavnog. Moda bi reenje trebalo traiti podsjeanjem na frazu iz kolskih dana: uradi domai zadatak. U ivotu je mnogo situacija koje zahtjevaju pripremu. Pregovaranje je jedna od njih. Za dobre rezultate potrebne su najintenzivnije kratkorone i dugorone pripreme.25

25

Gerard I. Nierenberg, Umetnost pregovaranja, II izd. PS Grme, Beograd, 2000. godina, str. 51

86

5.4. POLITIKE DEBATE

Vjetine argumentiranja, retorike, zagovaranja, ubjeivanja i rasprave u svijetu politike ujedinjene su u sintagmu politike debate. Dokazati da su ciljevi i program rada konkurentske politike partije loiji u odnosu na vau politiku partiju, zadatak je u kojem mnogi ne biraju sredstva. Ipak, to ne mora biti nuno. Ukoliko ovladate tehnikom istraivanja, zagovaranja i govorenja, vi definitivno neete biti jedna od onih koji javno omalovaavaju konkurente. Prije politikih izbora, organizuju se brojne javne, politike debate. Nerijetko, te debate lie na sve osim na debatante. Zato? Zato to moemo vidjeti otvorene smetnje sugovornika, neodgovaranje na postavljena pitanja, iznoenje isprazne prie umjesto argumenata, diskvalificiranje svih politikih kvaliteta konkurentske politike partije, nepoznavanje elementarnih naela partije koju govornik zastupa.....Za dobru politiku debatu, a da biste sve navedeno izbjegli, neophodno je voditi rauna o nekoliko vanih aspekata: Ne uslovljavajte va dolazak na debatu, dijaloku emisiju ili bilo koji skup iskljuenjem vaeg politikog neistomiljenika. Za dobrog politiara nema neodgovarajueg sagovornika. Dobar politiar, pregovara treba i moe sa svima razgovarati. Nemogunost ili odbijanje da razgovarate je va znak slabosti, jer Rat se zainje u glavama ljudi i samo se tamo, mislim, moe rjeavati Ne uestvujte u razgovoru ukoliko nemate sve informacije Ne prekidajte sugovornika Odgovorite na pitanje direktno Replicirajte na ono to je sugovornik govorio, a ne govorite o sugovornikovoj linosti Umjesto fraza ponudite argumente za koje imate osiguranu potkrepu U zakljunoj rijei ne zaboravite se osvrnuti na sve aspekte dijaloga zakljuujui u korist vaih prethodnih izlaganja Izbacite rijei kao to su: Ja, moj, mene, meni, a umjesto njih sa puno potovanja izgovarajte vi Vanije je dobro i paljivo sluati nego uvijek uriti sa raspravom Gledajte sugovornika u oi
87

 Zauzmite poloaj tijela koji ne omalovaava vaeg sugovornika Postavite pitanje sugovorniku o onome o emu je prethodno govorio, a ne o neemu drugom. I ne zaboravite: vama je stalo do uspjeha, vi elite da vaa partija ili poduzee profitiraju i zato zapamtite: Istinski napredak u ivotu e odrediti samo vai napori i vae vrijednosti. Ne moete gaziti preko leeva!!! Politikom treba da se bavi onaj koji eli da razumije bit politike, koji moe da se odvoji od prizemnih elja i strasti, tko moe vjerovati u ideale, tko moe potovati i uvaavati sve sugovornike, ali i sve geografske, povijesne, politike, etike injenice. Hana Arent u knjizi Istina i la u politici kae: 26
Historija poznaje mnoga mrana razdoblja u kojima je javnost bivala zatamnjena, a svet postajao toliko sumnjiv da su ljudi prestajali i da pitaju za politiku kako to ne bi ugrozilo njihov ivotni interes i linu slobodu. Oni koji su u takvim vremenima iveli i u tim uslovima stasali, verovatno su uvek bili skloni prezrenju sveta i javnosti, uvek nastojei da ih koliko je to mogue ne primeuju, ili ak da ih preskoe, kako bi doprli do njihove onostranosti kao da je svet tek fasada iza koje ljudi mogu da se sakriju kako bi doli do meusobnog razumevanja sa sebi jednakima ne obazirui se na svet koji stoji izmeu njih. U takvim vremenima, ukoliko se stvari povoljno razvijaju, raa se posebna vrsta ovjeanstva.

26

Hana Arent, Istina i la u politici, Filip Vinji, Beograd, 1994., str. 5

88

5.5. UNAKRSNO ISPITIVANJE - CX

1. Znaaj postavljanja pitanja u javnom nastupu? Bez obzira da li se radi o formalnoj debati ili sudskom procesu, unakrsno ispitivanje (u daljem tekstu CX) uvijek ima istu namjenu. Ono daje mogunost da se sluaj razvije u dva pravca. Prvo, postiui priznanja suprotne strane, koja su od koristi za va sluaj (tezu, stav, tvrdnju, platformu...) ili ono za ta se zalaete, i drugo da se postigne priznanje druge strane koje e biti koriteno da se suprotstavi (ili ak okrivi) sluaj oponenta. U rijetkim prilikama unakrsno ispitivanje moe biti mogunost da se bar priblino razjasni poenta druge strane. Ali ukoliko se ovaj motiv uzme kao motiv za CX, onda je rije o govorima koji su temeljno istraivali tezu i prilagoavali mogue aspekte izlaganja oponenata. Kao ispitiva, postavljat ete ili PITANJA OTVORENOG TIPA ili PITANJA ZATVORENOG TIPA. Pitanja otvorenog tipa su ona koja ni na koji nain ne sugeriraju odgovor koji je traen od ispitanika. Pitanja zatvorenog tipa sugeriraju odgovor koji vodi ili strogo ograniava mogunost odgovora u smjeru u kojem e, ako su pravilno koritena, biti korisna za ispitivaa. 2. Pitanja otvorenog tipa Pitanja otvorenog tipa treba postavljati sporadino. Ona su opasna za ispitivanje, poto ne ograniavaju ispitanika u odgovorima. Ispitanik onda moe iskoristiti priliku da proiruje i objanjava aspekte njenog ili njegovog sluaja, ili da iskoristi aspekte ispitanikovog sluaja koji uope nisu bili spomenuti. Zbog toga, pitanja otvorenog tipa obino ne doprinose ni u kom sluaju ispitivau. Ako ispitiva pak ima potrebu da postavi ovakvo pitanje, onda mora biti spreman da striktno kontrolira granice odgovora. U svakom sluaju nastojanje da striktno kontrolirate odgovore na pitanja otvorenog tipa, moe biti posmatrano kao pokuaj nepristojnog ogranivanja ispitanikovog odgovora i moe biti shvaeno kao povreda utivosti. Zbog toga pitanja otvorenog tipa trebaju generalno biti izbjegnuta. Najbolje mjesto za njihovo koritenje je kada osjetite da:
89

- moete s razlogom ograniiti irinu odgovora - ste sigurni da moete obuhvatiti generalnu prirodu odgovora koji ete dobiti, i - da moete nakon toga koristiti direktne navode odgovora ispitanika za postavljanje tano usmjerene serije pitanja zatvorenog tipa

Pitanja otvorenog tipa ne bi trebala biti koritena osim u sluaju da ste sigurni u sve tri navedene stvari. Kao ispitanik, trebate znati, da kada vam se postavi otvoreno pitanje, to je za vas zlatna prilika da doradite svoj sluaj. Ako vas, pitaju pitanje besmisleno kao to je "Kakav je va plan (za prevazilaenje npr. nezaposlenosti ena)?" moete tada obrazlagati va plan kao da ste upravo nagraeni za najbolji konstruktivan govor. Va odgovor moe biti u smislu: "Na plan ne ukljuuje samo 4 take o kojima sam govorio/la, ve i njihovu razradu koju e moje kolege obrazloiti. To ukljuuje (ovdje moete poeti elaborirati svoj plan, dodavati vrijeme kolegi kroz ili opovrgavanje oponentskih izjava ili kroz dalju razradu vlastitog sluaja.). Ako ispitiva pokua da vas prekine prerano govorei da je dovoljno uo, moete mu odgovoriti da elite iskoristiti svoje pravo da u potpunosti odgovorite na pitanje koje vam je postavljeno, jer je to vae demokratsko pravo. Ovo postavlja vaeg ispitivaa u poziciju iz koje nema izlaza. Postavio je pitanje i sada eli presjei va odgovor. To moe omrzovoljiti suce, voditelja debate ili emisije, ili ostale prisutne na nekom sastanku. Drugi nee biti zadovoljni, ali ispitiva ne moe postii nikakve "poene" time. Ispitiva se moe samo nadati da e moderator debate ili voditelj emisije zatraiti prekid, i preuzima rizik gubitka naklonosti ciljne grupe na unakrsnom ispitivanju. Primjeri pitanja otvorenog tipa su:
Koji je va plan? Imate li ikakav autoritet koji e podrati vau izjavu? Zato mislite da je to problem? Kako ete platiti to?

90

3. Pitanja zatvorenog tipa Najuzbudljiviji i najizazovniji dio debate, ili bilo koje druge rasprave, nastaje kada unaprijed dobro pripremljen ispitiva vjeto postavlja pitanja zatvorenog tipa opreznom ispitaniku. Rezultat je intenzivna igra make i mia u kojoj je srce debate, sueljavanje, najjasnije izraeno. Pitanja zatvorenog tipa nude traene odgovore. Njima ne moramo uvijek prisiliti ispitanika da ponudi traeni odgovor, ali pitanja zatvorenog tipa tee da ogranie oblast odgovora. Kada su postavljena ovakva pitanja, mnogo je tee ispitaniku da izbjegne direktan odgovor ili da krene u stvaranje govora. Kao ispitanik, morate biti smireni. Ovakva pitanja su osmiljena da vas dovedu do toga da se sloite sa neim to bi otetilo va "sluaj" ili pomoglo sluaju ispitivaa. U svakom sluaju, greka je zauzeti stav. Obino se to radi u pokuaju da izbjegnete upadanje u zamku ispitivaa da se ne slaete sa svim to ispitiva pita. Ako tako uradite ubrzo e se desiti da pobijate oigledne istine, i odmah ete izgubiti kredibilitet u oima onih koji vas sluaju i gledaju. Dobar ispitiva e postavljati seriju pitanja zatvorenog tipa sa ciljem da postigne saglasnost ispitanika sa suprotnim stavom ve u prvih nekoliko pitanja. Nakon navoenja ispitanika u okvir potvrivanja, ispitiva moe postavljati ciljana pitanja, nadajui se da je oponent oslabljen, i da e se sloiti sa ispitivaem prije nego to shvati ta je uinio. Kada ispitiva dobije eljeni odgovor, odmah e prei na novu grupu pitanja, odvlaei panju ispitanika i navodei ga da se koncentrira na razliite teme, prije nego on ima priliku da razradi svoja ranija tetna priznanja. Evo jednog primjera u kojem su poljuljane poetne tvrdnje ispitivaa:
PITANJE Slaete se sa mnom da je va kolega identificirao tri potrebe za izmjenama u svom govoru? ODGOVOR Da.

I slaete se sa mnom da je trea potreba bila da postoji Da, u stvari on je rekao da iznos potreba bilo kojeg vladinog programa u ovoj oblasti da tedi trenutno potroen od strane vlade mora novac poreskih obveznika, je li tako? biti smanjen za 25% Slaem se. Rekli ste takoer da e va plan utedjeti tih 25% eliminiui trenutni vladin sektor koji upravlja ovom oblasti odgovornosti i unajmljujui ljude iz privatnog sektora. Tano? Naveli ste studiju koja pokazuje da je trenutni sistemski troak vlade 100 miliona dolara godinje. Da. Da. To je izvjetaj od prole godine koji je uradio Statistics Canada.
91

I naveli ste taj izvjetaj jer znate da je vano to da se precizno odredi trenutna cijena statusa quo, je li tako? Dakle, tedei 25% od 100 miliona dolara, imat ete program koji kota 75 miliona dolara? (ignoriui ovo bockanje i pripremajui se za napad) Jeste li razmiljali o vanosti studije koja pokazuje koliko e va program kotati ako se budu zapoljavali ljudi iz privatnog sektora? Oh? Ako takvo istraivanje nije uraeno, da li onda ita drugo osim vae line procjene ide u prilog tezi da e privatni poduzetnici uraditi to 25% jeftinije?

Da, i to smo uradili. Naravno. Dobili biste ste pet za matematiku. Takvo istraivanje nije uraeno. Svi u ovoj prostoriji znaju da privatna preduzea mogu uraditi stvari jeftinije od vlade.

Ve sam vam rekao da nijedna takva Ali vi niste naveli nijedan priznati autoritet koji e podrati studija nije objavljena, ali svi znaju kako vau izjavu, jeste li? vlada moe biti neefikasna. Onda vi kaete da vlada ne moe promijeniti svoj program kako bi utedjela novac? Uzet u onda da vam nije poznat ovogodinji izvjetaj Statistics Canade koji pokazuje trokove ovog programa za prolu godinu? Objavljen je prije mjesec dana. Imam ga ovdje. Da li vi onda govorite da niste vidjeli da su trokovi vlade za voenje ovog programa smanjeni za 12% u proloj godini? Sada iznose samo 88 miliona dolara godinje. Ali sputanje trokova sa 88 miliona dolara na 75 miliona dolara je samo 15 %,a ne 25%. Tako je. To bi ih kotalo 100 miliona dolara, to je svakako previe. Ne, nisam ga vidio.

Na plan je da se trokovi spuste za 25 % na 75 miliona dolara. Na plan e utedjeti 25 miliona dolara do kraja ove godine.

Ovog puta je ispitanikov sluaj ozbiljno oteen najefektivnijim dokazom od svih zamislivih, priznanjem ispitanika. Ovakvo priznanje je daleko ubjedljivije nego izvjetaj, statistika ili navodi iz objavljenih ekspertnih izvora. U stvari, ispitanik, va sugovornik, je morao priznati da:

je vladin program reduciran i da je uteeno na porezima bez uplitanja privatnog sektora; da najskorije istraivanje nije iskoriteno i da je ispitanikov sluaj baziran na zastarjelim informacijama; da ispitanik ne moe navesti studiju koja podrava navode da privatna preduzea mogu preuzeti odgovornosti vladinog sektora, i da njihovi zakljuci ako ove utede mogu biti postignute jesu najblii pretpostavkama s njihove strane
92

Sva ova priznanja su postignuta koritenjem pitanja zatvorenog tipa. Prvih nekoliko je bilo oigledno. Ispitanik bi izgledao neozbiljno ili neodgovorno da se nije sloio sa istinitou ovih pitanja. 4. Pristojnost u unakrsnom ispitivanju Kljuno je da unakrsno ispitivanje bude izvedeno bez potekoe, ali pristojno. Sjetite se, a bie sigurno momenata kada e biti teko prevazii ljudski poriv da postupite suprotno, da unakrsno ispitivanje slui da se prikau propusti u oponentskom sluaju ili da se postigne priznanje koje ide u korist vaem sluaju. To ni na koji nain ne znai da trebate sugovornika postidjeti, omalovaiti ili ugroziti kao linost. Takoer, ako se ne ponaate pristojno to teti vaem sluaju. Nepristojnost odvlai panju od jaine vaeg sluaja i sprjeava vas da efektivno izloite slabosti u oponentskom sluaju. Drskost, jezik ulice, hukaki i omalovaavajui jezik nisu i ne smiju biti sastavni dio bilo koje javne debate. Cilj unakrsnog ispitivanja jeste da upamtite da je tema unakrsnog ispitivanja oponentski sluaj, a ne osoba sa kojom razgovarate. Aspekt pristojnosti podrazumijeva i obraanje oponentima ljubazno. Pravilan nain da to uradite ukljuuje obraanje sa:
Moja politika partija smatra da..... Va kolega je izjavio u svom govoru .... Ali gospodine voro, da li ste za to pitanje konsultirali britansko istraivanje iz 1995. godine? Da li vaa politika partija smatra da zakon treba biti promijenjen? Ne bih se sasvim sloila sa vaom tvrdnjom iako uvaavam razloge zbog kojih se zalaete za...

Pravila pristojnosti, u svakom sluaju, ne zahtijevaju da ispitivanje mora biti voeno slabano ili da odreena podruja istraivanja ne treba koristiti. Jedna od osnovnih greaka unakrsnog ispitivanja se javlja kada se postavi pitanje, a ispitanik ne moe odgovoriti na to pitanje.

93

Tada ispitanik ili zatrai da odgovor bude ponuen u narednom govoru ili jednostavno izjavi da drugaije ne moe odgovoriti na pitanje. Ispitiva se u tom sluaju sloi sa jasnim izbjegavanjem odgovornosti, i zakljui ispitivanje. Veina to shvata kao pristojnost, ali to nije pristojnost. To je neefektivno debatiranje koje je proizalo iz neorganizovanog sluaja. To je gubljenje dragocjenog vremena u unakrsnom ispitivanju i gubljenje vremena generalno koje je predvieno za tu debatu i replike unutar nje. 5. Dranje govora u unakrsnom ispitivanju Jedno od najveih iskuenja u unakrsnom ispitivanju jeste iskoristiti priliku da se pokuaju ubaciti dodatne informacije sugovornicima u usta!!! esto, umjesto pitanja imamo duge govore sa novim informacijama koji izgledaju tako da zvue kao pitanja. Ovo nije pristojno i treba biti registrirano kao takvo. Primjer dranja govora umjesto postavljanja pitanja je prikazan u tablici ispod, a naalost, moe se esto vidjeti u debatama:
PITANJE Jeste li svjesni da je Afirmacija ponudila plan u etiri take koji je napravljen kako bi pomogao da se zadovolje tri potrebe za promjenama, to ukljuuje: 1) stvaranje novog federalnog odjela, 2) ukidanje opinskih programa koji neefikasno pokuavaju rijeiti problem, 3) dravni obrazovni program i 4) koju do sada nismo spominjali, unutar opinsko volontersko tijelo koje bi organizovalo pojedine graane koji ele da rijee problem? elio bih vam proitati lanak iz Izvjetaja UN o statusu izbjeglica iz 1993: (dugaki navod, koji generalno podrava tezu je proitan). Jeste li svjesni toga? ODGOVOR

U ovom sluaju, ispitiva je jasno zloupotrijebio poziciju i propustio mogunost za dobivanje odgovora od ispitanika.

94

6. Kontrola unakrsnog ispitivanja Postoje dva pravila unakrsnog ispitivanja koja su esto u konfliktu jedno s drugim.
Ispitiva ima pravo da kontrolira unakrsno ispitivanje

Ali i ja imam pravo da odredim svoj odgovor

Pogledajmo sad ova dva pravila. Ispitiva ima pravo usmjeriti unakrsno ispitivanje u kojem god smjeru eli. Moe postavljati pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, odrediti koje podruje istraivanja e biti tema unakrsnog ispitivanja, odluiti da li e koristiti kratka ili duga pitanja i da, kako god, usmjeri unakrsno ispitivanje na takav nain kako ispitivaevom sluaju najbolje odgovara. Ono to je najvanije, ispitiva moe odrediti duinu ili prirodu ispitanikovog odgovora, unutar odreenih granica. Najbolji nain da se odredi da li ispitiva moe traiti da ispitanik prekine odgovor, jeste da ispitanik ima pravo da u potpunosti i precizno odgovori na pitanje i da odredi svoj odgovor. Na ispitivau ja da pomogne ispitaniku i sluaocima, gledaocima i voditeljima u odreivanju kraja odgovora. 7. Strategija u unakrsnom ispitivanju Bez obzira da li ste ispitiva ili ispitanik, dobar govornik treba da ima na umu strategiju unakrsnog ispitivanja. Strategija treba biti bazirana na onome to se prethodno deavalo u debati. U postavljanju strategije neovisno da li ste ispitiva ili ispitanik, razmotrite slijedee elemente: Je li druga strana neorganizirana? Je li oponentsko istraivanja manje vrijedno od vaeg? Jesu li konkurenti usmjereni ka argumentiranju ili su agresivni?
95

 Da li loe funkcioniraju kao tim u sluaju da je na debati predvieno uee vie od jednog predstavnika? Da li va sluaj treba vie realnih dokaza? Da li je va partner bio u neprilici zbog otrog unakrsnog ispitivanja? Da li postoji potreba za promjenom tona i kretanja debate? Svako od ovih podruja moe biti pomenuto u vaem unakrsnom ispitivanju. Ako je druga strana, ili va sagovornik neorganizovan, fokus pitanja moe biti na temama koje e pokazati tu neorganizaciju. Vjerovatno oponenti ne mogu odmah navesti izvore koje navode. Pitanja o tome e opet jasno pokazati neorganiziranost. Isto je i ako postavljate pitanja ne u vezi sugovornikog govora, ve recimo cjelokupnog stava politike partije, iji je predstavnik va sugovornik....Ako je ispitanikovo istraivanje manje vano od vaeg, to naglasite. STVARNI DOKAZI Ako vaoj tezi nedostaju neki stvarni dokazi, moete navesti autoritet, iz oblasti o kojoj je rije, koji podrava va stav i traiti komentar oponenata o tome. Ako je va sluaj okrnjen jakim unakrsnim ispitivanjem, najbolji nain da ponovno uspostavite kredibilitet jeste da oprezno analizirate napravljene propuste i pokuate dobiti tetno priznanje druge strane po istom pitanju.
PITANJE ODGOVOR

Imate li ikakvu statistiku koja pokazuje da nasilni zloini Ne treba mi nikakva statistika. Va nastavljaju da rastu u drutvu nakon to je usvojena glavna je partner priznao da takav kriminal kazna za dilere drogom? nastavlja rasti u ovakvim sluajevima. Moje pitanje nije ta je moj kolega rekao. Moje pitanje je da Mislim da mi ni ne treba. To svi znaju, li imate ikakvu statistiku koja podrava vae izjave. ukljuujui i vaeg kolegu. Ja ne mislim tako. Ja vas pitam postoji li autoritet koji Ne vidim potrebu da navedem neku je posmatrao ovu pojavu, jer nijedna vladina studija ne statistiku kad je va partner priznao da podrava ovakav stav. Nudim vam posljednju mogunost da je tako. mi navedete neku statistiku koja podrava vae izjave. Poto ne moete navesti ni jednu statistiku, ja u prei na moje slijedee pitanje.

96

NAPOMENA: Ovdje se ispitiva suoava sa tetnim priznanjem sugovorniku, i oponente direktno provocira. Dok je ispitanik uspjeno iskoristio dobiveno priznanje ispitiva je pokazao da ispitanik ne moe ili ne eli da navede izvor informacija. Ispitivaev sluaj je i dalje jako oteen ali je znaajno ojaan ovim ispitivanjem. Sada postoji nada za prevazilaenje prethodne tetne izjave zbog ovog novog ispitivanja.

U nekim sluajevima postoji potreba za promjenom tona i kretanja razgovora, ili zbog dodavanja novih elemenata u dosadnu i monotonu debatu ili da se uspori kretanje veoma uarene osobne usmene borbe. Unakrsno ispitivanje vam moe pomoi, i kao ispitivau i kao ispitaniku, da pokaete da ste u mogunosti da kontrolirate stvari rukovodei se takvim mogunostima promjene tona ili kretanja diskusije. 8. "Drvo pitanja" Jedna od tehnika koje pomau u pripremanju unakrsnog ispitivanja jeste da pripremite "Drvo pitanja" prije debate. Za svako podruje koje namjeravate istraivati, pripremite poseban list papira. Na vrhu papira napiite prvo pitanje koje ete postaviti. Zatim podijelite papir na dva dijela i zapiite vae slijedee pitanje ako je odgovor na prvo pitanje da i na drugi dio ako je odgovor ne na prvo pitanje. Nastavite tako sve dok ne napravite kompletnu mapu pitanja koja e dovesti do nekog tetnog priznanja ili koja e dovesti sugovornika u kontradikciju, koja e unititi njegovu ili njihovu pouzdanost u izlaganju. Drvo pitanja je koristan alat za pripremu za unakrsno ispitivanje, poto zahtijevaju da se razmotre razliite kombinacije i mogunosti za odgovor.
97

Meutim, ono ima znaajna ogranienja. Ova priprema funkcionira na pitanjima koja mogu biti odgovorena sa da ili ne. Mogu biti izuzetno zbunjujua ako se dobije ispravan odgovor koji nije unaprijed pripremljen. Takoer, ne mogu biti pripremljena unaprijed za plan da ispitaju posebno podruje interesa koje se moe pojaviti u nekom od odgovora. Kako je ve reeno, ovo je koristan metod, ali ne treba se na njega oslanjati u debati jer to moe zvuati kruto i isuvie formalno. 9. Korist od unakrsnog ispitivanja U formalnoj debati moete biti ocijenjeni za unakrsno ispitivanje, ak i nakon zavretka posljednjeg unakrsnog ispitivanja. esto se unakrsno ispitivanje koristi za zakljuke o priznanjima koja su dobivena od sugovornika, ali to je greka. Unakrsno ispitivanje slui za postavljanje pitanja, ne za iznoenje zakljuaka. Vrijeme za iznoenje zakljuaka je u toku osvrta na unakrsno ispitivanje kao dijela konstruktivnog govora ili tokom pobijanja sugovornikih argumenata. No i kada ste ukljueni u bilo koju politiku debatu, vodite rauna da je korist od CX-a dobivena ukoliko iskoristite podatke dobivene u CX-u u vaem slijedeem izlaganju. Najbolja upotreba CX-a moe poeti sljedeim frazama:

Kao to je oponent rekao mom kolegi u unakrsnom ispitivanju... Moj oponent je tokom unakrsnog ispitivanja izjavio da... Podsjeam da je kolega priznao nau drugu potrebu za promjenama u unakrsnom ispitivanju kada je izjavio elim naglasiti da smo u protekloj raspravi mogli uti....

Pazite da iskoristite ne samo priznanja koja ste postigli od vaih sugovornika, ve i ono to ste vi postigli. To pokazuje da ste valjano i korektno usmjereni na tok debate.
98

5.6. DA LI UVIJEK TREBA ODGOVORITI NA PITANJE I KADA JE BOLJE IZBJEI ODGOVOR?

U ozbiljnoj raspravi uvijek treba odgovoriti na postavljena pitanja. Ukoliko ne elite odgovoriti na pitanje time ne pokazujete nita drugo osim vae slabosti i nespremnosti za dijalog. No, ukoliko va sugovornik postavi sasvim osobno pitanje ljubazno odgovorite: Veoma cijenim to elite saznati neto vie o mojim osobnim stavovima u vezi sa temom, ali o tome moda neki drugi put u sasvim privatnom kontekstu. Ukoliko ne elite dati sasvim direktan odgovor, citirajte neke druge osobe. Npr. mislim da bi najbolji odgovor na ovo pitanje bilo podsjeanje na rijei.... Ukoliko niste sigurni u valjanost vaeg prijedloga koji zagovarate, odgovorite prisjeajui se drugih u slinim situacijama: ini mi se da su ovaj koncept prethodno koristili...i da je bio veoma efikasan. Primjera svakako ima jo, ali ne zaboravite da je najbitnije da odgovorite na pitanje, jer e ljudi manje sumnjati u vas ukoliko odgovorite nego ukoliko odbijete odgovoriti na postavljeno pitanje.
Govorite iz iskustva drugih ukoliko niste sigurni u odgovor. Ne odgovarajte na osobna pitanja.

5.7. KAKO BITI DOBAR SUGOVORNIK?

Biti dobar sugovornik znai sluati i uvaavati dvoje u dijalogu. Ne trebate biti sjajan govornik, ali uvijek moete biti sjajan sugovornik. Stvorite atmosferu u kojoj e i vai najgrublji neistomiljenici imat osjeaj ugode. Kako se vi postavite prema sugovorniku takav e stav biti zauzet i prema vama. Ne elite omalovaavanje? Ne omalovaavajte! Za jedan jedini sekund devet od deset ljudi moete uiniti utivim, kooperativnim i prijateljski nastrojenim! (Pomou iste magije).27
27

Les Giblin, Vetina ophoenja s ljudima, Caligraph, Beograd, 2006., str. 51 99

Evo na koji nain: 1. Tako to ete se setiti da prvih nekoliko sekundi bilo kojeg odnosa obino odreuje njegov ton i atmosferu 2. Zatim ete primeniti drugi osnovni zakon ljudskog ponaanja ljudi su veoma skloni tome da spontano reaguju na ponaanje drugih ljudi

Da samemo to u reenicu: ljudi su veoma skloni tome da spontano reaguju.

5.8. AKTIVNO SLUANJE

Bez aktivnog sluanja nema niti razgovora niti debate. Aktivno sluati znai ne samo memorizirati ono to sagovornik kae, ve i reagirati na to. Ako vam sugovornik obrazlae neki problem, a vi dobijete rije nakon njega, ne moete (ne bi trebalo) poeti sa izlaganjem kao da va sugovornik nije nita rekao. To ne samo da nije aktivno sluanje, ve je i neprimjereno. Oponent u debati, sugovornik u razgovoru mora vidjeti da ga priznajete, uvaavate i da sa pozitivnim raspoloenjem (usprkos injenici da ne dijelite miljenja i stavove) pristupate njegovim/njenim tvrdnjama i prethodno iznesenim stavovima. Les Giblin u svojoj knjizi Umee voenja razgovora govori o:28
U okviru diplomatskih odnosa sa drugim zemljama, vlada govori o priznanju druge zemlje, ili joj odaje priznanje. Priznanje znai da se druga zemlja smatra istinskom pravom dravom. Mogli bismo da nauimo lekciju iz naih diplomatskih odnosa s drugim ljudskim biima. Jer da bismo bili uspeni u okviru odnosa s drugima, mi ih takoe moramo priznati kao autentina prava ljudska bia.

Prvo pravilo pre svih i najlake za primenu jeste da jednostavno sebe uverite jednom i zauvek da su drugi ljudi vani. Uinite to i va stav e biti jasan drugima ak i onda kada se ne trudite. tavie, to eliminie potrebu za trikovima i proima vae odnose s drugim iskrenou. Moete da isprobavate pravila i trikove sve dotle dok ne pomodrite u licu, ali vam ona nee biti ni od kakve koristi, ako budete neiskreni. Ne moete da uinite da se druga osoba osea vanom u vaem prisustvu ako u dubini due oseate da je niko i nita. Na kraju, ta je drugo na zemlji toliko vano kao ljudi? I ta moe biti toliko zanimljivo?
28

Les Giblin, Umee voenja razgovora, Caligraph, Beograd, 2006., str. 34

100

I evo na kraju, primjer dobrog i pogrenog aktivnog sluanja...

POGRENO ...Smatram da smo u proloj godini jedino mi ukazali na diskriminatorski odnos nad enama u BiH to se tie ovoga to je Tijana rekla, elim rei da e u iduoj godini moja partija izai sa novom platformom koja podrava rudare. MODERATOR: Hvala, rije ima ga. Sanja ISPRAVNO ...Smatram da smo u proloj godini jedino mi ukazali na diskriminatorski odnos nad enama u BiH Veoma cijenim napore o kojima smo uli u prethodnom izlaganju gospoice Tijane, ali moram istai da je moja partija u decembru prole godine napravila medijsku kampanju u podizanju svijesti o potrebi diskriminacije kao i realizirala akcije sa ciljem zatite poloaja ena u BiH...

5.9. OSNOVNI ELEMENTI DOBROG GOVORA

elite dobro govoriti? Ne brinite! Usvojite ove savjete i svijet je va!

Vede: Govor je sabirno mjesto svih ovjekovih znanja. Vinston eril: (emu treba da se nadaju oni koji) ...kad se jave grijee, ne znaju o emu e govoriti, kada govore ne znaju o emu govore i kada zavre ne znaju ta su kazali.
101

Konfuije ovjek koji je uen, naitan i vjet u raspravljanju ugroava sebi ivot, jer voli da otkriva slabosti drugih ljudi. Kvintilijan ...nita ne treba initi radi rijei samih, jer one su tu samo radi misli. Rene Dekart Oni koji najjae rasuuju i koji najbolje mozgaju o svojim mislima, kako bi ih uinili jasnim i razgovjetnim, mogu uvijek da najbolje ubijede u ono to izlau, pa makar govorili samo donjebretonskim, i makar da nikada nisu nauili retoriku. Miel de Montenj Govornitvo je umjetnost varanja i laskanja. Gorgija ...Govornitvo je najmonije sredstvo za upravljanje ljudskom voljom, Rije je veliki vlastodrac. Platon ...Nema prave govornike umjetnosti bez poznavanja istine, niti ima niti e je ikada biti...

ta je govor? Govor je najbitniji dio svakog dijaloga, od formalne debate do sasvim privatnog razgovora. Govor, ukoliko elimo ostaviti pozitivan dojam, na onoga kome se obraamo, ne moe biti prezentiran bilo kojim slijedom misli, ve upravo onim koji je jasan i logino poredan. Sastavni dijelovi govora su: 1. INVENCIJA je danas poznata i popularna po engleskoj rijei BRAINSTORMING. Opseno ga koriste grupe i organizacije koje nastoje da pronau najbolje mogue rjeenje u specifinim okolnostima u kojima se nalaze. Sve obrazovne, menaderske, drutvene i politike grupe koriste ovaj sistem kao odskonu dasku za izuavanje problema ili teme. 2. DISPOZICIJA je red kojim e se smjenjivati dijelovi govora. Uobiajeno je da dobar govor bude izloen ovim redom: UVOD, PROPOZICIJA, KLASIFIKACIJA, NARACIJA, TVRENJE, POBIJANJE, ZAKLJUAK.
1. Cilj uvoda je da pripremi sluateljstvo za ostatak govora. Uvod mora biti kratak i jasan, u njemu treba biti iznesena glavna misao onoga to se eli rei, te osigurati povjerenje slualaca (npr. ozbiljnou kojom stvara autoritet, poznavanjem materije, skromnou, naklonosti publici...) 2. Propozicija je jasan, kratak, razumljiv sadraj onoga o emu e se govoriti. Dakle, nagovijestit ete kljune ideje o kojima ete govoriti.

102

3. Naracija mora biti jasna i precizna tj. ne smije zamarati sluaoca. Sastoji se iz iznoenja injenica. Naracija bi najbolje bila objanjena, ako kaemo da je iznoenje teze i vanih argumenata.

5. Pobijanje je dio u kojem se rue mogui stavovi vaih neistomiljenika. Ovdje treba ukazati na pogrenost protivnikih stavova, na njihove greke u rasuivanju... Ukoliko se unaprijed ne komentira protivniki stav, to kasnije vie nema smisla. Dakle, va zadatak je da pripremajui govor sami istraite ona mjesta gdje biste mogli dobiti prigovor u govoru.

4. Tvrenje je segment u kojem se injenicama daju potkrepe. Ovo je veoma znaajan dio govora jer u njemu se iznosi potpuna potkrepa prethodno reenoga. Prepoznajemo da je ovdje rije o potkrepi argumenata. 6. Zakljuak je posljednji dio govora. Sada preostaje samo rekapitulirati (ukratko dovriti ubjeivanje istaknuvi najbitnije injenice koje su prethodno pomenute) i zakljuiti u logikom smislu rijei.

7. VANO! Dobro govoriti znai voditi rauna o nainu izlaganja(elokuciji) i stilu. Cilj svakog govornika jeste razviti sopstveni stil. Mnogi ele poistovjetiti elokuciju i stil , no stil, je treba jo jednom naglasiti, uvijek osoban. Cilj svakog govornika i jeste razviti sopstveni stil. Nain izlaganja moe biti imperativan, besjedniki... a stil! E, Vi birate va stil.

Vjetina dobrog govornika se mjeri prema vjetini da sve misli kae jasno i razgovjetno, tako da svi koji sluaju (obrazovani, neobrazovani, stari, mladi, mogu podjednako da shvate o emu je rije. I to nikako ne znai govoriti naprosto zavodljivo i proputati poentu teme, ve utemeljeno, biranim rjenikom prilagoenim svima, iznijeti svoje stavove. Ako pomislite da postoje teme koje se ne mogu prilagoditi svima, grijeite. Postoje samo ljudi koji ne umiju ili ne ele govoriti da budu shvaeni. Ova nerazgovjetnost u izlaganju esto nastaje i kada govornik nedovoljno poznaje temu o kojoj govori i rjenikom eli skrenuti panju sa propusta u znanju na birane rijei, ali tako gubi dvostruko. Sluat e
103

ga barem jedna osoba koja zna temu barem onoliko koliko i govornik i izgubit e naklonost ostalih koji sluaju, a ne razumiju. Stoga, prije svega, a posebno prije politikog nastupa, posebno u predizbornim kampanjama provjerite da li je va govor koncipiran prema slijedeim komponentama i da li su birane rijei prilagoene svima koji bi vas mogli sluati ili gledati. U jednom dijelu govora spomenut je i argument. ini se ne tako bitnim, jer je jedva jedanput pomenut, ali argument ini okosnicu svakog dobrog govora. Stoga, pogledajmo ta je argument i koji su njegovi dijelovi: Argument i argumentacija elite rei jasno i razgovijetno vae miljenje? elite da va govor ostane zapamen po preciznosti? elite da vam nitko ne moe rei kako govorite neutemeljeno? Ako je odgovor na sva pitanja da, onda krenimo! Argumentiran govor je govor nakon kojega moete dobiti samo protuargument od vaih sugovornika, moda kontraprimjer, ali nikako ne moete dobiti epitet eristiara koji, dakle, pria u prazno. Argument je stoga pravi izbor. ta je argument?
Argument je prvi i osnovni uvjet naunog diskursa. Argument je tvrdnja sa obrazloenjem i potkrepom (dokazom). Argumenata moete imati koliko god elite, ali najbolje je da o nekoj temi ne iznosite vie od tri najjaa.

U formalnim debatama svakako postoje standardi valjane argumentacije, a koja iskljuuje osobni stav i svaki mogui oblik "bliskosti" sa onim to se iznosi. Uobiajeno je da u BiH u javnim nastupima ljudi govore na osnovu osobnih stavova, ali sutina debate jeste udaljavanje od osobnosti, od intimizacije u javnom diskursu.
104

ta je valjan argument? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga ta podrazumijevamo pod `argumentom`. U formalnoj logici, argument je skup reenica ili tvrdnji od kojih je jedna oznaena kao konkluzija, a ostale kao premise. Prema ovakvoj strukturi argumenta postoje dvije vrste kvalitete argumenta: u jaem i slabijem smislu. Argument je valjan u slabom smislu ako se zakljuak ili deduktivno izvodi iz premisa ili ga one vrsto ne potkrepljuju. Zakljuak je valjan u jakom smislu ako su uz to jo i sve premise istinite. Prema tome, u jakom smislu, paradigma valjanog argumenta je osnovan argument. Meutim, u drugom smislu, koriten u formalnoj debati, argument je sloen govorni in u kojem govornik iznosi tvrdnje sluaocu ili publici i brani ove tvrdnje sa obrazloenjem i potkrepom. Ukoliko je rije o govoru, a ne debati, onda je ovo monolektiki argument, ali ukoliko je rije o raspravi ili debati, koristi se dijalektiki argument. Dijalektiki argument je jedan niz govornih inova u kojima dva (ili vie) govornika uzastopno brane suprotstavljene pozicije, pri emu svaki pojedinano navodi stavove u korist svoje pozicije. Ovo je interpersonalni ili drutveni smisao argumenta koji se bitno razlikuje od onoga koji se koristi samostalnim govorima, jer govor uvijek treba da ima, dodatnu potkrepu za tvrdnju. U debati, ovako opisani argumenti, zovu se argumentacijske linije. Jednako dobro se moe raspravljati oko toga ta treba raditi (praktina argumentacija) kao i oko toga u to treba vjerovati ili u to sumnjati (teorijska ili injenina argumentacija). Ova podjela se odnosi na teorijsku argumentaciju. Prema strukturi teze o kojoj se raspravlja koristi se razliita struktura argumentacijske linije, koje se najjasnije vide preko dvije vrste formalnih debatnih formata Karl Popper i Karl Popper Policy.

105

 Struktura argumenta Valjan argument je onaj argument u kojem iz pretpostavke zbog koje uope i govorimo slijedi teza argumenta, zatim racionalno obrazloenje koje obrazlae tezu argumenta (a ne neto drugo u vezi sa tezom) i koji ima potkrepu za prethodno iznesenu tezu i obrazloenje. Isto je i sa zakljukom u formalnoj logici. Jak zakljuak je zakljuak u kome konkluzije slijede iz istinitih premisa. Ako iznosimo tvrdnju za koju nemamo dokaze ili ne obrazlaemo racionalno tvrdnje, krimo pravilo argumentacije. Nae misli nisu uvjerljive i ne ostavljaju nikakav utisak na sluaoca. Postoji i drugi nain naruavanja argumentacije (koje je u formalnim debatama strogo kanjivo), a rije je o iznoenju neistina kroz obrazloenje i potkrepu. Dakle, u oba sluaja je naruena valjana argumentacija. Argument (lat. argumentum, -i n.) je stav zasnovan na injenicama i nuno se sastoji od:
OBRAZLOENJE + POTKREPA ini jaim, neoborivim prethodna dva dijela PRETPOSTAVKA Ona se ponekad moe preutiti, ali se podrazumijeva jer ona sadri uslove pod kojima je reeno obrazloenje UISTINU obrazloilo tezu. To je veza izmeu teze i obrazloenja.

TEZA je stav, tj. tvrdnja argumenta

TEZA Debata treba biti redovan kolski predmet

OBRAZLOENJE Zato to razvija kritiko i logiko miljenje i ui djecu parlamentarnoj demokratiji. POTKREPA: (npr. Amerika, zemlja gdje je debata sastavni dio nastavnog procesa jo od poetka dvadesetog vijeka je zemlja sa najrazvijenijom demokratijom)

PRETPOSTAVKA Kritiko i logiko miljenje su preduslov za napredak u drutvu

106

Ovo je argument koji poiva na primjeru. PREMISA

PREMISA KONKLUZIJA

Ako bolje pogledamo strukturu argumenta vidjet e se da ona odgovara strukturi zakljuka gdje, su obrazloenje i pretpostavka = PREMISA, a teza = KONKLUZIJA.

ene su uspjene kada se bore za ostvarivanje svojih ciljeva. Marsela je ena. Marsela se uspjeno bori za ostvarenje svojih cilljeva.
a) neispravno TEZA: puenje na javnom mjestu treba zabraniti OBRAZLOENJE: zato to su cigarete rune i ja ih ne volim gledati POTKREPA: a dokazujem to injenicom da duhan smrdi

b) neispravno TEZA: puenje na javnim mjestima treba zabraniti OBRAZLOENJE: zato to su svi koji pue nekorektni, bezobrazni POTKREPA: a dokaz je injenica da moj bivi mu pui, a on je lo ovjek c) ispravno TEZA: Puenje na javnim mjestima treba zabraniti OBRAZLOENJE: zato to teti zdravlju aktivnih i pasivnih puaa POTKREPA: Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ak 2,7 biliona ljudi irom svijeta pati od neke bolesti izazvane puenjem cigareta

107

Postoji nekoliko vrsta argumenata, a u nastavku izdvajamo one koji se najee koriste, ali i zbog ije pogrene upotrebe moe nastati mnogo greaka: argument koji poiva na analogiji, argument koji poiva na uzronosti, argument koji poiva na primjeru, argument koji poiva na dokazu, argument koji poiva na strunom miljenju, argument sa obzirom na opaene pojave, argument koji poiva na posljedinoj vezi.

5.10. PRIMJERI DOBROG GOVORA

Dakle najbolji su govori oni govori koji mogu da se razumiju i paljivo sluaju, naravno, zato to su valjano koncipirani i artikulirano izgovoreni. Evo nekoliko primjera govora koji se u strunoj literaaturi koriste kao uzoriti govori svoje vrste. SUDSKI GOVOR Sokrat ZAVRNA RIJE

Bez vae presude ja bih imao samo jo koju godinu da poivim do smrti svoje. I samo radi toga kratkoga vremena, graani atinski, vi ete od onih koji budu htjeli da grade na grad izii na bijedan glas i pasti pod krivicu da ste ubili Sokrata, mudraca. Jer, koji budu htjeli da vam prigovaraju, izjavie da sam mudar ako i nijesam to. A da ste poekali samo kratko vrijeme, elja bi vam se sama od sebe ispunila. Ta vidite kako sam godinama svojim ve daleko od ivota i blizu smrti. A ne velim to vamo svima, nego samo onima koji su me na smrt osudili. A upravo njima kaem i ovo: Moda vjerujete, graani, da je presude na smrt pala zato to nisam imao onakvih rijei kojima bih vas mogao uvjeriti, kad bih odluio da se moram sluiti svojim sredstvima djelanja i govorenja,

108

samo da izbjegnem kazni. Nipoto! Osuen sam, dodue, zbog nestaice, ali zacijelo ne rijei, nego drskosti, i bezonosti i volje da vam govorim onakve stvari kakve bi vam bile najprijatnije sluati: da plaem i jadikujem i druge mnoge stvari da radim i govorim koje su mene, koliko ja mislim, nedostojne; a takve stvari vi ste i navikli da sluate od drugih. Ali kad sam se branio, nijesam pomislio da radi otklanjanja opasnosti smijem da uinim ita nedostojno slobodna ovjeka, pa ni sam se ne kajem to sam se onda tako branio: ne, ja mnogo vie volim da poslije onakve odbrane poginem, nego poslije ovakve da sebi ivot iskupljujem. Jer, ni na sudu ni u raju, ne smijem ni ja ni niko drugi, dovijati se tome kako bi po svaku cijenu izbjegao smrti. I u bitkama esto se jasno pokazuje da neko moe izbjei smrti ako je odbacio oruje i okrenuo se da moli milost od progonilaca. Ima i mnogo drugih sredstava u pojedinim opasnostima da ovjek moe izbjei smrti ako se samo usudi da se lati svega neasnog i kad radi i kad govori. Ali moda nije teko, graani, izbjei smrti, nego je mnogo tee izbjei nevaljalstvu, jer ono tri bre nego smrt. Pa tako je i mene sada, jer sam spor i star, sustiglo ono sporije, a moje tuioce, jer su vjeti i nagli, sustiglo je ono bre-nevaljalstvo. I sada se rastajem s vama, ja sam od vas zasluio osudu na smrt, a ovi od istine, ig nevaljalstva i nepravednosti. I kao to ja ostajem pri svome prijedlogu, tako moraju i oni. To se moda i trebalo dogoditi, i mislim da je to u redu.
Ovo je Sokratov govor poslije presude atinskog suda (399. god.p.n.e.), kojom je proglaen krivim zbog toga to je svojim filozofskim uenjem vrijeao bogove i kvario omladinu. Odbio je da se spase bjekstvom ili da ga otkupe uenici i popio otrov (Platon: Odbrana Sokratova, Bigz Beograd, 1982)

PARLAMENTARNI GOVOR Demosten TREA FILIPIKA

Atinjani! Gotovo u svakoj skuptini mnogo se govori o nepravdama to ih Filip, otkako je zakljuio mir, ini ne samo vama, ve i ostalim Jelinima. Na poloaj ne bi mogao biti gori nego to je sad. Ako budete paljivo ispitivali, uvidjet ete da su najvie krivi oni koji vie vole da masi ugaaju, no da predlau ono to je
109

za dravu najbolje. Od tih, Atinjani, jedni se, uvajui svoj sjajni poloaj i svoj uticaj, nita ne brinu za budunost, a drugi, optuujui i crnjujui one kojima je stalo do opteg dobra, Filipu daju mogunost da govori i radi to god mu je volja. Na takvo dravnitvo vi ste navikli,ali je ono ujedno i uzrok nesree. Ja vas, Atinjani, molim da se ne ljutite na mene ako istinu slobodno izriem. Vi rado sluate samo kad vam se u skuptini ugaa i laska, to je dravne interese i dovelo do krajnjih opasnosti. Ako vi to i sada elite onda ja nemam to da vam govorim; a ako ste voljni da bez laskanja ujete to je po vas korisno, ja sam spreman da govorim. Ja vas ne savjetujem, ja vas opominjem: nama samima valja oruati se, a i ostale Jeline valja protiv Filipa sakupljati, upuivati i opominjati. Ako mislite da e Jeladu spasiti Halkiani i Megarani, a vi da ete izbjei ratne tegobe, ljuto se varate. Ta oni e biti prezadovoljni ako se spasu. Vi ste duni da sami to uinite, jer vai su preci vama ostavili slobodu koju su stekli proavi kroz mnoge tegobe i opasnosti. Ali ako svako od vas bude radio samo ono to mu se dopada, ili bude sjedio gledajui a ne radei, bojim se da emo uskoro biti prinueni da radimo ono to nikako ne elimo da radimo.
Demosten je, svjestan opasnosti koja Jeladi prijeti od Filipa Makedonskog , drao protiv njega govore. Demostenovi govori su nazvani jo i filipike, jer ih je drao Atinjanima zbog straha od napada Filipa Makedonskog.

POLITIKI GOVOR Don Ficderald Kenedi INAUGURALNI GOVOR

Danas prisustvujemo ne pobjedi jedne partije, ve proslavi slobode, koja simbolizuje i kraj i poetak, koja oznaava obnovu kao i promjenu. Jer, ja sam pred vama i svemonim Bogom poloio istu sveanu zakletvu koju su nai preci propisali prije skoro jednog i tri etvrtine vijeka. Svijet je sada sasvim drugaiji. ovjek u svojim smrtnim rukama dri silu koja moe da uniti sve oblike siromatva, ali i svaki oblik ljudskog ivota. A ipak
110

je isto revolucionarno uvjerenje, za koje su se nai preci borili, jo uvijek sporno irom svijeta - uvjerenje da pravi ljudi ne izviru iz velikodunosti drave, ve iz ruku Boga. Danas ne smijemo zaboraviti da smo mi nasljednici te prve revolucije. Neka svijet ide naprijed od sada i odavde, podjednako i za prijatelje i za neprijatelje, neka se ne ugasi baklja koja je prenijeta na ovu generaciju Amerikanaca - roenih u ovom vijeku, prekaljenih ratom, disciplinovanih tekim i gorkim mirom, ponosnih na nae drevno naslijee - koji ne pristaju da svjedoe ili da dozvole da se postepeno ukidaju ona ljudska prava kojima je ova nacija uvijek bila posveena i kojima smo mi danas posveeni, i kod kue i irom svijeta. Neka svaki narod zna, bilo da nas eli jake ili slabe, da emo platiti svaku cijenu, podnijeti svaki teret, suoiti se sa svakom tekoom, pomoi svakog prijatelja, usprotiviti se svakom neprijatelju, kako bismo osigurali opstanak i uspjeh slobode...Ali, ni dvije velike i mone grupe naroda nemaju koristi od sadanjeg kursa - obje su preoptereene cijenom modernog naoruanja, obje su s pravom uznemirene stalnim irenjem smrtonosnog oruja, pa ipak obje se utrkuju koja e prije da promijeni neizvjesnu ravnoteu straha. Zato ponimo iznova - podsjeajui obje strane da utivost nije znak slabosti i da je iskrenost uvijek na provjeri. Nemojmo nikada pregovarati iz straha, ali nemojmo nikada ni strahovati da pregovaramo. Neka obje strane istrae probleme koji nas ujedinjuju, umjesto stalnog vraanja na one koji nas razdvajaju. Neka obje strane, prvi put, formuliu ozbiljne i precizne prijedloge za nadgledanje i kontrolu oruja i prenesu svoju mo da unite drutvo pod apsolutnu kontrolu svih naroda. Neka obje strane ponu da prizivaju uda nauke umjesto straha. Zajedno istraujemo zvijezde, osvajajmo pustinje, suzbijajmo bolesti, dotaknimo dubine okeana, odobrimo umjetnost i trgovinu. Neka se obje strane ujedine i povedu rauna na svim stranama svijeta o zapovijesti proroka Isaije da ukinu teke terete...i ...dopuste ugnjetenima da budu slobodni... Sve se to nee zavriti u prvih sto dana. Nee se okonati ni u prvih hiljadu dana, niti za vrijeme ivota ove administracije, moda ak ni za vrijeme ivota ove planete. Ali, hajde da ponemo. U vaim e rukama, dragi sugraani, vie no u mojim, leati konani uspjeh ili neuspjeh naeg

111

pravca. Od kada je ova zemlja osnovana; svaka generacija Amerikanaca je bila pozvana da prui svjedoanstvo svoje nacionalne odanosti. Grobovi mladih Amerikanaca, koji su se odazvali tom pozivu, pokrivaju zemaljsku kuglu. Sada nas trube opet pozivaju - ne kao zov da uzmemo oruje, mada nam je oruje potrebno - ne kao zov u boj, mada smo za borbu spremni - ve kao poziv da preuzmemo teret duge neizvjesne bitke, koja e trajati godinama, bitke protiv zajednikih neprijatelja: straha, siromatva, bolesti i samog rata. Moemo li stvoriti protiv tih neprijatelja veliki i cjeloviti savez - Sjevera i Juga, Istoka i Zapada, i tako obezbijediti blagotvorniji ivot za cjelokupno ovjeanstvo? Hoemo li uestvovati u tom historijskom naporu? U dugoj historiji svijeta, samo je nekoliko generacija dobilo ulogu da brani slobodu, koja je u ovo vrijeme u najveoj opasnosti. Ja se ne kolebam pred odgovornou-ja je pozdravljam. Ne vjerujem da bi bilo ko od nas mijenjao mjesto sa bilo kojim drugim narodom ili bilo kojom drugom generacijom. Snaga, vjera, predanost koju mi unosimo u ovo nastojanje, osvijetlie nau zamlju i sve koji joj slue - a bljesak te vatre moe uistinu obasjati svijet. I zato, moji sugraani Amerikanci: pitajte ne to vaa zemlja moe da uini za vas, nego to vi moete da uinite za nju. Moji dragi graani svijeta: pitajte ne to e Amerika uiniti za vas, nego to zajedniki moemo uiniti za slobodu ovjeka. Najzad, bilo da ste graani Amerike ili graani svijeta, traite od nas ovdje onu istu veliku mjeru snage i rtvovanja koju mi traimo od vas. Sa istom savjeu kao naom jedinom sigurnom nagradom, sa historijom kao konanim sudijom naih djela, povedimo naprijed zemlju koju volimo, molei Njegov blagoslov i Njegovu pomo, ali znajui da ovdje na zemlji Boje djelo uistinu mora biti nae sopstveno.
Don Ficderald Kenedi (1917-1963), je bio ameriki politiar i dravnik, najmlai predsjednik SAD, koji je ubijen u atentatu, u Dalasu, u dravi Teksas, 22. novembra 1963. godine. Ovo je njegov govor prilikom postavljanja za predsjednika SAD, 1960. godine.

112

RELIGIJSKI GOVOR Aurelije Augustin ZEMALJSKA I NEBESKA DRAVA

Na dvojakoj ljubavi zasnovane su one dvije drave: zemaljska na samoljublju koje ide do prezrenja Boga, a nebeska na ljubavi prema Bogu koja vodi do samoprezira. Prva slavi samu sebe, a druga se proslavlja u Gospodu. Prva trai ljudsku slavu, drugoj je, pak, najvea slava Bog, svjedok savjesti. U svojoj oholosti prva uzdie gordo glavu, a druga govori svome Bogu: Ti si moja slava, i ti uzdie glavu moju. U prvoj gospodari njenim vladarima tenja za vlau nad podjarmljenim narodima; u drugoj slue uzajamno u ljubavi vladari svojom brigom potinjenima i potinjeni svojom poslunou. Prva vidi u svojim vlastodrcima svoju krepost, druga govori svome tvorcu: Ljubiu te, Gospode, kreposti moja. Stoga su u prvoj i mudraci koji ive samo ovozemaljskim ivotom tragali za dobrima tijela, kao za najviim dobrom; pa i oni od njih koji su poznavali Boga nijesu ga slavili kao Boga, niti mu zahvalili, nego su zaludjeli u mislima svojim i pomrailo se srce njihovo, nazvali su se mudracima ( to jest obuzeli oholou ponijeli su se u svojoj mudrosti), i poludjee i pretvorie slavu vjenoga Boga u oblije smrtnoga ovjeka, i ptice, i etveronoac, i zmija (jer su ovakve idole i sami oboavali, ili navodili narode na to ili ih u tome slijedili) i vie su potovali tvorevinu nego tvorca koji je blagosloven na vijek. U bojoj dravi, meutim, nema druge ljudske mudrosti osim pobonosti, koja istinito slui pravom Bogu, oekujui svoju nagradu zajedno sa svecima i anelima u tome da bude Bog sve u svemu.
Aurelije Augustin (354-430), je bio krianski filozof. U svojim govorima on polemizira sa brojnim neistomiljenicima, a navedeni govor je iz njegovog uvenog djela De Civitate dei.

113

 IMPROMPTU GOVOR Kada govorimo o vrstama govora moemo ih svrstati u dvije velike grupe koji se najee koriste: impromptu i improvizirani govori. Govori sa ogranienim vremenom za pripremu, to je zajednika karakteristika kod oba gore navedena naina, su namijenjene razvijanju navike brzog miljenja i pripreme. Oni bi trebali inspirirati govornike za rasprave o vanim politikim i filozofskim pitanjima i trenutnim dogaajima. Da bi mogli vjebati i usavravati vjetine impromptu govora potrebno je znati: njegova pravila, vizualizirati korake koje treba pratiti prilikom izbora teze, razumjeti kako stvoriti nazive argumenata iz izabrane teze, znati kako stvoriti argumente koji podravaju tezu Da bi se postigli to bolji rezultati potrebno je konstantno vjebati samostalno, ispred prijatelja, ili neke strune osobe sa kojom radimo. Uzmimo kao primjer tezu Gdje je budunost NVO CKD? 1. Rasprava bi trebala poticati govore koji su poduprti znanjem. 2. Treba nastojati odrati govor koji e biti saet, zanimljiv, koristan i koji sadri u sebi nove informacije tako da se iz njega moe i neto nauiti. 3. Znati kako napraviti argumente koji podravaju tezu i odgovaraju na pitanje. 4. Razraditi uvode, prijelazne dijelove i zakljuke jer oblik govora treba odgovarati njegovom sadraju. 5. Sluiti se primjerima dobrih impromptu govora iz prakse. Ukoliko se ovim nainom govora sluimo na nekom takmienju ili debati openito, ukoliko lobiramo za neku politiku partiju potrebno je prije svega znati:

114

 ta sudija ili ciljna publika oekuje od impromptu govora, odabrati najbolju tezu prilagoenu ciljnoj grupi organizirati govor u vezi sa tezom, sa najvie dva ili tri argumenta. Obrazovni ciljevi govora sa ogranienim vremenom za pripremu imaju za cilj stvoriti rjeite graane koji su u stanju napraviti jake argumente, pomoi govornicima da proire svoje znanje i da se to bolje izraavaju, pomoi govornicima da brzo razmiljaju i onda kada imaju ogranieno vrijeme, zato su politike debate najbolji primjer upotrebe impromtu govora. IMPROVIZIRANI GOVOR Drugi nain govora bez pripreme je improvizirani govor. Za osmiljavanje ovakvog govora potrebno je znati: ta, kome, zato i kako elimo rei. Snai se u novonastaloj situaciji i odbaciti na zamiljeni govor koji elimo, ciljnu publiku pridobiti za nau tezu, znai uspjeno prenijeti improvizirani govor. Veoma esto se deava da stvari izmaknu kontroli u debati i da u trenu morate prilagoditi (improvizirati va prethodno pripremljeni govor. Dakle, moe se dogoditi da uope nemate vremena za pripremu, ali prethodno ste istraili temu generalno i znate pravila za dobar govor i improvizirani govor moe da pone. Kao to se moe primijetiti, impromptu i improvizirani govor su veoma slini, a neke karakteristike su zajednike i jednom i drugom, mada ih ipak zbog njihovih specifinih razliitosti treba spominjati odvojeno. A sada na kraju primjera dobrih govora evo i primjera iz jedne TV debate ciklusa emisija Za i protiv koji je realizirao CKD u suradnji sa FTV. Rije je o prvom, uvodnom govoru na tezu: MUKARCI SU BOLJI KUHARI OD ENA. Tema za koju se danas zalae afirmacijska ekipa glasi: mukarci su bolji kuhari od ena. Na poetku ove debate, prvo bih definisala kljune pojmove. Kuhar - osoba koja priprema hranu uz upotrebu toplote. Bolje - posjedovati neki kvalitet u veoj mjeri nego neko drugi. Vrhovna vrijednost za koju se danas naa ekipa zalae glasi: zadovoljno drutvo.
115

Da bi drutvo bilo zadovoljno, ono mora da se hrani zdravom i kvalitetnom hranom. Naime, mukarci su ti, koji e obezbijediti, odnosno napraviti tu hranu boljom i kvalitetnijom, nego to e to uraditi ena. Naime, to u, znai, objasniti kroz naa dva argumenta. Prvi argument je injenino stanje, a drugi argument je predisponiranost mukaraca. to se tie naeg prvog argumenta injenino stanje, tu navodimo injenicu da su svi svjetski kuhari mukarci. Bilo da se radi o poznatim hotelima, restoranima i slino. Navodimo kao dokaz, znai, Njemaku, kao jednu od najrazvijenijih zemalja Zapadne Evrope, gdje na prolom takmienju, a svake godine se odrava takmienje, pobijedili su kuhari, ne samo prvo, ve od prvog do osmog mjesta bili su mukarci, to pokazuje da oni jesu bolji kuhari. Na drugi argument je predisponiranost mukaraca. Posao kuhara je veoma teak fiziki posao iako to tako ne izgleda. ena, kao njeniji spol, nee se snai u tome kao to e se u tome snai mukarac, jer svi znamo da su mukarci jai pol. Dok su ene njenije i to e teko ukomponovati u svoj ritam ivota. Naime, mukarac to radi iz volje, a ne iz obaveze, a znamo svi da posao koji radimo iz volje, donosi vee rezultate, nego posao koji radimo iz obaveze. Naime, mukarac se u potpunosti predaje tom poslu, ne razmiljajui da li je dijete gladno, da li je ve opran, da li je sue oprano itd. Naime, to sve dokazuje da su mukarci bolji kuhari od ena. Sada ete pogledati na prilog koji govori o prvom argumentu, o injeninom stanju, gdje su prikazane tri svjetske kuhinje i u njima sve tri su tri mukarca. Molim prilog.

116

5.11. POLITIKI I PRIVATNI STAVOVI

U Staroj Grkoj, na trgovima, okupljali su se svi punoljetni mukarci sa pravom glasa, koji su putem neposredne demokracije delegirali svoje zastupnike u vlasti - vojskovoe. Najbolji retoriari su uspijevali nametnuti svoje stavove, sasvim privatne i u tom periodu gotovo nije postojala razlika izmeu politikih i privatnih stavova. Meutim, razvitkom drutva i poveanjem broja stanovnika, proces neposredne demokracije je postao nefunkcionalan, jer su trgovi postali premali da bi primili sve koji su imali pravo glasa, ali i da bi svi mogli rei sve to ele. Tako nastaje posredna demokratija, koja se ogleda u nastanku politikih krugova, sastavljenih od lanova koji imaju jednake ili sline politike stavove, a politiki krug koji dobije najvei broj glasova, omoguava njegovim lanovima priliku da sudjeluju u vlasti. Meutim, ovo dovodi do nastanka razlike izmeu politikih i privatnih stavova, jer se pojedinac uvijek odrie dijela svoje prirodne slobode, da bi bio ravnopravan lan grupe, pokoravajui se na taj nain zakonitostima koje vladaju u toj grupi. Dakle, ukoliko je vaa stranka veinom glasova donijela odluku sa kojom se vi ne slaete, ali stranaka ideologija i glavna polja djelovanja su za vas i dalje ideje vodilje, tada va stav vie nije politiki nego privatni. Vi u svojim javnim nastupima morate zastupati samo ono za to se zalae veina ljudi u vaoj politikoj opciji, sa jednakim arom kao da se radi o vaim privatnim stavovima. Ipak, ideologija stranke i ciljevi su ostali nepromijenjeni, a samo oni su ideja vodilja vaeg rada. Vaa neslaganja sa moguim politikim odlukama moete iznijeti za vrijeme izglasavanja odluke i tada trebate upotrijebiti sve vjetine javnog zagovaranja da bi va stav bio prihvaen. Ukoliko se to ne desi, od trenutka kada se odluka izglasa, vai privatni stavovi trebaju ostati iskljuivo privatni i ne smiju doi do javnosti.

117

5.12. KAKO PRIDOBITI CIVILNO DRUTVO DA AKTIVNO UESTVUJE?

Iako imate savreno postavljanje ciljeve rada, plan njihovog ostvarivanja, ukoliko nemate razraene partnerske odnose, male su anse da uspijete. Potrebno je da pronalazite partnere, kako u politikim krugovima, tako i u nevladinom sektoru. Nevladine organizacije imaju veliki utjecaj u lokalnim zajednicama u kojima djeluju, te ih je stoga veoma bitno ukljuiti u va program rada. Naravno, nijedna nevladina organizacija nee promovisati vae politike ciljeve, ali to ne znai da ne moete suraivati. Odredite 5 lokalnih zajednica i podruja u kojima elite da ostvarite vei broj glasova. Izbjegavajte urbana podruja i vee geografske cjeline. Ne znai da nevladine organizacije nemaju utjecaj u razvijenijim podrujima, ali njihov utjecaj je mnogo izraeniji u ruralnim i prigradskim mjestima, jer takve sredine veini politikih partija nisu interesna grupa, pa je zadatak nevladinog sektora da sprovode projekte koji omoguavaju povezivanje ruralnih i urbanih krajeva. Moda se pitate zato izbjegavati urbane cjeline? Odgovor je jednostavan! Vi tek stvarate vae politike veze, a na samom poetku ostvarivanja vaih ciljeva, gotovo da je nemogue oekivati da veinu glasova ostvarite u urbanim podrujima. Uostalom, ukoliko ostvarite veinu glasova u nekoliko manjih cjelina, zar nije isti efekat kao da ste ostvarili veinu glasova u jednoj urbanoj? Odgovor je sigurno da! Dakle, potrebno je samo imati jasno razraenu strategiju djelovanja. Kada izaberete 5 kljunih lokalnih zajednica, bacite se na istraivanje! Saznajte koje su najznaajnije nevladine organizacije u tim lokalnim zajednicama, koji su njihovi programi rada i saznajte kako moete suraivati. Ne moe se desiti da nemate zajednike interese. Ukoliko nevladina organizacija radi seminare o odreenoj temi, angaira ih da odre predavanja lanovima vae stranke o toj temi... Pruite podrku projektima koje ove nevladine organizacije realizira, uestvujte na svim manifestacijama vano je da ste prisutni, jer ete samo tako dobiti povjerenje, ali i glasove!
118

5.13. KAKO MOGU PREVAZII BARIJERE I ZADOBITI POVJERENJE SLUALACA?

Bilo da govorite pred punom salom ili pred samo jednom osobom, obaveze i Jedna od najveih satisfakcija odgovornosti koje imate kao govornik koju ovjek ikada moe osjetiti ostaju jednake. Ukoliko mislite da proizilazi iz znanja da jednu stvar ume da radi besprijekorno. je manje vano govoriti pred samo Hortens Odlum jednom osobom, nego pred punom salom, niste upravu. Dobar govornik se nikada ne obraa grupi, ve svakom pojedinanom lanu grupe, jer samo tako moete uspostaviti povjerenje i prevazii barijere izmeu govornika i slualaca. Nije vano koliko lanova publike je pred vama, vana je vaa vjetina. Ukoliko se postavite kao grupi nadreena osoba, koja je dola da odri formalni govor, nemojte se iznenaditi ako grupa ne bude eljela da vas slua. Vi ste svojim nadmenim stavom postavili barijeru izmeu vas i publike, a kroz takvu barijeru ne samo da ne prolaze rijei, ve izostaje i najvaniji dio uspostavljanje povjerenja. Vrlo est sam opstanak ovjeka zavisi od njegove vizije budunosti, od toga da li u specifinim situacijama vidi sebe kao zdravu, jaku, kreativnu linost. Postoje mnoga istraivanja o ljudima koji su preiveli koncentracione logore. ta je zajedniko onima koji nisu podlegli bolestima i gladi? Upoznao sam oveka po imenu Viktor Frankl, koji je ivi odgovor na ovo pitanje. Viktor Frankl je bio uspeni beki psihijatar pre nego to su ga nacisti bacili u logor. Postoji samo jedno objanjenje, rekao je pred auditorijumom, za injenicu da sam danas ovde. Vi ste me odrali u ivotu. Drugi su izgubili nadu. Ja sam sanjao. Sanjao sam da u jednog dana stajati pred vama i priati kako sam ja, Viktor Frankl, preivio naciste i koncentracioni logor. Nikada pre nisam video nikog od vas, nikada nisam drao govor. Ali u mojim snovima, stajao sam pred vama i izgovarao ove rei hiljadu puta. Zato sanjajte.29
29

Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005., str. 78. 119

Kada ponete pripremu za govor, zamislite da temu morate predstaviti djetetu i to na nain da je u cijelosti razumije. Sve istraivake materijale koje pronaete nemojte koristiti tako da izgleda da ste vi najupueniji u temu, ve samo da dokaete da je vaa tvrdnja realna i istinita. Neka va govor bude to jasniji, sa to manje stranih i strunih rijei. Ljepota govora je u njegovoj jednostavnosti. Ako mislite da zbog prevelike jednostavnosti govora rizikujete da vas shvate neozbiljnim i nestrunim, trebate znati da su najbolji strunjaci, samo oni koji o svom poslu govore sa lakoom i razumljivo za sve. Vaa jednostavnost e privui panju, ali i dokazati da ste ravnopravni pred publikom. Primijetite li da gubite panju publike u dijelovima govora koji su vam bitni, odmah reagirajte: budite aljivi, postavite neko zanimljivo pitanje koje e panju publike ponovo usmjeriti na vas. Kada primjetite da vas publika ponovo paljivo slua, leerno se vratite temi. Veoma je vano da znate koliko vremena imate za va govor. Ako se radi o kratkom govoru, potrebno je da odmah precizirate koliko vremena imate za uvod, glavni dio govora i zakljuak. Trudite se da potujete vrijeme, jer ete tako odavati sliku voe, a vai stavovi izneseni redom i logiki, lake e doi do publike. Kada elite da naglasite odreenu poentu, prvo usporite, snizite intonaciju glasa i onda se gotovo naglo vratite na raniju intonaciju. Promjene intonacije vam mogu pomoi ne samo da istaknete razliku izmeu bitnog i nebitnog, ve govor mogu uiniti zanimljivijim i bliim publici. Nemojte zaboraviti da se zahvalite za panju. Publika je izdvojila vrijeme za vas, par sekundi zahvaljivanja ne samo da e vas uiniti bliim publici, ve e vaem govoru dati peat uljudnosti, koji moe biti presudan da bi publika glasala za vas.

120

I konano ne zaboravite:

Kontrolirajte prostor Budite svjesni da ljudi ne govore uvijek istinu Vodite rauna kako se ophodite prema ljudima koji oigledno ne govore istinu Provjerite osvjetljenje Kontroliite ureenje prostora i pozornice Podesite ozvuenje Koristite vizuelna pomona sredstva i rekvizite Kontrolirajte temperaturu Vodite rauna gdje stojite u prostoriji Provjerite odjeu Provjerite minku Ne itajte govor

121

LITERATURA
1. Alan Crawford, Wendy Saul, Samuel Mathews and James Makinster, Teaching and learning strategies for the thinking classroom, The Internationa Debate Educational Association, Open Society Institute 2005. 2. Alen Garnham and Jane Oakhill, Thinking and Reasoning, British Libary Cataloguing in Publication data, 1995. 3. Brajan Trejsi, Mo govora, Finesa, Beograd, 2008. 4. Dana Hansely, Diana Carlin and Clark Topeka, Mastering Competitive Debate - Teacher's Manual, Kansas, U.S.A. 1994 5. David A. Frank, Greative Speaking, National Textbook Company, Illinois, U.S.A., 1981. 6. Discovering the world through debate, A practical guide to educational debate for debaters, coaches and judges 7. Don Koter, Holger Ratgeber, Ledeni breg nam se topi, Mono Manjana Press, Beograd 2007. 8. uro unji, Dijalog i tolerancija, igoja, Beograd 1995. 9. Hana Arent, Istina i la u politici, Filip Vinji, Beograd, 1994. 10. Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005. 11. James Bellanca and Robin Fogarty, Catch them thinking A Handbook of Classroom Strategies, SkyLight, USA 1993. 12. John Chafee, The Thinker's guide to college success, Hougton Mifflin Company, New York 1995. 13. John Chafee, Bette Davidson Kalash, Barbara Stout, Christine McMahon and Fred Janzow, Thinking Critically, International Debate Educational Association, New York 1997. 14. John Chaffee and Houghton Mifflin, Company Thinking Critically, Boston, New York 1996. 15. Gerard I. Nierenberg, Umetnost pregovaranja, II izd., Grme, Beograd, 2000.

122

16. Karl Popper debate Program, The Open Society Institute, 1995. 17. Ken Broda-Bahm, Daniela Kampf and Wiliam Driscoll, Argument and audience: Presenting debates in public settings, International Debate Educational Association, New York, 2004. 18. Les Giblin, Vetina ophoenja s ljudima, Finesa, Beograd, 2007. 19. Les Giblin, Umee voenja razgovora, Finesa, Beograd, 2006. 20. Ljubisav Milosavljevi, Valerija S.Klem, ene koje su menjale svet, CIPRI, Novi Sad 2004. 21. Meri Vulstonkraft, Odbrana prava ene, Filip Vinji, Beograd, 1994. 22. Nancy Claxton, Teacher' s guide for Discovering the world throught debate, III eds., Idebate Press 2006. 23. Razni formati debata, SOROS Sarajevo, Sarajevo, juli 2001. 24. Remon Polen, Istine i slobode, Clio, Beograd, 2001. 25. Robert Boostrom, Developing Creative & Critical Thinking, National Textbook Company, New York 1996. 26. Robert Trapp, Joseph P. Zompetti, Jurate Motiejunaite and William Driscoll, Discovering the world through debate; A practical guide to educational debate for debaters, coaches and judges, International debate education association, 2005. 27. Spenser Donson Alnari, Ko je maznuo moj sir?, Mono Manjana Press, Beograd 2004. 28. Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. 29. ejla Benhabib, Dudit Batler, Drusila Kornel i Nensi Frejzer, Feministika sporenja: filozofska razmena, izdava: Beogradski krug, Beograd 2001.

123