SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

URUGVAJ
SEMINARSKI RAD

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

URUGVAJ
SEMINARSKI RAD

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................1
1. ZNAAJKE URUGVAJA...................................................................................................2
1.1. Prirodne znaajke......................................................................................................... 2
1.2. Povijest i stanovnitvo...................................................................................................3

2. ANALIZA GOSPODARSTVA URUGVAJA....................................................................5

ZAKLJUAK.........................................................................................................................13
POPIS LITERATURE...........................................................................................................14

POPIS ILUSTRACIJA

Tablica 1: Izabrani ekonomski i socijalni indikatori Urugvaja ...........................................6

Tablica 2: Izabrani fiskalni agregati Urugvaja......................................................................9

II

UVOD

Urugvaj je drava u Junoj Americi, smjetena izmeu Brazila na sjeveroistoku i

Argentine na zapadu, s obalom na Atlantskom oceanu i estuariju Rio de la Plate. Oko
polovice stanovnitva zemlje ivi u glavnom gradu, Montevideu. Urugvaj je druga najmanja
zemlja u Junoj Americi, ali i jedna od politiki i gospodarski najstabilnijih.
Svrha ovog seminarskog rada je analizirati gospodarstvo Urugvaja, opisati strukturu
gospodarstva, te dati uvid u osnovne makroekonomske pokazatelje koji karakteriziraju
kretanja u gospodarstvu. Cilj izrade rada je dobiti uvid u cjelokupan nain funkcioniranja
gospodarstva i otkriti da li postoje neke slinosti sa hrvatskim gospodarstvom, i koje su to
osnovne karakteristike gospodarstva ove drave, kao i njegovih najvanijih gospodarskih
djelatnosti.
Metode koritene prilikom izrade ovog seminarskog rada su: metoda analize, metoda
sinteze, metoda indukcije i dedukcije i metoda komparacije.
Ovaj seminarski rad se sastoji od dva poglavlja. U uvodu se iznose aktualnost teme,
svrha, cilj i predmet izrade seminarskog rada, te popis metoda koritenih u pisanju rada i
kratak sadraj djela. Prvo poglavlje donosi pregled openitih informacija o parlamentarnom
ustroju drave, njezinoj povijesti, stanovnitvu i geografskim karakteristikama. Drugo
poglavlje se odnosi na analizu gospodarstva Urugvaja, kretanju BDP-a, vrijednosti BDP-a i
strukturi BDP-a. Pri tome se opisuju i najznaajnije gospodarske djelatnosti, te njihov
doprinos BDP-u. U zakljuku se sumiraju ukupni dojmovi kroz cjeline.

1. ZNAAJKE URUGVAJA
Zemljom je vladao niz izabranih, ali i imenovanih predsjednika, prolazila je kroz
povremene sukobe sa susjedima, doivjela politike i ekonomske fluktuacije i modernizaciju
te velik priljev imigranata, najvie iz Europe. Za mandata predsjednika Josa Batllea y
Ordeza Urugvaj je postao napredna drava sa sloenim sustavom socijalne zatite; veim
dijelom 20. stoljea zemlja je bila ravnopravna europskim nacijama. Zbog naprednog
socijalnog sustava i stabilne demokracije Urugvaj je dobio nadimak "vicarska Latinske
Amerike".
1.1. Prirodne znaajke
Nakon Surinama, povrinom najmanja drava Ju. Amerike. Veinom je ravna i
breuljkasta zemlja, prosjena visina 120 metara. Rubni dijelovi zemlje prema Atlantskom
oceanu i granici s Argentinom, nizinska su podruja graena od mlaih rijenih nanosa i
prapora. Unutranjost ini blago valovito i breuljkasto podruje s najviim vrhom Cerro
Catedral, 514 m, koje je razdijeljeno dolinom Negro. Breuljci na JI graeni su od kriljevaca
i granita, dok su oni na SZ graeni od pjeenjaka i mlaih bazalta te se reljefno sastoje od
ravnjaka odijeljenih izrazitim strmcima. Klima je suptropska s vruim ljetima i blagim
zimama. Srednje srpanjske temperature su 1012 C, sednje sijeanjske 2226 C. 1 Oborine
su rasporeene tijekom cijele godine, najvie oujak i travanj, i koliina im se poveava od
juga prema sjeveru. Za ljeto i zimu znaajni su prodori topla zraka sa sjevera koje mogu
zamijeniti nagli prodori hladna zraka sa juga. Mrea tekuica dobro je razvijena. Najvea je
Urugvaj, koja ini granicu s Argentinom. Njezin najvei lijevi pritok je Ro Negro koji tee
sredinjim dijelom zemlje u smjeru SIJZ i na kojem je umjetno jezero Represa del Ro
Negro. Ostale krae rijeke su Santa Luca, Cebollat, Queguay Grande. Obala je openito
slabo razvedena, ali na atlantskoj obali nalazi se nekoliko velikih laguna. Na mlaim
naplavinama oko rijeka i u priobalju plodna su tla, drugdje su pjeana i ilovasta, na lesnim
naslagama na zapadu crnica. Prirodna vegetacija u unutranjosti bila je suptropska zimzelena
uma koja je veinom iskrena za panjake. Oko Ro de la Plate razvijena je visokotravnata
stepa. ume prekrivaju samo oko 5% ukupne povrine zemlje.

http://proleksis.lzmk.hr/55054/, ( 31.10.2013.)

1.2. Povijest i stanovnitvo

Ime "Urugvaj" dolazi iz jezika Guaran domorodakog stanovnitva ove regije, a znai
"rijeka obojanih ptica". Prvi Europljani stigli su na podruje dananjeg Urugvaja u ranom 16.
stoljeu. I panjolska i Portugal pokuali su kolonizirati zemlju, a konanu su pobjedu
odnijeli panjolci. Budui glavni grad Montevideo osnovan je poetkom 18. stoljea i ubrzo
je postao rival Buenos Airesu preko Rio de la Plate. Ipak, u panjolskom kolonijalnom
sustavu Montevideu je pripala vie vojna, a Buenos Airesu trgovaka uloga.
U ranom 19. stoljeu diljem June Amerike, pa tako i u Urugvaju (zvanom tada i
Banda Oriental, "Istono podruje") nastali su oslobodilaki pokreti. Urugvajski teritorij bio
je predmetom spora novonastalih drava Brazila i Argentine. Brazil je prikljuio podruje
1821. pod imenom Provincia Cisplatina, ali nakon pobune 25. kolovoza 1825 Urugvaj je
izvojevao neovisnost potvrenu ugovorom u Montevideu 1828.
Domorodako stanovnitvo Indijanaca Charra je tijekom tri stoljea kolonizacije
desetkovano, a taj je proces kulminaciju doivio 11. travnja 1831. u masakru kod
Salsipuedesa kojeg je vodio general Fructuoso Rivera, prvi predsjednik Urugvaja. Posije tog
datuma preostali Charre su raspreni i njihova je kultura prestala postojati, iako charranska
krv jo uvijek tee ilama mnogih Urugvajaca kao rezultat mijeanja panjolskog i
indijanskog stanovnitva u kolonijalno doba. etiri pripadnika naroda Charra Senaqu,
zatim voa Vaimaca Pir, ratnik Tacuab i njegova ena Guyunusa odvedeni su 1833. u
Pariz i tamo pokazivani kao cirkuska atrakcija. U drugoj polovici 19. stoljea Urugvaj je
sudjelovao u Ratu trojnog saveza (s Brazilom i Argentinom) protiv Paragvaja.
Urugvaj se prema karakteristikama stanovnitva umnogome razlikuje od ostalih
zemalja Lat. Amerike. Veinu stanovnitva ine bijelci (86%), ostalo su mestici (8%), mulati i
crnci (6%).2 Slubeni jezik je panjolski, dok se uz granicu s Brazilom govori mjeavina
panjolskoga i portugalskoga. Gustoa naseljenosti od 19 stanovnika na km 2 jedna je od
najmanjih u Latinskoj Americi. Veina stanovnitva ivi u gradovima oko Ro de la Plate na
ugu i apadu, a vie od polovice na podruju glavnog grada Montevidea. Ostali su gradovi
znatno manji. Prirodni je prirast u odnosu na druge latinoamerike drave nizak, to je rezultat
niske stope rodnosti te visoke stope smrtnosti od.
Jako je iseljavanje u inozemstvo, gdje danas ivi vie od 700 000 Urugvajaca. Prevlast
bjelakog stanovnitva rezultat je snanog doseljivanja Europljana, u razdoblju 18281928,

Ibidem

kada se doselilo 800 000 ljudi, preteno iz panjolske i Italije, u manjoj mjeri Francuske i
Velike Britanije.

2. ANALIZA GOSPODARSTVA URUGVAJA

U ovom poglavlju detaljnije e se prikazati gospodarstvo Urugvaja i to kroz statistike
podatke o BDP-u te BDP-u per capita. Takoer, biti e opisana i prikazana struktura BDP-a,
te koje gospodarske grane najvie i najmanje sudjeluju u stvaranju BDP-a. Prikazati e se i
najznaajnije gospodarske grane ove drave s naglaskom na turizam, kakva je struktura
zaposlenih u pojedinim djelatnostima i koji su to glavni izvozni proizvodi ove drave po
kojima je ona poznata u svijetu. Kako bi se gospodarstvo moglo analizirati u nastavku e se
najprije definirati pojmovi koji e se promatrati.
Bruto domaim proizvodom nazivamo ukupnu trinu vrijednost finalnih roba i usluga
proizvedenih u dravi u nekoj godini s time da BDP ne ukljuuje posredna dobra tj. dobra
koja se koriste za proizvodnju drugih dobara. BDP je jednak ukupnoj proizvodnji potroakih
i investicijskih dobara, dravnoj potronji i neto izvozu u ostale zemlje. 3 Ujedno, to je i
najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje roba i usluga neke drave. BDP je zbroj
dolarskih vrijednosti potronje (C), bruto ulaganja (I), dravnih izdataka za robe i usluge (G) i
neto izvoza (X) ostvarenih u zemlji tijekom neke godine. Tako se opa formula BDP-a
prikazuje na sljedei nain: BDP = C + I + G + X. Najvanija svrha postojanja BDP-a je
mjerenje ukupnih dobara nekog gospodarstva, iako se rabi i u neke druge svrhe. Razlikuje se
nominalni i realni BDP. Nominalni BDP ili BDP po tekuim cijenama je suma koliine
proizvedenih finalnih dobara pomnoenih sa njihovim tekuim cijenama. Realni BDP
odnosno indeks obujma ili koliina proizvedenih roba i usluga predstavlja sumu koliine svih
finalnih dobara pomnoenih sa njihovim stalnim cijenama. Razlika izmeu nacionalnog i
domaeg proizvoda(ili dohotka) neke privrede jednaka je razlici izmeu dohotka koje
nacionalni proizvodni faktori primaju iz inozemstva i dohodaka koji se inozemnim
proizvodnim faktorima plaaju za njihovo angairanje u domaoj privredi.4
Od pojma bruto domai proizvod razlikuje se bruto nacionalni proizvod (BNP). BNP
je ukupna vrijednost sve robe i usluga koji su proizveli dravljani neke drave, bez obzira na
mjesto stvaranja tih dobara. Dok je BDP vrijednost sve robe i usluga proizvedenih u dravi. 5
BDP po stanovniku je izraen u dolarima, a dobije se tako da se ukupni BDP zemlje podijeli s
ukupnim brojem ljudi u zemlji.6
3

Nordhaus, William D., Paul A. Samuelson, Ekonomija, 18. Izdanje, Zagreb, MATE, 2007., str. 424
Babi, Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2007., str, 133.
5
Kruger, Dirk; Makroekonomika, preveo: Biani, Ivo, Ekonomski fakultet u Zagrebu, 2009., str. 32
6
http://data.worldbank.org/, 02.11.2013.
4

U tablici 1 koja slijedi prikazani su izabrani ekonomski indikatori Urugvaja od 2007. godine sa predvianjem do 2017. godine.
Tablica 1: Izabrani ekonomski i socijalni indikatori Urugvaja

Prel.
2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

Proj.
2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

( Postotna promjena, ukoliko nije drugaije navedeno )

Realan BDP

6.5

7.2

2.4

8.9

5.7

3.5

4.0

4.0

4.0

4.0

4.0

BDP u bilijunima $

23.4

30.4

30.5

39.4

46.7

49.2

56.3

59.6

63.1

66.3

69.7

Prosjena inflacija

8.1

7.9

7.1

6.7

8.1

8.0

8.0

7.3

6.6

6.2

6.0

Nezaposlenost

7.7

6.8

6.3

5.4

5.3

6.0

Primarni novac

16.4

29.3

6.5

16.2

17.3

27.4

M-1

29.4

18.6

12.2

28.9

21.3

20.4

M-2

30.6

17.1

15.0

30.3

21.4

17.4

M-3

3.8

28.6

-2.6

22-1

17.2

27.0

Krediti privatnom
sektoru

22.1

28.0

-7.5

21.3

20.3

20.8

28.6
25.3
64.4

( Postotak BDP a, ukoliko nije drugaije navedeno )

26.9
28.7
29.4
28.9
29.0
30.3
25.7
27.9
27.7
27.1
28.8
29.2
63.3
62.7
58.0
57.8
52.3
52.1

30.9
29.4
50.6

31.0
29.3
48.2

31.2
29.4
45.7

31.3
29.4
43.0

38.1

31.6

32.0

31.2

34.4

31.2

33.3

32.9

31.5

29.8

27.9

5,100

7,095

6,392

8,031

9,307

9,852

10,693

11,686

12,615

13,51

14,685

Prihodi
Beskamatni rashodi
Bruto dug javnog
sektora
Neto dug javnog
sektora
Izvoz u milijunima $

Uvoz u milijunima $

5,645

8,810

6,896

8,558

10,690

11,195

11,801

12,671

13,761

Direktne strane
investicije
Vanjski dug
Brutto rezerve u
milijunima $

5.7

6.9

5.0

5.8

4.7

6.8

5.1

4.3

4.3

48.3
4,124

46.1
6,362

40.4
8,040

35.4
7,655

32.9
10,274

30.5
12,659

28.7
12,851

27.5
13,039

26.6
13,231

1
14,68
2
4.3
24.9
13,41
2

15,791
4.3
23.6
13,921

Izvor: Izradila autorica prema International monetary fund, Uruguay, IMF Country report, 13/108, 2013., str. 32

Iz tablice 1 vidljivi su odreeni ekonomski pokazatelji Urugvaja, pa se tako moe isitati da je

realan BDP u stalnom porastu, iako vrijednost za koju raste biljei pad od 2011. godine, a za
budue razdoblje se predvia stabilan trend rasta istog. BDP u milijunima amerikih dolara
oito prikazuje konstantnu liniju rasta u promatranom razdoblju, pa se isto oekuje u buduem
razdoblju. Sa druge strane prosjena vrijednost inflacije jest u opadanju, a najveu vrijednost
biljei poetkom promatranog razdoblja, 8.1, nakon ega pada na 6.7, 2010. godine, kada
ponovno poinje, ali se oekuje pad te vrijednosti u predvianjima budueg razdoblja.
Nezaposlenost je u stalnom padu pa je tako vidljivo da je u odnosu na poetak promatranog
razdoblja i 2012. godine, do kada su podaci dostupni, gdje vrijednost iznosi 1,6 postotnih
poena manje. Kada se gleda stanje primarnog novca vidljivo je da je najgora godina 2009.
kada iznosi 6.5, a u istoj godini M-1 iznosi 12.2, M-2 iznosi 15.0, dok je M-3, kao i krediti u
privatni sektor poprimio negativnu vrijednost te iznosi -2.6, a krediti u privatni sektor -7.5, sa
druge strane najbolja godina je 2008. kada primarni novac ima vrijednost 29.3, a u istoj godini
i M-3 poprima najveu vrijednost od 28.6, dok M-1 i M-2 imaju najvee vrijednosti 2007.
kada iznose 29.4 za M-1, odnosno 30.6. za M-2 stavku. Nadalje je vidljivo da nakon najgore
godine slijedi kontinuirani rast svih vrijednosti. Nadalje vidljivo je da prihodi Urugvaja ine
preko jedne etvrtine BDP-a drave i da se taj postotak stalno poveava, a na poetku
promatranog razdoblja 2007. godine iznosi 28.6 %, poetkom projekcije 2012. godine iznosi
29.0 %, a na krajuprojekcije 2017. godine 31.3 % ukupnog BDP-a, sa izuzetkom 2008. i
2011. godine kada se biljei mali i neznatan pad vrijednosti. Beskamatni rashodi ine veliki
udio u BDP-u Urugvaja, takoer oko etvrtine vrijednosti, a takoer su u stalnom porastu, pa
tako 2007. godine, odnosno na poetku promatranog razdoblja ine 25.3 %, dok su 2012.
godine na 28.8 %, a na kraju projekcije 2017. godine na ak 29.4 %. Nadalje bruto dug javnog
sektora iniveliki dio BDP a Urugvaja ali je u nkonstantno i velikom opadanju tijekom
promatranog razdoblja, pa tako 2007. godine iznosi 64.4 %, 2012. godine 52.3 %, a na kraju
promatranog razdoblja 2017. godine iznosi 43.0 % BDP a Urugvaja. Neto dug javnog
sektora sa druge strane nije toliko stabilan u opadanju, ali takoer biljei znatan pad
vrijednosti, pa tako 2007. godine on iznosi 38.1 % BDP a, nadalje 2012. iznosi 31.2%,a
2017. godine 27.9 % BDP a Urugvaja. Iz naredne dvije stavke vidljivo je kako je vrijednost
izvezene robe Urugvaja manja nego vrijednost uvezene robe i konstantno raste oboje, pa tako
2007. godine vrijednost izvoza iznosi 5,100 milijuna amerikih dolara, a vrijednost uvoza
5,645 milijuna amerikih dolara, 2012. godine omjer iznosi 9,852 milijuna amerikih dolara
za izvoz, a 11,195 milijuna amerikih dolara za uvoz i na kraju 2017. godine 14,685 milijuna
7

amerikih dolara za izvoz i 15,791 milijuna amerikih dolara za uvoz robe. Vidljivo je da se
razlika kroz promatrano razdoblje poveala. Direktne strane investicije variraju, odnosno
malo raste njihov udio u BDP u, pa onda pada, tako je vdljivo da 2012. godine one ine
5.7% BDP a, 2012. godine, rastu na 6.8 %, a do 2017. godine se predvia da e iste pasti
na 4.3 % udjela u BDP u. Vanjski dug drave je u konstantnom opadanju, pa tako 2007.
godine iznosi 48.3 % BDP a, 2012. godine 30.5 %, a predvia se da e na kraju
promatranog razdoblja isti pasti na 23.6 % BDP a u 2017. godini. Bruto rezerve Urugvaja su
gotovo u konstantnom porastu, izuzev 2010. godine kada je zabiljeen blagi pad vrijednosti,
pa tako 2007. godine one iznose 4,124 milijuna amerikih dolara, 2012. godine 12,659
milijuna amerikih dolara, a na kraju projekcije 2017. godine 13,921 milijun amerikih
dolara.

U tablici 2 prikazat e se fiskalni agregati Urugvaja od 2007. godine sa predvianjem do 2015. godine.
Tablica 2: Izabrani fiskalni agregati Urugvaja

Proj.
2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

383,462

424,193

( U milijunima pesosa, ukoliko nije drugaije navedeno )

Javni sektor
Prihodi

170,94
3
120,56
0
10,190

197,23
4
132,33
4
10,541

232,51
2
152,17
5
12,449

260,28
9
175,10
4
15,448

188,475

213,566

237,706

262,984

Neporezni prihodi

157,13
2
105,05
4
10,234

19,945

24,531

30,745

34,199

Socijalno osiguranje

28,473

34,778

42,922

49,742

59,930

72,344

85,110

95,391

106,604

Primarni rashodi

138,95
5
19,740

163,78
4
8,770

192,16
7
7,649

219,32
3
15,176

244,11
8
17,917

288,228

327,835

364,267

400,923

5,106

14,498

20,883

25,130

58

-9,860

-12,200

-8,628

-8,269

-22,572

-19,096

-16,991

-16,582

Prihodi

28.6

26.9

30.9

31.0

Porezni prihodi

19.1

19.0

19.5

19.2

19.4

18.8

19.0

19.2

19.2

Neporezni prihodi

1.9

1.6

1.5

1.6

1.7

2.0

2.2

2.5

2.5

Socijalno osiguranje

5.2

5.5

6.2

6.3

6.6

7.2

7.6

7.7

7.8

Primarni rashodi

25.3

25.7

27.9

27.7

27.1

28.8

29.2

29.4

29.3

Porezni prihodi

Primarni saldo javnog

sektora
Ukupni saldo

290,507

339,910

( Postotak BDP a, ukoliko nije drugaije navedeno )

28.7
29.4
28.9
29.0
30.3

Primarni saldo javnog

sektora
Ukupni saldo

3.6

1.4

1.1

1.9

2.0

0.5

1.3

1.7

1.8

0.0

-1.6

-1.8

-1.1

-0.9

-2.3

-1.7

-1.4

-1.2

BDP u bilijunima
pesosa

549,47
0

636,15
1

688,25
7

790,57
6

902,16
3

1,001,76
5

1,122,62
4

1,241,11
4

1,367,871

Izvor: Izradila autorica prema International monetary fund, Uruguay, IMF Country report, 13/108, 2013., str. 32

10

Iz tablice 2 vidljivi su fiskalni agregati Urugvaja pa se tako moe zakljuiti da, prihodi javnog
sektora Urugvaja biljee stalan rast pa tako 2007. godine iznose 157,132 milijuna pesosa doka
na karaju projekcije u 2015. godini oekivanje je da e iznositi 424,193 milijuna pesosa,
konkretno njihov udio u BDP u, 2007. godine iznosi 28.6 %, dok na kraju promatrane
projekcije 2015. godine on iznosi 31.0 % BDP a Urugvaja. Nadalje porezi ine veliku
stavku u ovim prihodima, a vidljivo je da to 2007. godine ine u iznosu od 105,054 milijuna
pesosa,odnosno 19.1 % BDP a, dok 2015. godine to ine u iznosu od 262,984 milijuna
pesosa, odnosno 19,2 % BDP a Urugvaja. Vidljivo je da unato i vie nego dvostrukom
poveanju poreznih prihoda, utjecaj na BDP udio je neznatan, svega 0,1 postotni poen.
Neporezni prihodi biljee vrijednost od 10,234 milijuna pesosa, odnosno 1,9 % uddjela u
BDP - u 2007. godine, a 2015. godina projekcija prikazuje udio od 2,5 % ili 34,199 milijuna
pesosa. Socijalno osiguranje kao slijedea stavka, u 2007. godini iznosi 28,473 milijuna
pesosa, odnosno 5.2% udjela u BDP u, dok 20015. godine projekcija prikazuje udio od 7.8
% udjela u BDP u ili 106,604 milijuna pesosa prihoda od ove stavke. Vidljivo je da sve
stavke iz prethodne tablice biljee porast.
Grafiki prikaz 1: BDP per capita Urugvaja u razdoblju od 2002. do 2012. godine

16000
14000
12000
10000

1530015800
14500
13700
12800
12600
12400
1090010800
9900

8000 7800

BDP per capita

6000
4000
2000
0
2002

2004

2006

2008

2010

2012

Izvor: Izradila autorica prema International monetary fund, Uruguay, IMF Country report, 13/108,
2013., str. 25

Iz grafikog prikaza 1 vidljivo je da nakon izlaska iz krize BDP per capita Urugvaja
kontinuirano raste od trenutka izlaska iz krize 2002. godine, kada je iznosio 7800 amerikih,
dok na kraju promatranog razdoblja on iznosi 15800 amerikih dolara, te uz nekoliko
izuzetaka, 2005. i 2007. godinu biljei konstantan rast kroz promatrano vremensko razdoblje.

10

Grafiki prikaz 2: Stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2002. do 2012. godine

25
20
15

19,4
16
13

10
5

12,2

10,8

%
9,2

7,6

7,6

6,8

0
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Izvor: Izradila autorica prema International monetary fund, Uruguay, IMF Country report, 13/108,
2013., str. 25

Iz grafikog prikaza 2 vidljivo je da je stopa nezaposlenosti u konstantnom padu od 2002.

godine kada je iznosila 19,4 % te na kraju promatranog razdoblja u 2001. godini iznosi 6 %.
Urugvajsko se gospodarstvo temelji na izvozu poljoprivrednih proizvoda. Dva su
svjetska rata donijela zemlji blagostanje zbog poveanog izvoza itarica i govedine u ratom
opustoene europske zemlje. Nakon drugog svjetskog rata svjetske cijene prehrambenih
proizvoda naglo su pale to je prouzroilo velike probleme urugvajskoj privredi. U 1960-ima
se poeo raspadati sustav socijalne zatite. Vlada je izgubila potporu javnosti, osobito
studenata, radnika i obitelji nie socio-ekonomske klase koji su najjae osjetili posljedice
prilagodbe na marginalizaciju poljoprivrede u svjetskom gospodarstvu. Na krizu je nasiljem
odgovorila radikalno lijeva skupina Tupamaros to je potaklo vladu da pojaa represivne
mjere, ukljuujui i ukidanje osobnih prava pod predsjednicima Jorgeom Pachecom Arecom i
njegovim nasljednikom Juanom Marom Bordaberryjem. Na koncu je 1973. vlast u zemlji
preuzela vojska, ime je zapoelo 11-godinje razdoblje diktature u neko najstabilnijoj
demokraciji na kontinentu. Demokracija je ponovno uspostavljena 1984. izborom Julia Mare
Sanguinettija za predsjednika.
Unato skromnim prirodnim izvorima, a umnogome zahvaljujui malom broju
stanovnika, Urugvaj je jedna od najrazvijenijih drava Latinske Amerike s razmjerno visokim
ivotnim standardom i manjim socijalnim razlikama. U posljednjih dvadeset godina biljei
11

gospodarski rast s nekoliko kraih slabijih godina, zahvaljujui privatizaciji dravnog sektora
i poetku djelovanja zajednikoga regionalnog trita Mercosur. Posljednjih nekoliko godina
rast je oko 7% godinje.7 Gospodarstvo Urugvaja umnogome ovisi o gospodarstvima njegovih
snanih susjeda, Brazila i Argentine. Okosnicu mu ine izvozno orijentirana poljoprivreda te
obrazovana radna snaga. Poljoprivreda ostvaruje 2/3 vrijednosti izvoza. Veinu povrine
zemlje prekrivaju travnjaci i panjaci. Najvanija grana poljoprivrede je stoarstvo, prije
svega govedarstvo i ovarstvo. U unutranjosti prevladava mesno govedarstvo i ovarstvo, a
na JZ i mlijeno govedarstvo. U poljodjelstvu je od 1980-ih na ist. obali prevladavao uzgoj
rie, drugdje se uzgajaju penica, kukuruz, krumpir, suncokret i soja.
U okolici Montevidea razvijeno povrtlarstvo i vinogradarstvo, a oko Salta i Rivere
voarstvo. Ribarstvo je razvijeno na atlantskoj obali, no koliina ulova smanjuje se zbog
izlova. Urugvaj nema fosilnih goriva niti znaajnijih rudnih bogatstava. Veinu elelektrine
energije dobiva iz hidroelektrana, najvie iz Salto Grande na Ro Uruguayu, zajedno s
Argentinom, i Palmar na Ro Negru. Veina industrije smjetena je oko veih gradova na jugu
i jugozapadu. Prevladava prehrambena industrija, koja prerauje poljoprivredne sirovine za
domae trite i izvoz, mesni i mlijeni proizvodi, eer, alkoholna i bezalkoholna pia. Uz
nju su razvijene kemijska i petrokemijska, tekstilna i koarska, kovinska, strojarska i
automobilska industrija.
Turizam, s prihodom od oko 600 mil. USD znaajan je za pokrivanje
vanjskotrgovinskog deficita. Urugvaj godinje posjeti oko 2,3 mil. stranih gostiju, veinom iz
Argentine i Brazila.8 Najvanija turististika regija je tzv. Urugvajska rivijera oko zaljeva Ro
de la Plate izmeu Punte del Este i Montevidea, gdje se nalazi niz ljetovalita, Altntida,
Piripolis, Moldonado. Na SZ je vie termalnih ljeilita, Termas de Guaviy, Termas de
Daymn. Vanjskotrgovinska bilanca Urugvaja varira ovisno o cijenama poljoprivrednih
proizvoda na svjetskom tritu i stanju u regiji. Glavni vanjskotrgovinski partneri su Brazil,
Argentina, SAD, Kina, Paragvaj, Njemaka, Rusija i Venezuela.

7
8

www.cia.gov, ( 02.11.2013.)
Ibidem

12

ZAKLJUAK
U poslijednjih deset godina Urugvaj biljei snaan gospodarski rast, koji je rezultat
razboritih makroekonomskih politika, institucionalnih reformi i eksternih faktora koji su
dobrinjeli opem blagostanju. Iako ekonomija ponovno usporava rast, pogled u budunost
prua svijetlu tioku uz brojne rizike i prpreke. Urugvaj nema mnogo ekonomskih i
financijskih ranjivosti, a smanjeni dug od strane vlade samo pridonosi uvrivanju
gospodarske situacije.
Urugvaj je u jako dobroj poziciji da se suprostavi spomenutim rizicima i preprekama,
ali nema puno prostora za manevre, jer je financijski sustav relativno malen ali likvidan. ko je
izgubio poziciju u odnosu na konkurentne zemlje u proteklim godinama, urugvajska valuta je
stabilna i sve vra. Vano je da se obuzda inflacija kako domicilna valuta nebi gubila na
vrijednosti u odnosu na ameriki dolar.
Monetarna politika sama nije dovoljna za obuzdavanje inflacije, potrebni su dodatni
napori na svim poljima kako bi se dolo do ciljane toke vrijednosti inflacije i kako bi se istoj
zaustavio rast.
Unato skromnim prirodnim izvorima, a umnogome zahvaljujui malom broju
stanovnika, Urugvaj je jedna od najrazvijenijih drava Latinske Amerike s razmjerno visokim
ivotnim standardom i manjim socijalnim razlikama. U posljednjih dvadeset godina biljei
gospodarski rast s nekoliko kraih slabijih godina, zahvaljujui privatizaciji dravnog sektora
i poetku djelovanja zajednikoga regionalnog trita Mercosur. Ovim putem potrebno je
nastaviti kako bi se gospodarstvo neprestano razvijalo.

13

POPIS LITERATURE
KNJIGE
1. Nordhaus, William D., Paul A. Samuelson, Ekonomija, 18. Izdanje, Zagreb, MATE, 2007.
2. Babi, Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2007.
3. Kruger, Dirk; Makroekonomika, preveo: Biani, Ivo, Ekonomski fakultet u Zagrebu,
2009.
INTERNET
1. https://www.cia.gov, 02.11.2013.
2. http://proleksis.lzmk.hr, 31.10.2013
3. www.imf.org, 03.11.2013.

14