E

K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
1
EKONOMSKA I FINANSIJSKA ANALIZA
PROJEKATA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI
Prof.Dr. Duan Gvozdenac
Dr. Zoran Morvaj
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
2
Impressum:
Biblioteka edukativnih publikacija za energetsku efkasnost u Bosni i Hercegovini
Urednici biblioteke:
Dr. Zoran Morvaj, USAID 3E
Raduka Cupa, UNDP BiH
Brian Schjertzer, GIZ
Struni savjetnik na razvoju biblioteke:
Zoran Bogunovi
Dizajner i grafki urednik biblioteke:
Predrag Rapai Rappa
Ekonomska i fnansijska analiza projekata energijske efkasnosti
Autori:
Prof.Dr. Duan Gvozdenac
Dr. Zoran Morvaj
Struna suradnica na adaptaciji sadraja:
Denita Bei
Izdavai:
USAID Ekonomija energijske efkasnosti / 3E
UNDP BiH
GIZ Konsultacije za energetsku efkasnost
Izdano u novembru 2011.g. u BiH
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
3
Predgovor
Nepobitna je injenica da je energija, odnosno dostupnost energije po prihvatljivim cijenama kljuan preduvjet ostvarenja
ekonomskog i socijalnog razvoja svakog drutva. No, isto je tako i injenica da proizvodnja energije i njezina upotreba znatno
utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog karaktera, ali i probleme poput globalnog zagrijavanja i klimatskih
promjena. Stoga je jasno da je energetski sektor u Bosni i Hercegovini, Evropskoj uniji, ali i diljem svijeta danas suoen s izazovom
odrivog razvoja razvoja koji omoguava sigurno snabdijevanje energijom, a istovremeno smanjuje negativne utjecaje na
okoli.
Poboljanje efkasnosti potronje energije jedan je od najvanijih stupova moderne energetske politike te je kljuan i ekonomski
najefektivniji mehanizam za postizanje ciljeva odrivog razvoja energetskog sektora. Osim toga, poboljanjem efkasnosti
potronje energije smanjuju se trokovi, ime se doprinosi konkurentnosti nacionalne ekonomije. Dakle, energijska efkasnost
znai troiti manje energije za istu koliinu proizvoda ili usluge.
Uvrtavanjem energijske efkasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije u strategije energetskog razvoja i zatite okolia, BiH
usklauje svoj zakonodavni okvir sa smjernicama Evropske unije te preuzima sve obaveze koje te smjernice nalau.
Politika odrivog razvoja energetskog sektora samo je prvi korak prema prihvaanju i primjeni dostupnih mjera i saznanja o
poboljanju efkasnosti upotrebe energije u svakodnevnom ivotu. Upravo javni sektor dravna i lokalna uprava mora biti
predvodnik i pruiti primjer svim graanima kako efkasno gospodariti energijom.
Velik je broj javnih zgrada u vlasnitvu gradova, opina i kantona,a poboljanje energijske efkasnosti u tim zgradama cilj je
projekata koje u BiH provode GIZ, UNDP i USAID Ekonomija energijske efkasnosti (USAID 3E), te na tom podruju i usko sarauju.
USAID, UNDP i GIZ su potpisali Memorandum o razumijevanju o energijskoj efkasnosti u BiH. Potpisivanje ovog Memoranduma o
razumijevanju ima veliki znaaj jer objedinjuje namjeru ova tri donatora da usko sarauju na pitanjima energijske efkasnosti. Ovo
je prvi put da u regiji jugoistone Evrope ove tri poznate i respektabilne internacionalne organizacije potpisuju takav dokument.
GIZ obezbjeuje obuku i tehniku podrku u pripremi Odrivog energetskog akcionog plana za one gradove/optine koje
su potpisale EU Sporazum gradonaelnika. Dalje, GIZ potie jo est drugih optina u Bosni i Hercegovini da smanje potronju
energije, obebezbjeujui slinu obuku i Odrivi energetski akcioni plan.
UNDP raspolae timom iji je fokus energijska efkasnost. UNDP je takoer razvio i kompjuterski program za
upravljanje energijom. Nadalje, UNDP ima raspoloiva sredstva za razvijanje pilot projekata energijske efkasnosti u Bosni
i Hercegovini, te takoe podrava izradu Odrivog energetskog akcionog plana za one gradove/optine koje su potpisale EU
Sporazum gradonaelnika.
USAID 3E posjeduje tehniki tim koji e implementirati najmanje 10 pilot projekata energijske efkasnosti, i obezbijediti obuku
i informisanje javnosti. Tim e takoer po potrebi raditi i sa krajnjim korisnicima projekta na pripremi prijedloga za
fnansiranje. USAID 3E e takoer, za fnansijske institucije, obezbijediti i obuku o energijskoj efkasnosti.
Jedan od rezultata saradnje ove 3 organizacije je zajedniko izdavanje serije publikacija:
1. Vlastita procjena lokalne zajednice u vezi motivisanosti za projekte energijske efkasnosti
2. Zeleni ured prirunik
3. Zeleni ured radna knjiga
4. Prirunik za sedminu i dnevnu analizu i interpretaciju podataka o potronji energije
5. Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada
6. Ekonomska i fnansijska analiza projekata energijske efkasnosti
7. Upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama
Namjena ovog prirunika pred vama jest pojasniti koncept energijske efkasnosti i sistematskog upravljanja energijom te ukazati
na mogunosti koje vam se nude kako biste svoj grad, opinu ili kanton uinili energijski efkasnijima.
Dr. Zoran Morvaj, USAID 3E Raduka Cupa, UNDP BiH Brian Schjertzer, GIZ
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
4
SADRAJ
1. UVOD 3
2. ODREIVANJE UTEDA ENERGIJE 6
3. EKONOMSKA ANALIZA PROJEKTA 14
4. FINANSIJSKA ANALIZA 27
5. RIZIK U REALIZACIJI ENERGETSKIH PROJEKATA 29
6. ZAKLJUAK 31
7. REFERENCE 32
POPIS SLIKA
Slika 1. Proces realizacije projekata za poveanje energijske efkasnosti
Slika 2. Primjer potronje energije tokom godine
Slika 3. Konstruisanje dijagrama trajanja optereenja
Slika 4. Kriva trajanja optereenja elektrina energija
Slika 5. Kriva trajanja optereenja toplotna energija
Slika 6. ema kotlovnice fakulteta
Slika 7. tednja i diskont
Slika 8. Nejednake jednogodinje utede
Slika 9. Jednake jednogodinje utede
Slika 10. Tok novca
Slika 11. Zavisnost vjerovatnoe u razliitim periodima ivotnog vijeka projekta i perioda otplate

POPIS TABELA
Tabela 1. Potronja i troak prirodnog gasa i srednje mjesene temperature u 2010. godini
Tabela 2. Orijentacioni parametri kotla
Tabela 3. Tehniki i ekonomski vijek trajanja neke energetske opreme
Tabela 4. Primjer praenja toka novca

POPIS SKRAENICA
EE energijska efkasnost
KM konvertibilna marka
I
0
Investicija
B godinja neto uteda, [KM/god]
S uteda energije po godini, [kWh/god]
E cijena energije, [KM/kWh]
O&M rad i odravanje postrojenja
n tehniki/ekonomski vijek trajanja, [god]
r realna kamatna stopa
PB period otplate (payback), [god]
NPV neto sadanje vrijednosti novca (net present value)
NPVQ kolinik neto sadanje vrijednosti (Net Present Value Quotient)
PO period isplate (Pay-Of), [god]
IRR interna stopa povrata (Internal Rate of Return), [%]
NAPOMENA
Potrebno je razlikovati energijsku od energijske efkasnosti. Razlika proizlazi iz toga da li se
razmatranju pristupa sa aspekta energije ili aspekta energetike.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
5
1. UVOD
Projekti poboljanja energijske efkasnosti donose jasne ekonomske koristi u vidu smanjivanja
rauna za energiju. Za provoenje veih projekata potrebne investicije mogu iznositi i preko
milijun KM, to e obino zahtijevati i kreditiranje od strane banaka. Svaki zahtjev za kredit mora
biti popraen s odgovovarajuom ekonomskom i fnancijskom analizom, pa tako i zahtjev za
kreditiranje projekata energijske efkasnosti (EE).
Pojednostavljena ema toka opeg EE projekta je data na slici 1. Ovom emom su pobrojane
aktivnosti koje treba obaviti da bi se projekat uspjeno okonao. Nije od znaaja ko e to uraditi,
ali svakako to treba da bude kvalifkovana institucija ili pojedinac. Naime, od obima projekta ali i
kvalifkovanosti vlasnika projekta zavisi da li e vlasnik nekog angaovati ili ne. Ako je u pitanju, na
primjer, zamjena obinih radijatorskih ventila sa termostatskim u nekoj koli, onda je mogue cio
projekat realizovati sopstvenim snagama. Iz sredstava tekueg odravanja mogue je obezbijediti
nabavku termostatskih ventila, a sluba odravanja sistema grijanja moe sama obaviti zamjenu.
Kao prvi korak u procesu realizacije projekta pojavljuje se Identifkacija projekta koja ukljuuje:
- Dijalog sa vlasnikom projekta. Inicijativa ovakvog dijaloga moe potei od zaposlenih,
od spoljne konsultantske kue, stepenem na snagu neke vladine uredbe ili zakona itd.
- Prikupljanje osnovnih informacija (tehnikih i fnansijskih)
- Prikupljanje podataka o potronji energije iz prethodnih godina
- Gruba procjena potencijala utede energije
- Sagledavanje interesa i mogunosti (tehnike, fnansijske i vremenske) vlasnika objekta
za realizaciju mogueg projekta poveanja energijske efkasnosti. Posebno je vano u
ovoj fazi sagledati ogranienja za realizaciju projekta i utvrditi kriterijume za njegovo
vrednovanje. Na primjer, ogranienje moe biti jednostavna zabrana lokalne samouprave
da se u nekom dijelu grada koristi ugalj kao gorivo.
IDENTIFIKACIJA PROJEKTA
ENERGETSKI PREGLED
PLANIRANJE GRADNJE
IMPLEMENTACIJA
PUTANJE U RAD
SAGLEDAVANJE POTENCIJALA
ENERGETSKIH UTEDA
Slika 1. Proces realizacije projekta za poveanje energijske efkasnosti
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
6
U procesu sagledavanja potencijala uteda energije i aktivnosti koje treba obaviti su:
- Pregled energetske infrastrukture i procjena njenog trenutnog stanja;
- Analiza praktino primjenljivih tehnologija za poboljanje energijske efkasnosti;
- Priprema izvetaja o stanju energetske infrastrukture, moguim rjeenjima i obrazloenje
nunosti realizacije predlaganog projekta;
- Procjena uteda energije i fnansijskih zahtjeva predlaganog projekta. Procjena perioda
otplate;
- Prezentacija izvjetaja menadmentu ili vlasniku projekta koji treba da donese odluku o
pristepenu realizaciji projekta.
Primjer:
Preliminarna procjena potencijala i uslova implementacije projekta je:
Uteda energije 332.000 kWh/god
Neto uteda 31.000 KM/god
Investicija (Zamjena prozora, izolacija krova i zidova, zamjena
toplotne podstanice, ugradnja termostatskih ventila)
105.000 KM
Period otplate 3.4 god
Tanost koja se oekuje u ovoj fazi realizacije zavisi od projekta do projekta, ali uobiajeno je da
bude u granicama 20%.
Pomenutu utedu energije treba izraunati. Da bi se takvi prorauni obavili treba prije svega
prikupiti podatke o potronji energije po pojedinim sistemima i podsistemima u prethodnom
periodu od najmanje dvanaest meseci. Na osnovu tih podataka moe da se utvrdi bazna potronja
koja e nam posluiti za procjenu moguih poboljanja energijske efkasnosti.
Nakon analize pojedinih energetskih sistema i utvrivanja njihove potronje, ali i njihovih
energijskih efkasnosti, razmatraju se mogunosti za smanjenje potronje i poveanje efkasnosti
transformacija energije. Pri tome se osnovni proces u kome se troi energija ne ugroava. To
znai da, recimo, sistem grijanja mora da ispuni svoju namjenu u pogledu kvaliteta, ali to treba
da se obavi uz smanjenu potronju primarne energije. Naalost, vrlo esto se dogaa da aktuelni
sistem ne radi dobro i da standardi koje po projektu treba da ispuni, ne ispunjava. Tada se mora
i potronja energije korigovati na hipotetiki sluaj da sistem radi prema projektnim uslovima.
I ova korekcija se radi proraunski. Nakon utvrivanja aktuelne potronje potrebno je obaviti
analizu potencijalnih energetskih tehnologija koje mogu da zadovolje realne potrebe poveanja
efkasnosti. To je vrlo sloen proces koji zahtijeva znanje, iskustvo i dobre informacije.
Za odabrano tehnoloko reenje ili nekoliko njih, treba izvriti procjenu potronje energije
njihovom primjenom u datom energetskom sistemu ili njegovom potpunom zamjenom. Za svako
energetsko tehnoloko reenje moe se utvrditi njegova energijska efkasnost ili njegov doprinos
u poveanju energijske efkasnosti u cijelom sistemu. Na primjer, ugradnjom termostatskih ventila
na sve radijatore u nekom objektu moe da se utedi od 15-20% godinje potronje energije za
grijanje. Treba rei da e se to postii ako se ventili i koriste, tj. ako se korisnici obue i prije svega
motiviu za to. Drugi primjer je frekventni regulator, koji promjenom broja obrtaja uvijek smanjuje
potronju energije, ali i poveava energijsku efkasnost sistema u kome se koristi. To moe biti
gasni gorionik vrelovodnog kotla. Frekventni regulator je samo dio cijelog sistema.
Kada se zna koje tehnoloko rjeenje e se primijeniti, moe se raunski procijeniti nova potronja
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
7
energije. Razlika nove i bazne potronje predstavlja utedu energije. Mnoenjem ove vrijednosti sa
cijenom energije dobija se monetarna vrijednost utede energije. Kada se zna ta treba mijenjati
u energetskom sistemu, pristupa se procjeni investicija.
Nakon donoenja pozitivne odluke o poetku realizacije predloenog projekta pristupa se
energetskom pregledu objekta i energetske infrastrukture u njemu. Nije iskljueno da rezultati
analize pokau da treba odustati od projekta.
U odnosu na prethodni korak ovaj dio procesa realizacije projekta karakterie detaljnost
prikupljanja podataka to e u konanom rezultirati tanijom procjenom investicije i oekivanih
uteda (5%). Posebno je vano da se u ovoj fazi detaljnog energetskog pregleda analiziraju
procedure koje koristi postojei energijski menadment. Tu se misli na nain prikupljanja i analize
podataka o potronji energije, efkasnosti koritenja energije, stanja odravanja itd.
Nakon obavljanja energetskog pregleda priprema se izvjetaj koji mora jasno i nedvosmisleno da
ukae na mogue utede energije i da da procjenu proftabilnosti projekta. On mora bit napisan
tako da oni koji donose odluku o projektu mogu to da urade bez rezervi prema sadraju projekta.
U ovom izvjetaju predloene mjere za poveanje energijske efkasnosti, ako ih je vie, moraju
biti rangirane po unaprijed prihvaenim kriterijumima. Nekad to moe biti najnia investicija,
ili najvea uteda bez obzira na investiciju, ili najkrai period otplate itd. Meutim, u svim tim
sluajevima mora biti zadovoljen tehniki redoslijed implementacije predloenih mjera. Na
primjer, pri realizaciji projekta poveanja energijske efkasnosti u nekoj koli, prvo e se zamijeniti
stolarija, popraviti izolacija krova i zidova, pa e se tek tada pristupiti rekonstrukciji kotlovnice. Za
oekivati je da e kapacitet rekonstruisane kotlovnice biti znatno manji.
Slijedea faza podrazumijeva planiranje gradnje to prvenstveno podrazumijeva izradu projektne
dokumentacije, podnoenje zahtjeva za razliite dozvole, ugovaranje itd. Meutim, sve to zahtijeva
novac te u ovoj fazi prije svega treba pripremiti fnansijski plan.
Finasijski plan pretpostavlja da je proftabilnost projekta utvrena i da treba sagledati nain kako
treba obezbijediti potrebna sredstva. U nastavku ovog teksta e se razmotriti kako izraunavanje
proftabilnosti projekta tako i tok novca nakon utvrivanja uslova i vrijednosti fnansija neophodnih
za realizaciju projekta.
Implementacija podrazumijeva praktino otpoinjanje planirane gradnje odnosno rekonstrukcije.
To podrazumijeva raspisivanje konkursa za izbor izvoaa radova i dobavljaa opreme, izradu
dokumentacije izvedenog stanja, obavljanje nadzora, dokazivanje energetskih parametara
pojedinih dijelova instalacije i energetskih sistema u cjelini itd.
Cijeli projekat je raen da bi doli u fazu kada treba pustiti rekonstruisan ili izgraen objekat u
funkciju. U ovoj fazi je veoma vano obezbijediti adekvatan energijski menadement koji e,
izmeu ostalog, ostvariti i optimalan proces nadzora i verifkacije parametara energetskog procesa.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
8
2. ODREIVANJE UTEDA ENERGIJE
Energija se plaa novcem, ali se mjeri u jedinicama za energiju (kWh, kJ). Postoji direktna zavisnost
cijene plaene za energiju i njene potronje i ona se iskazuje jedininom cijenom energije. Ta cijena
je odreena uglavnom spoljnim faktorima i vlasnik objekta, kue ili stana ne moe da utie na nju.
On moe samo da bira vrstu energenta koji e koristiti za svoje potrebe i da na taj nain utie
na ukupan troak za energiju. Meutim efkasnost koritenja kupljene energije je pod njegovom
potpunom kontrolom i tu on moe da uradi puno. Kako?
Mjerenjem parametara tokova energije stvaraju se uslovi za njihovu kontrolu. Ako se uspostave
kriterijumi te kontrole (na primer, minimalna potronja energije ili minimalno zagaenje okoline
ili maksimalna sigurnost snabdijevanja energijom ili postizanje maksimalne unaprijed zadate
udobnosti u prostoriji koja se klimatizira itd) moe se ostvariti optimalno upravljanje sistemom uz
zadate uslove.
Na slici 2 date su mjesene potronje elektrine, toplotne i rashladne energije u jednom sportsko-
poslovnom centru. U njemu se koristi toplotna energija (vrela voda) iz gradskog sistema daljinskog
grijanja i elektrina energije iz regionalnog distributivnog sistema. Obraunsko mjesto je
transformatorska stanica a mjerno mesto je na srednjem naponu (20 kV). Na slici 2 je prikazana i
potronja rashladne vode. Ta voda (7/12
o
C) se priprema lokalno klasinim rashladnim ureajima.
Za pogon rashladnih ureaja se koristi elektrina energija. Na slici 2 je data ukupna potronja
elektrine energije, tj. ona koja je potroena za proizvodnju rashladne vode.
Upravo ovakav oblik zapisa potronje energije je poeljan, jer daje potrebne i dovoljne podatke
na osnovu kojih je mogue procijeniti i dinamiku rada energetskog sistema i efekte eventualnih
njegovih tehnolokih izmjena. Pratei dijagram (ili tabela) ovome je zavisnost srednjih mjesenih
temperatura i vlanosti. Razlog promjenljive mjesene potronje energije je uglavnom zbog
promjenljive spoljnje temperature.
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
Jan-01 Feb-01 Mar-01 Apr-01 Maj-01 Jun-01 Jul-01 Avg-01 Sep-01 Okt-01 Nov-01 Dec-01
Mesec
P
o
t
r
o

n
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

[
M
W
h
/
m
]
Elektrina
energija
Toplotna energija
Energija
rashladne
vode
Slika 2. Primjer potronje energije tokom godine
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
9
Vrijednosti potroenih energija se oitavaju sa odgovarajuih mjernih ureaja. Oni uvijek postoje
kada postoji plaanje za energiju. Samo u rijetkim sluajevima se utroak energije obraunava
posredno. Na primjer, grijanje se obraunava po kvadratnom metru grijnog prostora. Oitavanja
potronji energije u vremenu se moe obavljati runo ili automatski. U poslednje vrijeme je sve
prisutnije oitavanje automatski i beino, to daje odlinu mogunost za uspostavljanje kontrole
potronje energije. Sve pomenute radnje, ali i druge koje se ovdje ne pominju, spadaju u obavezu
energijskog menadmenta objekta.
Poznavajui mjesene potronje energije (slika 2) mogue je konstruisati krivu trajanja optereenja,
to e se prikazati na jednom primjeru. Na slici 3 prikazana je promjena optereenja elektrine
energije u toku 24 sata u jednom javnom objektu. Dijagram trajanja optereenja se konstruie iz
dijagrama optereenja tako to se kumulativno trajanje bilo kojeg nivoa potronje u posmatranom
vremenu prikazuje uzastopno, kao to je prikazano na slici 3.
Tako konstruisan dijagram trajanja optereenja:
1) ukazuje ne samo na vrno optereenje, nego i na trajanje svih nivoa optereenja kroz
posmatrani vremenski period, to je veoma znaajno za razmatranje strategije upravljanja
energijskim resursima.
2) prua uvid u promjenljivo i konstantno optereenje, to je osnov vrijednovanja pogonske
efkasnosti. Idealan sluaj je kada je promjenljiva potronja posljedica samo promjena
obima aktivnosti, dok konstantna potronja ukazuje na neizbjenu minimalnu potronju,
koja se pojavljuje nezavisno od aktivnosti koje se u objektu vre. U stvarnosti, nijedno
nije tono. Uvijek postoji potencijal za smanjivanje obje, i stalne i konstantne potronje.
Postoje zajedniki sluajevi tzv. lane stalne potronje, kada odreeni potroai u
pogonu rade kao stalni iako u stvarnosti takav pogon nije potreban.
1 4 3 2 5 8 7 6 9 12 11 10 13 16 15 14 17 20 19 18 21 24 23 22 1 4 3 2 5 8 7 6 9 12 11 10 13 16 15 14 17 20 19 18 21 24 23 22
Vreme [h] Vreme [h]
O
p
t
e
r
e

e
n
j
e

[
k
W
]
VRNO OPTEREENJE
PROMENLJIVO
OPTEREENJE
KONSTANTNO
OPTEREENJE
DIJAGRAM TRAJANJA OPTEREENJA
1
=
2
VISOKA PROIZVODNJA NISKA PROIZVODNJA
1 4 3 2 5 8 7 6 9 12 11 10 13 16 15 14 17 20 19 18 21 24 23 22 1 4 3 2 5 8 7 6 9 12 11 10 13 16 15 14 17 20 19 18 21 24 23 22
Vreme [h] Vreme [h]
O
p
t
e
r
e

e
n
j
e

[
k
W
]
VRNO OPTEREENJE
PROMENLJIVO
OPTEREENJE
KONSTANTNO
OPTEREENJE
DIJAGRAM TRAJANJA OPTEREENJA
1
=
2
VISOKA PROIZVODNJA NISKA PROIZVODNJA

Visoko optereenje Nisko optereenje
Slika 3. Konstruisanje dijagrama trajanja optereenja
Za primjer sportsko-poslovnog centra, koji se ovde analizira, prosjena potronja elektrine
energije u odnosu na vrijeme trajanja (kriva trajanja optereenja) prikazana je na slici 4. Treba
razlikovati trenutnu krivu trajanja optereenja i krivu trajanja optereenja elektrine energije koja
je ispod nje. Naime, jedna od mjera za poveanje energijske efkasnosti je i zamjena mehanikih
rashladnih ureaja koji koriste elektrinu energiju sa apsorpcionim, koji bi koristili toplotnu
energiju. Nova kriva trajanja optereenja se odnosi na sluaj da se potronja elektrine energije
za pogon rashladnih ureaja eliminie. Da bi eliminisali potronju elektrine energije za pogon
Vrijeme (h)
Vrijeme (h)
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
10
rashladnog ureaja opet moramo da raspolaemo sa mjernim vrijednostima. To znai da mora
da postoji mjerni ureaj koji mjeri samo potronju tog ureaja. Na alost, stariji sistemi nemaju
tu mogunost pa je potrebno u toku detaljnog energetskog pregleda izvriti takva mjerenja
za neki razumni vremenski period (24 sata ili sedam dana). Poslednje, ali i najmanje tono, je
procjenjivanje ove potronje na osnovu instalisanih snaga glavnih potroaa rashladnog ureaja
(motori kompresora, pumpe i ventilatori) i vremena ukljuenosti pojedinih ureaja. Ovakva vrsta
procjene poveava netonost prorauna efekata poveanja energijske efkasnosti, a samim tim i
rizik cijele investicije.
U sluaju primjera na slici 4 nova kriva trajanja optereenja je dobijena na osnovu mjerenja
instrumentima koji postoje u kompresorskoj stanici u kojoj se proizvodi rashladna voda za
potrebe klima postrojenja. Kako je ukupna godinja potronja elektrine energije proporcionalna
povrini ispod krive vrlo je uoljivo smanjenje potronje elektrine energije u sluaju koritenja
apsorpcionog rashladnog ureaja. Meutim, ne treba izgubiti iz vida da rashladna voda mora da
se proizvede da bi se obezbijedio rad klima postrojenja u ljetnim mjesecima.
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1800
0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000
Vreme [h]
P
r
o
s
e

n
a

s
n
a
g
a

e
l
e
k
t
r
i

n
e

e
n
e
r
g
i
j
e

[
k
W
h
]

Trenutna
kriva trajanja
optereenja
Nova kriva
trajanja
optereenja
Slika 4. Kriva trajanja optereenja elektrina energija
Slika 5 prikazuje vremensku promjenu potronje toplotne energije. I ovdje vidimo dvije krive.
Jedna koja se odnosi samo na grijanje, i druga koja se odnosi na zbirnu potronju toplotne
energije za grijanje i hlaenje. Nedostajuu toplotnu energiju koja bi se upotrijebila za pripremu
rashladne vode moemo da obezbijedimo na nekoliko naina. To ve ukazuje na tehnoloku
izmjenu energetskog sistema. Na primjer, jedan vrlo savremeni nain poboljanja tehnoloke
eme energetkog sistema je primjena kogeneracije, energijski vrlo efkasne tehnologije. U
analiziranom primjeru je osnovna ideja bila koritenje kogenerativnog postrojenja i njegove
toplotne energije za proizvodnju tople vode za grijanje u zimskom periodu i iste te vode za pogon
apsorpcionog rashladnog postrojenja tokom ljeta. Gornja kriva (na slici 5) prikazuje kumulativnu
potronju toplotne energije za grijanje i hlaenje, koja bi se u potpunosti mogla obezbijediti u
kogenerativnom postrojenju.
Vrijeme [h]
P
r
o
s
j
e

n
a
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
11
Samo grejanje
Grejanje i toplotna energija
za apsorpciono rashladno
postrojenje
3.000 2.000 4.000 5.000 7.000 6.000 1.000 0
0
Vreme, h
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
M
e
s
e

n
a

p
o
t
r
o

n
j
a

t
o
p
l
o
t
n
e

e
n
e
r
g
i
j
e
,

M
W
h

Slika 5. Kriva trajanja optereenja toplotna energija
Prema tome, poznavajui ovakve krive trajanja optereenja za sve glavne energijske tokove
analiziranog energijskog sistema moe se tvrditi da se raspolae sa osnovnim parametrima,
neophodnim za modelovanje tog sistema u smislu njegove tehnoloke i pogonske optimizacije.
Treba naglasiti da je poznavanje mjesene potronje energije pojedinih energetskih sistema u
minimalno 12 konsekutivnih meseci i minimum koji je neophodan za analizu.
Obim i kvalitet postojeih podataka o potronji energije u nekoj frmi su ujedno i mjerilo za kvalitet
energijskog menadementa u njoj. Ovakvi podaci se prikupljaju u fazi sagledavanja potencijala
uteda energije (slika 1). Vrlo je vano da su podaci koji se prikupe i to toniji, jer se u protivnom
poveava rizik analize koja slijedi.
esto se u praksi koriste specifni energetski parametri. Na primjer, potronja toplotne energije
za grijanje se specifcira po metru kvadratnom grijne povrine (kJ/m
2
), ili se izraunava jedinina
cijena toplotne energije (KM/kWh). Ako se takvi parametri ustanove za period prije uvoenja
mjera energijske efkasnosti onda oni mogu da poslue i za procjenu postignutih efekata nakon
uvoenja mjera. Specifna potronja se vrlo esto u praksi i uvodi kao normativ, a zadaje se i
dozvoljena vrijednost njegovog odstepena. Na primjer, za proizvodnju vodene pare za potrebe
veeraja u nekom hotelu propisuje se potronja lo ulja za proizvodnju tone vodene pare. Svako
odstepene van zadatih granica menadementu ukazuje na potrebu dodatne kontrole procesa. ak
i smanjena potronja zahtijeva objanjenje, jer uzrok moe da bude kvar na ureaju za mjerenje
protoka pare.
Kvantifkacija efekata predlaganih mjera za poveanje energijske efkasnosti je najvaniji dio
projekta, i u sebi nosi rizik realizacije projekta. Iz tog razloga se mjerenjima, poznavanje koritenog
tarifnog sistema, obavljanje povremenih kontrola i mjerenja efkasnosti pojedinih sistema, praenje
naina koritenja objekta, kontrola temperature i vlanosti u prostorijama itd. mora posvetiti velika
panja. Naalost vrlo rijetko se u poetku realizacije projekta raspolae sa svim tim podacima, ve
se obino pristupa dodatnim merenjima i prikupljanjima podataka kroz energetske preglede. Cilj
svega toga je to tanije ustanovljavanje potronje energije i izraunavanje energijske efkasnosti
dijelova i cijelog sistema.
Vrijeme [h]
M
j
e
s
e

n
a
grijanje
Grijanje
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
12
Svaka mjera koja se predlae mora biti na isti nain tretirana i procijenjen njen efekat smanjenja
potronje. Kako je cijena energije ili energenata poznata, a utvrena je i razlika potronji energije
prije i poslije imlementacije predloenih mjera, monetarni efekat se moe jednostavno ustanoviti.
Primjer:
U jednoj od dvije zgrade fakulteta planira se zamjena stolarije, izolacija zidova i krova, montaa
termostatskih ventila na klasina grijna tijela, rekonstrukcija kotlovnice i nezavisno snabdijevanje
predmetne zgrade toplotnom energijom. Neto grijna povrina zgrade koja je predmet ovog
projekta je 5220 m
2
Na slici 6 je prikazana ema kotlovnice koja obezbjeuje grijanje Fakulteta. Zgrade su povezane
toplom vezom. Sistem radi u temperaturskom reimu 90/70
o
C. Instalisana toplotna snaga grijnih
tijela (radijatora) u staroj zgradi je 620 kW. U novoj zgradi je instalisana snaga grijnih tijela 660 kW,
a snaga grijaa u klima komorama je oko 250 kW.
Osnovni podaci o kotlovnici su:
- Nominalna toplotna snaga 1510 + 1510 + 812 = 3832 [kW]
- Ukupna potronja prirodnog gasa 118,748 [sm
3
/god] or 1,124 [MWh/god]
(u 2010. godini)
- Vrijeme rada kotlova oko 1500 [h/god]
1510 kW
Kotao br 1
Povrat vode iz
podstanice
Pumpa
napojne
vode
1510 kW
Kotao br 2
Kotao br 3
Cirkulaciona
pumpa
0,75 kW;
25 m
3
/h
Cirkulaciona
pumpa
0,75 kW;
25 m
3
/h
Cirkulaciona
pumpa
0,75 kW;
25 m
3
/h
812 kW
Ekspanziona
posuda
H
e
m
i
j
s
k
i

p
r
i
p
r
e
m
l
j
e
n
a

v
o
d
a
Polazna voda ka
podstanici
Cirkulacione pumpe
2,2 kW; 70 m
3
/h
Slika 6. ema kotlovnice fakulteta
Projektni parametri rada sistema grijanja su:
- Spoljna temperatura -16
o
C
- Unutranja temperatura 20
o
C
- Srednje mjesene temperature u grijnoj sezoni su date u tabeli 1
- Grijna sezona poinje po pravilu 15. oktobra i zavrava se 15. aprila.
- Broj stepeni grijnih dana je 3077 [
o
C dan]
- Grijni period traje oko 211 [dana/god]
- Srednja godinja temperatura u grijnoj sezoni je 4,4 [
o
C]
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
13
U tabeli 1 je data potronja prirodnog gasa u 2010. godini. Pored toga date su i jedinine cijene
prirodnog gasa, ukupan mjeseni troak prirodnog gasa kao i njegova energijska vrijednost.
Takoe su date i srednje mjesene spoljne temperature, koje odluujue utiu na potronju gasa.
Treba posebno naglasiti da postoji samo jedno mjerno mjesto preko koga se plaa prirodni gas
lokalnom distributeru i da se ono odnosi na cijeli fakultet. Da bi se utvrdila potronja prirodnog
gasa za samo staru zgradu, koja je predmet projekta, preraunavanje je izvreno prema
instalisanom grijnom kapacitetu. Tako je procjena potronje prirodnog gasa u staroj zgradi
odreena prema formuli:
(1)
Meutim, u toku detaljnog energetskog pregleda izvreno je, u nekoliko dana pri spoljnim
temeparturama ispod nule, test mjerenja unutranjih temperatura. Ova mjerenja su inicirana
primjedbama korisnika da su unutranje temperature nedovoljne i da je zato potrebno
povremeno dogrijavanje prostorija. Osim toga ozbiljan propust energijskog menadmenta je to
ne postoji kontrolno mjerenje unutranjih temperatura.
Mjerenja obavljena u toku detaljnog energetskog pregleda su dala srednju viednevnu
temperaturu u objektu od 18,8
o
C i to u vremenu kada je sistem grijanja u funkciji.
Kako je odstepene od zadate temperature evidentno, izvrena je korekcija potronje gasa data
jednainom (1) na zadanu temperaturu prema sljedeoj formuli:
(2)
Na taj nain je poveana potronja gasa i ova vrijednost e se koristiti kao bazna potronja za
procjenu efekata mjera za poveanje energijske efkasnosti. Na ovaj nain korigovane potronje
prirodnog gasa su date u tabeli 1. To znai da je i troak za gas povean.
=
+ +
Stara zgrada UKUPNO
620 kW
PG PG
620 660 250 kW
| |

=
|
+ +
\ .
*
Stara zgrada UKUPNO
620 kW 20 ( 16)
PG PG
620 660 250 kW 18,8 ( 16)
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
14
Tabela 1. Potronja i troak prirodnog gasa i srednje mjesene temperature u 2010. godini
2010
PRIRODNI GAS
Srednja
mjesena
spoljna
temperatura
[
o
C]
Potronja
prirodnog
gasa
[sm
3
]
Jedinina
cijena
prirodnog
gasa
[KM/sm
3
]
Troak
prirodnog
gasa
KM (PDV je
ukljuen).
Energija
prirodnog
gasa
[kWh]
Januar 21.995 0,75 19.455 208.192 -1,1
Februar 23.163 0,75 20.492 219.248 1,5
Mart 17.158 0,75 15.181 162.408 6,1
April 6.493 0,88 6.733 61.459 9,6
Maj 394 0,88 409 3.729 14,4
Juni 0,88 16,8
Juli 0,88 19,7
Avgust 0,88 19,4
Septembar 0,88 15,1
Oktobar 10.525 0,88 10.911 99.624 10,9
Novembar 12.715 0,88 13.186 120.353 4,3
Decembar 26.305 0,88 27.277 248.989 -0,3
UKUPNO/
SREDNJE:
118.748 0,8475 113,644 1.124.003
U toku energetskog pregleda je nekoliko puta izvreno i mjerenje efkasnosti kotlova indirektnom
metodom. Ta mjerenja su pokazala da je srednja efkasnost kotla br. 3 bila 87%. Ovde se daje
efkasnost najmanjeg kotla jer je preliminarnim analizama on bio odreen za zamjenu i njegovo
koritenje za grijanje samo stare zgrade. Treba naglasiti da ovoj mjeri za poveanje energijske
efkasnosti prethode i mjere koje se odnose na zamjenu stolarije i izolacije zidova i krova. Te mjere
se ovdje nee razmatrati. Razmatrae se samo mjera koja podrazumijeva zamjenu kotla br. 3.
Bez ulaenja u detalje odabira kotla navodi se konaan izbor. Novi kotao e kao gorivo koristiti
iskljuivo prirodni gas. Kapacitet kotla je 400 kW. Podatak je dobiven na osnovu kapaciteta
postojee instalacija grijanja u predmetnom objektu, prorauna toplotnih gubitaka nakon zamjene
prozora i ugradnje toplotne izolacije i reima grijanja sa prekidima. Orijentacioni parametri kotla
su dati u tabeli 2.
Tabela 2. Orijentacioni parametri kotla
Parametar Vrijednost
Nazivna izlazna toplotna snaga 400 kW
Nominalna toplotna snaga pri reimu 75/60
o
C (puno optereenje) 360 kW
Nominalna toplotna snaga pri reimu 40/30
o
C (puno optereenje) 400 kW
Maksimalni radni pritisak 5.5 bar
Maksimalna temperatura vode 120
o
C
Ulazna snaga goriva (prirodni gas) 150 kW - 375 kW
Pritisak produkata sagorjevanja na izlazu kotla 50 Pa
Otpor u traktu produkata sagorjevanja 3 mbar
Efkasnost (prema donjoj toplotnoj moi) 109 %
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
15
Uteda u potronji goriva e se postii zbog poveanja energijske efkasnosti novog kotla u odnosu
na stari. Izmjerena efkasnost starog kotla je 87%. Treba naglasiti da je to srednja efkasnost i da se
ona ne moe porediti sa najveom efkasnou kotla koja se postie pri optimalnim uslovima rada.
Zato se nee uzeti kao uporedna vrijednost ona koja se navodi u katalozima proizvoaa kotlova,
ve iskustvena manja vrijednost. Manji kondenzacioni kotlovi postiu srednju radnu energijsku
efkasnost od proseno 98%.
Sada je mogue izraunati razliku u potronji goriva starog i novog kotla za ista toplotna
optereenja. Tako je:
(3)
To znai da e se zamjenom kotla postii uteda u potronji prirodnog gasa od 13.060 sm
3
godinje.
Prema sadanjim cijenama vrijednost ove utede je 11.500 KM godinje.
Preliminarna specifkacija trokova nabavke i montae kondenzacionog kotla je kako slijedi:
Kondenzacioni kotao sa gorionikom i opremom 44.000 KM
Graevinski radovi 2.000 KM
Montaa 4.000 KM
Trening osoblja 1.000 KM
Nadzor 400 KM
Ostalo 500 KM
UKUPNO 51.900 KM
Slijedi da je prost period otplate 51500/11500 = 4,5 god. Uz ovo treba rei da je postojei kotao i
ekonomski i tehniki otpisan, da je vrlo esto u kvaru, da nema za njega rezervnih dijelova itd. To
sve treba imati u vidu pri konanoj procjeni predloene mjere za poveanje energijske efkasnosti.
Ovim projektom se poveava sigurnost sistema grijanja, bezbjednost i smanjuje se emisija tetnih
gasova.

= = = =

stari novi novi stari

novi
stari
Q Q
0,98 0,87
PG 0.11
Q
0,98
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
16
3. EKONOMSKA ANALIZA PROJEKTA
Vaan dio izrade svakog projekta je izraunavanje njegove opravdanosti. U ovoj fazi vrijednovanja
projekta se ne uzimaju u obzir mogunosti za fnansiranje projekta. Stoga, efekti fnansiranja
projekta kao to su kamate na dobijeni kredit, porezi, donacije, subvencije, itd. se ne uzimaju u
obzir prilikom izraunavanja ekonomske opravdanosti projekta, ali e biti uzete u obzir prilikom
fnancijske analize projekta.
Ovdje se daje postupak za standardno izraunavanje opravdanosti projekta. Uvode se i
objanjavaju slijedei elementi:
Ekonomski parametri,
Vremenska vrijednost novca,
Izraunavanje proftabilnosti.
Cilj izraunavanja opravdanosti projekta je:
Nalaenje ekonomske proftabilnosti za projekat i/ili predloene mjere, i pravilno rangiranje.
Nakon postupka izraunavanja proftabilnosti projekta izraunava se novani tok za
isplativost projekta uz razmatranje efekata fnansiranja projekta.
3.1 Ekonomski parametri
Analiza proftabilnosti zahtijeva da se slijedei ekonomski parametri kvantifkuju to je mogue
tanije:
Investicija I
0
[KM]
Godinja neto uteda B [KM/god]
Tehniki / Ekonomski vijek trajanja n [god]
Nominalna kamatna stopa n
r
100 [%]
Realna kamatna stope r 100 [%]
Stopa infacije b 100 [%]
Defnisanje tanih ekonomskih ulaznih parametara je veoma vano za tono izraunavanje
proftabilnosti.
a. Investicija, I
0
Investicija obuhvata sve trokove koji su vezani za ukupnu investiciju projekta. Investicije u
projekat obino obuhvataju slijedee elemente:
Projektovanje/Planiranje,
Upravljanje projektom/uvjerenje o kvalitetu,
Komponente, oprema i ureaji.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
17
Montaa,
Kontrola i testiranje,
Dokument o izgraenom objektu,
Nabavka,
Obuka,
Ostali trokovi,
Porezi, PDV.
Godinja neto uteda, B
Godinja neto uteda je neto godinja uteda [KM/god] koja je rezultat odgovarajue investicije.
Pojednostavljeno izraunavanje godinje neto utede investicija u energijsku efkasnost je:
= B S E
(4)
B Godinja uteda, [KM/god]
S Uteda energije po godini, [kWh/god]
E Cijena energije, [KM/kWh]
Pored smanjenja uteene energije [kWh/god], i smanjenje vrne snage [kW], provizije za
prikljuak, provizije za ivotnu sredinu, itd. bi trebalo da se ukljue u izraunavanje (ako postoje).
Ako mjera zahtijeva dodatno odravanje (nova instalacija) ili dovodi do smanjenih trokova
odravanja, to mora da se uzme u obzir kako bi se dobila neto godinja uteda.
B S E O&M =
(5)
O&M Promjene trokova rada i odravanja (+ ili -)
Kod projekata kod kojih se vre investicije da bi se ostvarivali prihodi od aktivnosti na tritu
energije (na primjer, investicije u izgradnju novih energijskih kapaciteta), S je jednako koliini
energije koja e se prodati na tritu. Prema tome, B e biti jednako prihodima koji se dobiju
od prodaje energije minus trokovi rada i odravanja, to jest, gotovinska zarada. E e se smatrati
sadanjom vaeom trinom prodajnom cijenom energije.
Tehniki/Ekonomski vijek trajanja, n
Ekonomski vijek trajanja: Praktian vijek trajanja investicije/opreme odnosno vijek trajanja
prije nego to je isplativo da se zamijeni novom opremom.
Tehniki vijek trajanja: Fiziki vijek trajanja investicija odnosno koliko dugo oprema moe
da radi (tehniki).
Ukoliko se komponente/proizvodi zamijenjuju prije nego to se pohabaju kao rezultat
raspoloivosti na tritu novih i efkasnih komponenti, tada je ekonomski vijek trajanja krai od
tehnikog vijeka trajanja. Promjene standarda i propisa, cijena energije, nivoa udobnosti, itd.
mogu takoe da dovedu do zamjene opreme prije isteka njenog tehnikog vijeka trajanja.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
18
Primjer:
Personalni raunar ima tehniki vijek trajanja od 7 - 10 godina, ali ekonomski vijek trajanja je
maksimalno 3 godine. Poslije 3 godine, raspoloivi softver zahtijeva bolji PC za njegovo efkasno
korienje.
Slijedea tabela pokazuje uobiajeni tehniki i ekonomski vijek trajanja neke od energetskih
oprema.
Tabela 3. Tehniki i ekonomski vijek trajanja neke od energetskih oprema
Tehniki radni
vijek [godina]
Ekonomski radni
vijek [godina]
Zgrade 60 30
Izolacija 40 30
Prozori 30 30
Zaptivke na prozorima 5 5
Sistem grijanja 25 15
Cijevna instalacija 30 15
Bojler za toplu vodu 15 15
Elektrini grijni sistemi 30 15
Termostati i ventili 15 10
Toplotne pumpe 15 15
Gorionici za tena goriva 15 10
Ekspanzioni sistem 20 15
Regenerator za otpadnu toplotu 10 10
Toplotni razmjenjivai za vodu i glikol 15 15
Ventilacioni kanali 30 15
Automatika 15 10
Osvjetljenje 20 15
Ureaji za utedu vode 10-15 5-10
Za izraunavanje ekonomske proftabilnosti se koristi ekonomski vijek trajanja.
Realna kamatna stopa, r
Realna kamatna stopa je nominalna kamatna stopa korigovana prema infaciji, relativnom
poveanju cijene energije i drugim moguim relativnim poveanjima cijena.
esto je veoma teko da se predvidi budui razvoj realne kamatne stope, posebno u dravama
ije su privrede u tranziciji. I pored toga, ovo je izuzetno vaan parametar. Kod dueg ekonomskog
vijeka trajanja investicije, realna kamatna stopa e imati znaajniju ulogu.
Realna kamatna stopa korigovana za infaciju je:
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
19

=
+
r
n b
r
b 1
(6)
Kada se izvode grube kalkulacije, pojednostavljeno izraunavanje realne kamatne stope je:
r
r n b =
(7)
Ova pojednostavljena forma ne bi trebalo da se koristi u sluajevima kada je infacija visoka, ili
kada je period otplate suvie dugaak.
Primjer:
Nominalna kamatna stopa, n
r
= 25%
Infacija, b = 18%
Kolika je realna kamatna stopa?

= =
+
0.25 0.18
r 0.059 (5.9%)
1 0.18
Pojednostavljeno izraunavanje daje da je r = 25 - 18 = 7%.
3.2 Vremenska vrijednost novca
tednja novca u banci (kretanje unaprijed)
Ako se izvjesna koliina novca B
0
[KM] nalazi u banci i ako je nominalna kamatna stopa n
n
, postavlja
se pitanje kolika e koliina novca biti u banci nakon n godina?
Osnovni parametri ovako postavljenog pitanja su:
B
0
Koliina novca u banci danas
B
n
Koliina novca nakon n godina
n
r
100 % Nominalna kamatna stopa banke
n Vrijeme (godine) u kojem je novac u banci
Koliina novca u banci posle 1 godine:
( )
= +
1 0 r
B B 1 n
(9)
poslije 2 godine:
( ) ( )
= + = +
2
2 1 r 0 r
B B 1 n B 1 n
(10)
a poslije n godina je:
( )
= +
n
n 0 r
B B 1 n
(11)
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
20
Primjer:
Ako neko ima 1.500 KM na raunu u banci danas, ako je kamatna stopa 5 %, koliko e na raunu
biti novca nakon 5 godina?
B
o
= 1,500 KM
n
r
= 0.05
n = 5 godina
nakon pet godina u banci e biti:
( )
= + = + =
n
5
n 0 r
B B 1 n 1500 (1 0.05) 1914 KM
Diskontovana vrijednost (vraanje unazad)
Ukoliko ima B
n
[KM] u banci na n godina, koja je dananja vrednost B
0
[KM] tog novca? Koritenjem
iste jednaine kao kod tednje, moemo da izraunamo B
0
:
( )
=
+
n
0
n
r
B
B
1 n

= Diskontovana vrijednost
(12)
gdje je
( )
+
n
r
1
1 n
diskontni faktor.
1
n
B

[
K
M
]
...
god
B
0
B
n
1
n
B

[
K
M
]
...
god
B
0
B
n
tednja Diskont
Slika 7. tednja i diskont
Primjer:
Za 10 godina e se dobiti 20,000 KM kao bonus od kompanije. Koja je dananja vrijednost tog
bonusa ako je godinja infacija 9%?
Koristei jed. (12) dobija se da je:
( ) ( )
= = =
+ +
10
0
n 10
r
B 20000
B 8448 KM
1 n 1 0.09
To znai da bonus od 20,000 KM koji e se dobiti za 10 godina vrijedi samo 8,448 KM u dananjem
novcu.
Ovo se moe objasniti i na drugi nain. Na primjer, ako se kupi polovan automobil danas za 8,448
KM, takav isti automobil e za deset godina vrijediti 20,000 KM, ako je prosjena infacija za tih
deset godina 9%.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
21
Izraunavanje ekonomske proftabilnosti
Postoji nekoliko metoda za izraunavanje ekonomske proftabilnost investicija. Neke od njh su:
- Period otplate
- Neto sadanja vrijednost
- Kolinik neto sadanje vrijednosti
- Isplata
- Interna stopa povrata
Slijedei parametri se koriste kod svih metoda:
- Investicija I
o
[KM]
- Godinja neto uteda/Gotovinska zarada B [KM/god]
- Ekonomski vijek trajanja n [god]
- Realna kamatna stopa r 100 [%]
3.2.1 Metod perioda otplate (Payback - PB)
Prost period otplate je vrijeme koje je potrebno da se isplati investicija na osnovu jednakih
godinjih neto uteda (B
1
= B
2
= ... = B
n
). Poslije tog vremena investicija poinje da zarauje novac
sve dok se ne stigne do ekonomskog vijeka trajanja. Tada je potrebna nova investicija.
= =
0
I Investicija
Period otplate [god]
Godinja neto uteda B
Metod perioda otplate je najjednostavniji alat za brzo izraunavanje, ali se moraju prepoznati i
prisutna ogranienja:
- Treba da se koristi samo kada je realna kamatna stopa niska,
- Treba da se koristi za period otplate koji je krai od 4-5godina,
- Metod ne uzima u obzir vrijednost godinjih uteda poslije perioda otplate
Primjer:
Ureaj za rekuperaciju toplote (iskoritenje otpadne toplote) se montira u postojei ventilacioni
sistem. Vrijednost investicije (projektovanje, nabavka, montaa, nadzor itd) je 10,000 KM, a
oekivana godinja neto uteda je 2,500 KM.
Koji je period otplate investicije?
= = =
Investicija 10000
Period otplate 4 [god]
Godinja neto uteda 2500
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
22
3.2.2 Metod neto sadanje vrijednosti NSV (Net Present Value
- NPV)
Najee 1,000 KM u 2000. godine nema istu vrijednost kao 1,000 KM 1999. godini zbog infacije.
Drugim rijeima, ne bi bilo mogue da se kupi onoliko robe i usluga za 1,000 KM
2000
kao za 1,000
KM
1999
. Isti argument e se odnositi i na utede energije.
Da bi se rezimirala diskontovana vrijednost godinjih uteda, neophodno je da se defnie
referentna godina koja se odnosi na sve investicije i utede. Nije vano koja godina e se odabrati
za referentnu godinu sve dok se sve uplate i isplate odnose na istu referentnu godinu. Normalno
je da odabrana godina bude ona u kojoj su izvrene investicije (godina 0).
Neto sadanja vrijednost (NPV net present value) projekta ili mjere za poveanje energijske
efkasnosti je sadanja vrijednost svih buduih godinjih neto uteda tokom ekonomskog vijeka
trajanja (od prve do n-te godina) umanjena za investiciju (nulte godine):
Kriterijum proftabilnosti: NPV > 0
Ako su godinje neto utede razliite svake godina; B
1
B
2
B
3
...... B
n
, neto sadanja vrijednost
je:
( ) ( ) ( )
1 2 n
0
1 2 n
B B B
NPV ... I
1 r 1 r 1 r
(
( = + + +
( + + +

(13)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
I
n
v
e
s
t
i
c
i
j
a
U

t
e
d
e
Vreme
Slika 8. Nejednake jednogodinje utede
U mnogim projektima, za neto utede se obino pretpostavlja da su jednake za
svaku godinu; B
1
= B
2
= ... = B
n
. Tada jednaina za neto sadanju vrijednost moe da
se pojednostavi:
( ) =

Neto sadanja vrednost NPV

Diskontovana vrednost neto utede (Gotovinska zarada) Investicija
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
23
( )

+
=
n
0
1 1 r
NPV B I
r
(14)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
I
n
v
e
s
t
i
c
i
j
a
U

t
e
d
e
Vreme
Slika 9. Jednake jednogodinje utede
Primjer:
Vlasnik zgrade eli da instalira termostatske ventile na radijatorima u zgradi. Koritenjem slijedeih
podataka izrauna se da li je investicija isplativa.
Investicija I
o
= 2,300 KM
Godinja uteda energije S = 19,000 kWh/god
Cijena energije E = 0.07 KM/kWh
Ekonomski vijek trajanja n = 10 godina
Nominalna kamatna stopa n
r
100 = 11%
Infacija b 100 = 7%
Godinja uteda energije:
= = = B S E 19000 0.07 1330 [KM/ god]
Realna kamatna stopa:

= =
+
r
n b
r 0.037 (3.7%)
1 b
Neto sadanja vrijednost:

+ +
= = =
n 10
0
1 (1 r) 1 (1 0.037)
NPV B I 1330 2300 8650 [KM]
r 0.037
NPV je pozitivan, to znai da je investicija isplativa!
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
24
3.2.3 Kolinik neto sadanje vrijednosti NPVQ (Net Present Value
Quotient)
Kvocijent neto sadanje vrijednosti, KPVQ, je odnos izmeu neto sadanje vrijednosti i ukupne
investicije:
Najvea vrijednost QNPV takoe daje mogunost odreivanja najisplativije mjere za poveanje
energijske efkasnosti ili projekat. Obino se koristi za interno rangiranje projekata ili podprojekta.
Primjer:
Koja je od slijedeih mjera najisplativija?
1. Ugradnja termostatskih ventila na radijatore sa ukupnim iznosom investicije od
2,300 KM i godinjom utedom energije od 570 KM.
2. Ugradnja jedinice za rekuperaciju toplote u ventilacionom sistemu sa ukupnom
investicijom od 10,000 KM i godinjom neto utedom od 2,500 KM.
Oznaka Jedinica Termostatski ventili
Ureaj za
rekuperaciju
toplote
Investicija I
0
KM 2300 10000
Godinja neto uteda B KM/god 570 2500
Ekonomski vijek trajanja n god 10 15
Realna kamatna stopa n100 % 7 7
Period otplate god 4 4
Kolinik neto sadanje vrednosti NPVQ za dva posmatrana sluaja je:
1. Termostatski ventili

+ +
= = =
1
n 10
1
1 1 0(1)
1
1 (1 r ) 1 (1 0.07)
NPV B I 570 2300 1703 [KM]
r 0.07
Sada je
= = =
1
1
0(1)
NPV 1703
NPVQ 0.74
I 2300
Ovaj rezultat znai da za svaku investiranu 1 KM, vlasnik zgrade ima godinji prihod od 0.74 KM.
( )
= =
0
Neto sadanja vrednost NPV
Koli nik neto sadanje vrednost QNPV
Investicija I
Koliina neto sadrajne vrednosti
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
25
2. Ureaj za rekuperaciju toplote

+ +
= = =
2
n 15
2
2 2 0(2)
2
1 (1 r ) 1 (1 0.07)
NPV B I 2500 10000 12770 [KM]
r 0.07
Sada je
= = =
2
2
0(2)
NPV 12770
NPVQ 1.28
I 10000
Ovaj rezultat znai da za svaku investiranu 1 KM, vlasnik zgrade ima godinji prihod od 1.28 KM.
Moe se zakljuiti da su obije razmatrane mjere proftabilne jer im je NPV vei od nule. Period
otplate u oba sluaja je 4 godine. Meutim, ugradnja rekuperatora toplotne energije je isplativija
investicija prema kriterijumu kolinika neto sadanje vrijednosti (NPVQ
2
> NPVQ
1
).
3.2.4 Metod isplate (Pay-Of - PO)
Isplata je vrijeme koje je potrebno da se vrati investicija uzimajui u obzir realnu kamatnu stopu.
To znai da treba odrediti vrijeme koje je potrebno prije nego to bude neto sadanja vrijednost
jednaka nuli (NPV = 0):
( )

+
= =
n
0
1 1 r
NPV B I 0
r
(15)
Rjeavanje ove jednaine moe da se nae iterativno.
Ako su poznati faktor anuiteta (f) i realna kamatna stopa (r) tada vrijeme isplate (n) moe
da se odredi iz gornje jednaine.
Primjer:
Investicija, I
0
71500 KM
Godinja neto uteda, B 15000 KM/god
Realna kamatna stopa, n100 7%
Za rjeavanje jednaine koriten je MS EXCEL i njegova rutina GOAL SEAK. Rezultat je prikazan na
slijedeoj slici.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
26
Sa realnom kamatnom stopom od 7% i anuitetom od 0,2098 (B/I
0
= 15000/71500 = 0.2098), isplata
je za 6 godina.
3.2.5 Interna stopa povrata (IRR) (Internal Rate of Return)
IRR je ona kamatna stopa koja je jednaka neto sadanjoj vrijednosti buduih uteda. Treba u
slijedeoj jednaini odrediti r (=IRR) uz poznate ostale parametre problema.
( )

+
= =
n
0
1 1 r
NPV B I 0
r
(16)
IRR je kamatna stopa koja diskontira priliv prihoda koga generie investicija, tako da je neto
sadanja vrijednost (NPV) priliva jednaka uloenoj svoti kapitala. Interna stopa rentabilnosti
(IRR) se upotrebljava za procjenu fnancijske valjanosti investicionog prijedloga.
Primjer:
Ureaj za rekuperaciju toplote ugraen u ventilacioni sistem u nekoj osnovnoj koli poznato je:
Investicija, I
0
10,500 KM
Godinja uteda energije, S 30,000 kWk/god
Cijena energije, E 0.06 KM/kWh
Ekonomski vijek trajanja, n 10 god
Nominalna kamatna stopa, n
r
100 9 %
Infacija, b 100 7 %
Kolika je proftabilnost ove mjere poveanja energijske efkasnosti?
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
27
Realna kamatna stopa:

= = =
+ +
r
n b 0.15 0.07
r 0.75 (7.5%)
b 1 1 0.07
Period otplate
Godinja neto uteda u novcu:
= = = B S E 30000 0.06 1800 KM/ god
= = =
0
I 10500
Period otplate 5.8 god
B 1800
Neto sadanja vrijednost
( ) ( )

+ +
= = =
n 10
0
1 1 r 1 1 0.075
NPV B I 1800 10500 1855 KM
r 0.075
Kako je NPV > 0 to se moe rei da je mjera proftabilna.
Kolinik neto sadanje vrijednosti
= = =
0
NPV 1855
NPVQ 0.18
I 10500
Kako je QNPV > 0 to se moe rei da je mjera proftabilna i po ovom kriterijumu.
Isplata
Iz jednaine odreujemo vrijeme isplate n.
( )

+
= =
n
0
1 1 r
NPV B I 0
r
Koristei u MS EXCEL proceduru Goal Seak dobija se da je u analiziranom primjeru n = 8.0 god.
Kako je period isplate n = 8 manji od ekonomskog vijeka trajanja investicije, moe se zakljuiti da
je mjera isplativa ili proftabilna.
Interna stopa povrata
Realna kamatna stopa pri kojoj e, uz ostale poznate i zadane paramatere projekta, neto sadanja
vrijednost biti jednaka (NPV = 0) je 11.2% (i ovaj rezultat je dobijen koritenjem MS EXCEL).
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
28
Kako je interna stopa povrata (IRR) vea od realne kamatne stope, moe se rei da je predloena
mjera proftabilna.
Razlika izmeu perioda otplate (5.8 godina) i isplate (8.0 godina) je 2.2 godine, to znai da je
period otplate krai 27.5% od isplate i na taj nain se ilustruje da se razlika izmeu perioda otplate
i isplate s vremenom brzo poveava.
Izraunat IRR je realan ISP sa infacijom od 7%. To odgovara nominalnoj vrijednosti IRR
n
od:
= + + = + + =
n
IRR IRR (1 b) b 0.112 (1 0.07) 0.07 0.190 (19.0%)
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
29
4. FINANSIJSKA ANALIZA
Prikazan postupak izraunavanja ekonomske proftabilnosti podrazumijeva samo analizu
ekonomske vrijednosti samog projekta. Za vlasnika projekta ukupna proftabilnost projekta e
zavisiti kako je projekat fnasiran i koliki su trokovi fnanciranja. Vlasnik projekta e investirati
dio novca sa kojim raspolae (equity), uzee kredit pod odreenim uslovima i otplaivae ga i
ostvarie odreene utede novca na raunu za energiju.
1 2 3 n
I
n
v
e
s
t
i
c
i
j
a
U

t
e
d
e
Vreme
BANKA
Zajam
...
T
O
K

N
O
V
C
A
VLASNIK
PROJEKTA
Otplata
zajma
Slika 10. Tok novca
Primjer:
Investicija, I
0
114900 KM
Godinja uteda, B 29800 KM
Infacija, b 100 7 %
Ekonomski vijek trajanja, n 10 god
Program fnsiranja projekta je dat u slijedeoj tabeli.
Izvori fnasiranja
Investicija
KM
Kamata
%
Period otplate
godine
Zajam od nacionalnog fonda za energijsku efkasnost 60000 6.0 5
Zajam od komercijalne banke 30000 12.0 8
Sopstvena ulaganja 24900
UKUPNO: 114900
Neto uteda energije raste po 5% godinje. Ovaj porast nastaje zbog oekivanog porasta cijene
goriva.
ZAJAM
Oba zajma su godinji.
Zajam 1:

= = =
+ +
n 5
r 0.06
Anuitet 1 0.2374 14244 KM/ god
1 (1 r) 1 (1 0.06)
Zajam 2:

= = =
+ +
n 8
r 0.12
Anuitet 2 0.2013 6039 KM/ god
1 (1 r) 1 (1 0.12)
Na osnovu ovoga se moe izraditi tok novca koji generie razmatrani projekat pod zadanim
uslovima. Tok novca je dat u tabeli 4.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
30
C
i
f
r
e

u

z
a
g
r
a
d
i

o
z
n
a

a
v
a
j
u

m
i
n
u
s

i
l
i

t
r
o

a
k
.

T
o

j
e

u
o
b
i

a
j
e
n
o

u

r
a

u
n
o
v
o
d
s
t
v
u
.
T
a
b
e
l
a

4
.

P
r
i
m
j
e
r

p
r
a

e
n
j
a

t
o
k
a

n
o
v
c
a
T
O
K

N
O
V
C
A
G
O
D
I
N
A
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
0
I
n
v
e
s
t
i
c
i
j
a
(
1
1
4
9
0
0
)
Z
a
j
a
m

1
6
0
0
0
0
Z
a
j
a
m

2
3
0
0
0
0
S
o
p
s
t
v
e
n
a

s
r
e
d
s
t
v
a
2
4
9
0
0
T
r
o

a
k

z
a

s
e
r
v
i
s
i
r
a
n
j
e

d
u
g
a
(
2
0
2
8
3
)
(
2
0
2
8
3
)
(
2
0
2
8
3
)
(
2
0
2
8
3
)
(
2
0
2
8
3
)
(
6
0
3
9
)
(
6
0
3
9
)
(
6
0
3
9
)
N
e
t
o

u

t
e
d
a
2
9
8
0
0
3
1
2
9
0
3
2
8
5
5
3
4
4
9
7
3
6
2
2
2
3
8
0
3
3
3
9
9
3
5
4
1
9
3
2
4
4
0
2
8
4
6
2
3
0
N
e
t
o

t
o
k

n
o
v
c
a
(
2
4
9
0
0
)
9
5
1
7
1
1
0
0
7
1
2
5
7
2
1
4
2
1
4
1
5
9
3
9
3
1
9
9
4
3
3
8
9
6
3
5
8
9
3
4
4
0
2
8
4
6
2
3
0
A
k
u
m
u
l
i
r
a
n

t
o
k

n
o
v
c
a
(
2
4
9
0
0
)
(
1
5
3
8
3
)
(
4
3
7
6
)
8
1
9
6
2
2
4
1
0
3
8
3
4
9
7
0
3
4
3
1
0
4
2
3
9
1
4
0
1
3
1
1
8
4
1
6
0
2
3
0
3
8
9
Pozitivan tok novca znai priliv novca a negativan odliv novca za vlasnika projekta.
Kapital daje vlasnik projekta/zajmoprimalac i otuda negativni novani tok za njega u nultoj godini.
Ovdje su dati samo osnovni principi izraunavanja toka novca u fnancijskoj analizi projekta.
Detaljna analiza toka novca obino ukljuuje i poreze i amortizaciju.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
31
5. RIZIK U REALIZACIJI ENERGETSKIH PROJEKATA
Investicioni planovi su uvijek usmjereni ka budunosti na koju se moe primijeniti samo
vjerovatnoa, kojom se onda iskazuje rizik investicije. Nema apsolutne sigurnosti da e
rekonstruisano ili izgraeno energetsko postrojenje zadovoljiti ustanovljene kriterijume na
poetku realizacije projekta.
Rizik projekta je nesiguran dogaaj ili stanje koje, ako se pojavi, ima pozitivan ili negativan uticaj
na barem jedan od ciljeva projekta - na rokove, trokove, energijsku efkasnost itd. Rizik moe imati
jedan ili vie uzroka, a njegova pojava jednu ili vie posljedica. Prema tome, rizik treba shvatiti kao
prijetnju uspjehu projekta, ali i kao priliku za poveanje ansi za njegovu uspenu realizaciju. Rizik
karakteriu slijedee tri komponente: neizvjesnost, potencijalni gubitak i vremenska komponenta.
Analiza rizika je sistematska procjena distribuirane vjerovatnoe pojave svakog od faktora koji
utie na investicioni projekat i simulacija mogue kombinacije vrijednosti svakog faktora kako
bi se odredio raspon moguih ishoda i vjerovatnoa njihovih dogaanja. Rizikom se izraava
varijabilnost oekivanog budueg povrata investiranog kapitala i stoga se u njegovom utvrivanju
koriste statistike tehnike vjerovatnoe kao pomo pri donoenju odluka kojima bi se rizik
predvidio i smanjio.
Iskustvo i priroda pomenutih faktora i dogaanja sugeriu da se u analizu pomenute vjerovatnoe
koristi normalna kriva raspodjele kao odlian reprezent ocjene rizika prilikom donoenja odluka.
Meutim, rizik je sloena pojava i ne iskazuje se jednim brojem, ve vjerovatnoom da e se neto
dogoditi ili nee u realizaciji nekog projekta u datom okruenju.
Na slici 11 prikazana je zavisnost vjerovatnoe ostvarivanja perioda otplate jednog projekta.
Nakon zavretka faze sagledavanja potencijala uteda energije ili preliminarnog energetskog
pregleda (slika 1) moe se rei da je period otplate oko 4,2 godine sa vjerovatnoom od svega
22%. Kako je kriva normalne raspodjele vrlo pljosnata to znai da je interval vjerodostojnosti
ove procjene irok. Drugim rijeima rizik je velik. Nakon detaljnog energetskog pregleda i
kompletiranja projektne dokumentacije, prikupljanja ponuda za izvoenje radova vjerovatnoa
da e period otplate biti 3,4 godine porasla je na oko 40%. I kriva normalne raspodjele postala je
ua to je sve zajedno smanjilo rizik da e se odstupiti od planiranog perioda otplate u toj fazi.
Period otplate od 3,4 godine je atraktivan i u ovoj fazi treba procjenjujui rizik donijeti odluku o
daljoj realizaciji projekta.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
32
V
E
R
O
V
A
T
N
O

A
PERIOD OTPLATE
0 1 2 3 4 5 6
100
80
60
40
20
0
Posle
preliminarnog
energetskog
pregleda
Posle
kompletiranja
projektne
dokumentacije
Posle tri godine
Posle jedne
godine rada
instalacije
Nakon
putanja u
rad
Slika 11. Zavisnost vjerovatnoe u razliitim periodima ivotnog vijeka projekta i perioda otplate
Nakon putanja u rad energetskog postrojenja sa vrlo visokom vjerovatnoom od 75% moe se
rei da je period otplate pao na svega 2,3 godine. Razlog ipak velikog odstepena moe biti skok
cijene osnovnog energenta.
Poslije jedne godine rada vjerovatnoa da e se realizovati eljeni period otplate je ve sasvim
visoka i iznosi 93%. Rizik je ve sasvim umanjen i projekat je uao u stabilnu fazu.
Sve opisano se dogaa u realnom vremenu u kome cijene energenata obino rastu, cijene
opreme variraju, pojavljuju se nova tehnoloka rjeenja na tritu itd. Sve to, ali i mnogi drugi
tehniki i ekonomski faktori zahtijevaju stalnu procjenu rizika i njegovu kontrolu prema zadanim
kriterijumima na poetku projekta. Nekada je potrebno korigovati i te kriterijume. To se dogaa pri
velikim poremeajima trita od koga posmatrani energetski projekat zavisi.
Za procjene rizika postoje profesionalni softveri u kojima se unose prije svega procjene oekivanih
uteda, cijena energije i energenata, investicione procjene ali i mnogi drugi faktori koji ine
okruenje projekta i koji mogu da pozitivno ili negativno utiu na projekat.
Nakon
Nakon
Nakon
V
j
e
r
o
v
a
t
n
o

a
Nakon
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
33
6. ZAKLJUAK
Prikazana ekonomska i fnansijska analiza prua vrijedne podatke na osnovu kojih je mogue
donijeti odluku o investiciji u rekonstrukciju ili gradnju postrojenja kojim bi se poveala energijska
efkasnost i smanjili trokovi za energiju. Da bi takva analiza obezbijedila pouzdane rezultate,
osnovni preduslov je da su raspoloivi tehniki podaci o potronji energije ili energenata, cijeni
opreme, vrijednovanje uticaja energijskog menadmenta na potronju itd., pouzdani i dovoljni
za obavljanje neophodnih tehnikih prorauna. Drugim rijeima, osnovni uslov za voenje
uspjenog projekta je pouzdan presjek potronje energije i tana procjena energijske efkasnosti
cijelog postrojenja ili njegovog dijela, koji je predmet projekta.
Nakon ustanovljavanja potronje i prakse upravljanja postrojenjem, treba realno procijeniti
optimalnu tehnologiju koja bi mogla unaprijediti ili zamijeniti onu koja se koristi. Pod realnim se
misli na izbor one tehnologije koju korisnici mogu uspjeno koristiti a da pri tome i njena cijena
i njeno odravanje budu primjereni ekonomskim i fnansijskim ogranienjima vlasnika projekta.
Obim analize e zavisiti od investicije, ali je nesumnjivo da se prikazana procedura mora
ispotovati. Za one projekte koji mogu da se podvedu pod tekue odravanje nije ni potrebno
vriti detaljnu ekonomsku i fnansijsku analizu, ali je neophodno utvrditi detaljan plan njegove
implementacije. Tek za one projekte iji prost period otplate prelazi 4-5 godina i ija vrijednost
navodi vlasnika projekta na uzimanje zajma ili zajmova, treba ekonomsku i fnancijsku analizu u
potpunosti sprovesti zadovoljavajui pri tome svakako procedure kreditora.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
34
7. REFERENCE
1. Sullivan, W. G., Wickws, E. M., Luxhoj, J. T. Engineering Economy, Pearson Education, 2006.
2. Financial Engineering for Energy Efciency Projects, The Norwegian Energy Efciency
Group, Oslo, 2002.
3. Behrens, W., Hawranek, P. M. Manual for the Preparation of Industrial Feasibility
Studies, UNIDO, Vienna, 1991.
4. Morvaj, Z.K, Gvozdenac, D.D. Applied Industrial Energy and Environmental
Management, John Wiley&Sons, 2008.
E
K
O
N
O
M
S
K
A

I

F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

P
R
O
J
E
K
A
T
A

E
N
E
R
G
I
J
S
K
E

E
F
I
K
A
S
N
O
S
T
I
35