PREDLOG

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1 Ovim zakonom se ureuju organizacija, sprovoenje i pruanje zdravstvene zatite, prava i dunosti graana u ostvarivanju zdravstvene zatite, drutvena briga za zdravlje graana, kvalitet zdravstvene zatite, kao i druga pitanja od znaaja za funkcionisanje zdravstvene zatite.

lan 2 Zdravstvena zatita je organizovana i sveobuhvatna djelatnost drutva sa ciljem da se dostigne najvii mogui nivo ouvanja zdravlja graana. Zdravstvena zatita predstavlja skup mjera i aktivnosti na ouvanju, zatiti i unapreenju zdravlja graana, spreavanju i suzbijanju bolesti i povreda, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom lijeenju i rehabilitaciji. Mjere i aktivnosti iz stava 2 ovog lana moraju biti zasnovane na naunim dokazima, odnosno moraju biti bezbjedne, sigurne i efikasne i u skladu sa naelima profesionalne etike.

lan 3 Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju iste izraze u enskom rodu.

lan 4 Graanin Crne Gore, ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa ovim zakonom.

lan 5 U ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu graani su jednaki, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, rodni identitet, seksualnu orjentaciju, starosnu dob, jezik, vjeru, obrazovanje, socijalno porijeklo, imovno stanje i drugo lino svojstvo.

lan 6 Graani imaju pravo na informacije koje su potrebne za ouvanje zdravlja i sticanje zdravih ivotnih navika, kao i na informacije o tetnim faktorima ivotne i radne sredine, koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. Graani imaju pravo da budu obavijeteni o zatiti svog zdravlja za sluaj epidemija i drugih veih nepogoda i nesrea.

lan 7 Graanin je duan da unapreuje svoje zdravlje. Niko ne smije da ugrozi zdravlje drugih graana. Svako je duan da, u granicama svojih znanja i mogunosti, prui prvu pomo povrijeenom ili bolesnom licu i da mu omogui pristup do hitne medicinske pomoi. Graanin je duan da unapreuje uslove ivotne i radne sredine. . lan 8 Zdravstvena djelatnost je djelatnost kojom se obezbjeuje sprovoenje i pruanje zdravstvene zatite. Zdravstvena djelatnost je od javnog interesa.

lan 9 Sredstva za sprovoenje i pruanje zdravstvene zatite, funkcionisanje i razvoj zdravstvene djelatnosti, obezbjeuju se u skladu sa zakonom.

II. ZDRAVSTVENA ZATITA

lan 10 Zdravstvena zatita se sprovodi na naelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, cjelovitog i specijalizovanog pristupa zdravstvenoj zatiti, kao i na naelu stalnog unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite. Sveobuhvatnost zdravstvene zatite podrazumijeva ukljuivanje svih graana u sprovoenje odgovarajue zdravstvene zatite, uz primjenu objedinjenih mjera i aktivnosti na ouvanju, zatiti i unapreenju zdravlja graana koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim nivoima zdravstvene zatite, rano otkrivanje bolesti, lijeenje i rehabilitaciju. Kontinuiranost zdravstvene zatite podrazumijeva organizaciju zdravstvene zatite, posebno primarnog nivoa zdravstvene zatite, koji mora biti funkcionalno povezan i usklaen po nivoima zdravstvene zatite, kako bi se graanima pruila zdravstvena zatita neprekidno kroz sve ivotne dobi. Dostupnost zdravstvene zatite podrazumijeva takav raspored davaoca usluga zdravstvene zatite kojim se omoguavaju jednaki uslovi ostvarivanja zdravstvene zatite za sve graane, naroito na primarnom nivou zdravstvene zatite, uzimajui u obzir fiziku, geografsku i ekonomsku dostupnost. Naelo cjelovitog pristupa obezbjeuje se sprovoenjem objedinjenih mjera za unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti, lijeenje i rehabilitaciju u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Naelo specijalizovanog pristupa obezbjeuje se organizovanjem i razvijanjem posebnih specijalizovanih javnozdravstvenih, klinikih dostignua i znanja i njihovom primjenom u praksi. Naelo stalnog unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se, u skladu sa savremenim dostignuima medicinske nauke i prakse, poveavaju mogunosti povoljnog ishoda i smanjivanja rizika i drugih neeljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini.

lan 11 U ostvarivanju zdravstvene zatite graanin ima pravo na jednakost u cjelokupnom tretmanu prilikom ostvarivanja zdravstvene zatitite i pravo na: 1) slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije; 2) informisanje i obavjetavanje o svim pitanjima koja se odnose na njegovo zdravlje; 3) samoodluivanje (slobodan izbor); 4) naknadu tete koja mu je nanesena pruanjem neodgovarajue zdravstvene zatite;

5) drugo struno miljenje; 6) odbijanje da bude predmet naunog ispitivanja i istraivanja bez svoje saglasnosti ili bilo kog drugog pregleda ili medicinskog tretmana koji ne slui njegovom lijeenju; 7) privatnost i povjerljivost svih podataka koji se odnose na njegovo zdravlje; 8) uvid u medicinsku dokumentaciju; 9) samovoljno naputanje zdravstvene ustanove; 10) prigovor; 11) druga prava u skladu sa posebnim zakonom. Nain ostvarivanja prava iz stava 1 ovog lana ureuje se posebnim zakonom.

lan 12 Stranac ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa ovim zakonom i meunarodnim ugovorom. Zdravstvena ustanova i zdravstveni radnici duni su da strancu ukau hitnu medicinsku pomo. Stranac snosi trokove pruene hitne medicinske pomoi ili druge vrste zdravstvene zatite, prema cjenovniku zdravstvene ustanove, ako meunarodnim ugovorom nije drukije ureeno.

lan 13 Lice koje trai azil, lice kome je priznat status izbjeglice, lice kome je odobrena dodatna zatita i lice kome je odobrena privremena zatita u Crnoj Gori, ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa odredbama ovog i posebnog zakona, ako meunarodnim ugovorom nije drukije ureeno.

III. DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE GRAANA

lan 14 Javni interes u oblasti zdravstvene djelatnosti, odnosno drutvena briga za zdravlje graana, obuhvata mjere ekonomske i socijalne politike kojima se stvaraju uslovi za sprovoenje zdravstvene zatite, uslovi za ouvanje i unapreenje zdravlja graana, kao i mjere kojima se usklauje funkcionisanje i razvoj zdravstvene djelatnosti. Drutvena briga za zdravlje graana se obezbjeuje na nivou drave i optine, glavnog grada i prijestonice (u daljem tekstu: optina), kao i na nivou poslodavca.

lan 15 Radi stvaranja uslova za sprovoenje zdravstvene zatite, kao i uslova za unapreivanje, zatitu i ouvanje zdravlja graana i usklaivanje funkcionisanja i razvoja zdravstvene djelatnosti, drava utvruje zdravstvenu politiku. U sprovoenju zdravstvene politike, drava: 1) utvruje strategiju razvoja zdravstvene zatite za odreeni period, sa prioritetnim ciljevima i aktivnostima i donosi planove za njenu realizaciju; 2) utvruje mjere poreske i ekonomske politike u cilju podsticanja zdravih ivotnih navika; 3) utvruje mjere iz oblasti zatite ivotne i radne sredine koje su od uticaja na zdravlje graana, u skladu sa posebnim zakonom; 4) obezbjeuje razvoj integralnog zdravstvenog i zdravstveno-statistikog informacionog sistema; 5) obezbjeuje razvoj naunoistraivake djelatnosti u oblasti zdravstvene zatite; 6) obezbjeuje uslove za struno usavravanje zaposlenih u zdravstvenoj djelatnosti; 7) obezbjeuje saradnju sa humanitarnim i strukovnim organizacijama, udruenjima graana i drugim subjektima u unapreenju zdravstvene zatite; 8) utvruje standarde i normative u oblasti zdravstvene zatite, u skladu sa naunim dostignuima, materijalnim mogunostima, kao i optim i specifinim potrebama korisnika zdravstvene zatite; 9) utvruje zdravstvenu mreu; 10) donosi program integracije javnog i privatnog sektora; 11) donosi plan razvoja kadrova u oblasti zdravstva; 12) utvruje jedinstvenu metodologiju snabdijevanja zdravstvenih ustanova ljekovima, medicinskim sredstvima i opremom, utvruje plan godinjih potreba za ljekovima, medicinskim sredstvima i opremom. 13) obezbjeuje finansijska sredstva, u skladu sa zakonom.

Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) utvruje zdravstvenu politiku iz stava 1 ovog lana i vri poslove iz stava 2 ta. 1,2,3,4, 9,10,11 i 13ovog lana. Poslove iz stava 2 ta. 5,6,7,8 i 12 ovog lana obavlja organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja (u daljem tekstu: Ministarstvo).

lan 16 Drava obezbjeuje prioritetne mjere zdravstvene zatite koje su usmjerene na ouvanje i unapreenje zdravlja graana i dostupne su svim graanima. Prioritetne mjere zdravstvene zatite su: 1) aktivnosti na unapreenju i ouvanju zdravlja i podizanje nivoa zdravstvenog stanja graana; 2) aktivnosti na zdravstvenoj edukaciji, obrazovanju i informisanju u vezi sa najeim zdravstvenim problemima graana i metodama njihove identifikacije, prevencije i kontrole; 3) aktivnosti na praenju parametara bezbjednosti hrane, vode za pie i rekreaciju, kao i aktivnosti na obezbjeivanju i unapreenju snabdijevanja graana bezbjednom hranom i vodom za pie, u skladu sa posebnim zakonom; 4) prevencija i zatita od ekolokih faktora tetnih po zdravlje, ukljuujui sve mjere i aktivnosti na zatiti, unapreenju i poboljanju zdravstvenih uslova ivotne i radne sredine i higijenskih uslova za ivot i rad graana; 5) spreavanje, pravovremeno otkrivanje, lijeenje i suzbijanje zaraznih, hroninih nezaraznih bolesti, kao i vakcinacije protiv zaraznih bolesti, prevenciju i kontrolu lokalnih endemskih bolesti; 6) zdravstvena zatita djece i mladih do kraja propisanog kolovanja; 7) zdravstvena zatita ena u vezi sa reproduktivnim i seksualnim zdravljem; 8) zdravstvena zatita graana preko 65 godina ivota; 9) zdravstvena zatita boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata, lanova njihovih porodica i korisnika prava na novanu naknadu materijalnog obezbjeenja boraca, korisnika socijalno-zatitnih prava, kao i lica koja su na evidenciji nezaposlenih lica u skladu sa posebnim zakonom; 10) zatita mentalnog zdravlja graana (prevencija i promocija mentalnog zdravlja), lijeenje i rehabilitacija mentalno oboljelih lica, lica oboljelih od bolesti zavisnosti, kao i smjetaj i lijeenje mentalno oboljelih lica koja mogu da ugroze sebe i okolinu u kojoj ive, u skladu sa posebnim zakonom; 11) zdravstvena zatita lica ometenih u fizikom i mentalnom razvoju; 12) lijeenje lica koja se nalaze na programu dijalize; 13) obezbjeenje potrebnih ljekova i medicinskih sredstava, krvi i krvnih derivata, kao i organa za presaivanje u skladu sa posebnim zakonom; 14) hitno lijeenje i smjetaj lica ije je stanje zdravlja u neposrednoj ivotnoj opasnosti zbog bolesti ili povreda; 15) utvrivanje uzroka smrti.

lan 17 U oblasti zdravstvene zatite, iz budeta drave, obezbjeuju se sredstva za: 1) praenje zdravstvenog stanja graana i identifikovanje zdravstvenih problema, planiranje, praenje i evaluaciju javnozdravstvenih aktivnosti, kao i druge poslove u oblasti javnog zdravstva; 2) sprovoenje prioritetnih mjera zdravstvene zatite iz lana 16 stav 2 ta. 1, 2, 3, 4, 13 i 15 ovog zakona; 3) sprovoenje promotivnih programa za unapreenje zdravlja najosjetljivijih kategorija stanovnitva prema dobnim grupama i vrstama bolesti; 4) aktivnosti na prevenciji i smanjenju tete kod teko dostupnih grupa u poveanom riziku od pojedinih bolesti od posebnog socio-medicinskog znaaja; 5) prevenciju i kontrolu bolesti, promociju zdravlja, identifikovanje zdravstvenih problema i rizika po zdravlje; 6) planiranje i sprovoenje aktivnosti na suzbijanju puenja, alkoholizma i upotrebe psihoaktivnih supstanci; 7) kontrolu zdravstvene ispravnosti vazduha, vode za pie, zemljita, kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opte upotrebe, kao i kontrolu buke, ukoliko sredstva za ove namjene nijesu obezbijeena u skladu sa drugim propisom; 8) aktivnosti zdravstvene statistike od znaaja za dravu, u skladu sa posebnim zakonom; 9) aktivnosti na voenju registara bolesti od veeg socio-medicinskog znaaja, zaraznih bolesti i drugih stanja vezanih za zdravlje, kao i registara resursa u zdravstvu, u skladu sa posebnim zakonom; 10) zdravstvenu zatitu lica kojima se obezbeuju ciljani preventivni pregledi, odnosno skrining, prema odgovarajuim programima; 11) zdravstvenu zatitu rtava nasilja u porodici, u skladu sa posebnim zakonom; 12) zdravstvenu zatitu rtava trgovine ljudima; 13) specifinu zdravstvenu zatitu preduzetnika, poslodavca koji ima do pet zaposlenih, kao i lica koja se bave poljoprivredom a koja su osigurana u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju; 14) sprovoenje mjera zdravstvene zatite koju odredi nadleni organ dravne uprave u vanrednim situacijama (epidemije, zarazne bolesti, fiziki i hemijski akcidenti, elementarne i druge vee nepogode i nesree, bioterorizam i dr); 15) zdravstvenu zatitu lica koja su na izdravanju kazne zatvora, lica kojima je izreena mjera bezbjednosti - obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, mjera obavezno lijeenje alkoholiara i mjera obavezno lijeenje narkomana;

16) zdravstvenu zatitu stranaca i osoblja diplomatsko-konzularnih predstavnitava, kojima se zdravstvena zatita obezbjeuje na osnovu meunarodnih ugovora, ako tim ugovorima nije drukije ureeno, kao i stranaca koji borave u Crnoj Gori po pozivu dravnih organa; 17) zdravstvena zatita stranaca - lica koja trae azil, lica kojima je priznat status izbjeglica i raseljenih lica, lica kojima je odobrena dodatna zatita i lica kojima je odobrena privremena zatita u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom i meunarodnim ugovorima; 18) zdravstvenu zatitu stranaca oboljelih od kuge, kolere, virusne hemoragine groznice ili ute groznice, kao i stranaca - lanova posade stranih pomorskih brodova oboljelih od venerinih bolesti ili od drugih zaraznih bolesti opasnih po zdravlje; 19) razvoj integralnog zdravstvenog i zdravstveno-statistikog informacionog sistema; 20) razvoj naunoistraivake djelatnosti u oblasti zdravstvene zatite; 21) izgradnju kapitalnih objekata i nabavku opreme visoke tehnoloke vrijednosti u zdravstvenim ustanovama iji je osniva drava. Za lica koja nemaju zdravstveno osiguranje, iz budeta drave se obezbjeuju sredstva za sprovoenje prioritetnih mjera zdravstvene zatite iz lana 16 stav 2 ta. 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 14 ovog zakona. Izgradnja objekata i nabavka opreme iz take 21 stav 1 ovog lana vri se u skladu sa utvrenim prioritetima zdravstvene politike na nain i po postupku propisanim posebnim zakonom. Na investicione planove i programe iz djelatnosti zdravstvene ustanove koju osniva drava, u skladu sa zdravstvenom politikom, saglasnost daje Ministarstvo.

lan 18 Optina, u okviru svojih prava i dunosti, uestvuje u obezbjeivanju uslova za ostvarivanje zdravstvene zatite na svojoj teritoriji, na nain to: 1) inicira i predlae mjere u oblasti sprovoenja i pruanja zdravstvene zatite; 2) uestvuje u planiranju i sprovoenju razvoja zdravstvene zatite koja je od neposrednog interesa za graane, u skladu sa ovim zakonom; 3) prati zdravstveno stanje i zdravstvenu zatitu na teritoriji optine, kao i sprovoenje prioritetnih mjera zdravstvene zatite; 4) uestvuje u upravljanju zdravstvenom ustanovom iji je osniva drava, u skladu sa ovim zakonom; 5) preduzima aktivnosti za unapreenje zdravstvene zatite, u skladu sa zakonom; 6) obezbjeuje organizovanje i finansiranje zdravstvene zatite tokom turistike sezone, na osnovu ugovora sa zdravstvenom ustanovom; 7) obezbjeuje sredstva za rad doktora medicine koji utvruje vrijeme i uzrok smrti za lica umrla van zdravstvene ustanove ili drugog subjekta koji obavlja zdravstvenu djelatnost.

Optina moe da obezbijedi uslove za bolju kadrovsku osposobljenost zdravstvene ustanove iji je osniva ili iji je osniva drava, do ili iznad normativa i standarda propisanih u skladu sa ovim zakonom.

lan 19 Poslodavac je duan da u planiranju i obavljanju svoje djelatnosti razvija i koristi odgovarajue tehnologije koje nijesu tetne po zdravlje i okolinu i uvodi i sprovodi mjere specifine zdravstvene zatite zaposlenih. Poslodavac, u okviru svojih prava i dunosti, obezbjeuje specifinu zdravstvenu zatitu zaposlenih. Specifina zdravstvena zatita zaposlenih obuhvata preventivne aktivnosti vezane za stvaranje i odravanje bezbjedne i zdrave radne sredine koja omoguava optimalno fiziko i mentalno zdravlje na radu i prilagoavanje rada sposobnostima zaposlenih. . lan 20 Mjere specifine zdravstvene zatite zaposlenih koje u smislu propisa o radu obezbjeuje poslodavac, su: 1) ouvanje i unapreenje zdravlja; 2) spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; 3) spreavanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti u vezi sa radom; 4) spreavanje povreda na radu; 5) ljekarski pregledi radi utvrivanja radne sposobnosti; 6) otkrivanje i suzbijanje faktora rizika za nastanak hroninih nezaraznih bolesti; 7) spreavanje i zatita zdravlja zaposlenih koji su na radnom mjestu izloeni poveanom riziku po zdravlje; 8) zdravstvena zatita zaposlenih iz kategorija vulnerabilnih grupa (mladi, migranti); 9) organizovanje prve pomoi zaposlenim; 10) zdravstvena zatita zaposlenih u odnosu na pol i rodni identitet; 11) zatita radi spreavanja nastanka povreda otrim predmetima za zdravstvene radnike koji neposredno pruaju zdravstvenu zatitu, kao i za druge zaposlene koji se mogu povrijediti otrim predmetima. Izuzetno od stava 1 ovog lana, drava obezbjeuje zaposlenim prvi i kontrolni pregled doktora specijaliste medicine rada, kao i specifinu zdravstvenu zatitu preduzetnika i poslodavca koji ima do pet zaposlenih, kao i lica koja se bave poljoprivredom a koja su osigurana u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju. stari,

Obim prava i sadraj mjera specifine zdravstvene zatite utvruje Vlada, na predlog Ministarstva i po prethodno pribavljenom miljenju organa dravne uprave nadlenog za poslove rada i Socijalnog savjeta Crne Gore.

lan 21 Specifina zdravstvena zatita zaposlenih obezbjeuje se iz sredstava poslodavca, na osnovu ugovora izmeu poslodavca i ovlaene zdravstvene ustanove u skladu sa zakonom. Blie uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, koje moraju ispunjavati ovlaene zdravstvene ustanove iz stava 1 ovog lana, propisuje Ministarstvo.

IV. ZDRAVSTVENA DJELATNOST

lan 22 Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i drugi subjekti koji pruaju zdravstvenu zatitu, u skladu sa ovim zakonom. Zdravstvena djelatnost se obavlja u skladu sa standardima, normativima, planiranim razvojem zdravstvenog sistema i prioritetnim mjerama zdravstvene zatite, po strunomedicinskoj doktrini i uz upotrebu zdravstvenih tehnologija.

lan 23 Zdravstvena djelatnost se obavlja na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite.

lan 24 Primarni nivo zdravstvene zatite je osnovni i prvi nivo na kojem graanin ostvaruje zdravstvenu zatitu ili se ukljuuje u proces ostvarivanja zdravstvene zatite na drugim nivoima.

lan 25 Zdravstvena djelatnost koja se obavlja na primarnom nivou zdravstvene zatite, obuhvata: 1) aktivnosti na unapreenju zdravlja graana;

2) zdravstvenu edukaciju i obrazovanje o najeim zdravstvenim problemima na odreenoj teritoriji i metodama njihove identifikacije, prevencije i kontrole; 3) promovisanje zdravih stilova ivota, ukljuujui i zdravu ishranu i fiziku aktivnost graana; 4) prevenciju, otkrivanje i kontrolu zaraznih i nezaraznih bolesti; 5) imunizaciju protiv zaraznih bolesti, u skladu sa programom imunizacije; 6) laboratorijsku, radioloku i mikrobioloku dijagnostiku; 7) prevenciju, otkrivanje i kontrolu endemskih bolesti; 8) preventivne preglede i skrining programe; 9) prevenciju povreda; 10) epidemioloku zatitu; 11) zdravstvenu zatitu odraslih; 12) zdravstvenu zatitu djece i mladih; 13) zdravstvenu zatitu ena u vezi sa reproduktivnim i seksualnim zdravljem; 14) zdravstvenu zatitu zaposlenih (medicina rada); 15) zdravstvenu zatitu sportista; 16) spreavanje, otkrivanje i lijeenje bolesti usta i zuba; 17) zatitu i unapreenje mentalnog zdravlja; 18) lijeenje plunih bolesti i tuberkuloze (TB) ; 19) patronanu djelatnost; 20) fizikalnu terapiju i rehabilitaciju; 21) sanitetski prevoz; 22) zdravstvenu zatitu djece i mladih sa poremeajima u tjelesnom razvoju i psihikom zdravlju; 23) zdravstvenu njegu, ukljuujui palijativnu njegu; 24) lijeenje u kui, ukljuujui fizikalnu terapiju i rehabilitaciju u kui; 25) hitnu medicinsku pomo; 26) obezbjeivanje odgovarajuih ljekova; 27) saradnju sa drugim organima, organizacijama, optinama i drugim subjektima u cilju podravanja zatite, unapreenja i poboljanja uslova ivotne i radne sredine i higijenskih uslova za ivot i rad pojedinaca.

lan 26 Zdravstvenu zatitu na primarnom nivou graani ostvaruju preko izabranog tima doktora medicine ili izabranog doktora medicine za odrasle ili za djecu (u daljem tekstu: izabrani tim ili izabrani doktor). Zdravstvenu zatitu u vezi sa reproduktivnim i seksualnim zdravljem ene ostvaruju preko izabranog doktora za ene - ginekologa. Zdravstvenu zatitu u dijelu spreavanja, otkrivanja i lijeenja bolesti usta i zuba graani ostvaruju preko izabranog doktora stomatologije. Izabrani tim, po pravilu, ine: 1) specijalista porodine medicine, doktor medicine, specijalista pedijatar, specijalista opte ili urgentne medicine, specijalista interne medicine ili specijalista medicine rada, koji su edukovani za rad u primarnoj zdravstvenoj zatiti; 2) drugi zdravstveni radnici sa visokom, viom ili srednjom kolskom spremom edukovani za rad u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Izabrani tim ili izabrani doktor radi samostalno ili u okviru doma zdravlja. Dva ili vie izabranih timova ili izabranih doktora mogu da organizuju zajedniku praksu. Zajednika praksa se organizuje na nain da omogui graaninu ostvarivanje zdravstvene zatite, u sluaju odsutnosti njegovog izabranog tima ili izabranog doktora. . lan 27 U udaljenim mjestima, odnosno naseljima gdje ne postoje uslovi za ostvarivanje zdravstvene zatite na nain iz lana 26 stav 1 ovog zakona, kao i u sluaju pruanja zdravstvene zatite u smislu lana 53 ovog zakona, zdravstvena zatita se ostvaruje preko doktora pojedinca, koji ima ovlaenja izabranog doktora. Blie uslove u pogledu standarda i normativa za ostvarivanje zdravstvene zatite iz lana 26 ovog zakona, kao i iz stava 1 ovog lana, propisuje Ministarstvo.

lan 28 Hitna medicinska pomo se organizuje u skladu sa posebnim zakonom. Zatita i unapreenje mentalnog zdravlja vri se u skladu sa ovim i posebnim zakonom.

lan 29 Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite obuhvata specijalistiko-konsultativnu, konzilijarnu i bolniku zdravstvenu zatitu.

Specijalistiko-konsultativna i konzilijarna zdravstvena zatita, u odnosu na primarni nivo zdravstvene zatite obuhvata sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnostikovanja, lijeenja i sprovoenja ambulantne rehabilitacije, u cilju rjeavanja kompleksnijih zdravstvenih problema. Bolnika zdravstvena zatita obuhvata dijagnostiku, rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i ishranu bolesnika. lijeenje, medicinsku

lan 30 Zdravstvena djelatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zatite, pored obavljanja djelatnosti iz lana 29 ovog zakona, obuhvata i pruanje visokospecijalizovane zatite obavljanjem najsloenijih oblika specijalistiko-konsultativne, konzilijarne i bolnike zdravstvene zatite. Tercijarni nivo zdravstvene zatite ukljuuje edukativni, nauni i istraivaki rad koji se sprovodi u saradnji sa fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

V. ORGANIZOVANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

lan 31 Zdravstvene ustanove obavljaju zdravstvenu djelatnost u okviru zdravstvene mree i van zdravstvene mree. U cilju ostvarivanja javnog interesa i realizacije programa zdravstvene zatite, donosi se zdravstvena mrea, na period od pet godina. Zdravstvena mrea obuhvata vrstu, broj i raspored svih zdravstvenih ustanova koje osniva drava i pojedinih zdravstvenih ustanova ili djelova zdravstvenih ustanova iji je osniva drugo pravno i fiziko lice, po nivoima zdravstvene zatite, kao i pojedina pravna lica koja obavljaju poslove koji su u vezi sa ostvarivanjem prava na zdravstvenu zatitu, a na osnovu ugovora zakljuenog sa Fondom za zdravstveno osiguranje (u daljem takstu: Fond), u skladu sa posebnim zakonom. Zdravstvena mrea utvruje se u odnosu na ukupan broj graana, ukupan broj osiguranih lica, demografske karakteristike graana, zdravstveno stanje graana, gravitirajui broj graana, karakteristike pojedinih teritorija, raspoloivost zdravstvenih resursa i dostupnost graanima. U sluaju da se program zdravstvene zatite ne moe realizovati u okviru zdravstvene mree, zdravstvene usluge mogu pruati i zdravstvene ustanove van mree, na osnovu ugovora sa Fondom, u skladu sa posebnim zakonom i imaju prava i obaveze kao ustanove u zdravstvenoj mrei.

1. Vrsta zdravstvene ustanove

lan 32 Zdravstvene ustanove su: ambulanta, laboratorija, apoteka, ustanova za zdravstvenu njegu, poliklinika, dom zdravlja, bolnica, zavod, prirodno ljeilite, zdravstveni centar, klinika, kliniko-bolniki centar, kliniki centar i institut. Uslove koje zdravstvene ustanove moraju da ispunjavaju u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehnike opreme, propisuje Ministarstvo.

lan 33 Ambulanta je zdravstvena ustanova u kojoj se prua vanbolnika zdravstvena zatita. Laboratorija je zdravstvena ustanova u kojoj se prua vanbolnika zdravstvena zatita za djelatnost laboratorijske dijagnostike. Ambulanta i laboratorija obavljaju zdravstvenu djelatnost na svim nivoima zdravstvene zatite.

lan 34 Apoteka je zdravstvena ustanova na primarnom nivou zdravstvene zatite koja obavlja farmaceutsku djelatnost. Farmaceutska djelatnost podrazumijeva kontinuirani proces snabdijevanja graana i zdravstvenih ustanova ljekovima i medicinskim sredstvima, u skladu sa zakonom. Apoteka moe da obavlja i poslove: 1) snabdijevanja djejom hranom i dijetetskim proizvodima; 2) snabdijevanja sredstvima za njegu, unapreenje i ouvanje zdravlja; 3) savjetovanja u vezi sa nainom korienja ljekova.

lan 35 Ustanova za zdravstvenu njegu je zdravstvena ustanova na primarnom nivou zdravstvene zatite, koja obezbjeuje pruanje zdravstvene njege i rehabilitacije. Zdravstvena ustanova iz stava 1 ovog lana moe da obavlja i fizikalnu terapiju u kui.

lan 36 Poliklinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja prua zdravstvenu zatitu iz najmanje tri razliite zdravstvene djelatnosti ili iz najmanje tri specijalistike grane ili iz najmanje tri ue specijalistike grane iste djelatnosti. Poliklinika ne obuhvata bolniku zdravstvenu zatitu.

lan 37 Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja obezbjeuje pruanje zdravstvene zatite na primarnom nivou iz djelatnosti dijagnostike, plunih bolesti i tuberkuloze, zatite i unapreenja mentalnog zdravlja, zdravstvenu zatita djece i mladih sa poremeajima u tjelesnom razvoju i psihikom zdravlju, fizikalne terapije i rehabilitacije, patronane djelatnosti, djelatnosti preventivne medicine, epidemiologije, imunizacije protiv zaraznih bolesti i sanitetskog prevoza. Dom zdravlja moe da prua podrku ili da obezbijedi pruanje zdravstvene zatite na primarnom nivou iz djelatnosti zdravstvene zatite djece i mladih, odraslih i ena preko izabranog tima ili izabranog doktora i izabranog ginekologa. Dom zdravlja moe da omogui pruanje zdravstvene zatite iz djelatnosti medicine rada, sportske medicine kao i druge djelatnosti koje odredi Ministarstvo. Ukoliko dom zdravlja obezbjeuje pruanje zdravstvene zatite iz stava 2 ovog lana, duan je da organizuje rad zajednike prakse izabranog tima ili izabranog doktora.

lan 38 Bolnica je zdravstvena ustanova na sekundarnom nivou zdravstvene zatite koja prua bolniku zdravstvenu zatitu. Bolnika zdravstvena zatita obuhvata djelatnost dijagnostike, lijeenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege, a za vrijeme lijeenja u bolnici graaninu se obezbjeuje smjetaj i ishrana. Djelatnost iz stava 2 ovog lana bolnica obavlja kao opta ili specijalna.

lan 39 Opta bolnica obavlja najmanje djelatnosti hirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i akuerstva za koje obrazuje odjeljenja. Pored djelatnosti iz stava 1 ovog lana, opta bolnica mora obezbijediti i djelatnost urgentne medicinske pomoi, anesteziologije, laboratorijske, radioloke i druge dijagnostike, ako to priroda njenog posla zahtijeva, fizikalne medicine i rehabilitacije, djelatnost patologije, snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima (bolnika apoteka), za koje obrazuje slube, kao i poslove sanitetskog prevoza i transporta i poslove mrtvanice. Opta bolnica obavlja specijalistiko-konsultativnu i konzilijarnu zdravstvenu zatitu.

Opta bolnica je obavezna da obezbijedi uslove za zbrinjavanje akutnih zaraznih bolesti i akutnih stanja u psihijatriji.

lan 40 Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja dijagnostiku, lijeenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu za odreene vrste bolesti za teritoriju Crne Gore. Specijalna bolnica mora da raspolae odgovarajuim posteljnim fondom prema svojoj namjeni. Specijalna bolnica u zavisnosti od svoje namjene, moe da obavlja i dio djelatnosti iz lana 39 st.2 i 3 ovog zakona.

lan 41 Zdravstvene ustanove koje pruaju bolniku zdravstvenu zatitu mogu, za pojedine oblike zdravstvene zatite, organizovati dnevnu bolnicu. U dnevnoj bolnici se obavlja dijagnostika, lijeenje, medicinska rehabilitacija i zdravstvena njega u trajanju do 24 asa. Dnevna bolnica se moe organizovati i kao samostalna zdravstvena ustanova.

lan 42 Zdravstvene ustanove koje pruaju bolniku zdravstvenu zatitu mogu da organizuju i dugotrajnu - produenu bolniku njegu, rehabilitaciju i palijativno zbrinjavanje oboljelih u terminalnoj fazi bolesti.

lan 43 Zavod je zdravstvena ustanova koja se osniva za odreenu oblast zdravstvene zatite ili za zdravstvenu zatitu odreene kategorije graana.

lan 44 Prirodno ljeilite je zdravstvena ustanova koja obavlja lijeenje i medicinsku rehabilitaciju, uz korienje prirodnog faktora u lijeenju (voda, blato, pijesak, more i dr.).

lan 45 Zdravstveni centar je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost vie nivoa zdravstvene zatite, a obuhvata najmanje djelatnosti iz l. 37 i 39 ovog zakona.

Zdravstveni centar se osniva za teritoriju jedne ili vie optina.

lan 46 Klinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove na tercijarnom nivou zdravstvene zatite koja obavlja djelatnosti bolnike, specijalistiko-konsultativne i konzilijarne zdravstvene zatite, kao i najsloenije oblike zdravstvene zatite za djelatnosti iz odreene grane medicine, odnosno stomatologije.

lan 47 Kliniko-bolniki centar je zdravstvena ustanova na tercijarnom nivou zdravstvene zatite koja obavlja najmanje djelatnosti hirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i akuerstva iz lana 39 ovog zakona, pri emu za najmanje dvije grane medicine, odnosno stomatologije, mora ispunjavati uslove za status klinike iz lana 46 ovog zakona.

lan 48 Kliniki centar je zdravstvena ustanova na tercijarnom nivou zdravstvene zatite koja obavlja djelatnosti iz lana 46 ovog zakona za najmanje etiri grane medicine, odnosno stomatologije. Kliniki centar je odgovoran za struno metodoloku edukaciju i koordinaciju na svim nivoima zdravstvene zatite.

lan 49 Institut je zdravstvena ustanova na tercijarnom nivou zdravstvene zatite ili organizacioni dio zdravstvene ustanove na tercijarnom nivou koja prua visoko specijalistiko-konsultativnu, konzilijarnu i bolniku zdravstvenu zatitu ili samo specijalistiko-konsultativnu zdravstvenu zatitu. Institut se moe osnovati za obavljanje djelatnosti iz jedne ili vie oblasti zdravstvene zatite ili grana medicine odnosno stomatologije.

lan 50 Zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zatite mogu da budu nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja za pojedine oblasti grana medicine, u skladu sa zakonom. Klinika, kliniko-bolniki centar, kliniki centar i institut su nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja i obavljaju nauno-istraivaku i nastavnu djelatnost za oblast klinikih grana medicine, odnosno stomatologije, u skladu sa zakonom.

lan 51 Nacionalni institut za zdravlje (u daljem tekstu: Nacionalni institut) je visokospecijalizovana ustanova javnog zdravstva na tercijarnom nivou zdravstvene zatite, ija je djelatnost usmjerena na ouvanje i unapreenje zdravlja graana, kao i na pruanje zdravstvene zatite. U obavljanju djelatnosti iz stava 1 ovog lana, Nacionalni institut: 1) prati, procenjuje i analizira zdravstveno stanje graana i izvjetava nadlene organe; 2) planira, predlae i sprovodi mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja graana; 3) identifikuje, prati i prouava zdravstvene probleme i rizike po zdravlje graana, ukljuujui bioloke, ekoloke, socio-ekonomske faktore i predlae mjere za smanjenje njihovog uticaja ili njihovo eliminisanje; 4) prati i analizira ostvarivanje ciljeva zdravstvene politike i daje predloge za njeno unapreenje; 5) predlae plan razvoja kadrova u zdravstvu; 6) planira, prati i evaluira javno-zdravstvene aktivnosti; 7) predlae nomenklature usluga i aktivnosti u pruanju zdravstvene zatite; 8) predlae i sprovodi programe promocije zdravlja, zdravstveno-vaspitne i druge aktivnosti u cilju ouvanja i unapreenja zdravlja graana, a posebno najosjetljivijih kategorija graana prema dobnim grupama i vrstama bolesti, kao i aktivnosti na prevenciji i smanjenju tete kod teko dostupnih grupa, u poveanom riziku od pojedinih bolesti koje su od posebnog socio-medicinskog znaaja; 9) izrauje programe za prevenciju, otkrivanje i kontrolu zaraznih bolesti, uestvuje u njihovoj realizaciji i sprovoenju i vri nadzor nad njihovom realizacijom, u skladu sa zakonom; 10) prati i analizira epidemioloku situaciju, predlae, organizuje i sprovodi preventivne i protivepidemijske mjere; 11) vri planiranje, nadzor i evaluaciju sprovoenja obaveznih imunizacija; 12) vri kontrolu lokalnih endemskih bolesti; 13) vri monitoring i evaluaciju nacionalnih programa za pravovremeno otkrivanje hroninih nezaraznih bolesti; 14) analizira stanje i izvjetava nadlene organe o organizacionoj strukturi, kadrovima, vri procjenu korienja, efikasnosti, dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zatite koju pruaju zdravstvene ustanove; 15) planira, predlae i sprovodi aktivnosti na uspostavljanju, razvoju i upravljanju zdravstveno-statistikim informacionim sistemom;

16) upravlja zbirkama podataka u oblasti zdravstva i vri zdravstveno-statistiku djelatnost od znaaja za dravu, u skladu sa zakonom. 17) vodi registre bolesti od veeg socio-medicinskog znaaja, povreda na radu, profesionalnih bolesti, zaraznih bolesti i drugih stanja vezanih za zdravlje, kao i registre resursa u zdravstvu, u skladu sa zakonom; 18) sprovodi aktivnosti na praenju parametara bezbjednosti hrane, vode za pie i rekreaciju, i predlae aktivnosti na obezbjeenju i unapreenju snabdijevanja graana bezbjednom hranom i vodom za pie, u skladu sa posebnim zakonom; 19) vri kontrolu zdravstvene ispravnosti vazduha, vode za pie, zemljita, kontrolu zdravstvene ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe i kontrolu buke, u skladu sa zakonom; 20) koordinira i prati struni rad zdravstvenih ustanova koje obavljaju epidemioloku zdravstvenu zatitu; 21) predlae potrebne mjere u sluajevima vanrednih okolnosti, elementarnih nepogoda i epidemija veih razmjera i uestvuje u njihovom sprovoenju; 22) obavlja poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, u skladu sa zakonom; 23) obavlja djelatnost mikrobiologije i epidemiologije na svim nivoima zdravstvene zatite; 24) obavlja djelatnost higijene za teritoriju Crne Gore; 25) obavlja funkcije referentne laboratorije za pojedine analize za ije je procedure akreditovan, u skladu sa zakonom; 26) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju. Nacionalni institut je nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja za oblast preventivnih i klinikih grana medicine, organizuje dodiplomsku i poslijediplomsku edukaciju iz javno-zdravstvenih disciplina, kao i aktivnosti kontinuirane edukacije iz drugih oblasti zdravstvene zatite, u skladu sa zakonom. Nacionalni institut izvodi biohemijske i fiziko - hemijske testove i za druga fizika i pravna lica, pod uslovom da ovi poslovi ne ugroavaju obavljanje njegove djelatnosti. Poslove iz stava 4 ovog lana Nacionalni institut obavlja na osnovu ugovora sa pravnim i fizikim licima.

lan 52 Primjenu najsavremenijih dostignua nauke i prakse u prevenciji, dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji, praenje i predlaganje novih zdravstvenih tehnologija, kao i prouavanje, evaluaciju i unapreenje zdravstvene zatite u pojedinim oblastima, vri referentna zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove.

Referentna zdravstvena ustanova, pored uslova u pogledu prostora, kadra i opreme za obavljanje djelatnosti za koju je osnovana, treba da ima i odgovarajui kadar za obavljanje poslova u smislu stava 1 ovog lana. Uslove u smislu st.1 i 2 ovog lana, cijeni komisija koju obrazuje Ministarstvo, iz reda strunjaka za odreenu oblast zdravstvene zatite. Status referentne zdravstvene ustanove utvruje se na predlog komisije iz stava 3 ovog lana, rjeenjem ministra nadlenog za poslove zdravlja (u daljem tekstu: ministar), na period od pet godina.

2. Drugi subjekti koji mogu da obavljaju zdravstvenu djelatnost

lan 53 Zdravstvenu djelatnost, u skladu sa ovim zakonom, mogu da obavljaju: organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane, organ dravne uprave nadlean za unutranje poslove, organ uprave nadlean za izvrenje krivinih sankcija, ustanove socijalne i djeje zatite i ugostiteljski objekti, za lica zaposlena, odnosno smjetena u njima.

lan 54 Organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane i organ dravne uprave nadlean za unutranje poslove, mogu da za svoje zaposlene organizuju pruanje primarnog nivoa zdravstvene zatite preko doktora pojedinca iz lana 27 stav 1 ovog zakona, kao i specifinu zdravstvenu zatitu, odnosno pojedine mjere specifine zdravstvene zatite, u skladu sa ovim zakonom.

lan 55 Organ uprave nadlean za izvrenje krivinih sankcija, za lica smjetena u tom organu, moe da organizuje i prua zdravstvenu zatitu na primarnom i sekundarnom nivou, u skladu sa ovim zakonom. Organ iz stava 1 ovog lana moe da organizuje i zdravstvenu ustanovu za izvravanje mjera bezbjednosti - obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi, mjera obavezno lijeenje alkoholiara i mjera obavezno lijeenje narkomana.

lan 56 Ustanove socijalne i djeje zatite, za lica smjetena u tim ustanovama, obezbjeuju pruanje zdravstvene zatite na primarnom nivou, kroz ambulante za odrasle, djecu i ene.

Ugostiteljski objekti mogu organizovati pruanje zdravstvene zatite na primarnom nivou, za lica koja su smjetena u njima.

lan 57 Blie uslove za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz l. 54 do 56 ovog zakona, u pogledu prostora, kadra i opreme, propisuje Ministarstvo.

lan 58 Fakulteti zdravstvenog usmjerenja mogu da, za potrebe nastave, pruaju zdravstvenu zatitu preko svojih organizacionih jedinica, ako ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom za odreenu vrstu zdravstvene ustanove. Akt o ispunjenosti uslova u smislu stava 1 ovog lana, donosi Ministarstvo.

3. Osnivanje zdravstvene ustanove

lan 59 Osniva zdravstvene ustanove moe biti drava, optina, domae i strano pravno i fiziko lice. Izuzetno od stava 1 ovog lana, drava osniva zdravstvene ustanove na tercijarnom nivou zdravstvene zatite, ustanove koje obavljaju djelatnost transfuzije krvi, uzimanje, tipizaciju i presaivanje djelova ljudskog tijela i hitne medicinske pomoi. Ogranienje iz stava 2 ovog lana ne odnosi se na osnivanje ustanova koje u okviru svoje djelatnosti pruaju pojedine usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zatite, kao i na oblike pruanja zdravstvene zatite u okviru javno-privatnog partnerstva.

lan 60 Akt o osnivanju zdravstvene ustanove sadri: 1) naziv i sjedite, odnosno ime i adresa osnivaa; 2) naziv i sjedite zdravstvene ustanove; 3) djelatnost zdravstvene ustanove; 4) nain obezbjeenja prostora, kadra i medicinsko - tehnike opreme; 5) sredstva neophodna za osnivanje i rad zdravstvene ustanove i nain njihovog obezbjeivanja; 6) prava i obaveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena

ustanova osniva; 7) organe zdravstvene ustanove; 8) druga pitanja od znaaja za osnivanje i rad ustanove.

lan 61 Kada je osniva zdravstvene ustanove drava, odnosno optina, akt o osnivanju donosi Vlada, odnosno nadleni organ optine.

lan 62 Zdravstvena ustanova moe poeti sa radom i obavljati zdravstvenu djelatnost pod uslovima propisanim ovim zakonom i aktom Ministarstva. Rjeenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog lana donosi Ministarstvo, u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva. Uz zahtjev za dobijanje rjeenja iz stava 2 ovog lana, osniva podnosi potrebnu dokumentaciju, u skladu sa propisom Ministarstva.

lan 63 Zdravstvena ustanova, nakon dobijanja rjeenja iz lana 62 stav 2 ovog zakona, upisuje se u Centralni registar privrednih subjekata. Upisom u registar iz stava 1 ovog lana zdravstvena ustanova stie svojstvo pravnog lica. Zdravstvena ustanova duna je da o svakoj promjeni uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti obavijesti Ministarstvo.

lan 64 Osniva zdravstvene ustanove snosi stvarne trokove koji nastaju u postupku osnivanja te ustanove, u skladu sa zakonom. Sredstva iz stava 1 ovog lana uplauju se u budet drave.

lan 65 Odredbe l. 62, 63 i 64 ovog zakona primjenjuju se i u sluaju proirenja ili promjene djelatnosti zdravstvene ustanove.

lan 66 Zdravstvena ustanova prestaje sa radom ako prestane potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana. Zdravstvena ustanova prestaje sa radom i ukoliko ne ispunjava zakonom propisane uslove za obavljanje djelatnosti, na osnovu rjeenja Ministarstva. U sluaju iz stava 1 ovog lana, odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove donosi osniva i obavjetava Ministarstvo u roku od sedam dana od dana brisanja iz Centralnog registra privrednih subjekata. lan 67 Zdravstvena ustanova moe da organizuje djelatnost za koju je osnovana na jednoj ili vie teritorija optine, ili dijelu teritorije optine. Organizacioni dio zdravstvene ustanove koji obavlja djelatnost ili dio djelatnosti u smislu stava 1 ovog lana, nema status pravnog lica i obavlja djelatnost pod nazivom zdravstvene ustanove i nazivom organizacionog dijela te ustanove. Organizacioni dio iz stava 2 ovog lana, moe da prua zdravstvenu zatitu i za odreeni nivo zdravstvene zatite.

lan 68 Zdravstvena ustanova iji je osniva drava, odnosno optina, moe graanima da ponudi, u okviru utvrenih standarda, posebne uslove pruanja zdravstvene zatite u pogledu kadra, smjetaja, njege i vremena, na nain i pod uslovima koje utvrdi Ministarstvo. Zdravstvena ustanova iz stava 1 ovog lana, duna je da od Ministarstva pribavi odobrenje za pruanje zdravstvene zatite na nain iz stava 1 ovog lana. Graanin koji se opredijeli za korienje zdravstvene zatite na nain iz stava 1 ovog lana, sam snosi, u cjelini, trokove pruanja zdravstvene zatite.

lan 69 Zdravstvena ustanova donosi statut i druge opte akte. Statutom se ureuje, naroito: djelatnost zdravstvene ustanove; organizacija i nain rada, uslovi za izbor lanova odbora direktora i direktora; djelokrug i nain rada odbora direktora i direktora i drugih strunih i savjetodavnih tijela, nain odluivanja i druga pitanja od znaaja za obavljanje zdravstvene djelatnosti. . lan 70 Na statut i akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta zdravstvene ustanove iji je osniva drava, odnosno optina, saglasnost daje Ministarstvo, odnosno nadleni organ optine.

4. Organi zdravstvene ustanove

lan 71 Organi zdravstvene ustanove su odbor direktora i direktor. Odbor direktora je organ upravljanja, a direktor organ rukovoenja zdravstvenom ustanovom. Odbor direktora i direktora imenuje i razrjeava osniva. Odbor direktora je obavezan organ u zdravstvenim centrima koji obavljaju djelatnost na tri nivoa zdravstvene zatite i Nacionalnom institutu. U zdravstvenoj ustanovi u kojoj nije obrazovan odbor direktora, funkciju organa upravljanja vri direktor.

lan 72 Broj lanova odbora direktora zdravstvene ustanove odreuje se statutom, u zavisnosti od vrste i obima djelatnosti koju ustanova obavlja. Odbor direktora zdravstvene ustanove iji je osniva drava, odnosno optina moe da ima najvie sedam lanova. Predstavnici osnivaa ine vie od polovine lanova odbora direktora. Predsjednik odbora iz stava 2 ovog lana, po pravilu, bira se od predstavnika osnivaa. U odbor direktora mogu biti imenovani i predstavnici nevladinih organizacija koji se bave zatitom interesa lica sa invaliditetom.

lan 73 U zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava odbor direktora imenuje i razrjeava Vlada, na predlog Ministarstva. U odbor direktora iz stava 1 ovog lana, koja obavlja zdravstvenu djelatnost za teritoriju jedne optine, imenuje se predstavnik te optine. U odbor direktora iz stava 1 ovog lana, koja obavlja zdravstvenu djelatnost za teritoriju vie optina, imenuje se predstavnik kojeg sporazumno odrede te optine. lanove odbora direktora iz st.2 i 3 ovog lana predlae nadleni organ optine u skladu sa statutom optine.

U zdravstvenoj ustanovi iji je osniva optina odbor direktora imenuje nadleni organ optine. Mandat lanova odbora direktora zdravstvene ustanove iji je osniva drava ili optina traje etiri godine.

lan 74 Odbor direktora zdravstvene ustanove: 1) donosi statut i druga opta akta; 2) donosi program rada i razvoja, program strunog usavravanja kadrova i prati njihovo izvrenje; 3) donosi finansijski plan i usvaja finansijske izvjetaje; 4) predlae osnivau promjenu ili proirenje djelatnosti; 5) odluuje o pojedinim pravima zaposlenih, u skladu sa propisima iz oblasti rada; 6) utvruje cijene zdravstvenih usluga koje se pruaju treim licima uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva; 7) utvruje cijene zdravstvenih usluga koje se pruaju iznad obima standarda zdravstvene zatite, kao i cijene zdravstvenih usluga koje se pruaju pod posebnim uslovima, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, u skladu sa posebnim zakonom; 8) vri i druge poslove utvrene statutom zdravstvene ustanove. Odbor direktora donosi odluke veinom glasova ukupnog broja lanova, ako statutom zdravstvene ustanove za odluivanje o pojedinim pitanjima nije predviena druga kvalifikovana veina.

lan 75 Direktora zdravstvene ustanove iji je osniva drava imenuje i razrjeava Vlada, na predlog Ministarstva i podnesenog programa, a direktora zdravstvene ustanove iji je osniva optina, imenuje nadleni organ optine, na osnovu javnog konkursa i na osnovu podnesenog programa. Direktor zdravstvene ustanove iz stava 1 ovog lana, imenuje se na period od etiri godine. Isto lice moe biti direktor zdravstvene ustanove najvie dva puta uzastopno.

lan 76 Direktor organizuje i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada i finansijsko poslovanje ustanove, kao i primjenu odgovarajuih tehnologija u pruanju zdravstvene zatite.

U zdravstvenoj ustanovi u kojoj je obrazovan odbor direktora, direktor najmanje jednom godinje podnosi pisani izvjetaj odboru direktora o radu zdravstvene ustanove. Izvjetaj iz stava 2 ovog lana direktor zdravstvene ustanove iji je osniva drava, odnosno optina podnosi i Ministarstvu, do 31. januara tekue godine za prethodnu godinu. Direktor uestvuje u radu odbora direktora bez prava odluivanja.

lan 77 Direktor moe biti razrijeen i prije isteka perioda na koji je izabran: 1) na lini zahtjev; 2) ako nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima o radu predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa, odnosno raskid ugovora o radu; 3) ako zdravstvena ustanova ne izvrava ugovorne obaveze prema Fondu; 4) ako se ne pridrava propisa, optih akata, planova i programa zdravstvene ustanove ili ne izvrava odluke odbora direktora; 5) ako svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzrokuje tetu zdravstvenoj ustanovi; 6) ako nemarnim obavljanjem svojih dunosti doprinese nekvalitetnom strunom radu zdravstvene ustanove. Prije donoenja odluke o razrjeenju iz stava 1 ta. 2 do 6 ovog lana, direktoru zdravstvene ustanove se mora omoguiti da se izjasni o razlozima za razrjeenje.

lan 78 U zdravstvenim ustanovama na tercijarnom nivou zdravstvene zatite obrazuju se medicinski odbor i centar za nauku. Medicinski odbor se obrazuje i u zdravstvenim ustanovama koje, u okviru svoje djelatnosti mogu da pruaju pojedine usluge na tercijarnom nivou zdravstvene zatite.

lan 79 Medicinski odbor je struni i savjetodavni organ u zdravstvenoj ustanovi. Medicinski odbor: 1) predlae i daje miljenje o pitanjima strunog rada ustanove; 2) predlae strune osnove za program rada i razvoja zdravstvene ustanove;

3) daje miljenje na programe svih oblika strunog i naunog usavravanja za potrebe zdravstvene ustanove; 4) daje miljenje na obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika; 5) daje miljenje za uvoenje novih dijagnostikih i terapijskih procedura; 6) daje miljenje na upotrebu biolokih uzoraka u naunoistraivake svrhe; 7) obavlja i druge poslove utvrene zakonom i statutom ustanove. Sastav i broj lanova medicinskog odbora i nain njihovog izbora, statutom zdravstvene ustanove. ureuju se

lan 80 Centar za nauku je posebna organizaciona jedinica zdravstvene ustanove na tercijarnom nivou zdravstvene zatite. Direktora centra za nauku imenuje direktor zdravstvene ustanove, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra. Centar za nauku: 1) priprema planove strunog i naunog usavravanja i prati njihovo sprovoenje; 2) organizuje sprovoenje kontinuirane medicinske edukacije; 3) ostvaruje saradnju u oblasti nauno - istraivake i nastavne djelatnosti sa fakultetima zdravstvenog usmjerenja i drugim naunim ustanovama u zemlji i inostranstvu; 4) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove.

lan 81 Zdravstvena ustanova ima etiki komitet. Radi sprovoenja djelatnosti ustanove na naelima medicinske etike i deontologije, direktor imenuje Etiki komitet. Etiki komitet, po pravilu, ima pet lanova i to: tri predstavnika zdravstvene ustanove i dva predstavnika iz reda pravosudnih, naunih i drugih strunih organa ili organizacija. Predsjednika etikog komiteta biraju veinom glasova lanovi etikog komiteta iz svog sastava.

lan 82 Etiki komitet zdravstvene ustanove: 1) prati primjenu etikih i deontolokih naela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove;

2) daje miljenje o etikim aspektima naunih ispitivanja i istraivanja u zdravstvenoj ustanovi; 3) odobrava nauna istraivanja u zdravstvenoj ustanovi; 4) odobrava klinika ispitivanja ljekova i medicinskih sredstava i prati njihovo sprovoenje, u skladu sa posebnim zakonom; 5) daje miljenje na uvoenje novih genetikih ispitivanja i prikupljanje genetikih podataka i uzoraka; 6) daje miljenje na uzimanje biolokih uzoraka i njihovo korienje u medicinske i nauno-nastavne svrhe; 7) daje miljenje na uvoenje novih dijagnostikih i terapijskih procedura u rad zdravstvene ustanove; 8) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove.

5. Radno vrijeme i organizovanje rada

lan 83 Poetak, raspored i zavretak radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi utvruje se, zavisno od vrste zdravstvene ustanove, odnosno nivoa na kojem ustanova obavlja zdravstvenu zatitu. Zdravstvena ustanova organizuje svoj rad i utvruje raspored radnog vremena iz stava 1 ovog lana, u skladu sa aktom Ministarstva. Zdravstvena ustanova prua zdravstvenu zatitu najmanje 40 asova nedjeljno. Zdravstvena ustanova je duna da, u okviru propisanog radnog vremena, neprekidno prua zdravstvenu zatitu, radom u jednoj, dvije ili vie smjena, dvokratnim radnim vremenom, deurstvom ili pripravnou. Deurstvo je poseban oblik rada kada zaposleni mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, a uvodi se i organizuje u skladu sa propisima o radu. Pripravnost je poseban oblik rada kada zaposleni ne mora da bude prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan da, po pozivu, obavi neodlonu medicinsku pomo. Odluku o uvoenju, obimu deurstva i pripravnosti na nivou zdravstvene ustanove kao i po zaposlenom, donosi direktor zdravstvene ustanove u skladu sa propisima o radu. Zaposleni ne mogu napustiti radno mjesto dok ne dobiju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme isteklo, ako bi time doveli u pitanje bezbjednost pruanja zdravstvene zatite. Zdravstvena ustanova je duna da istakne raspored radnog vremena na vidnom mjestu ustanove kao i na organizacionim djelovima te ustanove.

lan 84 U sluajevima vanrednih okolnosti, elementarnih nepogoda i epidemija veih razmjera, Ministarstvo moe da preduzme mjere i aktivnosti u vezi sa rasporedom i organizacijom rada i radnog vremena u pojedinim zdravstvenim ustanovama, kao i promjenom mjesta i uslova rada zaposlenih.

lan 85 Zdravstvena ustanova iji je osniva drava, odnosno optina moe izdavati u zakup prostor, medicinsko-tehniku opremu i druga sredstva neophodna za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno drugu opremu i sredstva koja su u funkciji pruanja zdravstvene zatite u zdravstvenim ustanovama, uz prethodno pribavljeno odobrenje Ministarstva. Uslove za izdavanje u zakup prostora, opreme i drugih sredstava u smislu stava 1 ovog lana, propisuje Ministarstvo.

lan 86 Zdravstvena ustanova stie sredstva za rad: 1) od osnivaa, u skladu sa aktom o osnivanju; 2) od Fonda; 3) iz budeta drave, odnosno budeta optine; 4) od pravnih i fizikih lica pod uslovima odreenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove; 5) iz sredstava dobrovoljnog osiguranja; 6) iz drugih izvora.

lan 87 Pravo na sticanje sredstava koja se obezbjeuju preko Fonda imaju zdravstvene ustanove, iji je osniva drava, pravno ili fiziko lice, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje zdravstveno osiguranje.

VI. ZDRAVSTVENI RADNICI I ZDRAVSTVENI SARADNICI

lan 88 Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pruaju zdravstvenu zatitu graanima.

lan 89 Zdravstveni saradnici su lica koja nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i uestvuju u dijelu pruanja zdravstvene zatite, kao i lica koja su zavrila struno usavravanje iz lana 100 ovog zakona. Zdravstveni saradnici iz stava 1 ovog lana, mogu da obavljaju zdravstvenu djelatnost u oblasti javnog zdravstva, dijagnostike, zatite mentalnog zdravlja, zatite reproduktivnog zdravlja, zdravstvene zatite djece i mladih sa poremeajima u tjelesnom razvoju i psihikom zdravlju, u skladu sa ovim zakonom.

lan 90 Licu koje se u smislu ovog zakona ne smatra zdravstvenim radnikom i zdravstvenim saradnikom, zabranjeno je obavljanje zdravstvene djelatnosti. Zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku zabranjeno je pruanje zdravstvene zatite izvan zdravstvene ustanove, osim kad je u pitanju pruanje hitne medicinske pomoi, zdravstvene njege, kunog lijeenja, patronanih posjeta, palijativne njege i fizikalne terapije, u skladu sa ovim zakonom. lan 91 Na zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja u vezi sa pravima i obavezama iz radnog odnosa zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, primjenjuju se opti propisi o radu, ako ovim zakonom nije drukije ureeno. Ukoliko se popuna radnog mjesta u zdravstvenoj ustanovi vri javnim oglaavanjem, zdravstvena ustanova je duna da, prije donoenja odluke o popuni radnog mjesta, od ministra nadlenog za poslove budeta pribavi potvrdu o obezbijeenim finansijskim sredstvima. Smatra se da radni odnos nije zasnovan u skladu sa zakonom ukoliko je popuna radnog mjesta izvrena suprotno stavu 2 ovog clana.

lan 92 Zdravstvene ustanove dune su da omogue zdravstvenim radnicima obavljanje pripravnikog staa.

Pripravniki sta za zdravstvene radnike se obavlja po utvrenom programu osposobljavanja, kroz praktian rad, za odreenu oblast djelatnosti, pod neposrednim nadzorom zdravstvenog radnika koji ima najmanje dvije godine rada i najmanje isti stepen kolske spreme koju ima pripravnik. Podaci o vremenu provedenom na pripravnikom stau i o radu pripravnika unose se u pripravniku knjiicu i ovjeravaju od strane zdravstvenog radnika iz stava 2 ovog lana i zdravstvene ustanove u kojoj je obavljen pripravniki sta.

lan 93 Duinu trajanja i nain obavljanja pripravnikog staa, program osposobljavanja, nain evidencije tog staa, plan i program praktinog rada i obuke zdravstvenih radnika, obrazac i nain voenja pripravnike knjiice, propisuje Ministarstvo.

lan 94 Zdravstveni radnici duni su da nakon zavrenog pripravnikog staa polau struni ispit pred ispitnom komisijom koju obrazuje Ministarstvo. Zdravstveni saradnici obavljaju pripravniki sta i polau odgovarajui ispit u skladu sa aktom zdravstvene ustanove.

lan 95 Organizaciju, nain polaganja, sadraj strunih ispita, sastav i rad ispitnih komisija, obrazac zapisnika o polaganju strunih ispita, obrazac uvjerenja o poloenom strunom ispitu, propisuje Ministarstvo. lan 96 Zdravstveni radnici koji obavljaju volonterski rad i struno se osposobljavaju, u skladu sa posebnim zakonom, osposobljavaju se i polau struni ispit, u skladu sa l. 92 do 95 ovog zakona. lan 97 Zdravstvenim radnicima koji su pripravniki sta ili dio staa obavili u inostranstvu, Ministarstvo moe, na njihov zahtjev, priznati pripravniki sta ili dio staa, pod uslovom da program obavljenog pripravnikog staa u inostranstvu bitno ne odstupa od programa pripravnikog staa koji se donosi na osnovu ovog zakona. lan 98 Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji su izabrani za nastavnike i saradnike na fakultetu zdravstvenog usmjerenja obavljaju zdravstveni, naunoistraivaki i nastavni rad u okviru jedinstvenog procesa rada. Meusobna prava i obaveze izmeu zdravstvene ustanove i fakulteta zdravstvenog usmjerenja, u smislu stava 1 ovog lana, ureuju se ugovorom.

lan 99 Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava moe da za obavljanje dopunskog rada zakljui ugovor sa zdravstvenom ustanovom ili, uz saglasnost direktora, sa drugom zdravstvenom ustanovom, sa pravnim licima koja su u sastavu zdravstvene mree, sa drugim subjektom iz lana 53 ovog zakona, kolama srednjeg obrazovanja, pravnim licima koja obavljaju poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, kao i sa zdravstvenom ustanovom koja nije u sastavu zdravstvene mree, a koja ima zakljuen ugovor sa Fondom, u skladu sa posebnim zakonom. Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji dopunski rad obavlja suprotno stavu 1 ovog lana ini teu povredu radne obaveze. Blie uslove i sadrinu ugovora za obavljanje dopunskog rada u smislu stava 1 ovog lana, propisuje Ministarstvo.

1. Struno usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika

lan 100 Pod strunim usavravanjem zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se specijalizacija, ua specijalizacija i kontinuirana edukacija.

lan 101 Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici imaju pravo i dunost da se struno usavravaju radi odravanja i unapreivanja kvaliteta zdravstvene zatite koju pruaju. Zdravstvena ustanova i drugi subjekti koji mogu da obavljaju zdravstvenu djelatnost duni su da obezbijede struno usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, u skladu sa ovim zakonom.

lan 102 Specijalizacijom, odnosno uom specijalizacijom, kao posebnim vidom strunog usavravanja, stiu se znanja i strunost za specijalistiki i ue specijalistiki praktini rad u odreenoj oblasti zdravstvene zatite. Specijalizacija, odnosno ua specijalizacija obavlja se prema odreenom programu koji ukljuuje teorijski i praktini dio. Teorijski dio specijalizacije, odnosno ue specijalizacije obavlja se na odgovarajuem fakultetu zdravstvenog usmjerenja, a praktini dio u zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava propisane uslove. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici kojima je dodijeljena specijalizacija, odnosno ua specijalizacija poinju sa obavljanjem staa danom upisa na fakultet zdravstvenog usmjerenja.

Vrste, programe i trajanje specijalizacija, kao i uih specijalizacija, nain obavljanja staa i polaganja ispita, uslove koje treba da ispunjavaju zdravstvene ustanove za obavljanje staa, nain priznavanja staa, propisuje Ministarstvo.

lan 103 Specijalizacija se moe odobriti zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku sa visokom kolskom spremom, koji ima poloen struni ispit i koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje dvije godine, nakon poloenog strunog, odnosno odgovarajueg ispita. Izuzetno, zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku, iz stava 1 ovog lana, koji nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, Ministarstvo moe da odobri specijalizaciju za potrebe organa dravne uprave, organa uprave, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, nauno istraivakih ustanova, ustanova socijalne i djeje zatite i pravnih lica koja obavljaju proizvodnju i promet ljekova i medicinskih sredstava, koji snose troskove postupka.

lan 104 Zdravstveni radnik sa visokom kolskom spremom moe se, poslije zavrene specijalizacije, usavravati u uoj specijalizaciji.

lan 105 Godinji plan specijalizacija i uih specijalizacija, donosi Ministarstvo, u skladu sa standardima obezbjeenja kadrova za pojedine oblasti i nivoe zdravstvene zatite i planom razvoja kadrova u zdravstvu. Planom iz stava 1 ovog lana utvruje se broj specijalizacija, odnosno uih specijalizacija, po oblastima zdravstvene zatite, odnosno granama medicine, stomatologije i farmacije. Izbor zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika kojima se odobrava specijalizacija, u skladu sa stavom 2 ovog lana, vri se na osnovu javnog konkursa, koji objavljuje zdravstvena ustanova uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Ua specijalizacija se moe odobriti zdravstvenom radniku koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje dvije godine na poslovima specijaliste za koje je potrebna ua specijalizacija, u skladu sa planom iz stava 1 ovog lana i uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Odluku o odobravanju specijalizacije odnosno ue specijalizacije zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku, donosi direktor zdravstvene ustanove. Protiv odluke direktora iz stava 5 ovog lana, zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, moe izjaviti albu odboru direktora zdravstvene ustanove, odnosno Ministarstvu u zdravstvenim ustanovama u kojima direktor vri funkciju odbora direktora, u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.

lan 106 Kriterijumi za odobravanje specijalizacija, postupak po kome se vri izbor izmeu prijavljenih kandidata i prava i obaveze izabranih kandidata prema zdravstvenoj ustanovi u vezi sa odobrenom specijalizacijom, ureuju se aktom Ministarstva. Meusobna prava i obaveze zdravstvene ustanove i zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika kome je odobrena specijalizacija, odnosno ua specijalizacija, ureuju se ugovorom.

lan 107 Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik koji je obavio specijalistiki sta, odnosno sta ue specijalizacije, polae specijalistiki ispit, odnosno ispit iz ue specijalizacije, najkasnije u roku od est mjeseci nakon obavljenog specijalistikog staa, odnosno staa ue specijalizacije. Ispit iz stava 1 ovog lana se polae pred komisijom fakulteta zdravstvenog usmjerenja, koji izdaje diplomu o poloenom specijalistikom ispitu, odnosno ispitu ue specijalizacije.

lan 108 Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, koji je stekao odgovarajue obrazovanje u inostranstvu, moe da obavlja poslove zdravstvene djelatnosti ukoliko je izvreno priznavanje inostrane obrazovne isprave o steenom obrazovanju i izjednaavanje inostrane kvalifikacije nivoa obrazovanja, u skladu sa posebnim zakonom.

lan 109 Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici su duni da, u cilju obuke i sticanja ekspertskih znanja, provedu odreeno vrijeme na strunim seminarima, kursevima i drugim vidovima strunog usavravanja, u skladu sa ovim zakonom, kao i da kontinuirano prate i usvajaju savremena znanja. Podnoenje strunih i naunih referata i drugih oblika pisanih priloga na skupovima iz stava 1 ovog lana, jedan je od uslova za izdavanje licence iz lana 113 ovog zakona, kao i za napredovanje u struci zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Strune i naune referate i druge vidove strunog usavravanja iz stava 2 ovog lana vrednuje nadlena komora. Vrednovanje iz stava 3 ovog lana nadlena komora dostavlja zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zdarvstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik zaposlen. lan 110 Zdravstvena ustanova je duna da zdravstvenim radnicima,odnosno zdravstvenim saradnicima obezbijedi struno usavravanje, iz lana 109 ovog zakona, u skladu sa planom i

programom strunog usavravanja kadrova, koji se zasniva na planu razvoja kadrova u oblasti zdravstva. Saglasnost na planove i programe strunog usavravanja daje Ministarstvo. U sluaju da zdravstvena ustanova odbije da obezbijedi zdravstvenom radniku, odnosno zdravstvenom saradniku ostvarivanje prava iz stava 1 ovog lana, zdravstveni radnik odnosno zdravstveni saradnik moe da podnese albu Ministarstvu, o emu obavjetava nadlenu komoru. Protiv odluke iz stava 3 ovog lana moe se pokrenuti upravni spor.

lan 111 Doktori medicine, doktori stomatologije i farmaceuti, koji imaju deset godina specijalistikog staa u struci u Crnoj Gori, objavljene naune i strune radove, licencu iz prakse, kao i postignute rezultate na strunom usavravanju kadrova i razvoju zdravstvene zatite mogu dobiti zvanje primarijus, kao struno i drutveno priznanje. Zahtjev za dodjelu zvanja primarijus moe da podnese zdravstveni radnik iz stava 1 ovog lana, zdravstvena ustanova u kojoj je zaposlen ili nadlena komora. Zahtjev se podnosi Komisiji za dodjelu zvanja primarijus koju obrazuje Ministarstvo. Blie uslove za dobijanje zvanja primarijus, sastav i nain rada Komisije iz stava 3 ovog lana, propisuje Ministarstvo.

2. Licence

lan 112 Zdravstveni radnici koji su stekli obrazovanje na fakultetima zdravstvenog usmjerenja: medicinskom, stomatolokom i farmaceutskom mogu neposredno da obavljaju zdravstvenu djelatnost, ako pored odgovarajueg nivoa obrazovanja i poloenog strunog ispita imaju i licencu za rad. Na osnovu podneenog zahtjeva zdravstvenog radnika nadlena komora zdravstvenim radnicima iz stava 1 ovog lana izdaje licencu za rad .

lan 113 Zdravstveni radnici iz lana 112 stav 1 ovog zakona mogu dobiti i licencu iz prakse. Licenca iz prakse se izdaje zdravstvenom radniku doktoru medicine ili doktoru stomatologije, pod uslovom da ima: 1) licencu za rad; 2) dodatno ekspertsko znanje i sposobnosti, u skladu sa l. 109 i 110 ovog zakona;

3) dokaz o prethodnom iskustvu u oblasti u kojoj obavlja djelatnost medicine odnosno stomatologije (strune reference); 4) odgovarajuu specijalizaciju ili uu specijalizaciju, ako obavlja zdravstvenu djelatnost iz odreene specijalistike, odnosno ue specijalistike oblasti medicine, odnosno stomatologije. Licencu iz prakse moe dobiti diplomirani farmaceut ako ima: 1) licencu za rad; 2) dokaz o prethodnom iskustvu u oblasti farmacije (strune reference); 3) odgovarajuu specijalizaciju ili uu specijalizaciju, ukoliko je potrebna za odreenu oblast rada. Licenca iz prakse je uslov za napredovanje u struci i jedan od kriterijuma za nagraivanje zdravstvenih radnika. Licencu iz prakse izdaje nadlena komora.

lan 114 Licenca iz prakse se izdaje na period od sedam godina i obnavlja se na nain propisan za izdavanje licence.

lan 115 Zdravstvenim radnicima strancima, nadlena komora moe da izda licencu za rad, kao i privremenu licencu za rad. Licenca iz stava 1 ovog lana nadlena komora moe da izda zdravstvenom radniku strancu koji ispunjava uslove propisane ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje oblast zapoljavanja i rada stranaca i koji priloi dokaz o poznavanju crnogorskog jezika izdatu od nadlene ustanove visokog obrazovanja. Nadlena komora izdaje privremenu licencu i zdravstvenom radniku koji ima prebivalite van Crne Gore, a kojeg zdravstvena ustanova angauje za pruanje odreenih zdravstvenih usluga, pod uslovom: 1) da je dobio pisani poziv od zdravstvene ustanove, odnosno drugog subjekta koje obavlja zdravstvenu djelatnost u skladu sa ovim zakonom i 2) da ima licencu za rad, odnosno drugi odgovarajui dokument izdat od strane nadlenog organa drave iz koje dolazi. Privremena licenca iz stava 3 ovog lana izdaje se najdue na period od jedne godine.

lan 116 Zdravstvenom radniku moe se, trajno ili privremeno, oduzeti licenca za rad ili licenca iz prakse.

lan 117 Nadlena komora, rjeenjem, trajno oduzima licencu za rad u sluaju kada je zdravstveni radnik pravosnano osuen na kaznu zatvora zbog uinjenog tekog krivinog djela protiv zdravlja ljudi ili krivinog djela protiv ovjenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom.

lan 118 Nadlena komora privremeno oduzima licencu za rad u sluaju da: 1) je zdravstveni radnik pravosnano osuen na kaznu zatvora zbog krivinog djela protiv zdravlja ljudi, osim krivinih djela iz lana 117 ovog zakona; 2) je zdravstvenom radniku izreena mjera zabrane vrenja zdravstvene djelatnosti; 3) zdravstveni radnik radi van oblasti za koju vai licenca za rad; 4) zdravstveni radnik prekri kodeks zdravstvene etike; 5) ukoliko je provjerom kvaliteta strunog rada, utvren tei propust u strunom radu. Nadlena komora privremeno oduzima licencu iz prakse u sluaju da zdravstveni radnik ne stekne ekspertska znanja i vjetine saglasno ovom zakonu, kao i u sluaju da zdravstveni radnik radi van oblasti za koju vai licenca iz prakse i ne obavlja zdarvstvenu djelatnost due od tri godine. Vrijeme za koje se privremeno oduzima licenca iz st. 1 i 2 ovog lana ne moe biti due od pet godina. Na rjeenje nadlene komore moe se izjaviti alba Ministarstvu. Protiv rjeenja Ministarstva moe se pokrenuti upravni spor.

lan 119 Postupak izdavanja, odnosno oduzimanja licence za rad, kao i postupak izdavanja, obnove i oduzimanja licence iz prakse sprovodi se po odredbama zakona kojim je ureen opti upravni postupak. Sadraj i nain voenja registra licenci kao i obrazac licenci, propisuje Ministarstvo, na predlog nadlene komore.

3. Komore

lan 120 Radi unapreenja uslova za obavljanje profesije, zatite njihovih profesionalnih interesa, unapreenja profesionalne zdravstvene etike i uea na unapreenju kvaliteta zdravstvene zatite, organizuju se Ljekarska komora Crne Gore, Stomatoloka komora Crne Gore i i Farmaceutska komora Crne Gore. lanovi Ljekarske komore Crne Gore su zdravstveni radnici koji su zavrili medicinski fakultet, lanovi Stomatoloke komore Crne Gore su zdravstveni radnici koji su zavrili stomatoloki fakultet, a lanovi Farmaceutske komore Crne Gore su zdravstveni radnici koji su zavrili farmaceutski fakultet, a koji neposredno obavljaju zdravstvenu djelatnost. Komore iz stava 1 ovog lana mogu imati i poasne lanove, kao i donatore, u skladu sa statutom komore. Zdravstveni radnici koji neposredno ne obavljaju zdravstvenu djelatnost mogu biti lanovi komora iz stava 1 ovog lana.

lan 121 Radi ostvarivanja ciljeva iz lana 120 stav 1 ovog zakona, i drugi zdravstveni radnici mogu da organizuju rad komora. Na rad komora iz stava 1 ovog lana shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona.

lan 122 Ljekarska komora Crne Gore, Stomatoloka komora Crne Gore i Farmaceutska komora Crne Gore (u daljem tekstu: komora) ima svojstvo pravnog lica, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrenim zakonom i statutom komore. Komora donosi statut, kojim se ureuju: ciljevi i zadaci osnivanja, rad i funkcionisanje, organi, nain rada i njihov izbor i ovlaenja, nain odluivanja i sprovoenja odluka, nain finansiranja rada, prava i dunosti lanova komore i druga pitanja od znaaja za rad komore. Na statut komore saglasnost daje Ministarstvo. Nadzor nad zakonitou rada komore i kontrolu rada u vrenju prenijetih poslova vri Ministarstvo, u skladu sa zakonom. lan 123 Sredstva za rad komore obezbjeuju se iz: 1) lanarina;

2) budeta drave, za pokrie materijalnih trokova; 3) donacija i drugih izvora.

lan 124 Komora obavlja sljedee poslove: 1) donosi plan i program rada komore; 2) donosi kodeks zdravstvene etike i obezbjeuje njegovu primjenu; 3) izdaje i oduzima licence za rad, izdaje, obnavlja i oduzima licence iz prakse i izdaje privremene licence za rad; 4) vodi registar licenci propisanih ovim zakonom; 5) dodjeljuje broj faksimila zdravstvenom radniku; 6) izdaje uvjerenja o injenicama o kojima vodi evidenciju; 7) prati i analizira rad i uslove rada svojih lanova u obavljanju zdravstvene djelatnosti; 8) donosi pravila o vrednovanju u smislu lana 109 ovog zakona; 9) utvruje visinu lanarina, u skladu sa statutom; 10) preduzima potrebne mjere radi podizanja kvaliteta strunog rada svojih lanova; 11) daje miljenja i uestvuje u postupku pripreme i primjene zakona, planskih dokumenata i drugih propisa iz oblasti zdravstva, u skladu sa zakonom; 12) predlae zdravstvene radnike za dodjelu zvanja primarijus; 13) obavlja i druge poslove utvrene zakonom i statutom komore. Poslove iz stava 1 ta. 3, 4 i 6 ovog lana komora vri kao prenesene poslove, koji se finansiraju iz budeta drave. Na odluku o visini lanarine i visini naknada utvrenih statutom komore, saglasnost daje Ministarstvo. Bile uslove izdavanja, upotrebe, kao i sadrinu faksimila, propisuje Ministarstvo.

VII. PRUANJE ZDRAVSTVENE ZATITE

lan 125 Pruanje zdravstvene zatite podrazumijeva aktivnosti zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika koje su usmjerene na prevenciju, promociju i unapreenje zdravlja graana, dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju oboljelih.

Prioriteti u pruanju zdravstvene zatite zasnivaju se iskljuivo na medicinskim indikacijama, uzimajui u obzir stepen invalidnosti, teinu oboljenja ili povrede i druge okolnosti u vezi sa zdravstvenim stanjem graanina.

lan 126 U pruanju zdravstvene zatite zdravstvena ustanova duna je da obezbijedi, a zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici da primjenjuju, samo nauno provjerene i dokazane zdravstvene tehnologije i medicinske metode i postupke koji se primjenjuju u prevenciji, dijagnostikovanju, lijeenju i rehabilitaciji oboljelih. Zdravstvena tehnologija iz stava 1 ovog lana, podrazumijeva intervencije i primijenjeno znanje koje se koristi u zdravstvenoj zatiti, a obuhvata bezbjedne, kvalitetne i efikasne ljekove i medicinska sredstva, opremu, medicinske i hirurke procedure i organizacione, administrativne i logistike sisteme u kojima se obezbjeuje zdravstvena zatita graana. lan 127 Za primjenu novih zdravstvenih tehnologija pri otkrivanju i spreavanju bolesti, lijeenju i rehabilitaciji oboljelih i povrijeenih, kao i vrenju biomedicinskih istraivanja, u skladu sa zakonom, potrebna je pisana saglasnost oboljelog, odnosno povrijeenog lica, a za maloljetna lica ili lica pod starateljstvom, pisana saglasnost roditelja ili staratelja.

lan 128 Procjenu zdravstvenih tehnologija iz lana 126 stav 2 ovog zakona, vri Ministarstvo, na osnovu analize medicinskih, etikih, socijalnih i ekonomskih posljedica i efekata razvijanja, irenja ili korienja zdravstvenih tehnologija u pruanju zdravstvene zatite. Radi procjene zdravstvenih tehnologija Ministarstvo obrazuje Komisiju za procjenu zdravstvenih tehnologija, kao struno tijelo. lanovi Komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija su istaknuti zdravstveni radnici sa znaajnim doprinosom u razvoju odreenih oblasti zdravstevene djelatnosti. Kriterijume, standarde i smjernice za procjenu zdravstvenih tehnologija, kao i druga pitanja kojima se blie ureuje rad i funkcionisanje Komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija, propisuje Ministarstvo. lan 129 Na zahtjev zdravstvene ustanove, a na osnovu miljenja Komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija, Ministarstvo rjeenjem izdaje dozvolu za korienje nove zdravstvene tehnologije.

Pod novim zdravstvenim tehnologijama podrazumijevaju se zdravstvene tehnologije koje se po prvi put uvode u zdravstvenu ustanovu, na odreenom nivou zdravstvene zatite, kao i zdravstvene tehnologije koje po prvi put koristi odreena zdravstvena ustanova.

lan 130 U sprovoenju mjera zdravstvene zatite mogu se primjenjivati i struno provjerene, tradicionalne i alternativne metode lijeenja, koje nijesu tetne po zdravlje graana. Metode Ministarstva. lijeenja iz stava 1 ovog lana primjenjuju se u skladu sa propisom

Za primjenu pojedinih metoda lijeenja saglasnost daje Ministarstvo. O metodama lijeenja iz stava 2 ovog lana kao i licima koja primjenjuju te metode, Ministarstvo vodi posebnu evidenciju.

lan 131 Pruanje zdravstvene zatite na svim nivoima se obezbjeuje uspostavljanjem jedinstvenog sistema upuivanja graana sa jednog na druge nivoe zdravstvene zatite ili unutar istog nivoa zdravstvene zatite. Kada se graaninu na primarnom nivou zdravstvene zatite ne moe pruiti adekvatna i pravovremena zdravstvena zatita, izabrani tim ili izabrani doktor upuuje ga na odgovarajui nivo u ostvarivanju zdravstvene zatite, odnosno odgovarajuem specijalisti na sekundarnom ili, izuzetno, na tercijarnom nivou zdravstvene zatite, radi dijagnostikovanja, pregleda, lijeenja, rehabilitacije i davanja odgovarajueg izvjetaja i uputstva za dalje lijeenje. Izuzetno od stava 2 ovog lana, doktor specijalista psihijatar/neuropsihijatar ili pneumoftiziolog, zaposlen na primarnom nivou zdravstvene zatite moe uputiti pacijenta na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zatite. Bolnice i druge vrste stacionarnih zdravstvenih ustanova ili doktor specijalista kome je pacijent upuen sa primarnog nivoa zdravstvene zatite, mogu tog pacijenta uputiti unutar istog nivoa zdravstvene zatite ili na sljedei nivo zdravstvene zatite, gdje se prua visokospecijalizovana zdravstvena zatita upotrebom vrhunske zdravstvene tehnologije.

lan 132 Jedinstveni sistem upuivanja graana sa jednog na druge nivoe i unutar istog nivoa zdravstvene zatite, obuhvata i razmjenu informacija, i to sa primarnog nivoa zdravstvene zatite o zdravstvenom stanju lica sa podacima o prirodi bolesti ili zdravstvenog problema zbog kojeg se obratio izabranom timu ili izabranom doktoru i preduzetim mjerama, a sa sekundarnog odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zatite o izvrenoj dijagnostici, pregledima, preduzetim mjerama u lijeenju, rehabilitaciji i davanju odgovarajueg izvjetaja i uputstva za dalje lijeenje.

Nain upuivanja pacijenta u okviru jedinstvenog sistema upuivanja graana, ureuje se propisom Ministarstva.

lan 133 Doktor medicine i psihijatar/neuropsihijatar, u sluaju kad procijeni da je priroda mentalnog oboljenja kod pacijenta takva da moe da ugrozi sopstveni ivot ili zdravlje ili ivot ili zdravlje drugih lica, moe da ga uputi na bolniko lijeenje u odgovarajuu psihijatrijsku ustanovu, a nadleni doktor medicine te zdravstvene ustanove duan je da to lice primi na bolniko lijeenje, bez prethodnog pristanka bolesnika, odnosno punoljetnog lana njegove porodice. Doktor medicine i psihijatar/neuropsihijatar koji pacijenta iz stava 1 ovog lana uputi u psihijatrijsku ustanovu moe da zatrai pomo organa dravne uprave nadlenog za unutranje poslove, ukoliko procijeni da je pacijent u takvom stanju da moe ugroziti bezbjednost ljudi i okoline. Mjere iz st. 1 i 2 ovog lana doktor medicine i psihijatar/neuropsihijatar preduzima u skladu sa posebnim zakonom.

lan 134 Odnosi izmeu zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika i graanina, prilikom sprovoenja zdravstvene zatite, zasnivaju se na meusobnom uvaavanju, povjerenju i ouvanju dostojanstva linosti. U toku sprovoenja zdravstvene zatite, zdravstveni radnik i saradnik je duan da potuje lina uvjerenja graanina koja se odnose na njegova vjerska, kulturna, moralna i druga opredjeljenja. Za vrijeme pruanja zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi graanin je duan da se pridrava optih akata zdravstvene ustanove o uslovima boravka i ponaanja u toj ustanovi.

lan 135 Doktor medicine ima obavezu da sprovodi odgovarajue dijagnostike i terapijske postupke, ako posumnja da je lice koje se nalazi na lijeenju oboljelo od zarazne bolesti i da je opasno po zdravlje drugih, u skladu sa posebnim zakonom. lan 136 Svi uesnici u pruanju zdravstvene zatite duni su da vode odgovarajuu medicinsku dokumentaciju za pacijenta i da propisane podatke iz medicinske dokumentacije dostavljaju Nacionalnom institutu, u skladu sa ovim i posebnim zakonom. Propisani podaci se vode za pacijenta u papirnoj ili elektronskoj formi i izvor su podataka za zbirke podataka u skladu sa metodologijom voenja i upravljanja zbirkama podataka, u skladu sa posebnim zakonom.

Vrsta i sadraj medicinske dokumentacije, nain i postupak voenja, ovlaena lica za voenje dokumentacije i unos podataka, rokovi dostavljanja i obrade podataka, nain raspolaganja podacima iz medicinske dokumentacije pacijenata koja se koristi za obradu podataka, kao i druga pitanja od znaaja za voenje medicinske dokumentacije, ureuju se posebnim zakonom.

lan 137 Medicinska dokumentacija koja nastane tokom pruanja zdravstvene zatite, po nivoima zdravstvene zatite, sastavni je dio zdravstvenog kartona pacijenta koji se vodi kod izabranog tima ili izabranog doktora, u skladu sa posebnim zakonom. Medicinska dokumentacija koja nastane tokom pruanja zdravstvene zatite kod drugih subjekata koji pruaju zdravstvenu zatitu ili nastane prilikom pruanja zdravstvene zatite van Crne Gore, sastavni je dio zdravstvenog kartona pacijenta iz stava 1 ovog lana. Medicinska dokumentacija iz st.1 i 2 ovog lana se vodi u papirnoj ili elektronskoj formi.

lan 138 U cilju planiranja i efikasnog upravljanja jedinstvenim sistemom zdravstvene zatite, kao i prikupljanja i obrade podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem graana i funkcionisanja sistema zdravstvene zatite, odnosno prikupljanja i obrade informacija, uspostavlja se i razvija integralni zdravstveni informacioni sistem. Radi voenja medicinske dokumentacije i zbirki podataka iz lana 136 ovog zakona uspostavlja se i razvija zdravstveno-statistiki informacioni sistem, kao dio integralnog zdravstvenog informacionog sistema. Uspostavljanje, voenje i razvoj integralnog zdravstvenog informacionog i zdravstveno-statistikog informacionog sistema,vri se u skladu sa ovim i posebnim zakonom.

lan 139 Zdravstvene ustanove i druga pravna i fizika lica koja obavljaju zdravstvenu djelatnost u okviru zdravstvene mree ili imaju zakljuen ugovor sa Fondom, duni su da koriste informacioni sistem iz lana 138 ovog zakona, u skladu sa posebnim zakonom.

lan 140 Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici duni su da uvaju, kao profesionalnu tajnu, sve injenice i podatke o zdravstvenom stanju graanina. Obaveza uvanja profesionalne tajne, u smislu stava 1 ovog lana, odnosi se i na druge zaposlene u zdravstvenim ustanovama, drugim subjektima koji obavljaju zdravstvenu djelatnost,

zaposlenim u Fondu i u osiguravajuem drutvu, kao i na studente i uenike kola zdravstvenog usmjerenja. Povreda uvanja profesionalne tajne je tea povreda radne obaveze. Izuzetno, lica iz st. 1 i 2 ovog lana mogu biti osloboena uvanja profesionalne tajne, ako za to imaju pisanu saglasnost lica o ijem se zdravstvenom stanju radi ili ako je to neophodno uiniti u javnom interesu ili u interesu drugog lica. U javnom interesu ili interesu drugog lica, u smislu stava 4 ovog lana, je: 1) otkrivanje ili suenje za teka krivina djela, ako bi ono bilo znatno usporeno ili onemogueno bez otkrivanja podataka o zdravstvenom stanju graanina; 2) zatita javnog zdravlja i bezbjednosti; 3) spreavanje izlaganja drugog lica neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti za njegov ivot ili zdravlje. Lica iz st. 1 i 2 ovog lana, oslobaaju se obaveze uvanja profesionalne tajne na osnovu odluke pravosudnih organa ili odluke direktora, po prethodno pribavljenom miljenju etikog komiteta.

lan 141 Na zahtjev nadlenih pravosudnih organa daju se podaci, odnosno izvodi tih podataka, kao i kopije medicinske dokumentacije pacijenta, a izuzetno, moe se dati i cjelokupna medicinska dokumentacija na uvid dok traje postupak pred nadlenim pravosudnim organom. Podaci iz medicinske dokumentacije, odnosno izvodi tih podataka, kao i kopije medicinske dokumentacije mogu se dati organu starateljstva. Izvodi, odnosno kopije medicinske dokumentacije za umrlo lice mogu se dati lanovima ue porodice na njihov zahtjev, kao i nadlenom organu starateljstva, u skladu sa posebnim zakonom. Podaci iz medicinske dokumentacije dostavljaju se kao tajni podaci o linosti, u skladu sa posebnim zakonom.

lan 142 Graanin ima pravo da odlui da u pojedine podatke o njegovom zdravstvenom stanju zdravstveni radnici i saradnici ne mogu da imaju pravo uvida, osim u sluajevima iz lana 140 stav 5 ovog zakona. Nain ostvarivanja prava, kao i vrstu podataka, u smislu stava 1 ovog lana, propisuje Ministarstvo. Podatke o zdravstvenom stanju graanina koji se prikupljaju prilikom pruanja zdravstvene zatite uvaju zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost, u skladu sa ovim i posebnim zakonom.

lan 143 Zdravstvena ustanova, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, kao i drugo pravno i fiziko lice, ne mogu da reklamiraju medicinske metode i postupke u medijima i na drugom nosiocu oglasne poruke. Zdravstvene ustanove, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik mogu da oglaavaju u medijima i na drugom nosiocu oglasne poruke: naziv zdravstvene ustanove, djelatnost, adresu i telefon, kao i radno vrijeme. Rezultati struno medicinskih metoda i postupaka mogu se saoptiti na strunim skupovima i objavljivati u strunim asopisima i publikacijama, o emu graani mogu biti obavjetavani preko medija i drugog nosioca oglasne poruke.

VIII. KVALITET ZDRAVSTVENE ZATITE

lan 144 Zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost duni su da stalno rade na unapreenju kvaliteta zdravstvene zatite. Za unapreenje kvaliteta zdravstvene zatite odgovoran je svaki zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, u okviru svojih ovlaenja. lan 145 Kvalitet zdravstvene zatite utvruje se u odnosu na uslove i sredstva zdravstvene zatite, kadrove, znanja i vjetine i njihovu primjenu, poboljanje zdravstvenog stanja, otklanjanje uzroka i smanjenje tetnih uticaja rizinih ponaanja i faktora sredine, na kvalitet ivota. Zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost su duni da preduzimaju aktivnosti na uspostavljanju sistema mjera za obezbjeivanje kvaliteta zdravstvene zatite. Koordinaciju aktivnosti i pruanje strune podrke zdravstvenim ustanovama i drugim subjektima koji obavljaju zdravstvenu djelatnost za postizanje kvaliteta zdravstvene zatite, obezbjeuje Ministarstvo. Radi obezbjeenja jednako kvalitetne i dostupne zdravstvene zatite u zdravstvenim ustanovama i drugim subjektima koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na svim nivoima zdravstvene zatite, Ministarstvo propisuje prioritetene mjere za unapreenje kvaliteta, indikatore kvaliteta, kao i nain monitoringa i evaluacije kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zatite.

lan 146 Zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost, na svim nivoima zdravstvene zatite, su duni da uspostave proces monitoring i evaluaciju zdravstvene zatite, kao sastavni dio svojih redovnih i strunih aktivnosti. Proces monitoringa zdravstvene zatite predstavlja proces mjerenja efekata rada u zdravstvu, u cilju ocjenjivanja napretka koji ostvaruju. Proces evaluacije zdravstvene zatite predstavlja nain uenja kroz rad i korienje steenih iskustava radi unapreivanja obavljanja tekuih aktivnosti zdravstvene zatite i promocije boljeg planiranja na svim nivoima zdravstvene zatite. lan 147 Monitoring i evaluaciju kvaliteta zdravstvene zatite u zdravstvenim ustanovama i drugim subjektima koji obavljaju zdravstvenu djelatnost, vri Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zatite. Komisija iz stava 1 ovog lana predlae mjere za unapreenje kvaliteta rada, daje miljenja i predloge u vezi sa organizacijom rada i uslovima za razvoj zdravstvene djelatnosti i sprovodi druge mjere utvrene statutom ustanove. Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zatite ima najmanje pet, a najvie sedam lanova, koje imenuje direktor ustanove, odnosno starjeina organa. Komisija iz stava 1 ovog lana podnosi izvjetaj direktoru usatnove, odnosno starjeini organa i Ministarstvu tromjeseno i godinje. U zdravstvenim ustanovama, odnosno drugom subjektu koji obavlja zdravstvenu djelatnost sa manje od 10 zaposlenih, poslove Komisije iz stava 1 ovog lana, vri lice koje odredi direktor ustanove, odnosno starjeina organa.

lan 148 Radi realizacije ciljeva zdravstvene politike, kroz sprovoenje programa od javnog interesa, ministar moe, uz saglasnost Vlade, da zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku zaposlenom u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava ili drugom zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku, a koji posjeduju ekspertska znanja iz odreene oblasti medicine, utvrdi posebnu naknadu za rad. Nain angaovanja lica iz stava 1 ovog lana, ureuje se ugovorom koji zakljuuju ministar, direktor Fonda i zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik iz stava 1 ovog lana. Naknadu iz stava 1 ovog lana obezbjeuje Fond.

lan 149 Provjera kvaliteta strunog rada vri se kao interna i eksterna provjera. Provjera kvaliteta podrazumijeva procjenu i mjerenje: 1) ispunjenosti propisanih uslova rada za pruanje zdravstvene zatite; 2) primjene utvrenih standarda kvaliteta; 3) smanjivanja neeljenih, nepotrebnih i neodgovarajuih procesa; 4) preduzetih mjera strunog usavravanja i kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

lan 150 Interna provjera kvaliteta strunog rada vri se u kontinuitetu, na nain i pod uslovima utvrenim statutom ustanove, odnosno aktom drugog subjekta koji obavlja zdravstvenu djelatnost. Kvalitet strunog rada obezbjeuju Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zatite zdravstvene ustanove, odnosno drugog subjekta koji obavlja zdravstvenu djelatnost, rukovodioci organizacionih jedinica i direktori ustanova, odnosno starjeine drugog subjekta koji obavljaju zdravstvenu djelatnost.

lan 151 Eksternu provjeru strunog rada organizuje i sprovodi Ministarstvo. Eksterna provjera kvaliteta strunog rada moe biti redovna i vanredna. Redovna provjera kvaliteta strunog rada vri se kontinuirano, a vanredna se sprovodi povodom podnijetog zahtjeva i u drugim vanrednim sluajevima.

lan 152 Eksternu provjeru kvaliteta strunog rada vri komisija, koju obrazuje Ministarstvo. lanovi komisije su istaknuti zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, predstavnici nadlene komore i fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Predsjednik komisije mora imati najmanje isti stepen kolske spreme, odnosno naunog zvanja kao i rukovodilac odgovarajue organizacione jedinice i zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik nad ijim se radom vri provjera kvaliteta. Zdravstvena ustanova, drugi subjekat koji obavlja zdravstvenu djelatnost, zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, duni su da komisiji iz stava 1 ovog lana dostave sve podatke neophodne za sprovoenje redovne i vanredne eksterne provjere kvaliteta strunog rada.

lan 153 Zahtjev da se izvri vanredna eksterna kontrola kvaliteta strunog rada moe podnijeti svako fiziko i pravno lice. Zahtjev iz stava 1 ovog lana podnosi se Ministrastvu. O utvrenom injeninom stanju i preduzetim mjerama, po zahtjevu iz stava 1 ovog lana, Ministarstvo obavjetava podnosioca zahtjeva.

lan 154 Na osnovu izvjetaja o izvrenoj eksternoj provjeri kvaliteta strunog rada, Ministarstvo moe zabraniti obavljanje odreenih poslova zdravstvenoj ustanovi ili njenom dijelu, kao i drugom subjektu koji obavlja zdravstvenu djelatnost, ako su nedostaci u radu takve prirode da mogu izazvati tee posljedice po zdravlje graana.

lan 155 Nain, postupak i organizacija sprovoenja interne i eksterne provjere kvaliteta strunog rada, mjere koje se mogu preduzimati za otklanjanje uoenih nedostataka i druga pitanja od znaaja za sprovoenje provjere kvaliteta strunog rada, propisuje Ministarstvo.

lan 156 U cilju obezbjeivanja i unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite zdravstvene ustanove se mogu akreditovati na nain, pod uslovima i u postupku utvrenom ovim i posebnim zakonom. Akreditacija zdravstvenih ustanova podrazumijeva postupak ocjene zdravstvene ustanove u smislu ispunjenosti utvrenih standarda kvaliteta pruene zdravstvene usluge u odreenoj oblasti zdravstvene zatite, odnosno grani medicine, stomatologije ili farmacije. Standarde kvaliteta u odreenoj oblasti zdravstvene zatite, odnosno grani medicine, stomatologije ili farmacije, utvruje Ministarstvo.

lan 157 Akreditacija je dobrovoljna. Zdravstvena ustanova koja eli da dobije akreditaciju podnosi Ministastvu zahtjev za akreditaciju. Ispunjenost utvrenih standarada za odreenu oblast zdravstvene zatite, odnosno granu medicine, stomatologije ili farmacije cijeni komisija koju obrazuje Ministarstvo.

Sastav komisije za odreene oblasti zdravstvene zatite, odnosno grane medicine, stomatologije ili farmacije iz reda strunjaka sa utvrene referentne liste strunjaka za akreditaciju, utvruje Ministarstvo. Referentnu listu iz stava 4 ovog lana utvruje Ministarstvo, na predlog nadlene komore, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, evropske agencije nadlene za akreditaciju i Akredacionog tijela Crne Gore. Lista iz stava 5 ovog lana objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore". Nain ocjenjivanja, ispunjenost standarda kvaliteta, izdavanja ili oduzimanja sertifikata za akreditaciju zdravstvene ustanove, blii sastav, nain rada i odluivanja, kao i druga pitanja od znaaja za rad komisije propisuje Ministarstvo.

lan 158 Sertifikat o akreditaciji zdravstvene ustanove, izdaje Ministarstvo na predlog Komisije iz lana 157 ovog zakona. Sertifikat o akreditaciji se izdaje za odreeni period, a najdue za period od sedam godina. Podnosiocu zahtjeva, uz sertifikat dostavlja se izvjetaj komisije iz lana 157 stav 3 ovog zakona. Izuzetno, Ministarstvo moe izdati privremeni sertifikat zdravstvenoj ustanovi koja ne ispunjava u potpunosti standarde za dobijanje sertifikata. Privremeni sertifikat iz stava 4 ovog lana sadri rok u kome je zdravstvena ustanova duna da ispuni utvrene standarde. Sertifikat o akreditaciji zdravstvene ustanove, objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore". lan 159 Sertifikat o akreditaciji zdravstvene ustanove izdaje se za cjelokupnu djelatnost zdravstvene ustanove ili za pojedinu oblast zdravstvene zatite, odnosno granu medicine, stomatologije ili farmacije. Ukoliko zdravstvena ustanova raspolae laboratorijskim kapacitetima, izdavanju sertifikata obavezno prethodi akreditacija zdravstvene ustanove, od strane Akreditacionog tijela Crne Gore, u skladu sa posebnim zakonom i relevantnim meunarodnim standardima.

lan 160 Ministarstvo moe da oduzme sertifikat o akreditaciji pod uslovom da je zdravstvena ustanova poslije izdatog sertifikata o akreditaciji prestala da ispunjava utvrene standarde za odreenu oblast zdravstvene zatite, odnosno granu medicine, stomatologije, odnosno farmacije, na osnovu kojih je toj zdravstvenoj ustanovi izdat sertifikat o akreditaciji.

O oduzimanju sertifikata Ministatsvo izdaje reenje koje je konano u upravnom postupku. Reenje iz stava 2 ovog lana objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".
lan 161

Sertifikat o akreditaciji dobijen u skladu sa ovim zakonom ili sertifikat priznat od evropske agencije nadlene za akreditaciju zdravstvenih ustanova, predstavlja dokaz da ustanova ispunjava nacionalne, odnosno meunarodno priznate standarde za pruanje zdravstvene zatite, kao i dokaz o referentnosti zdravstvene ustanove. Zdravstvena ustanova koja je dobila sertifikat o akreditaciji duna je da svaku promjenu u vezi akreditacije prijavi Ministarstvu.

lan 162 Trokove akreditacije snosi zdravstvena ustanova koja je podnijela zahtjev za akreditaciju. Visinu trokova iz stava 1 ovog lana utvruje Ministarstvo.

IX. UTVRIVANJE UZROKA SMRTI

lan 163 Za svako umrlo lice utvruje se vrijeme i uzrok smrti. Za lica umrla u zdravstvenoj ustanovi ili kod drugog subjekta koji obavlja zdarvstvenu djelatnost vrijeme i uzrok smrti utvruje doktor medicine te ustanove, odnosno drugog subjekta. Za lica umrla van zdravstvene ustanove ili drugog subjekta koji obavlja zdravstvenu djelatnost vrijeme i uzrok smrti utvruje doktor medicine ustanove koja prua hitnu medicinsku pomo. Doktor koji konstatuje smrt popunjava obrazac potvrde o smrti iji je sastavni dio i ljekarski izvjetaj o smrti koji sadri podatke o vremenu i uzroku smrti. Potvrda iz stava 4 ovog lana dostavlja se Nacionalnom institutu i organu dravne uprave nadlenom za unutranje poslove. lan 164 U sluaju da doktor medicine koji utvruje uzrok smrti ustanovi ili posumnja da je uzrok smrti zarazna bolest koja podlijee obaveznom prijavljivanju duan je da obavijesti sanitarnu inspekciju, a u sluaju da ustanovi ili posumnja da se radi o nasilnoj smrti,

samoubistvu ili nesrenom sluaju, obavjetava organ dravne uprave nadlean za unutranje poslove.

lan 165 Kao posebna mjera utvrivanja uzroka smrti vri se obdukcija. Obdukciji obavezno podlijee le: 1) lica umrlog u zdravstvenoj ustanovi, ako nije utvren taan uzrok smrti; 2) na zahtjev doktora medicine koji je lijeio umrlo lice; 3) lica doneenog u zdravstvenu ustanovu iji je uzrok smrti nepoznat; 4) na zahtjev doktora medicine odreenog za utvrivanje uzroka smrti; 5) na zahtjev lana porodice umrlog lica; 6) ako to zahtijeva nadleni organ zato to postoji sumnja da je smrt nastupila izvrenjem krivinog djela ili u vezi sa izvrenjem krivinog djela; 7) kada je to od posebnog znaaja za zatitu zdravlja graana ili kada to nalau epidemioloki i sanitarni razlozi; 8) ako smrt nastupi tokom dijagnostikog ili terapijskog zahvata; 9) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema lica u zdravstvenu ustanovu; 10) ako je na licu vreno kliniko ispitivanje lijeka ili medicinskog sredstva, odnosno drugo nauno ispitivanje. Sudsko-medicinsku obdukciju vre jedan ili vie specijalista sudske medicine. Patoloko-anatomsku (kliniku) obdukciju vri jedan ili vie specijalista patologa.

lan 166 Trokove obdukcije umrlog lica iz lana 165 stav 2 ta. 1 do 4 i ta. 7 do 10 ovog zakona snosi drava. Tokove za umrlo lice iz lana 165 stav 2 ta. 5 i 6 ovog zakona, snosi podnosilac zahtjeva za obdukciju.

lan 167 Umrlo lice se sahranjuje nakon to je smrt utvrena, po pravilu, u vremenu od 24 do 48 asova od nastupanja smrti. Izuzetno od stava 1 ovog lana, sahrana se moe obaviti i prije isteka vremena od 24 asa, odnosno poslije isteka vremena od 48 asova od nastupanja smrti, po zahtjevu sanitarnog inspektora.

Nakon isteka vremena od 48 asova od nastupanja smrti, moe se obaviti i sahrana posmrtnih ostataka umrlog lica koje je za ivota dalo saglasnost za uzimanje djela svog tijela, u svrhu lijeenja, u skladu sa posebnim zakonom. Blie uslove za utvrivanje vremena i uzroka smrti i obdukcije leeva, kao i obrazac potvrde o smrti, propisuje Ministarstvo.

lan 168 Sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurkim zahvatom ili na drugi nain odstranjeni postupa se na nain koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadlenog organa optine. Za svaki hirurki odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vri patomorfoloka i histoloka obrada.

X. NADZOR

lan 169 Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vri Ministarstvo. Poslove inspekcijskog nadzora vri organ uprave nadlean za poslove inspekcijskog nadzora, preko zdravstvene inspekcije.

XI. KAZNENE ODREDBE

lan 170 Novanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj zdravstvena ustanova, ako: 1) ne ukae strancu hitnu medicinsku pomo (lan 12 stav2); 2) ne organizuje rad zajednike prakse izabranog tima ili izabranog doktora ukoliko prua zdravstvrnu zatitu iz stava 2 lana 37 (lan 37 stav 4); 3) pone sa radom i obavlja zdravstvenu djelatnost bez rjeenja o ispunjenosti uslova (lan 62 stav 1); 4) ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti (lan 63 stav 3); 5) u okviru propisanog radnog vremena, ne prua neprekidno zdravstvenu zatitu, radom u jednoj, dvije ili vie smjena, dvokratnim radnim vremenom, pripravnou ili deurstvom (lan 83 st. 4 );

6) ne istakne raspored radnog vremena na vidnom mjestu na nivou ustanove i na nivou organizacionih djelova (lan 83 stav 9); 7) bez prethodnog odobrenja Ministarstva izdaje u zakup prostor, medicinskotehniku opremu i druga sredstava neophodna za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno drugu opremu i sredstva koja su u funkciji pruanja zdravstvene zatite u zdravstvenim ustanovama ( lan 85); 8) onemogui zdravstvenim radnicima obavljanje pripravnikog staa (lan 92 stav 1); 9) ne obezbijedi struno usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika ( lan 101 stav 2); 10) ne obezbijedi u pruanju zdravstvene zatite, da zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici primjenjuju samo nauno provjerene i dokazane zdravstvene tehnologije metode i postupke koji se primjenjuju u prevenciji, dijagnostikovanju, lijeenju i rehabilitaciji oboljelih (lan 126 stav 1); 11) u pruanju zdravstvene zatite primjenjuje tradicionalne i alternativne metode lijeenja koje nijesu struno provjerene, i nema saglasnost Ministarstva(lan 130 st. 1 i 3); 12) u pruanju zdravstvene zatite ne vodi odgovarajuu medicinsku dokumentaciju za pacijenta i propisane podatke iz medicinske dokumentacije ne dostavi Nacionalnom institutu (lan 136 stav 1); 13) ne koristi informacioni sistem iz lana 138 a obavlja djelatnost u okviru zdravstvene mree ili ima ugovor sa Fondom (lan 139); 14) reklamira metode i postupke zdravstvene zatite u medijima i na drugom nosiocu oglasne poruke(lan 143 stav 1); 15) stalno ne radi na unaprjeenju kvaliteta zdravstvene zatite(lan144); 16) ne preduzima aktivnosti na uspostavljanju sistema mjera za obezbjeivanje kvaliteta zdravstvene zastite (lan 145 stav 2); 17) ne uspostavi proces monitoringa i evaluacije zdravstvene zatite, kao sastavni dio svojih redovnih i strunih aktivnosti na svim nivoima zdravstvene zatite (lan 146 stav 1); 18) ne prijavi Ministarstvu svaku promjenu u vezi sertifikata o akreditaciji(lan 161 stav 2); 19) ne vri patomorfoloku i histoloku obradu za svaki hiruki odstranjeni dio ljudskog tijela(lan 168 stav 2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se novanom kaznom od 250 eura do 2.000 eura i odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi.

lan 171 Novanom kaznom od 250 eura do 2.000 eura kaznie se za prekraj zdravstveni radnik/saradnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost, ako: 1) ne ukae strancu hitnu medicinsku pomo (lan 12); 2) naputi radno mjesto dok ne dobije zamjenu, iako je njegovo radno vrijeme isteklo, ako bi time doveo u pitanje bezbjednost pruanja zdravstvene zatite (lan 83 stav 8); 3) prua zdravstvenu zatitu izvan zdravstvene ustanove (lan 90 stav2); 4) obavlja dopunski rad suprotno lanu 99 stav 1ovog zakona (lan 99 stav 2); 5) ako ne primi na bolniko lijeenje mentalno oboljelog pacijenta, bez prethodnog pristanka bolesnika, odnosno lana punoljetnog lana njegove porodice koga je uputio doktor medicine i psihijatar/neuropsihijatar koji je procijenio da je priroda mentalnog oboljenja kod pacijenta takva da moe da ugrozi sopstveni ivot ili zdravlje ili ivot ili zdravlje drugih lica (lan 133 stav1); 6) ne potuje lina uvjerenja graanina u toku sprovoenja zdravstvene zatite, koja se odnose na njegova vjerska, kulturna, moralna i druga opredjeljenja (lan 134 stav 2); 7) ne sprovodi odgovarajue dijagnostike i terapijske postupke, ako posumnja da je lice koje se nalazi na lijeenju oboljelo od zarazne bolesti i da je opasno po zdravlje drugih (lan 135); 8) ne vodi odgovarajuu medicinsku dokumentaciju za pacijenta i propisane podatke iz medicinske dokumentacije ne dostavlja Nacionalnom institutu (lan 136 stav 1); 9) ne uva, kao profesionalnu tajnu, sve injenice i podatke o zdravstvenom stanju graana (lan 140 stav 1); 10) reklamira medicinske metode i postupake u medijima i na drugom nosiocu oglasne poruke (lan 143 stav 1); 11) ne obavijesti sanitarnu inspekciju, kada u postupku utvrivanja uzroka smrti ustanovi ili posumnja da je uzrok smrti zarazna bolest koja podlijee obaveznom prijavljivanju (lan 164); 12) ne obavijesti organ dravne uprave nadlean za unutranje poslove, kada u postupku utvrivanja uzroka smrti ustanovi ili posumnja da se radi o nasilnoj smrti, samoubistvu ili nesrenom sluaju (lan 164);

lan 172 Novanom kaznom od 250 eura do 2.000 eura kaznie se za prekraj fiziko lice, ako: 1) reklamira medicinske metode i postupake u medijima i na drugom nosiocu oglasne poruke (lan 143 stav 1); 2) sahrani umrlo lice prije isteka rokova propisanih lanom 167 ovog zakona.

lan 173 Novanom kaznom od 250 eura do 2.000 eura kaznie se za prekraj fiziko licedirektor zdravstvene ustanove iji je osniva drava, odnosno optina, ako ne podnese/ dostavi Ministarstvu izvjestaj do 31. januara tekue godine za prethodnu godinu( lan 76 st. 2 i 3).

lan 174 Novanom kaznom u iznosu od 1.000 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice-poslodavac, ako ne obezbijedi specifinu zdravstvenu zatitu zaposlenih (lan 19). Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se novanom kaznom u iznosu od 100 eura do 2.000 eura i odgovorno lice kod poslodavca.

XII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 175 Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se propisi koji su vaili do stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

lan 176 Standardi kvaliteta iz lana 156 stav 3 ovog zakona, u odreenoj oblasti zdravstvene zatite, odnosno grani medicine, stomatologije ili farmacije, donijee se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 177 Zdravstveni centri u skladu sa ovim zakonom osnovae se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 178 Mrea iz lana 31 ovog zakona, donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donoenja akta iz stava 1 ovog lana, primjenjivae se zdravstvenih ustanova (Slubeni list CG, broj 18/13).

Odluka o mrei

lan 179 Danom stupanja na snagu ovog zakona Institut za javno zdravlje Crne Gore nastavlja sa radom kao Nacionalni institut za zdravlje. Nacionalni institut za zdravlje duan je da uskladi rad, organizaciju i opte akte sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. U roku iz stava 2 ovog lana, Nacionalni institut za zdravlje preuzee zaposlene, prostor i opremu slube higijene i sanitarne hemije zdravstvene ustanove Doma zdravlja Bar i slube higijene Doma zdravlja Bijelo Polje.

lan 180 Program integracije javnog i privatnog sektora, iz lana 15 taka 10 ovog zakona, donijee se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 181 Zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost duni su da usklade rad, organizaciju i opte akte sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovog zakona. . lan 182

Postupak dodjeljivanja zvanja primarijusa i postupak odobravanja specijalizacija zapoet prije stupanja na snagu ovog zakona zavrie se prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 183 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o zdravstvenoj zatiti ("Slubeni list RCG", broj 39/04 i "Slubeni list CG", broj 14/10) i lan 90 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona kojima su propisane novane kazne za prekraje (Slubeni list CG, broj 40/11). lan 184 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".

O B R A Z L O E NJ E I. USTAVNI OSNOV ZA DONOENJE ZAKONA Ustavni osnov za donoenje ovog zakona sadran je u odredbi lana 69 Ustava Crne Gore , kojom je propisano da svako ima pravo na zdravstvenu zatitu, kao i da dijete, trudnica, staro lice i lice sa invaliditetom imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu. II. RAZLOZI ZA DONOENJE OVOG ZAKONA I CILJEVI KOJI SE NJIME ELE OSTVARITI Zakon o zdravstvenoj zatiti je, nakon 2004. godine, kada je doneen, do sada mijenjan dva puta. Navedeni Zakon predstavlja normativni okvir reforme zdravstvenog sistema, kojom je, do sada, u skladu sa tim zakonom i Strategijom unaprjeenja zdravstvenog sistema (2003. god) reformisan primarni nivo zdravstvene zatite, implementacijom instituta izabranog doktora, na itavoj teritoriji Crne Gore. Procjena cjelishodnosti rjeenja u vezi sa ostvarenjem ciljeva koji su tim Zakonom utvreni, tokom devet godina primjene, ukazala je na neophodnost odreenih promjena koje su odraz optih uslova u kojima se Zakon primjenjuje. Stalno rastue potrebe stanovnitva za zdravstvenom zatitom, uslovljene porastom opte i zdravstvene kulture, produenjem ivotnog vijeka i poveanjem broja starih lica, pojavom i primjenom savremenih naunih i strunih dostignua i tehnologija u pruanju zdravstvene zatite, u neskladu su sa ekonomskim potencijalom. Stoga, normativni okvir koji je dat 2004. i dopunjavan dva puta, iziskuje potrebu dorade i preciziranja pojedinih odredaba, kao i uvoenja pojedinih novina, koje, bez sutinske promjene koncepta, omoguavaju implementaciju reforme u uslovima nepovoljne ekonomske stvarnosti. Zbog znaaja zdravlja, kao osnove za kvalitetan ivot svakog graanina, sve drave ulau napore ka planiranju, razvoju i unaprjeivanju zdravstvenog sistema, kako bi se obezbijedilo da se zdravstvena zatita uini to efikasnijom, dostupnijom i kvalitetnijom. Tokom navedenog perioda, zdravstveni sistem je reorganizovan na snanim osnovama primarnog nivoa zdravstvene zatite, shodno preporukama Svjetske zdravstene organizacije. Ukazalo se neophodnim da se pristupi daljem usavravanju zdravstvenog sistema, budui da je ukupan teritorijalni raspored zdravstvenih resursa ostao neravnomjeran u odnosu na populaciju koju treba da opsluuje, nastavljajui trend produbljivanja nejednakosti u zdravstvenoj zatiti meu regionima. Da bi sve komponente sistema funkcionisale na koordiniran i integrisan nain, potreban je nedostajui mehanizam u vidu odgovarajueg novog modela mree zdravstvenih ustanova, odnosno reintegracija i racionalizacija mree uz optimizaciju bolnikog sektora. Takoe, implementacija Zakona je ukazala da je neophodno poveati dostupnost zdravstvene zatite u odnosu na pojedine kategorije stanovnitava, kao i poboljati zdarvstevnu zatitu zaposlenih, srazmjerno prepoznavanju faktora rizika na radu i znaaju koji se medicini rada daje poslednjih godina.

S naprijed navedenih razloga nametnula se potreba donoenja novog zakona kojim e se stvoriti uslovi za ouvanje, zatitu i unapreenje zdravlja graana Crne Gore i poboljanje zdravstvenog stanja stanovnitva. Predloenim mjerama, kvalitet ivota svih graana u vezi sa zdravljem e se poboljati. Cilj zakona je odrivost zdravstvenog sistema i dostupnost kvalitetne zdravstvene zatite pod jednakim uslovima svim graanima Crne Gore. Predloenim rjeenjima istaknuta je posebna briga za zdravstveno i socijalno osjetljive i ugroene kategorije stanovnitva. Osim toga, cilj ovog zakona je i poboljanje funkcionisanja, efikasnosti i kvaliteta zdravstvene slube, uz definisanje posebnih programa u oblasti kadrova, mree zdravstvenih ustanova, tehnologije i medicinskog snadbijevanja. Formiranjem zdravstvenih centara ostvarie se bolje funkcionalno povezivanje institucija zdravstvenog sistema Crne Gore, kao i usklaivanje privatnog i javnog interesa u oblasti zdravstva. Implementacija naela zdravstevne zatite ukazuje na permanentnu potrebu organizovanog rada na unapreenju kvaliteta zdravstevne zatite u skladu sa meunarodnim standardima, kao i sistematske kontrole rada u zdravstvenim ustanovama, kroz obavezne zakonom propisane mjere. III. USAGLAENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM 1. Usklaenost nacrta/predloga propisa sa primarnim izvorima prava Evropske unije: UFEU, Dio trei, Politike i unutranje akcije, Glava XIV, Zdravstvo, lan 168 stav 1 / TFEU, Part three, Policies and Internal Actions, Title XIV, Public Health, article 168 paragraph 1 Potpuno usklaeno / Fully harmonized

2. Usklaenost nacrta/predloga propisa sa sekundarnim izvorima prava Evropske unije 31995L0046 Direktiva br.95/46 /EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 24 oktobra 1995 o zatiti graana u vezi sa obradom podataka o linosti i slobodnom kretanju takvih podataka /Directive 95/46/EC of the European Parliament and of the Council of 24 October 1995 on the protection of individuals with regard to the processing of personal data and on the free movement of such data Djelimino usklaeno/ Partly harmonized 32010L0032 Direktiva Vijea 2010/32/EU od 10.maja 2010.o sprovoenju Okvirnog sporazuma o sprjeavanju povreda otrim predmetima u bolnikom sektoru i zdravstvu koji su zakljuili HOSPEM i EPSU/Council Directive 2010/32/EU of 10 May 2010 implementing the

Framework Agreement on prevention from sharp injuries in the hospital and healthcare sector concluded by HOSPEEM and EPSU Djelimino usklaeno/ Partly harmonized IV OBJANJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I OSNOVNE ODREDBE (l. 1 do 9) U osnovnim odredbama utvren je predmet ureivanja zakona, utvrena jednakost svih garana u ostvarivanju zdravstvene zatite. Terminologija koja se koristi u predlogu zakona uskladjena je i usaglaena sa savremenim standardima i definicijama koje je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija, pri emu je naglasak na preduzimanju mjera i aktivnosti na promociji i unapreivanju zdravlja i preventivnoj orijentaciji cjelokupnog zdravstvenog sistema. Graanima je zagarantovano pravo na zdravstvenu zatitu, ali i utvrena obaveza da se brinu o svom zdravlju. Takoe, propisano je pravo graana na informacije koje su potrebne za ouvanje zdravlja, kao i informacije o tetnim faktorima ivotne i radne sredine koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. Osim toga, zagarantovano je pravo graana da budu obavijeteni o zatiti svog zdravlja za sluaj izbijanja epidemija, nesrea i nepogoda. Utvrena je obaveza da graanin unaprjeuje svoje zdravlje, uslove ivotne i radne sredine, i ne smije ugroziti zdravlje drugih graana. II ZDRAVSTVENA ZATITA (l. 10 do 13) lanom 10 propisano je da se zdravstvena zatita sprovodi na naelima sveobuhvatnosti, dostupnosti, kontinuiranosti, cjelovitog i specijalizovanog pristupa, i stalnog unaprjeenja kvaliteta zdravstvene zatite. Odredbom lana 11 propisano je da se graanima obezbjeuje puno potovanje njihove linosti, njihov fiziki i ljudski integritet, jednakost tretmana u ostvarivanju zdravstvene zatite, kao i slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije, dok se definisana prava ostvaruju u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata. l. 12 i 13 potpunije je uredjeno pruanje zdravstvene zatite strancima i uslovi pod kojima se strancu prua zdravstvena zatita, saglasno meunarodnim konvencijama. II. DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE GRAANA (l.14 do 21) lanom 14 propisano je da je zdravstvena zatita organizovana i sveobuhvatna djelatnost drutva sa ciljem da se postigne najvii nivo ouvanja zdravlja graana. Zdravstvena zatita podrazumijeva skup mjera i aktivnosti kojima se doprinosi unapreenju zdravlja graana, sprjeavanju i suzbijanju bolesti, povreda, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom lijeenju i rehabilitaciji u skladu sa naelima profesionalne etike. Propisano je da, drutvena briga za zdravlje graana obuhvata mjere ekonomske i socijalne politike kojim se stvaraju uslovi za sprovoenje zdravstvene zatite. Navedenom odredbom

precizirano je da se zdravstvena zatita obezbjeuje na nivou drave, optine, glavnog grada, prijestonice i na nivou poslodavca. l.15,16,17,18,19,20 i 21 su ureena prava i obaveze drave i optine u ostvarivanju drutvene brige za zdravlje graana, na nivou poslodavaca kao i specifina zdravstena zatita na nivou poslodavaca. Obaveze drave u oblasti zdravstvene zatite, u skladu sa preporukama i konvencijama o ulozi drave u utvrivanju zdravstvene politike, ogledaju se u stvaranju uslova za usklaen razvoj zdravstvene infrastrukture, to se obezbjeuje donoenjem plana razvoja zdravstvene zatite, utvrivanjem mree zdravstvenih ustanova i plana razvoja ljudskih resursa, u cilju ravnomjernog rasporeda zdravstvenih resursa na itavoj teritoriji drave, podsticanjem zdravih ivotnih navika, mjerama poreske i ekonomske politike, obezbjeivanje meusektorske saradnje u razvoju zdravstvenog sistema i sprovoenju prioritetnih mjera zdravstvene zatite. Donoenje plana razvoja omoguava usklaen razvoj zdravstvenog sistema, sa definisanim prioritetima, aktivnostima i dinamikom realizacije aktivnosti, uz mobilizaciju svih raspoloivih resursa za njeno sprovodjenje, posebno kadrovskih potencijala. Odredbom lana 17 propisano je finansiranje zdravstvene zatite iz budeta: funkcija javnog zdravlja, prioritetnih mjera zdravstvene zatite, prevencija bolesti, promocija zdarvlja, sprovoenje promotivnih programa, sprovoenje mjera zdravstvene zatite u vanrednim situacijama, hitnu medicinsku pomo graanima koji nijesu zdravstveno osigurani, zdravstvenu zatita rtava nasilja u porodici i itd. Pedlogom Zakona definisana je uloga optine u oblasti zdravstvene zatite. Optina, u okviru svojih prava i obaveza, u oblasti zdravstvene zatite: utvruje potrebe graana na svojoj teritoriji u oblasti primarne zdravstvene zatite, inicira i predlae mjere u oblasti primarne zdravstvene zatite, uestvuje u sprovoenju planova i programa razvoja zdravstvene zatite za lokalno stanovnitvo i daje predloge sugestije i miljenja, uestvuje u upravljanju zdravstvenim ustanovama na svojoj teritoriji iji je osniva drava, preduzima i druge mjere i aktivnosti radi unapreenja zdravstvene zatite na svojoj teritoriji, u skladu sa zakonom. Predlogom se daje mogunost optini obezbjeenja kadra u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva ili iji je osniva drava. l. 19, 20 i 21 propisane su mjere zdravstvene zatite u vezi sa radom i radnom sredinom koje, u cilju obezbjeenja specifine zdravstvene zatite zaposlenih, obezbjeuje poslodavac u skladu sa posebnim zakonom. Drava obezjeuje specifinu zdravstvenu zatita preduzetnika i lica koja samostalno obavljaju djelatnost, poslodavca koji zapoljava do pet zaposlenih, kao i poljoprivrednika a koja su osigurana u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju. Drava obezbjeuje zaposlenim i prvi i kontrolni pregled doktora specijaliste medicine rada. U skladu sa jaanjem znaaja zdravstvene zatite zaposlenih poslednjih godina, obim prava i sadraj mjera specifine zdravstvene zatite donosi Vlada, na predlog Ministarstva i po pribavljenom miljenju dravnog organa uprave nadlenog za poslove rada i socijalnog staranja i Socijalnog savjeta.

IV. ZDRAVSTVENA DJELATNOST(lan 22 do 30)

Odredbama l. 22, 23 do 30 definisano je obavljanje zdravstvene djelatnost, nosioci djelatnosti i nivoi u obavljanju djelatnosti: primarni, sekundarni i tercijarni, sa utvrenom sadrinom rada. Zdravstvena djelatnost je od javnog interesa, a obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou, s tim to je primarna zdravstvena zatita prvi nivo i osnov sistema zdravstvene zatite. l. 24 i 25 propisano je da nivo primarne zdravstvene zatite predstavlja prvi kontakt na kojem graanin ostvaruje zdravstvenu zatitu ili se ukljuuje u u proces ostvarivanja zdravstvene zatite. Izabrani doktor, odnosno tim doktora u primarnoj zdravstvenoj zatiti predstavlja kapiju sistema zdravstva, kako bi se gro zdravstvenih potreba graana rijeilo na tom nivou. Oko primarne zdravstvene zatite se organizuju drugi nivoi zdravstvene zatite, koja se po pravilu ne moe obezbijediti na nivou primarne zdravstvene zatite. Dostignuti nivo primarne zdravstvene zatite ini okosnicu sistema u kome sekundarni i tercijarni nivo zatite daju podrku izabranom timu kako bi na taj nain omoguili gradjanima da dobiju i ovu vrstu specijalistike zatite tamo gdje ive i rade. Specijalisti i subspecijalisti e svojim radom, znanjem i primjerom podizati nivo strunog rada u procesu pruanja primarne zdravstvene zatite. lanom 26 opisano je da graani ostvaruju zdravstvenu zatitu na primarnom nivou preko izabranog tima doktora medicine ili izabranog doktora medicine za odrasle i djecu, izabranog ginekologa i izabranog doktora stomatologije. U cilju kontinuiteta u ostvarivanju zdravstvene zatite graana, u sluaju odsutnosti izabranog doktora ili izabranog tima uvodi se zajednika praksa. Predlogom zakona propisano je da u udaljenim mjestima gdje ne postoje uslovi za zdravstvenu zatitu preko izabranog doktora medicine ili izabranog tima, ili kod drugih subjekata, graani ostvaruju zdravstvenu zatitu preko doktora pojedinca, koji ima obave i ovlaenja izabranog doktora to je precizirano lanom 27. Usluge hitne medicinske pomoi, zatita i unaprjeenje mentalog zdravlja ureuju se posebnim zakonom, to je definisano lanom 28. lanom 29 propisano je da dravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite obuhvata specijalistiko-konsultativnu, konzilijarnu i bolniku zdravstvenu zatitu. Ovaj nivo zdravstvene zatite obuhvata sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnostikovanja, lijeenja i sprovoenja ambulantne rehabilitacije, u cilju jeavanja kompleksnijih zdravstvenih problema. Odredbom lana 30 propisano je da se pruanje visokspecijalizovane zdravstvene zatite i obavljanje najsloenijih oblika specijalistikokonsultativnih, konzilijarne i bolnike zdravstvene zatite sprovodi na tercijarnom nivou.Takoe, propisano je da, tercijarni nivo zdravstvene zatite ukljuuje i edukativni, nauni i istraivaki rad, koji se sprovodi u saradnji sa fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

V ORGANIZOVANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI (lan 31 do 87) Navedenim odredbama propisano je da se zdravstevna djelatnost organizuje i obavlja u zdravstevnim ustanovama u okviru mree zdravstvenih ustanova i izvan okvira mree zdarvstvenih ustanova. U cilju ostvarivanja javnog interesa u zdravstvu Vlada utvruje mreu dravstvenih ustanova na period od pet godina. Rukovoeni javnim interesom, utvreno je da mrea mora biti organozovana tako da je graanima uvijek obezbijeena dostupna zdravstvena zatita i hitna medicinska pomo. Zdravstvena mrea obuhvata vrstu, broj i raspored svih zdravstvenih ustanova koje osniva drava i pojedinih zdravstvenih ustanova ili djelova zdravstvenih ustanova iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice, po nivoima zdravstvene zatite, kao i pojedinih pravnih lica koja obavljaju poslove koji su u vezi sa ostvarivanjem prava na zdravstvenu zatitu, a na osnovu ugovora sa Fondom, u skladu sa posebnim zakonom. Predlog zakona propisuje osnovna mjerila za utvrivanje mree ustanova zdravstvene djelatnosti i proirenje mree u zavisnosti od zdravstvenog stanja i starosne strukture stanovnitva, potrebe jednakih uslova svih graana za korienje zdravstvene zatite, stepen urbanizacije podruja, saobraajne povezanosti, naseljenosti i dostupnosti na odreenim demorgafski ugroenim podrujima i itd. Takoe, propisano je da u sluaju kada se ne moe program zdravstvene zatite realizovati unutar zdravstvene mree, zdravstvene usluge mogu pruiti i zdravstvene ustanove van mree uz prethodno zakljuen ugovor sa Fondom, u skladu sa posebnim zakonom. Ove ustanove imaju prava i obaveze kao ustanove u zdravstvenoj mrei. l.32 do 52 definisane su vrste zdravstvenih ustanova na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite, sadraj rada i njihovi zadaci, kao djelova i institucija jedinstvenog zdravstvenog sistema. Predlog zakona predvia jednu zdravstvenu ustanovuzdravstveni centar, koji objedinjava nivoe ali uz zadravanje karakteristika svih nivoa na kojima se ostvaruje zdravstvena zatita, za vie optina. Ovakva organizacija unaprijedie nivo strunog rada i kvalitet zdarvstvene zatite na itavoj teritoriji. Navedena reorganizacija mree zdravstvenih ustanova doprinijee daljem razvoju dnevnih bolnica gdje je mogue rjeavati mnogobrojne zdravstvene probleme na konsultativnom nivou. Predlog zakona zadrava uspostavljanje jedinstvenog sistema upuivanja graana sa jednog na druge nivoe zatite, to, pri oragnizovanju zdravstvenih centara jo vie dobija na znaaju ali i olakava kretanje garanina kroz sistem. Predlog zakona lanom 52 propisuje mogunost da se radi primjene najsavremenijih dostignua nauke i prakse u prevenciji, dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji, praenja i predlaganja novih zdravstvenih tehnologija, kao i prouavanje, evaluaciju i unaprjeenje zdravstvene zatite, rjeenjem ministra zdravstvenoj ustanovi utvrdi status referentne zdravstvene ustanove, na period od pet godina.

l.53 do 58 propisano je da obavljanje zdravstvene djelatnosti mogu da vre i ustanove djeije i socijalne zatite, ustanova za izvenje krivimih sankcija, organa nadlenih za unutranje poslove i organa nadlenog za odbranu, za lica smjetena u te ustanove, odnosno zaposlena ili smjetena u njima. Predloeno rjeenje uvaava potrebu i daje mogunost organizovanja pojedinih oblika specifine zdravstvene zatite, pored organizovanja primarne zdravstvene zatite. Takoe, propisano je da, i ugostiteljski objekti mogu organizovati pruanje zdarvstvene zatite na primarnom nivou. Osim toga fakulteti zdravstvenog usmjerenja mogu da obavljaju zdravstevnu zatitu preko svojuh organizacionih jedinica, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. Odredbom lana 59 propisano je da, osniva zdravstvene ustanove moe biti drava, optina, domae i strano pravno i fiziko lice, ako ispunjava uslove u pogledu prostora, kadra i opreme, koje propisuje Ministarstvo, uz preciziranje ustanova koje moe osnovati samo drava. l.60-66 propisano je ta sve mora da sadri akt o osnivanju zdravstvene usanove, kad zdravstvena ustanova moe otpoeti sa radom, kao i uslovi kad zdarvstvena ustanova prestaje sa radom. lanom 67 propisano je da zdravstvena ustanova moe da organizuje svoju djelatnost ili dio djelatnosti za koju je osnovana na jednoj ili vie lokacija. Organizacioni dio nema st atus pravnog lica i duan je da obavlja djelatnost pod nazivom zdravstven eustanove i svojim nazivom. Odredbom lana 68 propisano je da, zdravstvena ustanova iji je osniva drava, odnosno optina moe graanima da ponudi, u okviru utvrenih standarda posebne uslove pruanja zdravstvene zatite u pogledu kadra, smjetaja, njege i vremena uz prethodno dobijeno odobrenje Ministarstva. l.69 i 70 se ureuje sadrina i postupak donoenja statuta i akta o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji zdravstvenih ustanova iji je osniva drava. l.71,72,73,74,74,75,76,77,78,78,80,81 i 82 propisani su organi zdravstvenih ustanova i njihove nadlenosti, kao i uslovi razrjeenja. Novine u odnosu na dosadanja rjeenja odnose se na izbor organa upravljanja zdravstvenim ustanovama, budui da su odbori direktora obavezni organi samo u Klinikom centru CG, Nacionalnom institutu i referentnim zdravstvenim ustanovama. Time se zadrava rjeenje da u procesu odluivanja u tim zdravstvenim ustanovama, pored ostalih, imaju pravo organi lokalne samouprave preko svojih predstavnika. U zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava odbor direktora i direktora imenuje i razrjeava Vlada, na predlog Ministarstva, a u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva optina odbor direktora i imenuje nadleni organ optine. l. 78,79,80 , 81 i 82 propisano je da se u zdravstvenim ustanovama na tercijarnom nivou zdravstvene zatite, kao i u zdravstvenim ustanovama koje pruaju pojedine usluge

tercijarnog nivoa obrazuje medicinski odbor kao struno savjetodavni organ i centar za nauku. Zdravstvene ustanove obrazuju i etiki komitet, radi sprovoenja djelatnosti ustanove na naelima medicinske etike i deontologije. Odredbom lana 83 ureeno je radno vrijeme i organizacija rada. Raspored, poetak i zavretak radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi utvruje se u zavisnosti od vrste zdravstvene ustanove, odnosno vrste djelatnosti koju obavlja i u skladu sa potrebama graana. Poseban akcenat se stavlja na rad po pozivu. Naime, Predlogom zakona je propisano da je pripravnost i rad po pozivu poseban oblik rada, kada zaposleni ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan, radi obavljanja neodlone medicinske intervencije. Takoe, propisano je da su zdravstvene ustanove dune da ist aknu raspored radnog vremena na vidnom mjestu, kako na nivou zdarvstvene ustanove tako i na nivou organizacionih djelova. U sluajevima vanrednih situacija, elementarnih nepogoda i epidemija veih razmjera Ministartsvo zdravlja moe da preduzme odreene mjere i aktivnosti sa rasporedom radnog vremena i organizacijom rada , to je definisano lanom 84. Odredbom lana 85 propisana je mogunost da zdravstevna ustanova iji je osniva drava, odnosno optina, moe uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, izdavati u zakup prostor, medicinsko-tehniku opremu koja su u funkciji pruanja zdravstvene zatite u zdravstvenim ustanovama. Na ovaj nain se proiruje mogunost finansiranja zdarvstvene zatite, odnosno obezbjeivanje sredstava zdravstvenih ustanova. Izdavanjem u zakup ne smije biti doveden u pitanje redovan proces rada zdravstvenih ustanova. l.86 i 87 propisan je nain sticanja sredstava za rad zdravstvenih ustanova, i pravo na sticanje sredstava koja se obezbjeuju preko Fonda.

VI ZDRAVSTVENI RADNICI I SARADNICI ( lan 88 do 128) Odredbama l.88 do 128 cjelovito su ureena pitanja koja se odnose na zdarvstvene radnike i zdravstvene saradnike, a u veini sluajeva ostala su na nivou dosadanjih rjeenja. Data je definicija zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Predlogom zakona je zabranjeno obavljanje zdravstvene djelatnosti licu koje se, u smislu ovog zakona, ne smatra zdravstvenim radnikom i zdravstvenim saradnikom, kao i pruanje zdravstvene zatite izvan zdravstvene ustanove, izuzev kada je u pitanju pruanje hitne medicinske pomoi, kunog lijeenja, patronanih posjeta, palijativne njege i fizikalne terapije. l. 92 do 95 propisano je da su zdarvstveni radnici i zdravstevni saradnici nakon zavrenog obrazovanja, duni da obave pripravniki sta u zdravstvenim ustanovama i poloe struni ispit, a zdravstvene ustanove su dune da im omogue obavljanje pripravnikog staa. Pripravniki sta se izvodi po utvrenom programu osposobljavanja, kroz praktian rad u zdravstvenim ustanovama, za odreenu oblast, pod neposrednim nadzorom ovlaenog zdravstvenog radnika, koji ima najmanje dvije godine samostalnog rada i najmanje isti stepen kolske spreme koju posjeduje pripravnik. Blie uslove, duinu trajanja i nain obavljanja pripravnikog staa, program pripravnikog staa, nain evidencije tog staa, plan i program

praktinog rada i obuke za pripravnike, zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike, obrazac i nain voenja pripravnike knjiice, propisuje Ministarstvo. Takoe, propisano je da nakon zavrenog pripravnikog staa, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici sa visokom, viom i srednjom kolskom spremom polau struni ispit, pred ispitnom komisijom koju obrazuje Ministarstvo. Usklaujui odredbe sa odredbama drugih zakona, lanom 96 propisano je da zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji su obavili volonterski rad i struno osposobljavanje, u skladu sa posebnim zakonom, a prema planu i programu praktinog rada i obuke za pripravnike, u skladu sa lanom 92-95 Predloga zakona, mogu da polau struni ispit. lanom 97 propisano je da zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima koji su pripravniki sta ili dio staa obavili u inostranstvu, Ministarstvo moe, na njihov zahtjev, priznati pripravniki sta ili dio staa, pod uslovom da program obavljenog pripravnikog staa u inostranstvu bitno ne odstupa od programa pripravnikog staa doneenog na osnovu ovog zakona. Odredbom lana 98 propisano je da zdravstveni radnici koji su izabrani za nastavnike i saradnike na fakultetu zdravstvenog usmjerenja obavljaju zdravstveni, naunoistraivaki i nastavni rad u okviru jedinstvenog procesa rada, a meusobna prava i obaveze izmeu zdravstvene ustanove i fakulteta zdravstvenog usmjerenja ureuju se ugovorom. Odredba lana 99 definie institut dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Naime, zaposleni sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava moe da za obavljanje dopunskog rada zakljui ugovor sa zdravstvenom ustanovom ili, uz saglasnost direktora, sa drugom zdravstvenom ustanovom ili sa pravnim licima koji su u sastavu mree iz lana 32, sa subjektom iz lana 53 ovog zakona, kolama srednjeg obrazovanja, pravnim licima koja vre poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, kao i sa zdravstevnom ustanovom koja nije u mrei a koja ima zakljuen ugovor sa Fondom. Zdravstveni radnik ini teu povredu radne obaveze, ukoliko dopunski rad obavlja suprotno odredvama ovog zakona, a blie uslove za obavljanje dopunskog rada propisuje Ministarstvo. l.100,101,102,103,104,105,106 i 107regulie struno usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstevnih saradnika, kao i postupak dodjele specijalizacija i uih specijalizacija, kao vida strunog usavravanja. Ministarstvo zdravlja donosi godinji plan potreba specijalizacija, u skladu sa standardima i Planom razvoja ljudskih resursa koji utvrdjuje Vlada. Izbor zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika kojim se odobrava specijalizacija vri se na osnovu javnog konkursa zdravstvenih ustanova, s tim to Ministarstvo ima ulogu drugostepenog organa u postupku po albi na odluku o dodjeli specijalizacija, onih ustanova koje nemaju odbore direktora. lanom 108 Predloga zakona je propisano da zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, koji je zavrio odgovarajuu kolu, odnosno fakultet u inostranstvu, kao i zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik stranac, mogu da obavljaju poslove zdravstvene djelatnosti ukoliko je izvreno priznavanje inostrane obrazovne isprave o steenom obrazovanju i izjednaavanje inostrane kvalifikacije nivoa obrazovanja, u skladu sa

posebnim zakonom, na koji nain je odredba upodobljena sa rjeenjima u propisima iz drugih oblasti. l.109 i 110 propisana je obaveza strunog usavravanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. U cilju obuke i sticanja ekspertskih zvanja zdarvstveni radnici i zdravstveni saradnici moraju da provedu odreeno vrijeme na strunim seminarima kursevima i drugim vidovima strunog usavravanja. Zdravstvena ustanova je duna da im to omogui, a sve u skladu sa planom i programom strunog usavravanja kadrova, koji se zasniva na planu razvoja kadrova u zdravstvu. lanom 111 propisano je da doktori medicine, doktori stomatologije i farmaceuti, koji imaju deset godina specijalistikog staa Crnoj Gori, objavljene naune i strune radove, licencu iz prakse, kao i postignute rezultate na strunom usavravanju kadrova i razvoju zdravstvene zatite mogu dobiti zvanje primarijus, kao struno i drutveno priznanje. Ovo je drugaije rjeenje u odnosu na dosadanje jer zahtijeva desetogodinje specijalistiko iskustvo u praktinoj primjeni naunih dostignua u datoj oblasti. Taj rad omoguava da objavljeni struni lanci, referati i publikacije i izvedeni statistiki podaci pokau egzaktnost i sintezu praktinog rada i naunog uporita. Primarijus u strunom radu je prvi u struci koji na osnovu iskustva donosi presudan zakljucak i odluku. l.112 do 118 definisani uslovi za dobijanje licence za rad i licence iz prakse, kao i uslovi oduzimanja licence. Naime, zdravstveni radnici koji su stekli obrazovanje na fakultetima zdravstvenog usmjerenja, mogu samostalno da obavljaju zdravstvenu djelatnost, ako pored odgovarajue kolske spreme i poloenog strunog ispita moraju da imaju i licencu za rad. Nadlena komora izdaje licencu. Odredbom lana 113 propisano je da zdravstveni radnici mogu dobiti i licencu iz prakse pod propisanim uslovima. Licencu iz prakse moe dobiti i diplomirani farmaceut. Licenca iz prakse je uslov za napredovanje u struci i izdaje se na period od 7 godina, to je propisano lanom 114. Odredbom lana 115 uredjeno je pitanje izdavanja licence strancima, koja moe biti i privremena. Privremenu licencu nadlena komora izdaje najdue na period vaenja dozvole za zarad, u skladu sa posebnim zakonom. Postupak izdavanja, odnosno oduzimanja licenci, sadraj i nacin voene registra licenci za rad i licenci iz prakse definisano je odredbama l.116,117 i 118. l.119 do 124 propisano je da se radi unapredjenja uslova za obavljanje profesije, zatita profesionalnih interesa, unapredjenje zdravstvene etike, unapredjenje zdravstvene zatite formiraju Ljekarska komora Crne Gore, Stomatoloska i Farmaceutska komora i obavezu zdravstvenih radnika u clanstvo ako obavljaju poslove zdravstvene djelatnosti u vidu zanimanja. Komore se formiraju kao profesionalne organizacije, radi zatite linig i pofesionalnih interesa svojih lanova. Komora ima svojstvo pravnog lica, i moe imati poasne lanove. Radi ostvarivanja ciljeva iz lana 120 ovog zakona propisano je da i drugi zdravstveni radnici mogu da organizuju rad komora. Odredbama l.122,123 i 124 uredjeno je pitanje statuta komora, obezbjedjivanje sredstava za rad komore kao i poslovi koje komora obavlja.

VII. PRUANJE ZDRAVSTVENE ZATITE(lan 125 do 143) lanom 125 propisano je da pruanje zdravstvene zatite podrazumijeva aktivnosti zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika koje su usmjerene na prevenciju, promociju i unaprjedjenje zdravlja gradjana, dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju. Medicinske indikacije opredjeljuju prioritete. Odredbom lana 126 propisano je da su zdravstvene ustanove dune da obezbijede, a zdravstveni radnici da primjenjuju samo nauno provjerene i dokazan e zdravstvene tehnologije, medicunske metode i postupke. Za primjenu novih tehnologija potrebna je pisana saglasnost pacijenta, odnosno za maloljetno lice saglasnost roditelja, odnosno staratelja, sto je definisano lanom 127. Odredbama l.128 i 129 uredjeno je pitanje procjene zdravstvenih tehnologija. Komisiju kao strucno tijelo za procjenu formira Ministartvo. lanom130 propisano je da se u sprovodjenju mjera zdravstvene zastite mogu primjenjivati samo struno provjerene, tradicionalne i alternativne metode lijecenja. l.131 do 132 uredjeno je uspostavljanje jedinstvenog sistema upucivanja pacijenata sa jednog na druge nivoe zdravstvene zastite, ili pak unutar istog nivoa. Kada se na primarnom nivou zdravstvene zastite ne moze pruziti adekvatna zdravstvena zastita izabrani doktor ili izabrani tim ga upucuje na odgovarajuci nivo zdravstvene zastite. Sistem upucivanja pacijenta sa jednog na drugi nivo zdravstvene zastite obuhvata razmjenu informacija. Odredbom lana 133 propisano je da psihijatar/neuropsihijatar kad procijeni da je priroda bolesti takva da moe da ugrozi sopstveni ivot ili ivot drugog lica ili imovinu moe pacijenta uputiti u odgovarajuu zdravstevnu ustanovu. U tom sluaju moe zatraiti i pomo organa dravne uprave nadlenog za poslove unutranjih poslova. lanom 134 propisano je da odnosi izmeu zdravstevnih radnika, saradnika i graana prilikom pruanja zdravstvene zatite treba da se zasniva na meusobnom povjerenju. Odredbom lana 135 propisana je obaveza doktora da sprovede neophodne dijagnostike postupke i metode kada posumnja da je lice oboljelo od neke zarazne bolesti. Taj postupak sprovodi se u skladu sa zakonom kojim su ureena pitanja zatite stanovnitva od zaraznih bolesti. l.136 do 143 uredjena su pitanja koja se odnose na obavezu svih ucesnika u pruzanju zdravstvene zastite da vode odgovarajucu medicinsku dokumentaciju za pacijenta i da te podatke dostavljaju Nacionalnom institutu. Osim toga ureena su pitanja koja se odnose na obavezu zdravstevnih radnika i zdravstevnih saradnika na profesionalnu obavezu uvanja tajnosti medicinskih podataka o pacijentu. Takodje, navedenim odredbama propisana je obaveza zdravstvenih ustanova da vode evidencije u papirnoj i elektronskoj formi u cilju uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema u oblasti zdravsta. Uredjeno je kad i pod kojimu slovima zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici mogu biti oslobodjeni obaveze uvanja tajnosti podataka. Postujui pravo gradjanina, da su podaci koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje samo njegovo vlasnitvo, lanom 142 uredjeno je pravo gradjanina da odluuje o svojim zdravstvenim podacima u smislu dostupnosti i vrsti podataka na koje imaju pravo uvida pojedini zdravstveni radnici.

Odredbom lana 143 propisana je zabrana reklamiranja medicinskih metoda i postupaka. VIII KVALITET ZDRAVSTVENE ZASTITE( lan 144 do 162) Navedenim odredbama ureeno je unaprjeenje kvaliteta strunog rada kao imperativ razvoja zdravstvenog sistema. Odredbama navedenih lanova uspostavlja se obaveza zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika da stalno rade na podizanju i unapredjivanju kvaliteta zdravstvene zatite koju pruaju gradjanima. Ministarstvo propisuje prioritetene mjere za unapreenje kvaliteta, indikatore kvaliteta, kao i nain monitoringa i evaluacije kvaliteta i bezbijednosti zdravstvene zatite. Ministarstvo obezbjeuje koordinaciju aktivnosti i prua strunu podrku zdravstvenim ustanovama za postizanje kvaliteta zdravstvene zatite. Uspostavlja se obaveza za sve zdravstvene ustanove i sve zdravstvene radnike na svim nivoima zatite, da u okviru svojih redovnih djelatnosti koje obavljaju, uspostave monitoring i evaluaciju zdarvstvene zatite. Monitoring i evaluaciju kvaliteta zdarvstvene zatite vri Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zatite. Komisija vri monitoring i evaluaciju, predlae direktoru mjere za unaprjeenje kvaliteta rada u zdravstvenoj ustanovi, daje direktoru miljenja i predloge u vezi sa organizacijom rada i uslovima za razvoj zdravstv ene djelatnosti, planira i sprovodi antikorupcijske mjere i druge mjere utvrene statutom zdravstvene ustanove. Komisija za kontrolu kvaliteta ima najmanje pet, a najvie sedam lanova, koje imenuje direktor zdravstvene ustanove. Komisija podnosi izvjetaj direktoru zdravstvene ustanove i Ministastvu tromjeseno i godinje. U zdravstvenim ustanovama sa manje od 10 zaposlenih poslove Komisije vri lice koje odredi direktor zdravstvene ustanove. lanom 148 propisano je da radi realizacije ciljeva zdravstvene politike, kroz sprovoenje programa od opteg interesa, ministar moe, uz saglasnost Vlade da zdravstvenom radniku zaposlenom u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava ili drugom zdravstvenom radniku, koji posjeduju ekspertska znanja iz odreene oblasti medicine, utvrdi posebnu naknadu za rad. Blii uslovi angaovanja ureuju se ugovorom koji zakljuuju ministar, direktor Fonda i zdravstveni radnik. l.149 i 155 obavezuju se zdravstvene ustanove da uvedu sistem interne provjere kvaliteta strunog rada, jasnim definisanjem obaveza rukovodilaca organizacionih jedinica i direktora zdravstvenih ustanova. Zakon, takodje, predvidja i eksternu provjeru i kontrolu kvaliteta rada zdravstvenih ustanova, koju organizuje i sprovodi Ministarstvo. Nain, postupak i organizacija sprovoenja interne i eksterne provjere kvaliteta strunog rada, mjere koje se mogu preduzimati za otklanjanje uoenih nedostataka i druga pitanja od znaaja za sprovoenje provjere kvaliteta strunog rada propisuje Ministarstvo. l.156 do 162 propisana je akreditacija zdravstvenih ustanova koja podrazumijeva postupak ocjene kojim se obezbjedjuje da su zdravstvene ustanove kadrovski, prostorno i struno osposobljene za pruanje odredjenih oblika zdravstvene zatite i da te oblike zdravstvene zatite obavljaju u skladu sa prihvaenim standardima i normama. Predlogom se

utvruje postupak akreditacije, formiranje Komisije koja utvruje ispunjenost standarda kvaliteta i na osnovu ijeg izvjetaja Ministarstvo izdaje sertifikat. Ministarstvo utvruje sastav komisije za odreene oblasti zdravstvene zatite, odnosno grane medicine, stomatologije ili farmacije iz reda strunjaka sa utvrene referentne liste strunjaka za akreditaciju. Referentnu listu utvruje Ministarstvo, na predlog komore, fakulteta zdravstvenog usmjerenja i Evropske agencije nadlene za akreditaciju i Akredacionog tijela Crne Gore.Lista se objavljuje u "Slubenom listu Crne Gore" Sertifikat se odnosi na pojedinu oblast zdravstvene zatite, odnosno granu medicine, stomatologije ili farmacije ili cjelokupnu djelatnost zdravstvene ustanove. Ukoliko zdravstvena ustanova raspolae laboratorijskim kapacitetima izdavnju sertifikata obavezno prethodi akreditacija zdravstvene ustanove, koja se realizuje od strane Akredacionog tijela Crne Gore, u skladu sa Zakonom o akreditaciji i relevantnim meunarodnim standardima. Akreditacija e imati uticaj na odabir ustanova sa kojima e se vriti ugovaranje zdravstvene zatite, u okviru javnih sredstava finansiranja, pa e se na taj nain stimulisati zdravstvene ustanove da se akredituju za odredjene postupke. Istovremeno, efekat akreditacije e biti regulisanje nivoa strunosti i opremljenosti, koji su potrebni da bi neka zdravstvena ustanova pruala zdravstvenu zatitu odredjenog tipa, ime e se strukturalno obezbjedjivati kvalitet zdravstvene zatite. IX UTVRIVANJE UZROKA SMRTI (lan 163 do 168) Odredbama l. 163 do 168 ureena su pitanja koja se odnose na utvrivanje uzroka smrti, kao i obaveza da se za svaki hiruki odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno vri patomorfoloka i histoloka metoda. Za svako umrlo lice utvruje se vrijeme i uzrok smrti. Posebna mjera utvrivanja uzroka smrti vri se obdukcija u sluajevima propisanim lanom 165 ovog zakona. Za lica umrla u zdravstvenoj ustanovi vrijeme smrti utvruje doktor medicine te ustanove. Za lica umrla van zdravstvene ustanove vrijeme i uzrok smrti utvruje doktor medicine ustanove koja prua hitnu medicinsku pomo. Podatke o vremenu i uzroku smrti dostavljaju se na posebnoj prijavi Nacionalnom institutu i organu dravne uprave nadlenom za unutranje poslove. Umrlo lice se sahranjuje u propisanim rokovima, a sahrana posmrtnih ostataka lica koje je za ivota dalo saglasnost za uzimanje dijela tijela u svrhu lijeenja, u skladu sa posebnim zakonom sto je uredjeno clanom 167.

X NADZOR (lan 169) Odredbom lana 169 propisano je da nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega vri Ministarstvo. Poslove inspekcijskog nadzora vri Organ uprave nadlean za poslove inspekcijskog nadzora, preko zdravstvene inspekcije. XI KAZNENE ODREDBE (lan 170 do 174) Navedenim odredbama propisane su kaznene odredbe za zdravstvene ustanove i zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike. Osim toga, propisane su kaznene odredbe i za fizicko lice i direktore zdravstvenih ustanova. Takoe propisana je kazna za poslodavca, kada ne obezbijedi specifinu zdravstvenu zastitu zaposlenih. XII PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE (lan 175 do 184) lanom 175 propisano je da e se propisi za sprovoene ovog zakona donijee se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. lanom 176 propisano je da e se standardi kvaliteta iz lan a156 stav 3 ovog zakona u odreenoj oblasti zdravstvene zatite odnosno grani medicine, stomatologiji ili farmaciji donijetu i u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovg zakona. lanom 177 i 178 propisano je da e se zdravstveni centri osnovati a zdravstvena mrea donijeti u roku od est mjeseci od dan astupanja na snagu ovog zakona. lanom 179 Institut za javno zdravlje nastavlja sa radom kao Nacionalni institu zazdravlje, koji je duzan da uskladi rad, organizaciju i opste akte sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Osim toga, prostor, kadar i opremu sluzbe higijene i sanitarne hemije u Doma zdravlja Bar, Bijelo Polje postaju sastavni dio referentnih organizacionih jedinica Nacionaknog instituta u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona. lanom 180 propisano je da program integracije privatnog i javnog sektora u smislu odredbe iz lana 15 taka 10 donijece se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. lanom 181 propisano je da e zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost uskladiti rad organizaciju i opte akte sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. lanom 182 propisano je da e se postupak dodjeljivanjaz vanja primarijusa i postupak odobravanja specijalizacija pzapoet prije stupanja na snagu ovog zakona zavriti prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

lanom 183 propisano je da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi Zakon o zdravstvenoj zastiti (Sluzbeni list RCG, br.39/04 i Sluzbeni list CG,br.14/10 lanom 184 propisano je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Sluzbenom listu Crne Gore.

XIII

PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA

Za implementaciju Zakona o zdravstvenoj zatiti procijenjeno je da je potrebno dodatno izdvajanje sredstava na godinjem nivou u iznosu 207.147,50) za ostvarivanje specifine zdravstvene zatite zaposlenih.

PODZAKONSKI PROPISI KOJE TREBA DONIJETI NA OSNOVU PREDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZATITI 1) Pravilnik o obimu prava i sadrauj mjera specifine zdravstvene zatite; 2) Pravilnik o bliim uslovima u pogledu standarda i normativa za ostvarivanje zdravstvene zatite preko izabranog doktora ili tima doktora, kao i doktora pojedinca; 3) Pravilnik o uslovima koje zdravstvene ustanove moraju da ispunjavaju u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehnike opreme; 4) Pravilnik o bliim uslovima u pogledu prostora, opreme i kadra, koje moraju ispunjavati ovlaene zdravstvene ustanove za vrenje zdravstvenih pregleda zaposlenih; 5) Pravilnik o duini trajanja i nainu obavljanja pripravnikog staa, program osposobljavanja, nain evidencije tog staa, plan i program praktinog rada i obuke zdravstvenih radnika, obrazac i nain voenja pripravnike knjiice; 6) Pravilnik o organizaciji, nainu polaganja, sadraju strunih ispita, sastavu i radu ispitnih komisija, obrazcu zapisnika o polaganju strunih ispita i obrascu uvjerenja o poloenom strunom ispitu; 7) Pravilnik o vrsti, programu i trajanju specijalizacija, kao i uih specijalizacija, nainu obavljanja staa i polaganja ispita, uslovima koje treba da ispunjavaju zdravstvene ustanove za obavljanje staa i nainu priznavanja staa; 8) Pravilnik o kriterijumima za odobravanje specijalizacija, postupak po kome se vri izbor izmeu prijavljenih kandidata i pravima i obavezama izabranih kandidata prema zdravstvenoj ustanovi u vezi sa odobrenom specijalizacijom; 9) Pravilnik o bliom uslovima za dobijanje zvanja primarijus, sastavu i nainu rada Komisije za dodjelu zvanja primarijus; 10) Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra licenci kao i obrascu licenci; 11) Pravilnik o bilim uslovima izdavanja, upoterbi, kao i sadrini faksimila. 12) Pravilnik o kriterijumima, standardima i smjernicama za procjenu zdravstvenih tehnologija, kao i drugim pitanjima kojima se blie ureuje rad i funkcionisanje Komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija; 13) Pravilnik o metodama struno provjerenih altenativnih i tradicionalnih metoda lijeenja; 14) Pravilnik o nainu upuivanja pacijenta u okviru jedinstvenog sistema upuivanja graana; 15) Pravilnik o nainu ostvarivanja prava, kao i vrsti podataka, za koje graanin ima pravo da ogranii uvid; 16) Pravilnik o nainu, postupku i organizaciji sprovoenja interne i eksterne provjere kvaliteta strunog rada, mjerama koje se mogu preduzimati za otklanjanje uoenih nedostataka i drugim pitanjima od znaaja za sprovoenje provjere kvaliteta strunog rada; 17) Pravilnik o standardima kvaliteta u odreenoj oblasti zdravstvene zatite, odnosno grani medicine, stomatologije ili farmacije;
18) Pravilnik o nainu ocjenjivanja, ispunjenosi standarda kvaliteta, izdavanja ili

oduzimanja sertifikata za akreditaciju zdravstvene ustanove, bliem sastavu, nainu rada i odluivanja, kao i drugim pitanima od znaaja za rad komisije; 19) Pravilnik o obrascu potvrde o smrti;
20) Odluka o zdravstvenoj mrei

Crna Gora
___________________________

Ministarstvo zdravlja
Broj: 011-87/2013 Podgorica, 11.11.2013. god.

Na osnovu lana 12 Uredbe o postupku i nainu sprovoenja javne rasprave u pripremi zakona (Slubeni list CG, br.12/12), Ministarstvo zdravlja, sainjava IZVJETAJ O JAVNOJ RASPRAVI Ministarstvo zdravlja je na osnovu l. 9 i 11 Uredbe o postupku i nainu sprovoenja javne rasprave u pripremi zakona uputilo javni poziv graanima, zdravstvenim ustanovama, Ljekarskoj komori, strunim i naunim institucijama, Crvenom krstu Crne Gore, dravnim organima, organima lokalne uprave, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim subjektima za uee u raspravi o tekstu Nacrta zakona o zdravstvenoj zatiti. Saglasno lanu 9 stav 1 alineja 2 Uredbe o postupku i nainu sprovoenja javne rasprave u pripremi zakona javna rasprava je sprovedena dostavljanjem predloga, sugestija i komentara u pisanom i elektronskom obliku, koji su se mogli dostavljati Ministarstvu zdravlja, na adresu: Podgorica, Rimski trg br. 46, na fax 078/113-128 i na e-mail mzdravlja@gov.me. Javna rasprava je trajala vie od 40 dana, od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Ministarstva zdravlja i u Dnevnom listu Pobjeda, od 12.07.2013. godine. U periodu odravanja javne rasprave dostavljeno je pet predloga, i to I. Ministarstvo unutranjih poslova od 18.07.2013. godine:

Zakonom o unutranjim poslovima propisano je da primarnu zdravstvenu zatitu policijskih slubenika i drugih lica zaposlenih u Ministarstvu unutranjih poslova, vri posebna organizaciona jedinica Ministarstva. U skladu sa odredbama pomenutog zakona, Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutranjih poslova, koji je utvrdila Vlada Crne Gore, zakljukom broj. 66-1224 od 16. maja 2013. godine, kao posebna organizaciona jedinica u Ministarstvu utvren je Zdravstveni centar. Pravilnikom je propisano da se u Zdravstvenom centru vre poslovi koji se odnose na: pruanje primarne zdravstvene zatite zaposlenima u Ministarstvu i praenje zdravstvenog stanja zaposlenih; davanje ocjene zdravstvenog stanja za utvrivanje psiho-fizike sposobnosti prilikom zasnivanja radnog odnosa u Ministarstvu; obezbjeenje mjera zdravstvene zatite domaih i stranih tienih linosti; medicinsku asistenciju deportacijama i ekstradicijama; pregled azilanata; medicinsko obezbjeivanje javnih skupova; medicinski nadzor nad aktivnostima ronilake jedinice SAJ -a i bojevog gaanja; obraivanje i upuivanje slubenika na ocjenu opte zdravstvene i psiho-fizike sposobnosti na IPK-a i dr. Analizom rada Zdravstvenog centra utvreni su problemi u njegovom funkcionisanju, koji su prema naem miljenju uslovljeni nedovoljno dobro odreenom pozicijom u propisima kojima
Rimski trg br. 46, PC Vektra 81000 Podgorica TEL: (+382) 20 242-276; FAX: (+382) 20 242-762

www.mzdravlja.gov.me

se ureuje zdravstvena zatita ali i nizom drugih okolnosti koje su bile determinisane ranijom organizacijom i nainom rada Ministarstva unutranjih poslova, odnosno Uprave policije. Problemi se ogedaju prije svega u sljedeem: - Objekat u kome je smjeten Zdravstveni centar i u kome se obavlja zdravstvena djelatnost od 1990. godine, nema rjeenje kojim se utvruje postojanje uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti, propisanih zakonom o zdravstvenoj zatiti i drugim propisima iz oblasti zdravstvene zatite; - Zdravstveni centar nije umreen u sistem elektronskog izdavanja recepata i elektronsko izdavanje uputa za lijeenje na veim nivoima zdravstvene zatite. Imajui u vidu naprijed navedeno molim Vas da kao resorni ministar za oblast zdravstva uinite dodatan napor i da nam u skladu sa vaeim propisima pomognete i omoguite da objekat u kome je smjeten zdravstveni centar dobije rjeenje o ispunjenosti uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti, da se zdravstveni centar umrei u sistem elektronskog izdavanja recepata i elektronskog izdavanja uputa od strane ljekara zdravstvenog centra za lijeenje na veim nivoima zdravstvene zatite. Nae strateko opredjeljenje je da Zdravstveni centar integriemo u sistem javnog zdravstva, u mjeri mogueg s obzirom na njegove specifinosti i da na taj nain s jedne strane stvorimo uslove za edukaciju ljekara i ostalog medicinskog osoblja u skladu sa edukacijama koje se sprovode u sistemu javnog zdravstva a sa druge strane da stvorimo neophodne predpostavke za kontrolu kvaliteta i obima njihovog rada u odnosu na profesionalne standarde u zdravstvu.

Predlog se prihvata II. Dr Mladen Filipovi Poliklinika Filipovi iz Podgorice od 31.07.2013. godine: Primjedbe to jest amandmani se odnose na sledee : 1. na potrebu da u zakonu " privatna zdravstvena ustanova " bude jasno "vidljiva " u svim lanovima zakona gdje se pominju zdravstvene ustanove ; 2.na potrebu da ukaem na odredjene neloginosti i potencijalne zloupotrebe u vezi pojedinih lanova zakona i to : - kako se u lani 10 , taka 1. zakona kae "zdravstveni sistem obuhvata sve subjekte u Crnoj Gori, zdravstvenog i drugih oblasti srodnih zdravstvu .... " a u taki 2 se kae : " zdravstvena sluba podrazumjeva zdravstvene ustanove, kao i zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike zaposlene u njima" >>>>>> to znai da su i privatne zdravstvene ustanove dio zdravstvenog sistema i ine zdravstvenu slubu koja je ( kada su u pitanju PZU ) bez ikakvih finasijskih potraivanja iz budeta tj iz fonda ( niti sa strane PZU niti korisnika usluga PZU ) izuzev PZU koji su u mrei zdravstvenih ustanova. Na onsovu prethodno navednog sam podnio predlog/amandman koji se tie lana 14 i jasnijeg definisnja potraivanja iz budeta kao i amandaman na lan 76 zakona u vezi dopunskog rada. Ne ulazei u eventualne pravne i ustavne kategorije koje bi mogle da impliciraju nemogunost definisanja dopusnkog rada ,kako je ve ponudjeno zakonom, elim da naglasim sledee : - na ovakav nain se kri princip jednakosti jer se daje mogunost pojedinim ljekarima da rade u pojediniom zdravstvenim ustanovama a mogunost dopusnkog rada treba da bude ista za sve ; - stvara se monopol u privatnom zdravstvenom sektoru a monopol je iniciran novim zakonom o donuskom radu , gdje e u monopolskom poloaju biti ljekari kojima e biti

www.gov.me

omogueno da rade dopunski u odnosu na ljekare kojima e to biti zabranjeno s ozbiljnim kaznenim odredbama; - monopolski poloaj PZU koji e moi da angauju kao konsultantne ljekare u odnosu na one kojima je to zabranjeno . A sve ovo uz injenicu da su sve ustanove dio zdravstvenog sistema kao i svi zaposleni u tim ustanovama, javnim i privatnim. Analizirajui trenutno stanje u vezi zakona, ve se sada nazire mogunost zloupotrebe dobijanja dozvola za dopunski rad, gdje e se dozvole za dopunski rad ( odobrene od strane direktora JZU ) davati ne samo za one segmente specijalistike djelatnosti za koje je raspisan Javni Poziv ve e i ljekari drugih specijalnosti , pozivajui se mreu, dobiti saglasnost za dopunskim radom iako to nije bilo predmetom javnog poziva. Naveu mogui scenario zloupotrebe: PZU koja je postala dio mree Javnim pozivom, recimo hirurgije moi e da dopusnki angauje, ortopeda, ednokrinologa , neurologa , samo zbiog toga ti je u mrei , iako to nije predmetom Javnog poziva. Na takav nain se stvara nelojalna konkurencija, monopol i zaobilazi zakon. Predlog se djelimino prihvata (taka 2) Obrazloenje za taku 1 Insistiranje na podjeli na privatne i javne zdravstvene ustanove nema sutinskog opravdanja, osim u odredbi u kojoj se definie zdravstvena mrea iz razloga koji su ve objanjeni. Kao ni Zakon o zdravstvenoj zatiti iz 2004, godine, tako ni Predlog zakona ne pravi razliku u obavezama i pravima zdravstvenih ustanova. Obrazloenje za ta. 3 i 4 Rjeenje o dopunskom radu se temelji na potrebi podizanja kvaliteta zdravstvene zatite u ustanovama koje su obuhvaene zdravstvenom mreom, dakle u onim zdravstvenim ustanovama u kojima se realizuje utvreni obim zdravstvene zatite graana, pa su razumljiva ogranienja u odnosu na zaposlene zdravstvene radnike u njima. S obzirom da je davanje odobrenja uslovljeno ispunjavanjm svih obaveza u ustanovi u kojoj radi puno radno vrijeme saglasnost za dopunski rad e ipak biti privilegija najboljih, to je u funkciji podizanja kvaliteta, kako u tim ustanovama, tako i onim u kojim ostvaruju puno radno vrijeme.Nema bojazni od kompromitovanja ovog instituta na nain kako to predlaga navodi jer se saglasnosti dobijaju samo za one segmente koji su dio mree.

III. KLINIKI CENTAR CRNE GORE Odjeljenje za sudsku medicinu od 30.09.2013. godine: Prema l. 130 Zakona o zdravstvenoj zatiti: Umrlo lice se sahranjuje nakon to je smrt utvrena, u vremenu od 24 do 48 asova od nastanka smrti. Izuzetno, na osnovu zahtjeva organa uprave nadlenog za poslove sanitarnog nadzora, sahrana se moe obaviti i prije isteka 24 asa, odnosno poslije isteka roka od 48 asova od nastanka smrti., Nastaje problem u sluajevima kada obdukovani leevi stranih dravljana zbog tehnikih problema u organizaciji transporta u inostranstvo od strane pogrebnih preduzea, ostaju na Odjeljenju za sudsku medicine nekada i po 15-ak dana, ime se Zakon ne moe ispotovati. U takvim sluajevima dolazi do razvoja trulenih promjena, koje sa higijenskog i etikog

www.gov.me

aspekta nisu dopustive, te naravno takvi leevi i nisu pogodni za uobiajen transport, iako se od strane sanitarnog inspektora uvijek izda sanitarna saglasnost za transport lea van Crne Gore. Sa strune sudskomedicinske strane radi se o nedopustivim propustima, koji uruavaju ugled svih imbenika u ovom postupku, nas kao obducenata, sanitarnog inspektora i pogrebnog preduzea. Moj predlog je da se potuje Zakon o zdravstvenoj zatiti, odnosno da se dozvola sanitarnog inspektora izdaje u skladu sa dokumentacijom izdatom sa Odjeljenja za sudsku medicine: potvrdom o smrti, dozvolom za transport i dozvolom za sahranu. U tim dokumentima je naznaeno do kada le mora biti sahranjen (najvie do 48 sati o smrti), a da u svim sluajevima kada se oekuje odloeni transport ili je ve prolo vrijeme do kada je sahrana morala biti obavljena, mora biti uraena konzervacija lea balsamacija, koja reava higijenski, estetski i etiki problem prevencije trulenih promjena i irenja zaraze. Upravo iz ovih razloga, ljekari Odjeljenja za sudsku medicine Klinikog centra Crne Gore, kao jedine ovlaene referentne ustanove u Crnoj Gori za obavljanje te procedure, mole Vas da se balsamacije rade po pravilima sudskomedicinske prakse i da jedina relevantna propratna dokumentacija za izdavanje sanitarne saglasnosti u takvim sluajevima bude dokumentacija Odjeljenja za sudsku medicine, to nalae Zakon, struka i nauka. Predlog se ne prihvata Obrazloenje Predlogom zakona ne propisuje zahtijevanim sluajevima. se zabrana balsamovanja u opravdanim i

IV. UDRUENJE FIZIOTERAPEUTA CRNE GORE od 08.10.2013. godine: lan 115 Zdravstveni radnici koji su obrazovani na fakultetu zdravstvenog usmjerenja medicinskom, stomatolokom, farmaceutskom i Fakultetu primijenjene fizioterapije mogu samostalno da obavljaju zdravstvenu djelatnost, ako pored odgovarajue kolske spreme i poloenog strunog ispita imaju i licencu za rad. lan 119 Zdravstvenim radnicima koji, u skladu sa posebnim zakonom, obavljaju poslove zdravstvene njege i babinjstva, i fizioteraputske djelatnosti, nadlena komora izdaje licencu za rad i licencu iz prakse. 126 Radi unapreenja uslova za obavljanje profesije doktora medicine, doktora stomatologije, farmaceuta, diplomiranih farmaceuta medicinske biohemije, fizioterapeuta, zatite njihovih profesionalnih interesa, unaprjeenja profesionalne zdravstvene etike i uea na unapreenju kvaliteta zdravstvene zatite, organizuju se Ljekarska komora Crne Gore, Stomatoloka komora Crne Gore, Farmaceutska komora Crne Gore i Komora fizioterapeuta Crne Gore. Radi unapreenja uslova za obavljanje poslova zdravstvene njege i babinjstva, kao i radi podizanja kvaliteta strunog rada u ovoj oblasti zatite, medicinske sestre, babice i tehniari organizuju komoru medicinskih sestara, babica i tehniara, u skladu sa posebnim zakonom. Radi unapreenja rada zdravstvenih radnika iz podruja fizioterapije i podizanja kvaliteta strunog rada iz istog podruja, osniva se Komora fizioterapeuta Crne Gore, u skladu sa posebnim zakonom. lanovi Ljekarske komore Crne Gore su doktori medicine koji obavljaju poslove zdravstvene zatite iz oblasti medicine, a lanovi Stomatoloke komore Crne Gore su doktori stomatologije koji obavljaju poslove zdravstvene zatite iz oblasti stomatologije. lanovi Farmaceutske komore Crne Gore su farmaceuti koji obavljaju poslove zdravstvene zatite iz oblasti farmaceutske djelatnosti i diplomirani farmaceuti medicinske biohemije koji obavljaju djelatnost iz oblasti biohemije.

www.gov.me

lanovi Komore fizioterapeuti Crne Gore su zdravstveni radnici koji imaju zavrenu strunu kvalifikaciju: Specijalista primijenjene fizioterapije (Spec.App), Beelor primijenjene fizioterapije (BApp), Vii fizioterapeut i Srednji fizioterapeut (fizioterapeutski tehniar) koji obavlja poslove iz oblasti fizikalne terapije i primijenjene fizioterapije. lanstvo u komori je obavezno za zdravstvene radnike iz stava 1 ovog lana koji obavljaju poslove zdravstvene djelatnosti vidi zanimanja. Komora moe imati i poasne lanove, kao i donatore, u skladu sa statutom komore. Zdravstveni radnici iz stava 1 ovog lana mogu dobrovoljno biti lanovi komore i ako ne obavljaju poslove zdravstvene djelatnosti u vidu zanimanja. lan 127 - Ljekarska komora Crne Gore, Stomatoloka komora Crne Gore, Farmaceutska komora Crne Gore, odnosno Komora fizioterapeuta Crne Gore (u daljem tekstu: komora), imaju svojstvo pravnog lica, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrenim zakonom i statutom komore. Komora donosi statut, kojim se ureuju: ciljevi i zadaci osnivanja, rada i funkcionisanja, organi i nain njihovog izbora i njihova ovlaenja, nain odluivanja i sprovoenja odluka, nain finansiranja rada, prava i dunosti lanova komore i druga pitanja od znaaja za rad komore. Na statut komore saglasnost daje Ministarstvo Nadzor nad zakonitou rada komore i kontrolu rada u vrenju prenijetih poslova vri Ministarstvo, u skladu sa zakonom.

Predlog se prihvata u modifikovanom obliku Obrazloenje Propisana je mogunost organizovanja komora svim zdravstvenim radnicima u skladu sa ovim zakonom, osim za medicinske sestre, babice i tehniare za koje je propisana mogunost organizovanja komore u skladu sa vaeim Zakonom o babinjstvu. V. Udruenje Homeopatski centar "HAHNEMANN" - Niksic od 21.10. 2013. godine: Zakon o ZZ lan 26 kae: u sprovoenju zdravstvene zatite zdravstvena ustanova duna je da primjenjuje samo nauno dokazane medicinske metode i postupke... Dakle ako u pomenutom pravilniku ne bude pisalo da su tradicionalne metode koje se primjenjuju NAUNE metode taj pravilnik NEE biti u skladu sa zakonom. Ukoliko se ipak pravilnik objavi tako to u njemu nee pisati da su metode koje se primjenjuju naune nae udruenje e, traei i koristei zakonska ovlaenja, traiti da se taj pravilnik ukine jer, kako mi tumaimo ZZZ on nije u skladu sa samim ZZZ. Molim vas da se homeopatija tretira samo kao NAUNI SISTEM LIJEENJA, da joj se ukine atribut alternativna. Koristim takoe ovu priliku da vam napiem na predlog i sugestiju da se u novom ZZZ ukine lan 26 radne verzije zakona koji glasi: U sprovoenju mjera zdravstvene zatite mogu se primjenjivati i struno provjerene,tradicionalne i alternativne metode lijeenja, koje nijesu tetne po zdravlje graana. Metode lijeenja iz stava 1 ovog lana primjenjuju se u skladu sa propisom Ministarstva.

www.gov.me

Za primjenu pojedine metode lijeenja iz stava 3 ovog lana saglasnost daje Ministarstvo. Onako kako mi tumaimo ZZZ ovaj lan on nije u skladu sa samim zakonom o ZZ u smislu da se u sprovoenju zdravstvene zatite primjenjuju samo nauno dokazani medicinski metodi i postupci. Jo jednom vam upuujemo sugestiju da razmotrite da ministarstvo donese lan zakona koji bi omoguavao provjeru NAUNOSTI metoda lijeenja za koje se sada govori da su alternativne. Smatramo u naem udruenju takoe da veina metoda koje treba da se definiu u pravilniku su, osim naunih metoda, i tehnike koje mogu da se integriu u ve postojei zdravstveni sistem i da nema potrebe za izradom pravilnika tj lan 26 zakona o alternativnoj medicini moe slobodno da se izbrie iz ZZZ. Predlog se ne prihvata Obrazloenje Bitna razlika izmeu naunih medicinskih i alternativnih I tradicionalnih metoda ogleda se upravo u tome to, prema Predlogu zakona, prve moraju biti u skladu sa medicinskom doktrinom, nauno provjerene i dokazane, koje pruaju zdravstveni radnici. Alternativne itradicionalne metode nijesu obuhvaene vaeom medicinskom doktrinom, predstavljaju izbor pacijenta i ukoliko su struno provjerene i nijesu tetne po zdravlje predstavljaju moguu dopunu u lijeenju, ali ne mogu zamijeniti niti odvratiti pacijenta od medicinkih metoda. VI.Fond za zdravstveno osiguranje od 11.11.2013. godine

1. Predlog Fonda: Da se lanovi 5 i 6 izmjeste iz poglavlja I OSNOVNE ODREDBE i da se preformuliu u okviru poglavlja: III DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE GRAANA, u okviru novog podnaslova 4. Drutvena briga na nivou graanina (pojedinca). Podnaslov: Prava i dunosti graana u ostvarivanju zdravstvene zatite 2. Predlog Fonda: Poslije lana 12 treba dodati lan 12a, koji glasi: Graanin je duan da pri ostvarivanju zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi: - aktivno uestvuje pri zatiti, ouvanju i unaprijeenju svog zdravlja, - u potpunosti informie nadlenog zdravstvenog radnika o istinitim podacima o svom zdravstvenom stanju, - pridrava se uputstava i primjenjuje propisanu terapiju od strane nadlenog zdravstvenog radnika i - pridrava kunog reda zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu djelatnost. Obrazloenje: Obzirom da u nazivu podnaslova stoje i dunosti graana, a u lanu 12 definisana su samo prava, smatramo potrebnim dodavanje i dunosti graana. Predlog se ne prihvata Obrazloenje U konanoj verziji izbrisani su podnaslovi a dio sadrine je u modifikovanom obliku inkorporiran kroz odredbe zakona. Podnaslov 3. Zdravstvena zatita stranaca

www.gov.me

3. Predlog Fonda: Brisati stav 1 lana 13. Obrazloenje: Pojam stranca je definisan Zakonom o strancima. Predlog se prihvata. Poslije lana 13 dodati l. 13a i 13b. lan 13a Iz budeta Crne Gore obezbjeuju se sredstva za pruenu hitnu medicinsku pomo stranaca koji nemaju potrebna novana sredstva za plaanje pruene zdravstvene usluge. Po izvrenoj isplati naknade zdravstvenoj ustanovi, Ministarstvo preduzima mjere preko nadlenih organa za naknadu ovih trokova. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Predlog nije prihvaen jer je ve precizirana ova vrsta zdarvstvene zatite. lan 13b Stranci koji ispunjavaju uslove sticanja svojstva osiguranika u skladu sa zakonom kojim se ureuje oblast obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju zdravstvenu zatitu u skladu sa tim propisima. Obrazloenje: Obzirom da se u praksi dogaa da stranci nemaju sredstava da plate pruenu hitnu medicinsku uslugu, a zakonom se namee obaveza zdravstvenoj ustanovi da u hitnim medicinskim stanjima prui zdravstvenu uslugu strancu, to smatramo da se u okviru dravnog budeta moraju obezbijediti sredstva za pruenu zdravstvenu zatitu i preduzimanje aktivnosti na naknadi trokova pruene usluge. Takoe, smatramo da treba pojasniti da se strancima koji borave u Crnoj Gore i koji po nekom od propisanih osnova steknu svojstvo osiguranika u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju, zdravstvena zatita obezbjeuje iz sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa propisima iz zdravstvenog osiguranja. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Ve je precizirano i Predlogu, a drugi dio predloga je materija Zakona o zdavstvenom osiguranju. lan 16 4. Predlog Fonda: Taku 4 dopuniti, tako da glasi: obezbjeuje razvoj integalnog zdravstvenog i zdravstveno-statistikog informacionog sistema preko Centra za razmjenu podataka Fonda za zdravstveno osiguranje; Dodati taku 14, koja glasi: Sarauje sa humanitarnim i strukovnim organizacijama, udruenjima graana i institucijama na unapreenju zravstvene zatite. Obrazloenje: Obzirom na ulogu nevladinog sektora u svim segmentima drutvenog ivota, smatramo za potrebnim da se predlozi i nevladinog sektora ukljue u sprovoenju zdravstvene politike od strane drave. Predlog se prihvata.

www.gov.me

lan 17 5. Predlog Fonda: Preformulacija take 3, tako da glasi: aktivnosti na sistematskom praenju parametara bezbjednosti hrane, vode za pie i rekreaciju i predlaganje aktivnosti na obezbjeenju i unaprjeenju kvaliteta hran e i vode za pie u skladu sa posebnim zakonom; . Taka 5, rije: glavnih brisati. Taka 6, definisati starosnu dob djece i mladih, obzirom da propisi o obrazovanju ne prave podjelu na redovno i vanredno kolovanje. Taka13 mijenja se i glasi: obezbjeenje potrebnih ljekova i medicinskih sredstava, krvi i krvnih derivata, transplantacije i obezbjeenje organa za transplantaciju, kao i donaciju elija, u skladu sa posebnim zakonom; Predlog se prihvata. Poslije take 14, dodati novu taku: promocija i podrka organizacijama za zatitu prava pacijenata. Obrazloenje: Naprijed navedene izmjene i dopune neophodne su obzirom na postojeu zakonsku regulativu u ovim oblastima.. Takoe neophodno je dopuniti taku 13, iz razloga donoenja novih zakona iz ovih oblasti kojima nije utvrena obaveza da se finansiraju iz sredstava dravnog budeta. Na to upuuju i zakonska rjeenja drava u okruenju. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Unijete se odredbe o saradnji sa nevladinim sektorom. lan 18 6. Predlog Fonda: U stavu 2 ovog lana, poslije rijei: u skladu sa ovim zakonom treba staviti taku, a preostali dio reenice treba brisati. Obrazloenje: Ovaj dio teksta smatramo suvinim. Predlog se prihvata. lan 21 7. Predlog Fonda: lan 21, stav 1 mijenja se i glasi: Specifinu zdravstvenu zatitu zaposlenih obezbjeuje poslodavac iz sopstvenih sredstava, a na osnovu ugovora izmeu poslodavca i ovlaene zdravstvene ustanove u skladu sa zakonom. Stav 2 brisati. Obrazloenje: Obzirom da je vaeim zakonom bilo decidno propisano da poslodavac obezbjeuje specifinu zdravstvenu zatitu zaposlenih, predlaemo da se i u ovom zakonu to treba decidno propisati. Takoe, prema vaeem zakonu, drava nije obezbjeivala odreene usluge iz oblasti specifine zdravstvene zatite za preduzetnike i njegove zaposlene, za zaposlene kod poslodavaca i poljoprivrednike. Predloeno rjeenje zahtjevalo bi dodatno obezbjeivanje finansijskih sredstava u budetu.

www.gov.me

Predlog se prihvata. 8. Predlog Fonda veza Predlog 1. Fonda: U poglavlje III DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE GRAANA, ubaciti novi podnaslov: 4.Drutvena briga za zdravlje na nivou graanina (pojedinca), u okviru kojeg treba da stoje lanovi: lan 21a Graanin ima pravo na informacije koje su potrebne za ouvanje zdravlja i sticanje zdravih ivotnih navika kao i informacije o tetnim faktorima ivotne i radne sredine koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. Graanih ima pravo na bude obavijeten o zatiti svog zdravlja za sluaj izbijanja epidemija i drugih veih nepogoda i nesrea. lan 21b Svako je duan da u granicama svojih znanja i mogunosti prui prvu pomo povrijeenome i da mu omogui pristup do hitne medicinske pomoi. Niko ne smije da ugrozi ivot i zdravlje drugih graana. Graanin je duan da unapreuje svoje zdravlje, zdravlje drugih graana kao i uslove ivotne i radne sredine. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Navedene odredbe su dio Predloga zakona, i predlog Fonda nema sutinskog uticaja na preciznost normi. Podnaslov: Finansiranje 9. Predlog Fonda: Podnaslov preimenovati u: Obezbjeivanje sredstava iz budeta Crne Gore za sprovoenje zdravstvene zatite Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Nema uticaja na preciznost norme. lan 22 Brisati taku 13. U taki 16 umjesto rijei: stranaca i osoblja treba da stoji: lica zaposlena u diplotaskim misijama i konzularnim predstavnitvima. Obrazloenje: U taki 17 rije stranaca brisati. U lanu 22 predlaemo dodavanje novih taaka i to: - zdravstvenu zatitu lica koja su na evidenciji nezaposlenih lica, ukoliko sredstva za zdravstveno osiguranje ovih lica nijesu obezbijeena na drugi nain u skladu sa posebnim zakonom; - zdravstvenu zatitu korisnika socijalno-zatitnih prava, boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata, lanova njihovih porodica i korisnika prava na novanu naknadu materijalnog obezbjeenja boraca, koji nijesu osigurani po drugom osnovu; Brisati stav 4 ovog lana Obrazloenje: Za taku 13 - isto kao i za stav 2 lana 21.

www.gov.me

Za taku 16 i 17 usaglaavanje sa pojmovima iz vaee regulative. Za nove take - ako se ovim lanom propisuje ta se sve iz oblasti zdravstvene zatite obezbjeuje na teret budeta, ne vidimo osnova da se navedene kategorije lica izostave iz ovog lana Predloga Zakona, obzirom da se za njihovu zdravstvenu zatitu, kao i za ostale kategorije lica koje su navedene u Predlogu Zakona, sredstva obezbjeuju u budetu. Za stav 4 - odredbu smatramo suvinom. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Navedenim odredbama Predloga ne postie se vea preciznost. lan 32 10. Predlog Fonda: Brisati stav 6 ovog lana. Obrazloenje: Ako je stavom 3 ovog lana defiisano ta ini mreu zdravstvenih ustanova, smatramo da nema potrebe za definisanjem ta su zdravstvene ustanove van mree. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Navedeno odredbom Predloga postie se vea preciznost.

lan 40 11. Predlog Fonda: U lanu 40, stavu 2, poslije rijei slube, dodati rijei: sanitetski prevoz na tercijarni nivo i sa tercijarnog do sekundarnog nivoa zdravstvene zatite. Obrazloenje: Ovo je neophodno definisati, obzirom da postoji potreba za ovim prevozom. Predlog se prihvata. lan 41 12. Predlog Fonda: Umjesto lana 38 treba da stoji lan 40. Predlog se prihvata. lan 42 13. Predlog Fonda: U lanu 42 stav 2 treba da glasi: Zdravstveni centar se osniva za jednu optinu. Obrazloenje: U skuptinskoj raspravi, primjedbe na navedeni lan, prvenstveno su davali poslanici iz optina na ijoj teritoriji nema organizovane opte bolnice jer su smatrali da bi se time naruila dostupnost pruanja usluga i postojea organizacija domova zdravlja, kao i da ne bi bilo zadovoljeno efikasnije pruanje usluga i racionalizacija trokova. Takoe, to moe da bude problematino sa aspekta koordinacije i subordinacije u organizovanju rada i rukovoenju. Imajui u vidu navedeno, kao i druge objektivne razloge, mislimo da je u cilju racionalizacije opravdano osnivanje zdravstvenog centra, ali da formiranje zdravstvenih centara treba da se odnosi samo za teritoriju jedne optine.

www.gov.me

Predlog se ne prihvata.

Obrazloenje Navedena odredba namee redefinisanje Strategije za optimizaciju bolnike zdravstvene zatite. lan 54 14. Predlog Fonda: U stavu 2, taki 18 treba brisati rijei: integralnim zdravstvenim i. Obrazloenje: Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva u lanu 42 je propisano da davaoci zdravstvene zatite dostavljaju podatke u elektronskoj formi Centru za razmjenu podataka Fonda za zdravstveno osiguranje, koji omoguava elektronsku razmjenu podataka davaoca zdravstvene zatite i upravljaa zbirki podataka, da razvija i odrava informaciono komunikacionu infrastrukturu i da obezbijedi zatitu i uvanje podataka u skladu sa zakonom. Iz ovih razloga predlaemo da se navedena taka brie, obzirom da je posebnim zakonom ipak definisano da je to u nadlenosti Fonda za zdravstveno osiguranje, odnosno posebno formirane organizacione jedinice. Predlog se prihvata. lan 65 stav 1 15. Predlog Fonda: Navedeni stav ovog lana treba da glasi: Zdravstvena ustanova iji je osniva Republika, odnosno jedinica lokalne samouprave, moe graanima ponuditi, u okviru utvrenih standarda, posebne uslove pruanja zdravstvene zatite u pogledu kadra, smjetaja i vremena, na nain i pod uslovima koje blie utvrdi Ministarstvo. Obrazloenje: Neophodno je da se u okviru ovog lana, propie norma na osnovu koje bi Ministarstvo imalo ovlaenja da precizno propie kriterijume i uslove pod kojima zdravstvene ustanove mogu graanima ponuditi posebne uslove u pruanju zdravstvene zatite u pogledu kadra, vremena, smjetaja, njege i dr. Omoguavanje zdravstenim ustanovama da pruaju zdravstvene usluge u pogledu normativa i kadra van utvrenog standarda, najvjerovatnije bi doprinijelo obezbjeivanje dodatnih finansijskih sredstava zdravstvenim ustanovama. Ukoliko se ne bi blie definisali uslovi i nain pod kojima bi zdravstvene ustanove pruale usluge pod posebnim uslovima, najvjerovatnije bi imali duga ekanja na pruanje osnovnog paketa usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a osiguranim licima bi se nudila zdravstvena zatitu u okviru posebnih uslova, to bi bio jo jedan atak na sredstva graana koja izdvajaju za zdravstvenu zatitu. Predlog se prihvata. lan 66 Predlog Fonda: Stav 3 preformulisati tako da glasi: Odbor direktora je obavezan organ upravljanja zdravstvene ustanove iji je osniva drava. Obrazloenje: Miljenja smo da sve zdravstvene ustanove iji je osniva drava treba da imaju odbore direktora kao organe upravljanja.

www.gov.me

Predlog se ne prihvata.

Obrazloenje Prihvatanje ovog predloga ne dprinosi mjerama za finansijsku odrivost sitema, to je, pored ostalih mjera, definisano Strategijom za optimizaciju bolnike zdravstvene zatite. lan 67 16. Predlog Fonda: U lanu 67 dodaje se novi stav koji glasi: lanovi odbora direktora imaju pravo na naknadu za rad u odboru direktora. Visinu naknade utvruje ministar, a isplauje se iz sredstava zdravstvene ustanove. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Predlog zakona je definisao ustanove koje obavezno imaju odbor direktora i isplaivae naknadu u skladu sa mogunostima. lan 70 17. Predlog Fonda: Preformulisati stav 1 ovog lana tako da glasi: Direktora zdravstvene ustanove iji je osniva drava, a koje imaju Odbor direktora kao organ upravljanja, imenuje i razrjeava Odbor direktora zdravstvene ustanove, na osnovu konkursa, uz prethodnu saglasnost Vlade. Direktora zdravstvene ustanove iji je osniva jedinica lokalne samouprave, imenuje Odbor direktora zdravstvene ustanove, na osnovu konkursa, uz prethodnu saglasnost nadlenog organa jedinice lokalne samouprave. Obrazloenje: Ovakvim nainom izbora direktora ovaj proces bi se uinio mnogo transparentnijim jer bi podrazumijevao javno objavljivanje konkursa, ocjenu programa koje bi ponudili prijavljeni kandidati vrila bi posebna komisija koja bi bila imenovana od strane odgovarajuih strunih i kompetentnih lica, koji su kredibilni da procjene ponuene programe i ispunjenost uslova kandidata za obavljanje poslova direktora.

Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Predlogom zakona se upravo daje mogunost ministru da izabere tim sa kojim e iznijeti predstojee reforme. lan 74 18. Predlog Fonda: U lanu 74 stavu 1 taki 2, na kraju reenice, dodaju se rijei: kao i predlae mjere za raconalnu upotrebu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi. Obrazloenje: Pored obaveze organa upravljanja i menadmenta da se racionalno ponaa u troenju sredstava opredijeljenih za obavljanje djelatnosti zdravstvene ustanove, smatramo da i medicisnki odbor kao struni savetodavni organ moe da da puni doprinos kod predlaganja mjera za racionalnu potronju lijekova i medicinskih sredstava, obzirom da potronja za ove namjene ini veliku stavku u finansijskom budetu ustanove.

www.gov.me

Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Obaveza primjene mjera za racionaln upotrebu ljekova je zadatak svih zdravstvenih ustanova, ne samo onih na tercijarnom nivou. lan 83 19. Predlog Fonda: Stav 2 ovog lana treba brisati. Obrazloenje: Odredba ne treba da bude predmet ovog zakona, a i u suptornosti je sa l. 32 i 51 Zakona o budetu. Podnaslov: 7. Drugi subjekti koji mogu da obavaljaju zdravstvenu djelatnost 20. Predlog Fonda: Poslije lana 90, dodati lan 90a koji treba da glasi: Drugi subjeki iz lana 86 90 koji mogu da obavljaju zdravstvenu djelatnost, sredstva za rad mogu da ostvare od osnivaa u skladu sa aktom o osnivanju, budeta Crne Gore, budetskih jedinica lokalne samouprave, iz sredstava dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i drugih izvora finansiranja. Obrazloenje: Smatramo opravdanim da se ovim zakonom definie i nain finansiranja drugih subjekata koji mogu da obavljaju zdravstvenu djelatnost. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Smatramo takve odredbe suvinim, s obzirom na preciziranje osnivaa i odredbe o nainu finansiranja. lan 103 21. Predlog Fonda: Odredbe o dopunskom radu treba brisati. Obrazloenje: Obavljanje dopunskog rada daje osnova za korupciju, naroito u dijelu obavljanja dopunskog rada zdravstvenih radnika koji su zaposleni u dravnim ustanovama, a obavljaju dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama Ovo je sporno i sa aspekta sprjeavanja sukoba interesa. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Ukoliko Ministarstvo zdravlja cijeni da Zakon treba da sadri odredbe o dopunskom radu, predlaemo da se zakonom dopunski rad ogranii do 1/3 punog radnog vremena, uz definisanje kriterijuma za obavljanje ovog rada. Nije prihvaeno Odredbe o dopunskom radu su koncipirane da bi se smanjio prostor za korupciju u zdravstvu.Vezivanje za rad u zdravstvenoj mrei treba da doprinese unapreenju kvaliteta darvstvene zatite, budui da su to ustanove u kojim drava ostavruje javni interes i realizuje program zdravstvene zatite. Takoe, kroz jasne i stroge kriterijume dopunski rad treba posmatrati kao privilegiju najboljih i njihov doprinos dosupnoj i kvalitetnoj zdravstvenoj zatiti pacijenata.

www.gov.me

lan 153 22. Predlog Fonda Ovaj lan treba da glasi: Radi realizacije ciljeva zdravstvene politike, kroz sprovoenje programa od opteg interesa, zdravstvenom radniku zaposlenom u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava ili drugom zdravstvenom radniku, a koji posjeduje ekspertska znanja iz odreene oblasti medicine, moe se utvrditi posebna naknada za rad. Blie uslove, nain i kriterijume za angaovanje i utvrivanje naknade zdravstvenih radnika i saradnika iz stava 1 ovog lana, na predlog Ministarstva, utvruje Vlada. Na osnovu akta iz stava 2 ovog lana, zdravstvena ustanova zakljuuje ugovor sa zdravstvenim radnikom, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Obrazloenje: Miljenja smo da je neophodno da se aktom Vlade precizno definiu uslovi, nain i kriterijumi za angaovanje i utvrivanje posebne naknade zdravstvenim radnicima, koji posjeduju ekspertska znanja iz odreene oblasti medicine. Davanje diskrecionog prava moe dovesti do favorizovanja pojedinih zdravstvenih radnika koji su zaposleni u dravnim zdravstvenim ustanovama, odnosno onih koji bi se angaovali iz zdravstvenih ustanova van sistema. Naprijed navedenim aktom definisali bi se kriterijumi, uslovi i nain radnog angaovanja, pri emu bi po naem miljenju bilo neophodno da zdravstveni radnici zaposleni u dravnoj ustanovi, treba da pruaju zdravstvene usluge iskljuivo van redovnog radnog vremena. Ovim aktom Vlade, blie bi se definisao nain plaanja i ostalog dijela medicinske ekipe koja je angaovana prilikom rada eksperata. Takoe smatramo da je neophodno da na osnovu navedenog opteg akta, ove ugovore zakljuuju direktori zdravstvene ustanove, kao poslodavci i kao zakonom odgovorna lica za organizaciju rada i funkcionisanje zdravstvene ustanove, tako da se pacijentima iskljuivo od strane zdravstvene ustanove mora garantovati obezbjeivanje odgovarajueg nivoa zdravstvene zatite i kvalitet pruene usluge. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Predlog zakona je prepoznao opasnost od zamiranja projekata od interesa za dravu u koje su uloena znatna sredstava i zalaganja strunjaka, zbog nemogunosti adekvatnog nagraivanja. Predloenom odredbom zakona daje se mogunost angaovanja najboljih, uz precizan ugovor o angaovanju, na koji saglasnost daje Vlada, obezbjeujui na taj nain njegovu transparentnost. Predlog Fonda: Da se zakonom ustanove liste ekanja. Obrazloenje: Bilo bi neophodno da se zakonom ustanove liste ekanja i na taj nain pruanje zdravstvene zatite uuni transparentnijim, a takoe ilo bi u prilog pacijenatima, to je u skladu sa zakonom kojim se promoviu prava pacijenata. U vaeem zakonu ovih odredaba nema, ali iz prakse se potvruje da je ovo neophodno, zbog neblagovremene dostupnosti odreenog broja zdravstvenih usluga. Takoe bi se objektivizirala potreba za zakljuivanjem ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama van mree. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Liste ekanja e se definisati u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata.

www.gov.me

Predlog Fonda: U Predlogu Zakona definisati Nacionalni zdravstveni savjet na nivou drave, koji e imenovati Vlada Crne Gore na predlog ministra sa odgovarajuim nadlenostima: 1) da prati razvoj sistema zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja u dravi i njihovo usklaivanje sa evropskim i meunarodnim standardima; 2) da predlae mjere za ouvanje i unaprijeenje zdravstvenog stanja i jaanje zdravstvenog potencijala stanovnitva; 3) da predlae mjere za razvnomjerno ostvarivanje zdravstvene zatite svih graana u dravi, kao i mjere za unaprijeenje zdravstvene zatite ugroenih populacija; 4) da predlae mjere za funkcionisanje zdravstvenog sistema zasnovanog na principima odrivosti i efikasnosti i dr. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Smatramo da je Predlogom zakona predvien dovoljan broj tijela koja, ukljuujui postojee komisije iz raznih oblasti zdravstvene zatite, te nadlenostima nacionalnog instituta i komisija za kontrolu kvaliteta, komisiju za procjenu zadrsvtevnih tehnologija, obezbjeuju razvoj sistema i unapreenje zdravlja graana. V. PRIMJEDBE PRIM. DR SCI. MED MILICA VUKSANOVI

I OSNOVNE ODREDBE lan 7 Zdravstvena djelatnost je djelatnost kojom se obezbjeuje organizacija i sprovoenje/pruanje zdravstvene zatite. AMANDMAN: Sve registrovane zdravstvene ustanove su umreene. PRIJEKDLOG OBRAZLOENJE: Treba razdvojiti umreenu zdravstvenu ustanovu sa ustanovom, koja ima ugovor o pruanju zdravstvenih usluga na raun Fonda zdravstva CG. Svaka registrovana zdravstvena ustanova treba biti umreena i pod kontrolom Ministarstva zdravlja, ali ne mora imati ugovor za Fondom zdravstva. ZA PACIJENTE OVO BI ZNAILO DA MOGU POI U PRIVATNU USTANOVU NA PREGLED I PLATITI USLUGU, (npr. djeca, trudnice i svi ostali .....) A AKO DOBIJU RECEPT ZA LIJEK, KOJI JE NA POZITIVNOJ LISTI, MOGU POI U DRAVNU APOTEKU ILI APOTEKU KOJA IMA UGOVOR SA FONDOM I UZETI LIJEK PREPISAN OD STRANE DOKTORA IZ PRIVATNE ORDINACIJE. OVO BI TREBALO DA SE ODNOSI I NA BOLOVANJE. Ako su svi umreeni, kontrola je mogua na svim nivoima, to znai da e i izabrani doktor imati informacije o svom pacijentu. Ali, pacijent nee morati da ide kod izabranog doktora po recept ili bolovanje i bude izloen i pacijent i doktor iz privatne ordinacije provjerama i volji izabranog doktora. Provjeru treba da rade Komisije iz Ministarstva zdravlja i to i u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama. Finansijski efekat: Za recepte budet ne bi bio oteen, jer pacijentu to pravo pripada, ali ako ne ode kod svog izabranog doktora, utedjee na vremenu, a izabrani doktor nee fakturisati pregled, koji ide na teret Fonda. to se bolovanja tie, sigurna sam da bi zloupotrebe bile manje u privatnim zdravstvenim ustanovama, nego u dravnim. Sve se da kontrolisati, ako su svi umreeni. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje

www.gov.me

Koncept zakona temelji se na ovlaenjima izabranog doktora koji je noslac primarnog nivoa zdravstvene zatite, odnosno pokreta jedinsvenog sitema upuivanja pacijenta kroz zdravstevni sistem, te s tim u vezi i nosilc javnih ovlaenja u vidu propisivanja ljekova i odobravanja privremene spijeenosti za rad. Ova ovlaenja u praksi znae na pravo odobravanja potronje sredstava opredijeljenih za strogo definisan "paket usluga" koji pacijenti ostavruju na teret Fonda.Koncept zdravstvene mree prati ova ovlaenja. 4. Finansiranje lan 22 Iz stava 20) dodaje si i glasi AMANDMAN: U oblasti zdravstvene zatite, iz budeta Crne Gore, se ne obezbjeuju sredstva za graane koji su osiguranici Fonda zdravstva Crne Gore a zdravstvene usluge su obavili u privatnim zdravstvenim ustanovama, koje nemaju ugovor s RFZCG o pruanju zdravstvenih usluga. Predlog se ne prihvata. Obrazloenje Smatramo da odredbe Predloga zakona pruaju mogunost prepoznavanja naina finansiranja zdravstvene zatite u "privatnom sektoru.

VI ZDRAVSTVENI RADNICI I SARADNICI lan 103 Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava moe, uz saglasnost direktora, da obavlja dopunski rad u svojoj ili drugoj zdravstvenoj ustanovi koja je u sastavu zdravstvene mree, kod pravnog lica iz lana 32 ovog zakona, kod drugih subjekata koji mogu da obavljaju zdravstvenu djelatnost iz lana 85 ovog zakona, u kolama zdravstvenog usmjerenja, kao i kod pravnih lica koja obavljaju poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, u skladu sa zakonom. Zdravstveni radnik iz stava 1 ovog lana moe da obavlja dopunski rad i u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva pravno ili fiziko lice koja ima ugovor sa Fondom, u skladu sa posebnim zakonom. Zato ne moe i sa svim registrovanim zdravstvenim ustanovama? Zdravstveni radnik koji dopunski rad obavlja suprotno stavu 1 i 2 ovog lana ini teu povredu radne obaveze. Blie uslove za obavljanje dopunskog rada u smislu stava 1 i 2 ovog lana propisuje Ministarstvo. Jasno je da imamo potrebu za dopunskim radom PRIJEDLOG ZA BOLJU ORGANIZACIJU: Kako bi ovo trebalo regulisati: 1.Gdje neki zdravstveni radnik moe da radi? U kojim ordinacijama mogu raditi odgovarajui specijalisti i subspecijalisti. Mislim da bi specijalnosti trebale biti usaglaene sa djelatnosti registrovane zdravstvene ustanove. 2. Koliko sati sedmino ili dana u sedmici moe neki doktor da radi? 3. Da jasno bude istaknuto i naravno bude obavijeteno Ministarstvo zdravlja, koji doktor, i u koje vrijeme ordinira u dotinoj zdravstvenoj ustanovi. 4. I ovo treba da bude podlono inspekcijskom nadzoru. A posebno pitanje kako e se ubudue regulisati nelegalan rad, ako znamo da je zakon i do sada bio slian, a radio je gdje je ko i ta elio? Bojim se, da ta e se deavati, ako se ne regulie, da svi registrovani subjekti, pod odreenim uslovima, koje sam navela, mogu angaovati zdravstvene radnike za dopunski rad.

www.gov.me

Crna Gora
___________________________

Ministarstvo zdravlja
Broj: 011-85/2013 Podgorica, 10.10.2013. god. Na osnovu lana 8 Uredbe o postupku i nainu sprovoenja javne rasprave u pripremi zakona (Slubeni list CG, br.12/12), Ministarstvo zdravlja, na svojoj internet stranici objavljuje IZVJETAJ o obavljenom konsultovanju zainteresovane javnosti

Na Javni poziv koji je zainteresovanoj javnosti (graanima, strunim i naunim institucijama, zdravstvenim ustanovama, dravnim organima, organima lokalne uprave, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim subjektima za pitanja koja se ureuju ovim zakonom) uputilo Ministarstvo zdravlja na svojoj internet stranici, da se ukljui u postupak pripreme Predloga zakona o zdravstvenoj zatiti, koji je objavljen na internet stranici Ministarstva zdravlja i Portalu eUprave, 27.05.2013. godine prijavila su se tri zainteresovana subjekta, i to:

I. Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore od 13.06.2013. godine lan 125, stav 2 treba izmijeniti tako da isti glasi: Radi unapreenja uslova za obavljanje poslova njege i babinjstva, kao i radi podizanja kvaliteta strunog rada u ovoj oblasti zatite zdravstveni radnici svih profila mogu da organizuju Komoru zdravstvenih radnika u skladu sa posebnim zakonom. Obrazloenje: Takvo zakonsko rjeenje se primjenjuje u okruenju i region.

Predlog se prihvata u modifikovanom obliku Obrazloenje Shodno vaeim propisima, komoru mogu organizovati medicinske sestre, babice i tehniari, u skladu sa posebnim zakonom, odnosno Zakonom o babinjstvu, a za ostale zdravstvene radnike propisana je mogunost organizovanja komora, u skladu sa ovim zakonom, bez finansiranja iz budeta.

Rimski trg br. 46, PC Vektra 81000 Podgorica TEL: (+382) 20 242-276; FAX: (+382) 20 242-762

www.mzdravlja.gov.me

II. Dom zdravla Bijelo Polje od 13.06.2013. godine: 1.U lanu 20 stav 2 rijei zdravstveni radnik ne potuje treba zamijeniti sa zdravstveni radnik je duan da potuje. 2. U lanu 43 stav 1 poslije rijei zdravstvene zatite treba dodati, poslije take novu reenicu: Zdravstveni centar obavlja zdravstvenu djelatnost na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite. Treba dodati novi sastav: U zdravstvenom centru se u cilju efikasnijeg i racionalnijeg obavljanja djelatnosti obrazuju organizacione jedinice po nivoima i oblastima djelatnosti. 3. U lanu 69 stavove 3 i 4 brisati. 4. U lanu 73 stav 1 treba izmijeniti na nain: da direkto ra zdravstvene ustanove bira Odbor direktora. Na odluku Odbora direktora saglasnost daje Ministarstvo zdravlja. 5. U lanu 82, stav 2 brisati. 6. U lanu 83 stav 6 ako bi time doveli u pitanje bezbijednost pruanje zdravstvene zatite brisati. 7. U lanu 86 stav 2 treba brisati, je je to regulisano drugim aktima (GKU) ili eventualno prebaciti u Poglavlje VIII Kaznene odredbe. 8. U lanu 95 stav 3 nakon rijei medicinske pomoi dodati, kunog lijeenja, patronanih posjeta, palijativne njege i fizikalne terapije. 9. U lanu 106 alternativno razmotriti sadanje zakonsko Rjeenje: 1 godina nakon poloenog strunog ispita. 10. U lanu 110 precizirati: u doktorskoj ili specijalistikoj struci. Predlog 10 godina specijalistikog staa. 11. lan 117, stav 2. Ovaj stav bi trebalo predvidjeti za odloenu primjenu, jer bi nastao veliki problem u praksi s obzirom da veliki broj doktora nema Licencu iz Prakse. Predlog: Stav 2 lana 117 bi se primjenjivao 5 godina nakon usvajanja ovog Zakona. 12. lan 132 stav 1 Komisija za kontrolu kvaliteta zz zamijeniti sa Komisija za obezbjeivanje i unapreenje kvaliteta zz. Stav 4 izmijeniti: podnosi izvjetaj Direktoru zdravstvene ustanove i Ministarstvu zdravlja. 13. lanovi 142 i 145 se ponavljaju u stavovima 4,5 i 6 lana 14 2, istovjetni su stavovima 2, 3 i 4 lana 145. 14. lan 151 sredstva se obezbjeuju iz Budeta u skladu sa lanom 14, stav 20 ovog Zakona. 15. lan 157 stav 10, treba precizirati i dopuniti sa; ukoliko postoje obezbijeena sredstva. 16. lan 158 stav 6, brisati rijei poslije rijei isteklo. 17. lan 162 umjesto u skladu sa lanom 15 treba stajati lanom 16. 18. U lanu 118, stav 3 i sanitarne hemije brisati, ne postoji takva sluba u Domu zdravlja Bijelo Polje. Predlog se djelimino prihvata (ta. 1, 5, 8, 10, 11, 12, 13, 16 i 17) Obrazloenje Predlozi pod ta. 2 i 18 se u modifikovanom obliku prihvataju.

www.gov.me

Predlozi pod ta. 3, 4, 6, 7, 9, 14 i 15 se ne prihvataju jer je koncept zakona zasnovan na obezbjeivanju kvalitetne i dostupne zdravstvene zatite, uz znaajunu racionalizaciju troenja finansijskih sredstava i smanjenje zdravstvenih ustanova sa odborom direktora. Predlog pod takom 18 se prihvata u modifikovanom obliku , budui da su u Higijensko-epidemiolokoj slubi ove ustanove zaposleni specijalisti higijene.

III. Akreditaciono tijelo Crne Gore od 12.04.2013. godine: 1. Crna Gora treba da ima evropski pristup u donoenju zakonodavstva i u tom smsilu da koristi najbolju praksu uz uvaavanje dravnih sepcifinosti. 2. Postojei Zakon o zdravstvenoj zatiti doneen je 2004. godine i u meuvremenu desile su se krupne promjene u evropskoj i crnogorskoj praksi i zakonodavstvu. 3. U tom smislu najznaajniji pravni akti koji su pratili ove promjene su na nivou EU Uredba 765/2008 Evropskog Parlamenta i Savjeta koja je stupila na snagu 1. januara 2010. godine kao i Zakon o akreditaciji koji je doneen 2009. godine. 4. U ovim aktim akreditacija je prepoznata kao najpouzdaniji instrument kojim se dokazuje kompetentnost, a prema citiranim aktima nacionalno akreditaciono tijelo u ovom sluaju Akreditacino tijelo Crne Gore je jedino ovlaeno od drave Crne Gore da obavlja poslove akreditacije. 5. Mi predlaemo da se u Zakonu o zdravstvenoj zatiti umjesto termina akreditacija uvede pojam sertifikacija, elei da otklone eventualne zabune, razliitie interpretacije, nedoumice i sl. 6. Na taj nain smatramo da bi jasno napravili distinkciju izmeu akreditacije kao nespornog termina i postupka prema opte prihvatenim meunarodnim standardima i akreditacije bolje rei sertifikacije ustanova u oblasti zdravstva. 7. Akreditacija laboratorijskih kapaciteta bila bi uslov zdravstvenoj ustanovi da bude sertifikovana. 8. U sertifkacionom timu ili komisiji Ministarstva zdravlja, Akreditaciono tijelo Crne Gore bi po pravilu predloilo strunjaka sa svoje liste eksperata za pojedine oblasti." Predlozi se prihvataju.

IV. NVO Udruenje doktora medicine privatne prakse Crne Goreod 19.06.2013. godine: 1. U poglavlju III Zakona kojim se ureuje Zdravstvena djelatnost, u lanu 32 treba definisati pojam Mree zdravstvenih ustanova na nain da tu mreu ine sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori koje imaju odobrenje za rad i koje su kao

www.gov.me

takve registrovane u skladu sa zakonom. Preko ovako definisane mree zdravstvenih ustanova, koja ini zdravstvenu slubu u Crnoj Gori, obavlja se zdravstvena djelatnost. S tim u vezi treba usaglasiti terminoloki pojam mree iz lana 59 Zakona obzirom da se tu radi o ustanovama koje za pruanje usluga obaveznog zdravstvenog osiguranja, zakljuuju ugovor sa Fondom zdravs tvenog osiguranja. 2. U l. 34 i 36 precizirati na koji nain i u kom obimu ambulanta i laboratorija kao vrsta zdravstvene ustanove iz lana 44 predloenog teksta, obavljaju zdravstvenu djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zatite. S tim u vezi Udruenje smatra da kroz ovo poglavlje treba definisati mogunost da ambulanta na primarnom nivou zdravstvene zatite, neovisno od toga da li ima zakljuen ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja, moe u okviru svoje zdravstvene djelatnosti: izdati recept za nabavku lijeka na teret zravstvenog osiguranja, utvrditi postojanje privremene sprijeenosti za rad zog bolesti i izdati doznake za bolovanje, dati uput pacijentu za lijeenje na sekundarnom odnosno viem nivou zdravstvene zatite. 3. U poglavlju koje se odnosi na struno usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, urediti uslove za odobravanje specijalizacija i uih specijalizacija za potrebe zdravstvenih ustanova iji osniva nije drava ili jedinica lokalne samouprave (privatnih zdravstvenih ustanova) na nain primjeren potrebama tih ustanova, na iji teret bi se sprovodilo usavravanje. Postojei l. 106, 107 i 108 odnose se iskljuivo na javne zdravstvene ustanove i prilagoeni su potrebama tih ustanova odnosno njihovih osnivaa, pa se iz ovako date normative ne prepoznaje postojanje privatnih zdravstvenih ustanova kada je u pitanju struno usavravanje. 4. U lanu 86 brisati ogranienje vezano za dopunski rad i ustanovljenu povredu radne dunosti. Ovaj lan treba preformulisati na nain da se zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima omoguava dopunski rad u drugoj zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi koja obavlja zdravstvenu djelatnost kao sporednu u skladu sa ovim zakonom, uz saglasnost zdravstvene ustanove u kojoj su zaposleni u redovnom radu. 5. U poglavlju koje se odnosi na akreditaciju zdravstvenih ustanova, preciznije definisati pojam i znaaj sertifikata o akreditaciji, pogotovo razliku, izmeu referentne i akreditovane zdravstvene ustanove. 6. U prelaznim odredbama definisati pravu sudbinu Doma zdravlja kao vrste zdravstvenih ustanova po vaeem zakonu. O b r a z l o e nj e U odnosu na privatne zdravstvene ustanove, ni ovaj tekst zakona ne donosi znaajnije poboljanje niti daje rjeenja iz kojih se moe prepoznati da i te ustanove postoje u zdravstvenom sistemu kao punopravni subjekti zdravstvene djelatnosti, a to bi bilo primjereno dobu u kojem ivimo, te pogotovo stremljenjima ka evro-atlantskim integracijama koje bezrezervno kao drutvo i drava podravamo. Na alost i ovo posljednje zakonsko rjeenje zadrava anahroni pristup po kojem se obavljanje zdravstvene djelatnosti ureuje i gotovo u cjelosti ostvaruje preko ustanova iji osniva je drava ili jedinica lokalne samouprave. Privatne zdravstvene ustanove po postojeem i predloenom zakonskom rjeenju mogu egzistirati samo kao izolovane enklave potpuno neintegrisane u sistem zdravstvene zatite i zdravstvenu djelatnost koja je predmet ureenja po ovom zakonu. Ovo

www.gov.me

dalje znai da donoenje programa integracije privatnog i javnog sektora, to je zadatak drave i po postojeem i po predloenom zakonskom rjeenju, ostaje bez sutinske realizacije, a to u konanom pogaa najvei dio privatnh zdravstvenih ustanova i po naem miljenju ne ide u korist ni korisnicima zdravstvene zatite. Tim povodom smatramo da bi ozbiljnija analiza opovrgla i ekonomski interes drave u zadravanju postojeeg sistema zasnovanog na korienju prava iz zdravstvenog osiguranja samo u okviru zdravstvenih ustanova iji osniva je drava i jedinica lokalne samouprave i malog broja privatnih zdravstvenih ustanova, koje ine mreu zdravstvenih ustanova. Pojam i sadrina primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zatite dati su u l. 32-39 Zakona. U lanu 40 propisano je zdravstvene ustanove na svi m nivoima zdravstvene zatite uspostavljaju jedinstven sistem upuivanja graana sa jednog na druge nivoe zdravstvene zatite. Dovoenjem ovog lana u vezi sa lanom 59 predloenog teksta Zakona, proizilazi da se upuivanje pacijenta sa jednog na drugi nivo zdravstvene zatite, te propisivanje lijekova i izdavanje recepata na teret obaveznog osiguranja, moe vriti samo u zdravstvenom sistemu mree zdravstvenih ustanova. Privatna zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost ambulante i prua zdravstvenu uslugu na primarnom nivou, ukoliko nije u mrei, nema mogunost da uputi pacijenta na lijeenje na sekundarnom nivou iako je u kadrovsko- strunom smislu, te po pitanju prostora i opreme, u potpunosti ravnopravna, a esto i opremljenija od ustanove koja je integrisana u mreu. Takoe, nakon izvrenog pregleda, privatna zdravstvena ustanova ne moe otvoriti bolovanje kad za to postoji osnovana potreba, uputiti pacijenta na vii nivo zdravstvene zatite i izdati recept na teret zdravstvenog osiguranja. Pacijent se dovodi u parsdoksalnu situaciju da mu sve to mora ponovo odobriti izabrani ljekar kod kojeg moga ponovo na pregled iako je ve izabrao da o svom troku pregled obavi u privatnoj zdravstvenoj ustanovi. Poseban aspekt je to to se na ovaj nain kompromituje i dovodi u pitanje kompetentnost privatnih zdravstvenih ustanova i strunog kadra koji u njima radi. Ovakva rjeenja, osim to privatne zdravstvene ustanove dovode u neravnopravan poloaj, takoe i udaljavaju dostupnost od korisnika zdravstvene zatite. S toga smatramo a bi pojam mree zdravstvenih ustanova trebalo definisat iskljuivo prema registrovanim zdravstvenim ustanovama koje svoju djelatnost obavljaju u skladu sa izdatim odobrenjem za rad i registracijom, sa im ne treba povezivati zakljuenje ugovora sa Fondom zdravstvenog osiguranja. Takoe, ne treba zaboraviti da drava ima pravo i obavezu da utvruje zdravstvenu politiku kroz strategije razvoja i planske dokumente, a shodno lanu 13 predloenog teksta zakona, to znai da se na vrenje zdravstvene djelatnosti moe i treba planski djelovati kroz uravnoteeno osnivanje zdravstvenih ustanova, unutar upravnih nadlenosti koje ima resorno ministarstvo. Smatramo da bi trebalo preispitati ogranienje iz lana 58 stav 2 u odnosu na osnivanje zdravstvenih ustanova tercijarnog nivoa. U lanu 86 predloenog teksta propisano je da zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi u okviru mree zdravstvenh ustanova, moe uz saglasnost direktora, da obavlja dopunski rad u svojoj ili drugoj zdravstvenoj ustanovi koja je u sastavu mree zdravstvenih ustanova, ustanovama socijalne i djeije zatite, ustanovama za izvrenje krivinih sankcija i dravnim organima sa specifinim zdravstvenim potrebama, u skladu sa lanom 78 st. _______ Zakona. Takoe je predvieno da

www.gov.me

zdravstveni radnik koji obavlja dopunski rad suprotno stavu 1 ovog lana ini teu povredu radne obaveze. Ovaj lan protivan je Ustavu i zakonu. Prije svega, ovim lanom predvia se mogunost dopunsko g rada u istoj ustanovi u kojoj je zaposlen, to je shodno propisima o radu prekovremeni rad i ista kategorija ureena je Zakonom o radu, emu se predloeno rjeenje suprostavlja. Nadalje, ogranienja koja se nameu u stavu 1 ovog lana protive se ustavu Crne Gore, kojim se u lanu 62 garantuje pravo na rad i na slobodan izbor zanimanja i zapoljavanja. Ogranienjem prava graaninu da slobodno bira zanimanje i zaposlenje, pa ak i kad je u pitanju dopunski rad, kri se jedno od njegovih temeljnih ustavnih prava. Predloena odredba lana 86 upravo to i ini jer brani zaposlenom zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku da slobodno bira gdje e se zaposliti u dopunskom radu, koji je inae dozvoljen. Zdravstveni radnik i saradnik na koga se ovakvo ogranienje odnosi je na ovaj nain diskriminisan u odnosu na druge radnike koji mogu slobodno birati svoje zaposlenje u dopunskom radu. Navedenom odredbom takoe se diskriminiu i stavljaju u neravnopravan poloaj privatne zdravstvene ustanove koje nijesu ukljuene u mreu zdravstvenih ustanova, a koje imaju potrebu za zaposlenjem zdravstvenih radnika i zdravstenih saradnika u dpunskom radu. Navedenom odredbom takoe se diskriminiu i stavljaju u neravnopravan poloaj privatne zdravstvene ustanove koje nijesu ukljuene u mreu zdravstvenih ustanova, a koje imaju potrebu za zaposlenjem zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u dopunskom radu. U poglavlju Zakona koje se odnosi na zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike, nije definisano da li se to poglavlje odnosi samo na javne zdravstvene ustanove ili i na privatne zdravstvene ustanove, pri emu se misli na obavljanje pripravnikog staa iz lana 98, struno osposobljavanje i usavravanje, u kom dijelu takoe ostaje upitna izmjena dosadanjeg rjeenja prema lanu 106 st. 1 predloene verzije. l. 107 i 108 po svojoj sadrini odnose se samo na javne zdravstvene ustanove i ne mogu se primjeniti na privatne zdravstvene ustanove kod ostvarenja potreba zaposlenih u tim ustanova za strunim usavravanjem. U poglavlju koji se odnosi na akreditaciju zdravstvenih ustanova, smatramo da sam pojam i pogotovo praktina primjena sertifikata o akreditaciji nije dovoljno razjanjena u smislu primjene Zakona o akreditaciji na zdravstvene ustanove. Takoe, razlika izmeu referentne i akreditovane zdravstvene ustanove nije objanjena niti se moe pojmiti iz sadrine zakona, a evidentna su i mijeanja ova dva pojma. to se tie izmjena Zakona u pogledu organizacije zdravstvene djelatnosti i vrsta zdravstvenih ustanova, a konkretno vezano za uvoenje zdravstvenog centra kao okosnice obavljanja zdravstvene djelatnosti, smatramo da bi bilo cjelishodno preispitati iskustva zemalja u regionu, te donekle i iskustva Crne Gore iz prethodnog perioda. Ovo iz razloga to je pojam zdravstvenih centara ili medicinskih centara kao organizacioni oblik postojao u regionu, a i u Crnoj Gori do nekih osamdesetih godina, kad je naputen. Ova sugestija ide u pravcu kako ne bismo doli u situaciju da ponavljamo rjeenja koja je praksa jo ranije odbacila. Takoe, nameu se i pitanja na koja zakon ne daje odgovor, a to je to ini sam pojam zdravstvenog centra, da li manji organizacioni oblici u tom centru zadravaju svoj pravni subjektivitet i u kojoj mjeri, kakav je odnos sastavnih organizacionih jedinica prema

www.gov.me

centru i meusobno, u organizacionom i strunom pogledu. Nadalje, u radnoj verziji vie se ne predvia postojanje Doma zdravlja kao vrste zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite, a prelaznim odredbama Zakona nije utvreno pravno sljedbenitvo postojeih domova zdravlja. U lanu 72 stav 1 ta. 5 smatramo da nadlenost odbora direktora ne stoji, obzirom da su odluke direktora kojima se odluuje o pravu zaposlenih iz i povodom radnog odnosa konane i kao takve uivaju sudsku zatitu. Shodno svemu istaknutom, smatramo da bi predloeni tekst prije slanja na javnu raspravu, trebalo izmijeniti i doraditi u skladu sa sugestijama i primjedbama Udruenja. Predlog se djelimino prihvata (ta. 5 i 6) Obrazloenje za ta. 1 i 2 Predlogom zakona propisano je da se zdravstvena djelatnost obavlja u zdravstvenoj mrei i van zdravstvene mree i definie koje ustanove ine zdravstvenu mreu, imajui u vidu ostvarivanje javnog interesa, kao i realizaciju Programa zdravstvene zatite, dakle onog obima zdarvstvene zatite koji drava garantuje graanima i osiguranicima , a u skaldu sa nainom obezbjeivanja sredstava za funkcionisanje sistema zdravstvene zatite u dravi. Realizacija Programa zdravstvene zatite vri su u okviru utvrenih sredstava prvenstven o u ustanovama koje je drava osnovala i iji rad finansira, u skladu sa Zakonom o buetu i predlogom ovog zakona. Zdravstvenu mreu ine, prema predlogu zakona, i odreene privatne zdarvstevne ustanove i pravna lica koja obavljaju zdravstvene usluge koje su dio zdravstvene zatite i koja su obezbijeena na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. S toga su i javna ovlaenja propisana za doktore zaposlene u ovim ustanovama ali i za doktore koji rade kod drugih subjekata koji obavljaju zdravstvenu zatitu za lica smjetena ili zaposlena u tim ustanovama, polazei od njihovog svojstva osiguranika i obuhvaenosti navedenim Programom. Dakle, nije u pitanju anahroni pristup u organizovanju zdravstvenog sistema , kako to Udruenje ukazuje, ve cjelishodan i efikasan pristup obezbjeivanja dostupne i sveobuhvatne zdravstvene zatite u okviru, to nije beznaajno napomenuti, ogranienih finansijskih sredstava. Obrazloenje za taku 3 Predlog zakona jasno ukazuje podjednake obaveze zdravstvenih ustanova, onih koje je osnovala drava kao i onih koje su osnovala pravna ili fizika lica, kako u pogledu prava zdravstvenog radnika odnosno zdastvenog saradnika na dodjelu specijalizacija, kao i obavezu menamenta na objavjavljivanje konkursa i zakljuivanje ugovora kojim se preciziraju meusobne obaveze. Obrazloenje za taku 4 Rjeenje o dopunskom radu se temelji na potrebi podizanja kvaliteta zdravstvene zatite u ustanovama koje su obuhvaene zdravstvenom mreom, dakle u onim zdravstvenim ustanovama u kojima se realizuje utvreni obim zdravstvene zatite

www.gov.me

TABELA USKLAENOSTI
1. Identifikacioni broj (IB) nacrta/predloga propisa 1.1. Identifikacioni broj izjave o usklaenosti i datum utvrivanja nacrta/predloga propisa na Vladi

MZ-TU/PZ/13/06 MZ-IU/PZ/13/06 2. Naziv izvora prava Evropske unije i CELEX oznaka Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta od 24.oktobra 1995. o zatiti pojedinaca u vezi s obradom linih podataka i o slobodnom prenosu takvih podataka 31995L0046 Direktiva Vijea 2010/32/EU od 10. Maja 2010. o sprovoenju Okvirnog sporazuma o sprjeavanju povreda otrim predmetima u bolnikom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU - 32010L0032 3. Naziv nacrta/predloga propisa Crne Gore Na crnogorskom jeziku Na engleskom jeziku Predlog zakona o zdravstvenoj zatiti Proposal for the Law on Health Care 4. Usklaenost nacrta/predloga propisa s izvorima prava Evropske unije a) b) c) d) e) Usklaenost odredbe Razlog za Rok za nacrta/ predloga Odredba i tekst odredbe izvora prava Evropske Odredba i tekst odredbe nacrta/predloga djeliminu postizanje propisa Crne Gore s unije (lan, stav, taka) propisa Crne Gore (lan, stav, taka) usklaenost ili potpune odredbom izvora neusklaenost usklaenosti prava Evropske unije Direktiva 95/46/EZ Materija je predmet regulisanja Zakona o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakona o zbirkama

lanovi 1 i 2

Nema odgovarajue odredbe

podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008) lan 136 Svi uesnici u pruanju zdravstvene zatite duni su da vode odgovarajuu medicinsku dokumentaciju za pacijenta i da propisane podatke iz medicinske dokumentacije dostavljaju Nacionalnom institutu, u skladu sa ovim i posebnim zakonom. Propisani podaci se vode za pacijenta u papirnoj ili elektronskoj formi i izvor su podataka za zbirke podataka u skladu sa metodologijom voenja i upravljanja zbirkama podataka, u skladu sa posebnim zakonom. Vrsta i sadraj medicinske dokumentacije, nain i postupak voenja, ovlaena lica za voenje dokumentacije i unos podataka, rokovi dostavljanja i obrade podataka, nain raspolaganja podacima iz medicinske dokumentacije pacijenata koja se koristi za obradu podataka, kao i druga pitanja od znaaja za voenje medicinske dokumentacije, ureuju se posebnim zakonom. lan 137 Medicinska dokumentacija koja se prikuplja tokom pruanja zdravstvene zatite, po nivoima zdravstvene zatite, sastavni je dio zdravstvenog kartona pacijenta koji se vodi kod izabranog tima

lan3 Podruje primjene 1.Ova Direktiva primjenjuje se na line podatke koji se u cijelosti ili djelimino obrauju automatskim putem, i na obradu podataka koja nije automatska, a koja ini dio zbirke ili su namijenjeni sastavljanju dijela zbirke podataka.

Potpuno usklaeno

Materija je detaljno regulisana i Zakonom o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008)

ili izabranog doktora, u skladu sa posebnim zakonom. Medicinska dokumentacija koja se prikuplja tokom pruanja zdravstvene zatite kod drugih subjekata koji pruaju zdravstvenu zatitu ili se prikuplja prilikom pruanja zdravstvene zatite van Crne Gore, sastavni je dio zdravstvenog kartona pacijenta iz stava 1 ovog lana.Medicinska dokumentacija iz st.1 i 2 ovog lana se vodi u papirnoj ili elektronskoj formi. lan 138 U cilju planiranja i efikasnog upravljanja jedinstvenim sistemom zdravstvene zatite, kao i prikupljanja i obrade podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem graana i funkcionisanja sistema zdravstvene zatite, odnosno prikupljanja i obrade informacija, uspostavlja se i razvija integralni zdravstveni informacioni sistem. Radi voenja medicinske dokumentacije, evidencija i izvjetaja iz lana 136 ovog zakona uspostavlja se i razvija zdravstveno-statistiki informacioni sistem, kao dio integralnog zdravstvenog informacionog sistema. Uspostavljanje, voenje i razvijanje integralnog zdravstvenog informacionog i zdravstveno-statistikog informacionog sistema vri se u skladu sa ovim i posebnim zakonom.

lanovi 3 st.2, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12

Nema odgovarajue odredbe

Materija je predmet regulisanja Zakona o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008)

lan 13. Izuzeci i ogranienja 1. Drave lanice mogu donijeti propise za ograniavanje podruja primjene obveza i prava iz lana 6. stava 1., lana 10. lana 11. stava 1. te lana 12. i 21. ove Direktive kada takvo ograniavanje predstavlja potrebne mjere za ouvanje: (a) nacionalne sigurnosti; ( b) odbrane; (c) javne sigurnosti; (d) spreavanje, istraga, otkrivanje i gonjenje krivinih djela, ili krenje etike za zakonom ureene djelatnosti; (e) vaan privredni ili finansijski interes drave lanice ili Evropske unije, ukljuujui novana, proraunska i porezna pitanja; (f) nadzor, inspekcija ili regulatorna funkcija povezana, ak i povremeno, s izvravanjem javnih ovlaenja u sluajevima iz take (c), (d) i (e); (g) zatita osobe iji se podaci obrauju ili prava i

lan 140 Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici saradnici duni su da uvaju, kao profesionalnu tajnu, sve injenice i podatke o zdravstvenom stanju graanina. Obaveza uvanja profesionalne tajne, u smislu stava 1 ovog lana, odnosi se i na druge zaposlene u zdravstvenim ustanovama, drugim subjektima koji obavlja zdravstvenu djelatnost, zaposlenim u Fondu i u osiguravajuem drutvu, kao i na studente i uenike kole zdravstvenog usmjerenja. Povreda uvanja profesionalne tajne je tea povreda radne obaveze. Izuzetno, lica iz st. 1 i 2 ovog lana mogu biti osloboena uvanja profesionalne tajne, ako za to imaju pisanu saglasnost lica o ijem se zdravstvenom stanju radi ili ako je to neophodno uiniti u javnom

Potpuno usklaeno

Materija je detaljno regulisana i Zakonom o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakonom o zbirkama

slobode drugih. interesu ili u interesu drugog lica. 2. Uzimajui u obzir odgovarajuu pravnu zatitu, U javnom interesu ili interesu drugog posebno da se podaci ne koriste za preduzimanje lica, u smislu stava 4 ovog lana, je: mjera ili odluka u vezi bilo kojeg odreenog 1) otkrivanje ili suenje za teka pojedinca, drave lanice mogu, kada oito nema krivina djela, ako bi ono bilo rizika od krenja privatnosti osobe iji se podaci znatno usporeno ili obrauju, zakonski ograniiti prava iz lana 12. ove onemogueno bez otkrivanja Direktive kada se podaci obrauju iskljuivo u svrhe podataka o zdravstvenom stanju naunog istraivanja ili kada se uvaju u posebnom graanina; obliku najdue tokom razdoblja potrebnog za 2) zatita javnog zdravlja i iskljuivu svrhu izrade statistike. bezbjednosti;

podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008)

3) sprjeavanje izlaganja drugog lica

neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti za njegov ivot ili zdravlje. Lica iz st. 1 i 2 ovog lana, oslobaaju se obaveze uvanja profesionalne tajne na osnovu odluke pravosudnih organa ili odluke direktora, po prethodno pribavljenom miljenju etikog komiteta. lan 14 Pravo osobe iji se podaci obrauju na prigovor lan 142 /stavovi 1 i 2/ Graanin ima pravo da odlui da u pojedine podatke o njegovom zdravstvenom stanju zdravstveni radnici i saradnici ne mogu da imaju pravo uvida, osim u sluajevima iz lana 140 stav 5 ovog zakona. Potpuna usklaenost e se postii donoenjem podzakonskog akta kojim e se blie odrediti nain ostvarivanja prava graana da ogranie pravo uvida

Drave lanice odobravaju osobi iji se podaci obrauju pravo: (a) barem u sluajevima iz lana 7. stava (e) i (f) ove Direktive, da prigovori u bilo kojem trenutku zbog jakih i zakonitih razloga u vezi njezine odreene situacije na obradu podataka koji se odnose na nju Nain ostvarivanja prava, kao i osim kada je drugaije propisano nacionalnim vrstu podataka, u smislu stava 1 ovog zakonodavstvom. Ako je prigovor osnovan, obrada lana, propisuje Ministarstvo. koju je zapoeo nadzornik ne smije vie obuhvatati

Djelimino usklaeno

III kvartal 2015.

te podatke; (b) da na zahtjev i besplatno prigovori, obradi linih podataka koji se odnose na nju za koje nadzornik predvia da e se obraivati u svrhe direktne trgovine, ili da je se obavijesti prije nego li se osobni podaci otkriju po prvi put treim strankama ili koriste u njihovo ime u svrhe direktne trgovine, te da dobije izriito pravo na besplatni prigovor na takvo otkrivanje ili upotrebu. Drave lanice preduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su osobe iji se podaci obrauju upoznate s pravom iz podstava (b).

zdravstvenim radnicima i saradnicima u pojedine podatke o njihovom zdravstvenom stanju, kao i vrsta ovih podataka

lan 15

Nema odgovarajue odredbe

lan 140 /stavovi 1,2 i 3/ lan 16. Povjerljivost obrade Svaka osoba koja djeluje na osnovu ovlaenja nadzornika ili obraivaa, ukljuujui i samog obraivaa, koja ima pristup linim podacima ne smije ih obraivati osim na osnovu uputstava nadzornika i ako mu zakon tako nalae. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici saradnici duni su da uvaju, kao profesionalnu tajnu, sve injenice i podatke o zdravstvenom stanju graanina. Obaveza uvanja profesionalne tajne, u smislu stava 1 ovog lana, odnosi se i na druge zaposlene u zdravstvenim ustanovama, drugim subjektima koji obavlja zdravstvenu djelatnost, zaposlenim u Fondu i u osiguravajuem drutvu, kao i na studente i uenike kole

Potpuno usklaeno

Materija je predmet regulisanja Zakona o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) Materija je detaljno regulisana i Zakonom o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008)

zdravstvenog usmjerenja. Povreda uvanja profesionalne tajne je tea povreda radne obaveze. Materija je predmet regulisanja Zakona o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008)

lanovi 17-23

Nema odgovarajue odredbe

Kaznene odredbe lan 170 / stav 1, take 14,15 i 16/ Novanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj zdravstvena ustanova, ako: lan 24 Sankcije Drave lanice donose odgovarajue mjere kako bi osigurale potpuno sprovoenje odredbi ove Direktive i posebno propisuju sankcije koje se nameu u sluaju krenja odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom. 13) u pruanju zdravstvene zatite ne vodi odgovarajuu medicinsku dokumentaciju za pacijenta i propisane podatke iz medicinske dokumentacije ne dostavi Nacionalnom institutu, u skladu sa ovim i posebnim zakonom(lan 136); 15) ne koristi informacioni sistem iz lana 138 ovog zakona u skladu sa posebnim zakonom a obavlja djelatnost u okviru zdravstvene mree ili ima ugovor sa Fondom (lan 139);

Potpuno usklaeno

Materija je detaljno regulisana i Zakonom o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008)

16) na zahtjev nadlenih pravosudnih organa ne da podatke, odnosno izvode tih podataka, kao i kopije medicinske dokumentacije pacijenta ili izuzetno cjelokupnu medicinsku dokumentaciju na uvid dok traje postupak pred nadlenim pravosudnim organima (lan 141 stav1); lan 171 / stav 1, take 7, 8 i 9/ Novanom kaznom od 250 eura do 2.000 eura kaznie se za prekraj zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost, ako: 8) ne vodi odgovarajuu medicinsku dokumentaciju za pacijenta i propisane podatke iz medicinske dokumentacije ne dostavlja Nacionalnom institutu u skladu sa ovim i posebnim zakonom (lan 136 stav 1); 9) ne uva, kao profesionalnu tajnu, sve injenice i podatke o zdravstvenom stanju graanina (lan 140 stav 1); 10) reklamira metode i postupake zdravstvene zatite u medijima i na drugom nosiocu oglasne poruke (lan 143 stav 1) Materija je predmet regulisanja Zakona o zatiti podataka o linosti (Sl.list

lanovi 25, 26 i 27

Nema odgovarajue odredbe

CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) lan 28 Nadzorno tijelo 1. Svaka drava lanica obezbjeuje da je jedno ili vie javnih tijela na njenom podruju odgovorno za nadziranje primjene odredbi koje su donijele drave lanice u skladu s ovom Direktivom. Ta tijela u primjeni funkcija koje su im povjerene djeluju potpuno neovisno. 2. Svaka drava lanica osigurava da se pri izradi zakonodavnih i upravnih akata u vezi zatite prava i sloboda pojedinaca u odnosu na obradu osobnih podataka savjetuju nadzorna tijela. 3. Svako tijelo posebno ima: - istrane ovlasti, kao to je ovlast pristupa podacima koji su predmet postupaka obrade i ovlasti za prikupljanje svih podataka potrebnih za izvravanje svojih nadzornih dunosti, - posebna ovlaenja za posredovanje, kao to je na primjer davanje miljenja prije nego li se izvre postupci obrade, u skladu s lanom 20. ove Direktive, te osiguranje odgovarajue objave takvih miljenja, te ovlaenje nareivanja blokiranja, brisanja ili unitavanja podataka, nametanja privremene ili konane zabrane obrade, upozoravanja ili opominjanja nadzornika, ili upuivanja predmeta nacionalnim parlamentima ili drugim politikim institucijama, - ovlaenje za uestvovanje u sudskim postupcima ako su prekrene nacionalne odredbe donesene u skladu s ovom Direktivom ili za upoznavanje sudskih tijela tim krenjima

IX NADZOR

lan 169 Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vri Ministarstvo. Poslove inspekcijskog nadzora vri organ uprave nadlean za poslove inspekcijskog nadzora, preko zdravstvene inspekcije. Materija je detaljno regulisana Zakonom o zatiti podataka o linosti (Sl.list CG,br.79/08;70/0 9 i 44/12) i Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl.list CG, br. 80/2008)

Potpuno usklaeno

Protiv odluka nadzornog tijela mogu se izjaviti albe putem sudova. 4. Svako nadzorno tijelo razmatra zahtjeve koje podnese bilo koja osoba, ili bilo koja udruga koja zastupa tu osobu, u vezi zatite njezinih prava i sloboda u odnosu na obradu osobnih podataka. Tu osobu se izvjetava o ishodu tog zahtjeva. Svako nadzorno tijelo posebno razmatra zahtjev za provjeru zakonitosti obrade podataka koji preda bilo koja osoba kada se primjenjuju nacionalne odredbe donesene u skladu s lanom 13. ove Direktive. Osobu se u svakom sluaju obavjetava da je provjera u tijeku. 5. Svako nadzorno tijelo redovno sastavlja izvjetaje o svojim aktivnostima. Izvjetaj se javno objavljuje. 6. Svako nadzorno tijelo je nadleno, na podruju vlastite drave lanice za provedbu ovlasti koje su mu dodijeljene u skladu sa stavom 3. ovog lana nezavisno o tome koji se nacionalni zakon primjenjuje na tu obradu Svako tijelo moe zatraiti tijelo druge drave lanice da provodi svoje ovlasti. Nadzorna tijela sarauju jedna s drugima u mjeri potrebnoj za izvravanje njihovih ovlaenja, posebno razmjenom korisnih podataka. 7. Drave lanice osiguravaju da se na lanove i osoblje nadzornog tijela, ak i nakon prestanka njihovog zaposlenja, primjenjuje dunost uvanja profesionalne tajne u vezi povjerljivih podataka kojima su imali pristup. lanovi 29-34 Nema odgovarajue odredbe Neprenosivo

Direktiva 210/32/EU lanovi 1, 2, 3, 4 i 5

Nema odgovarajue odredbe lan 20

Neprenosivo

PRILOG OKVIRNI SPORAZUM O SPRJEAVANJU POVREDA OTRIM PREDMETIMA U BOLNIKOM SEKTORU ZDRAVSTVA Klauzula 1.: Svrha Svrha ovog okvirnog sporazuma je: - postii najvii stepen sigurnosti u radnom okruenju, - sprijeiti ozljede radnika prouzrokovane svim medicinskim otrim predmetima (ukljuujui ubodne incidente), - zatititi ugroene radnike, - uspostaviti integrisani pristup u okviru kojega e se utvrditi politike za procjenu i prevenciju rizika, osposobljavanje, informisanje, podizanje svijesti i nadzor, - sprovesti postupke neposrednog djelovanja i popratne mjere. Klauzula 2.: Podruje primjene Klauzula 3.: Definicije Klauzula 4.: Naela

Mjere specifine zdravstvene zatite zaposlenih koje u smislu propisa o radu obezbjeuje poslodavac, su:

1) ouvanje i unapreenje zdravlja; 2) spreavanje i suzbijanje zaraznih

bolesti;

3) spreavanje i rano otkrivanje

profesionalnih bolesti u vezi sa radom; Potpuna usklaenost e se postii donoenjem propisa kojim e se blie urediti obim prava i sadraj mjera specifine zdravstvene zatite zdravstvenih radnika i saradnika

4) spreavanje povreda na radu; 5) ljekarski pregledi radi utvrivanja

radne sposobnosti;

Djelimino usklaeno

III kvartal 2015.

6) otkrivanje i suzbijanje faktora

rizika za nastanak nezaraznih bolesti; hroninih

7) sprjeavanje i zatita zdravlja

zaposlenih koji su na radnom mjestu izloeni poveanom riziku po zdravlje;

8) zdravstvena zatita zaposlenih iz

Klauzula 5.: Procjena rizika Klauzula 6.: Otklanjanje, prevencija i zatita Klauzula 7.: Obavjetavanje i podizanje svijesti

kategorija vulnerabilnih grupa (mladi, stari, migranti);

9) organizovanje
zaposlenim;

prve

pomoi

10) zdravstvena zatita zaposlenih u

Klauzula 8.: Osposobljavanje Klauzula 9.: Izvjetavanje Klauzula 10.: Odgovor i popratne mjere Klauzula 11.: Sprovoenje odnosu na pol i rodni identitet;

11) zatita radi spreavanja nastanka

ozljeda otrim predmetima za zdravstvene radnike koji neposredno pruaju zdravstvenu zatitu , kao i za druge zaposlene koji se mogu ozlijediti otrim predmetima. Izuzetno od stava 1 ovog lana, drava obezbjeuje zaposlenim prvi i kontrolni pregled doktora specijaliste medicine rada, kao i specifinu zdravstvenu zatitu preduzetnika i poslodavca koji ima do pet zaposlenih, kao i lica koja se bave poljoprivredom a koja su osigurana u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju. Obim prava i sadraj mjera specifine zdravstvene zatite utvruje Vlada, na predlog Ministarstva i po prethodno pribavljenom miljenju organa dravne uprave nadlenog za poslove rada i socijalnog staranja i Socijalnog savjeta Crne Gore.

IZVJETAJ O SPROVEDENOJ ANALIZI PROCJENE UTICAJA PROPISA

PREDLAGA Ministarstvo zdravlja PREDLOG ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZATITI NAZIV PROPISA 1. Definisanje problema Koje probleme treba da rijei predloeni akt? Koji su uzroci problema? Koje su posljedice problema? Koji su subjekti oteeni, na koji nain i u kojoj mjeri? Kako bi problem evoluirao bez promjene propisa (status quo opcija)?

Zakon o zdravstvenoj zatiti koji je donijet 2004. godine, i nakon toga mijenjan i dopunjavan dva puta, predstavlja normativni okvir reforme zdravstvenog sistema, kojom je, do sada , u skladu sa Strategijom razvoja zdravstva Crne Gore do 2020 (donijeta 2003.godine) reformisan primarni nivo zdravstvene zatite, implementacijom instituta izabranog doktora, na itavoj teritoriji Crne Gore. Procjena cjelishodnosti rjeenja u vezi sa ostvarenjem ciljeva koji su tim Zakonom utvreni, tokom devet godina primjene, ukazala je na neophodnost odreenih promjena koje su odraz optih uslova u kojima se Zakon primjenjuje. Stalno rastue potrebe stanovnitva za zdravstvenom zatitom, uslovljene porastom opte i zdravstvene kulture, produenjem ivotnog vijeka i poveanjem broja starih lica, pojavom i primjenom savremenih naunih i strunih dostignua i tehnologija u pruanju zdravstvene zatite, a sve u vremenu optereenom optom ekonomskom krizom, u neskladu su sa ekonomskim potencijalom i odrivou zdravstvenog sistema. Stoga, normativni okvir koji je dat 2004. godine i dopunjavan dva puta, iziskuje potrebu dorade i preciziranja pojedinih odredaba, kao i uvodjenja pojedinih novina, koje, bez sutinske promjene koncepta, omoguavaju implementaciju reforme u uslovima nepovoljne ekonomske stvarnosti. Tokom navedenog perioda, zdravstveni sistem je reorganizovan na snanim osnovama primarnog nivoa zdravstvene zatite, shodno preporukama Svjetske zdravstene organizacije. Ukazalo se neophodnim da se pristupi daljem usavravanju zdravstvenog sistema, budui da je ukupan teritorijalni raspored zdravstvenih resursa ostao neravnomjeran u odnosu na populaciju koju treba da opsluuje, nastavljajui trend produbljujivanja nejednakosti u zdravstvenoj zatiti meu regionima. Da bi sve komponente sistema funkcionisale na koordinisan i integrisan nain, potreban je nedostajui mehanizam u vidu odgovarajueg novog modela mree zdravstvenih ustanova, odnosno reintegracija i racionalizacija mree uz optimizaciju bolnikog sektora. Takoe, implementacija Zakona je ukazala da je neophodno poveati dostupnost zdravstvene zatite u odnosu na pojedine kategorije stanovnitava, kao i poboljati zdarvstevnu zatitu zaposlenih, srazmjerno prepoznavanju faktora rizika na radu i znaaju koji se medicini rada daje poslednjih godina. Implementacija naela zdravstevne zatite ukazuje na permanentnu potrebu

organizovanog rada na unapreenju kvaliteta zdravstevne zatite, kao i sistematske kontrole rada u zdravstvenim ustanovama, kroz obavezne zakonom propisane mjere. Bez donoenja ovog zakona (status quo opcija) izostalo bi normativno ureenje nastvka reformskog procesa zdravstvene zatite, to bi imalo negativnog uticaja na ostvarivanje zdravstvene zatite svih graana, koju treba uiniti to efikasnijom, dostupnijom i kvalitetnijom. 2. Ciljevi Koji ciljevi se postiu predloenim propisom? Navesti usklaenost ovih ciljeva sa postojeim strategijama ili programima Vlade, ako je primjenljivo.

Osnovni ciljevi koji se postiu donoenjem ovog zakona su omoguavanje ostvarivanja efikasne, dostupne i kvalitetne zdravstvene zatite svim graanima. Takoe, u cilju obezbjeenja uslova za funkcionisanje svih komponenti sistema na koordinisan i integrisan nain, neophodan je odgovarajui nivo modela mree zdravstvenih ustanova, odnosno reintegracija i racionalizacija mree uz optimizaciju bolnikog sektora. Pored navedenih ciljeva, neophodno je i poveanje dostupnosti zdravstvene zatite u odnosu na pojedine kategorije stanovnitava, kao i poboljanje zdarvstevne zatite zaposlenih, srazmjerno faktora rizika na radu. U krajnjem, najvei cilj je normativno ureenje nastvka reformskog procesa zdravstvene zatite, koji e dovesti do ostvarivanja efikasne, dostupne i kvalitetne zdravstvene zatite svih graana i odrivosti zdravstvenog sistema u vremenu optereenom globalnom ekonomskom krizom. Zakon o zdravstvenoj zatiti koji je donijet 2004. godine, i nakon toga mijenjan i dopunjavan dva puta, predstavlja normativni okvir reforme zdravstvenog sistema, kojom je, do sada, u skladu sa tim zakonom i Strategijom razvoja zdravstva Crne Gore do 2020 (donijeta 2003. godine) reformisan primarni nivo zdravstvene zatite, implementacijom instituta izabranog doktora, na itavoj teritoriji Crne Gore. Opti ciljevi zdravstvene politike, utvreni ovom strategijom su: Produenje trajanja ivota, Poboljanje kvaliteta ivota u vezi sa zdravljem, Smanjenje razlika u zdravlju, Osiguranje od finansijskog rizika. Pored moptih ciljeva zdravstvene politike, ovom strategijom utvreni su i Opti ciljevi reforme, utvreni ovom strategijom su: izgradnja zdravstvene politike koja treba da uputi graane na svjesnost zdravstvenih posljedica sopstvenih odluka i njihove odgovornosti za zdravlje unapreenje zdravstvene zatite na najprihvatljiviji i ravnopravan nain razvoj zdravstvenog sistema, harmonizovan sa trendovima razvoja evropskog zdravstva poveanje efikasnosti zdravstvenog sistema kroz racionalne i dostupne resurse poboljanje kvaliteta usluga primjena savremenih zdravstvenih tehnologija i finansijska stabilnost sistema Dakle, ovim zakonom normativno se ureuje dalji razvoj reforme zdravstvenog sistema i

realizacija svih ciljeva Strategije razvoja zdravstva Crne Gore do 2020. 3. Opcije Koje su mogue opcije za ispunjavanje ciljeva i rjeavanje problema? (uvijek treba razmatrati status quo opciju i preporuljivo je ukljuiti i neregulatornu opciju, osim ako postoji obaveza donoenja predloenog propisa). - Obrazloiti preferiranu opciju? U smislu razloga za predlaganje ovih zakonskih rjeenja i ostvarenja njihovih ciljeva, kao i prevazilaenja postojeih problema, analizom opcije status quo i predloenih izmjena, pristupilo se donoenju novog zakona, jer postojea zakonska rjeenja nijesu dovoljna osnova za nastavak reformi za ostvarivanje efikasne, dostupne i kvalitetne zdravstvene zatite svih graana i odrivosti zdravstvenog sistema u vremenu optereenom globalnom ekonomskom krizom. Donoenjem ovog zakona stvaraju se normativni uslovi za razvoj sistema zdravstvene zatite, prioritetnih mjera zdravstvene zatite, organizacije zdravstvene slube, drutvene brige za zdravlje graana, kao i prava i dunosti u ostvarivanju zdrastvene zatite. Razlozi za donoenje novog zakona su i stalno rastue potrebe stanovnitva za zdravstvenom zatitom koja je uslovljena porastom opte i zdravstvene kulture, starenjem populacije, pojavom i primjenom savremenih naunih i strunih dostignua i tehnologija u pruanju zdravstvene zatite u vremenu optereenom optom ekonomskom krizom, imajui u vidu da je ukupan teritorijalni raspored zdravstvenih resursa ostao neravnomjeran u odnosu na populaciju koju treba da opsluuje, nastavljajui trend produbljujivanja nejednakosti u zdravstvenoj zatiti meu regionima. Da bi sve komponente sistema funkcionisale na koordinisan i integrisan nain, potreban je nedostajui mehanizam u vidu odgovarajueg novog modela mree zdravstvenih ustanova, odnosno reintegracija i racionalizacija mree uz optimizaciju bolnikog sektora. Takoe, dosadanja implementacija Zakona je ukazala da je neophodno poveati dostupnost zdravstvene zatite u odnosu na pojedine kategorije stanovnitava, kao i poboljati zdarvstevnu zatitu zaposlenih, srazm jerno prepoznavanju faktora rizika na radu. Implementacija naela zdravstevne zatite ukazuje na permanentnu potrebu organizovanog rada na unapreenju kvaliteta zdravstevne zatite , kao i sistematske kontrole rada u zdravstvenim ustanovama, kroz obavezne zakonom propisane mjere. Bez donoenja ovog zakona izostalo bi normativno ureenje nastvka reformskog procesa zdravstvene zatite, to bi imalo negativnog uticaja na ostvarivanje efikasne, dostupne i kvalitetne zdravstvene zatite svih graana. 4. Analiza uticaja - Na koga e i kako e najvjerovatnije uticati rjeenja u propisu - nabrojati pozitivne i negativne uticaje, direktne i indirektne. - Koje trokove e primjena propisa izazvati graanima i privredi (naroito malim i srednjim preduzeima) - Da li pozitivne posljedice donoenja propisa opravdavaju trokove koje e on stvoriti, - Da li se propisom podrava stvaranje novih privrednih subjekata na tritu i -

trina konkurencija; Ukljuiti procjenu administrativnih optereenja i biznis barijera.

Predloena zakonska rjeenja imae pozitivnog uticaja na sve graane jer im obezbjeuje ostvarivanje efikasne, dostupne i kvalitetne zdravstvene zatite , uz odrivost zdravstvenog sistema u vremenu optereenom globalnom ekonomskom krizom. Takoe, treba istai i uticaj na poveanu dostupnost zdravstvene zatite u odnosu na pojedine kategorije stanovnitava, kao i pobolja nje zdarvstevne zatite zaposlenih, srazmjerno prepoznavanju faktora rizika na radu. Pored toga, treba istai i organizovani rad na unapreenju kvaliteta zdravstevne zatite, kao i sistematske kontrole rada u zdravstvenim ustanovama. Primjena predloenih zakonskih rjeenja nee izazvati dodatne trokove u odnosu na primjenu vaeih zakonskih rjeenja. Predloena zakonaka rjeenja odvijae se u okviru postojeih kapaciteta i ne zahtijevaju formiranje novih privrednih subjekata, niti imaju uticaja na optereenja ili biznis barijere. Odjeljak 5: Procjena fiskalnog uticaja Da li je potrebno izdvajanje finansijskih sredstava za implementaciju propisa i u kom iznosu? Za implementaciju Zakona o zdravstvenoj zatiti procijenjeno je da je potrebno dodatno izdvajanje sredstava na godinjem nivou u iznosu od: 207.147,50 . Da li je izdvajanje finansijskih sredstava jednokratno, ili tokom odreenog vremenskog perioda? Izdvajanje finansijskih sredstava nije jednokratno, ve se svake godine izdvaja navedeni iznos i to za farmaceutskog inspektora poev od 2014. god. i za specifinu zdravstvenu zatitu od: 01.01.2015. god. Da li implementacijom propisa proizilaze meunarodne finansijske obaveze? Implementaciom ovog propisa ne proizilaze nikakve meunarodne obaveze. Da li su neophodna finansijska sredstva obezbijeena u budetu za tekuu fiskalnu godinu, odnosno da li su planirana u budetu za narednu fiskanu godinu Finansijska sredstva nijesu potrebna 2013. god, a za 2014. godinu e biti planirana, a biti e planirana i za svaku narednu godinu. Da li je usvajanjem propisa predvieno donoenje podzakonskih akata iz kojih e proistei finansijske obaveze?

Usvajanjem ovog propisa predvieno je donoenje veeg broja podzakonskih akata (23). U ovom trenutke je teko procijeniti da li e biti potrebno dodatno izdvajanje finansijskih sredstava, ali ako bude potrebno, uradie se RIA za svaki podzakonski akt pojedinano. Da li e se implementacijom propisa ostvariti prihodi za budet Crne Gore? Usvajanjem ovog propisa ostvarie se benefiti za graane Crne Gore, kao i sve koji se nalaze na njenoj teritoriji u smislu poboljanog kavaliteta zdravstvene zatite, olakane dostupnosti zdravstvenom sistemu i dr., kao i benefiti za Budet Crne Gore koji iz toga proizilaze! Da naglasimo, ovim Zakonom Drava obezbjeuje zaposlenim prvi i kontrolni pregled doktora specijaliste medicine rada, kao i specifinu zdravstvenu zatita preduzetnika i lica koja samostalno obavljaju djelatnost, poslodavca koji zapoljava do pet zaposlenih, kao i poljoprivrednika. Obraloiti metodologiju kojom je korienja prilikom obrauna finansijskih izdataka/prihoda. Prilikom obrauna potrebnih finansijskih sredstava koriena je metoda procjene, kao i metoda standardnog troka. Naime, u Crnoj Gori je zapoljeno 36.441 radnika u mikro preduzeima (preduzea koja zapoljavaju do 9 radnika). Procjena je da od ovog broja 80% radnika radi u predzeima sa zapoljenih do 5 radnika, a to je: 29.153 radnika. Obzirom da je aktivnih poljoprivrednika u Crnoj Gori 2.000, to je broj radnika kojima treba pruiti specifinu zdravstvenu zatitu: 31.153 (29.153 + 2.000). Procijenjeno je da e godinje 10% nevednog broja radnika koristiti specifinu zdravstvenu zatitu, a to je: 3.153 radnika. Ako se uzme u obzir da je prosjena cijena pregleda 66.50 (59,00 do 74, 00 ), to je ukupna suma koja bi trebala godinje da se izdvoji iz Budeta navedenih: 207.147,50 (3.115 x 66,50). Da li su postojali problemi u preciznom obraunu finansijskih izdataka/prihoda? Obrazloiti. Zbog oblasti o kojoj se radi, vrlo je teko izvesti precizan obraun finansijskih izdvajanja i zbog toga je kooriena metoda procjene i iskustva zemalja iz regiona. Da li su postojale sugestije Ministarstva finansija na incijativu za donoenje predloga propisa? Nijesu postojale sugestije Ministarstva finansija na incijativu za donoenje predloga propisa.

PRILOG 1

FORMULAR: PREDLOG KOMUNIKACIONIH TEZA

Naziv dokumenta Nosioci komunikacionih aktivnosti

Predlog Zakona o zdravstvenoj zatiti Direktorat za upravljanje zdravstvom

Kljune poruke

Predloenim mjerama, kvalitet ivota svih graana u vezi sa zdravljem e se poboljati. Cilj zakona je odrivost zdravstvenog sistema i dostupnost kvalitetne zdravstvene zatite pod jednakim uslovima svim graanima Crne Gore. Predloenim rjeenjima istaknuta je posebna briga za zdravstveno i socijalno osjetljive i ugroene kategorije stanovnitva. Poboljae se funkcionisanje, efikasnost i kvalitet zdravstvene slube, uz definisanje posebnih programa u oblasti kadrova, mree zdravstvenih ustanova, tehnologije i medicinskog snabdijevanja. Formiranjem zdravstvenih centara ostvarie se bolje funkcionalno povezivanje institucija zdravstvenog sistema Crne Gore, kao i usklaivanje privatnog i javno g interesa u oblasti zdravstva. Implementacija naela zdravstevne zatite ukazuje na permanentnu potrebu organizovanog rada na unaprjeenju kvaliteta zdravstevne zatite u skladu sa meunarodnim standardima,kao i sistematske kontrole rada u zdravstvenim ustanovama, kroz obavezne zakonom propisane mjere. Usavravanjem zdravstvenog sistema, ukupan teritorijalni raspored zdravstvenih resursa bie ravnomjeran u odnosu na populaciju koju treba da opsluuje, smanjujui trend nejednakosti u zdravstvenoj zatiti meu regionima. Komponente sistema funkcionisae na koordiniran i integrisan nain, stvorie se mehanizam u vidu odgovarajueg novog modela mree zdravstvenih ustanova, odnosno reintegracija i racionalizacija mree uz optimizaciju bolnikog sektora. Takoe, poveae se dostupnost zdravstvene zatite u odnosu na pojedine kategorije stanovnitava, kao i poboljati zdarvstevna zatita zaposlenih, srazmjerno prepoznavanju faktora rizika na radu i znaaju koji se medicini rada daje . Zdravstvena mrea bie organizovana tako da je graanima uvijek obezbijeena dostupna zdravstvena zatita i hitna medicinska pomo, kao i ostvarivanje i ostalih naela zdarvstvene zatite u skladu sa ovim zakonom. Formiranjem zdravstvenih centara, uspostavie se novi model mree zdravstvenih ustanova to e rezultirati boljim funkcionalnim povezivanjem institucija zdravstvenog sistema Crne Gore, kao i usklaivanje privatnog i javnog interesa u oblasti zdravstva. Izvrie se reintegracija i racionalizacija mree zdravstvenih ustanova uz optimizaciju bolnikog sektora. Propisano je da, primjenu najsavremenijih dostignua nauke i prakse u prevenciji, dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji, praenje i predlaganje novih zdravstvenih tehnologija, kao i prouavanje, evaluaciju i unaprjeenje zdravstvene zatite, vri referentna zdravstvena ustanova kao samostalna ili kao dio zdravstvene ustanove. Pored uslova u pogledu prostora i opreme za obavljanje djelatnosti za koju je osnovana, referentna zdravstvena ustanova treba da ima odgovarajui kadar. Status referentne zdravstvene ustanove utvruje se rjeenjem ministra nadlenog za poslove zdravlja Drava obezjeuje specifinu zdravstvenu zatita preduzetnika i lica koja samostalno obavljaju djelatnost, poslodavca koji zapoljava do pet zaposlenih, kao i poljoprivrednika. Drava obezbjeuje zaposlenim i prvi i

Efekti

Novine

kontrolni pregled doktora specijaliste medicine rada. Uveden je rad po pozivu, kao poseban oblik rada, kada zaposleni ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan, radi obavljanja neodlone medicinske intervencije. U cilju kontinuiranog ostvarivanja zdravstvene zatite graan a propisano je da, izabrani tim ili izabrani doktor radi samostalno ili u okviru grupne prakse. Tako, dva ili vie izabranih timova ili izabranih doktora organizuju grupnu praksu. Grupna praksa se organizuje na nain da omoguava kontinuitet u ostvarivanju zdravstvene zatite graana u sluaju odsutnosti izabranog tima ili izabranog doktora. Proirena je mogunost da zaposleni sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi u okviru mree zdravstvenih ustanova moe, uz saglasnost direktora, da obavlja dopunski rad u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zaposlen ili u drugoj zdravstvenoj ustanovi koja je u sast avu mree zdarvstvenih ustanova i ustanovama socijalne i djeije zatite, ustanovama za izvrenje krivinih sankcija i dravnim organima sa specifinim zdravstvenim potrebama. Zdravstveni radnici koji su stekli obrazovanje na fakultetima zdravstvenog usmjerenja mogu dobiti i licencu iz prakse. Licenca iz prakse se izdaje zdravstvenom radniku, pod propisanim uslovima i uslov je za napredovanje u struci. Posjedovanje licence iz prakse je i jedan od kriterijuma za nagraivanje zdravstvenog radnika. Licenca iz prakse se izdaje na period od 7 godina i obnavlja se u skladu sa ovim zakonom i posebnim aktom nadlene komore. Zdravstveni radnik koji ne obnovi licencu iz prakse nee moi da napreduje u struci i da bude nagraivan, kao i da bude biran na rukovodeu funkciju u zdravstvenom sistemu, do obnove licence iz prakse. Radi unaprjeenja uslova za obavljanje profesije, zatite njihovih profesionalnih interesa, unapreenja profesionalne zdravstvene etike i uea na unaprjeenju kvaliteta zdravstvene zatite, organizuje se i Stomatoloka komora Crne Gore. U tom cilju data je mogunost da i drugi zdravstveni radnici organizuju rad komora. Komora ima svojstvo pravnog lica, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrenim zakonom i statutom komore. Ciljevi i zadaci osnivanja, rad i funkcionisanje, organi, nain rada i njihov izbor i ovlaenja, nain odluivanja i sprovoenja odluka, nain finansiranja rada, prava i dunosti lanova komore i druga pitanja od znaaja za rad komore ureuju se statutom. Propisano je, koji drugi subjekti mogu da obavljaju zdravstvenu djelatnost. Novina u odnosu na ranija rjeenja odnose se na obavljanje zdravstvene djelatnosti ustanova djeije i socijalne zatite, ustanova za izvenje krivimih sankcija, organa nadlenih za unutranje poslove i organa nadlenog za odbranu, za lica smjetena u te ustanove, odnosno zaposlena ili smjetena u njima. Predloeno rjeenje uvaava potrebu i daje mogunost organizovanja pojedinih oblika specifine zdravstvene zatite, pored organizovanja primarne zdravstvene zatite. Takoe, propisano je da, i ugostiteljski objekti mogu organizovati pruanje zdarvstvene zatite na primarnom nivou. Osim toga fakulteti zdravstvenog usmjerenja mogu da obavljaju zdravstevnu zatitu preko svojih organizacionih jedinica, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. Zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost, na svim nivoima zdravstvene zatite, moraju da uspostave proces monitoringa i evaluacije zdravstvene zatite, kao sastavni dio svojih redovnih i strunih aktivnosti. Na ovaj nain uspostavlja se proces mjerenja efekata rada u zdravstvu, u cilju ocjenjivanja napretka koji ostvaruju. Na ovaj nain se uspostavlja sistematski nain uenja kroz rad i korienje steenih iskustava radi unaprjeivanja obavljanja tekuih aktivnosti zdravstvene zatite i promocije boljeg planiranja na svim nivoima zdravstvene zatite. Monitoring i evaluaciju kvaliteta zdravstvene zatite vri Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene ustanove, odnosno drugog subjekta koji

obavlja zdravstvenu djelatnost. Komisija predlae direktoru zdravstvene ustanove mjere za unaprjeenje kvaliteta rada, daje miljenja i predloge u vezi sa organizacijom rada i uslovima za razvoj zdravstvene djelatnosti, planira i sprovodi antikorupcijske mjere i druge mjere utvr ene statutom ustanove. Komisija za kontrolu kvaliteta ima najmanje pet, a najvie sedam lanova, koje imenuje direktor zdravstvene ustanove. Komisija podnosi izvjetaj direktoru i Ministarstvu tromjeseno i godinje. U zdravstvenim ustanovama, odnosno drugom subjektu koji obavlja zdravstvenu djelatnost sa manje od 10 zaposlenih, poslove Komisije vri lice koje odredi direktor. Kad su u pitanju organi zdravstvenih ustanova propisano je da, Odbor direktora, kao organ zdravstvene ustanove je obavezan u klinikom centru, Nacionalnom institutu i referentnim zdravstvenim ustanovama. Precizirano je kada zdravstveni radnici i zdrastveni saradnici i druga lica koja imaju obavezu profesionalne tajne mogu biti osloboena uvanja te obaveze. To su situacije kada za to imaju pisanu saglasnost lica o ijem se zdravstvenom stanju radi ili ako je to neophodno uiniti u javnom interesu ili u interesu drugog lica. U javnom interesu ili interesu u drugog lica je: otkrivanje ili suenje za teka krivina djela, ako bi ono bilo znatno usporeno ili onemogueno bez otkrivanja podataka o zdravstvenom stanju graanina; zatita javnog zdravlja i bezbjednosti; sprjeavanje izlaganja drugog lica neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti za njegov ivot ili zdravlje. Predmetnim propisom je definisano da se lica oslobaaju obaveze uvanja profesionalne tajne na osnovu odluke pravosudnih organa ili odluke nadlenog tijela koje imenuje organ upravljanja zdravstvene ustanove ili drugog subjekat koje obavlja zdravstvenu djelatnost, u skladu sa zakonom. U cilju harmonizacije domaeg zakonodavstva, propisano je pravo da, graanin moe da odluuje o svojim zdravstvenim podacima, u smislu dostupnosti i vrste zdravstvenih podataka na koje imaju pravo uvida pojedini zdravstveni radnici i saradnici, ukoliko nijesu u suprotnosti sa javnim interesom U cilju planiranja i efikasnog upravljanja sistemom zdravstvene zatite, kao i prikupljanja i obrade podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem stanovnitva i funkcionisanja sistema zdravstvene zatite, odnosno prikupljanja i obrade zdravstvenih informacija, uspostavlja se i razvija integralni zdravstveni informacioni sistem. U cilju voenja medicinske dokumentacije, evidencija i izvjet aja uspostavlja se i razvija zdravstveno-statistiki informacioni sistem, kao dio integralnog zdravstvenog informacionog sistema. Propisano je da za svaki hirurki odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vri patomorfoloka i histoloka obrada. Rizici Ciljne grupe Relevantnost dokumenta za inostranu javnost Period realizacije Dodatne napomene Nema rizika Ciljne gupe su graani Crne Gore, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici na svim nivoima zdravstvene zatite.

Saradnja sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom je kontinuirana.

Kontinuirane aktivnosti

REZIME PREDLOG ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZATITI Zdravstveni sistem Crne Gore je reorganizovan na snanim osnovama primarnog nivoa zdravstvene zatite. Ministarstvo zdravlja je prepoznalo potrebu da se pristupi daljem usavravanju zdravstvenog sistema, budui da je ukupan teritorijalni raspored zdravstvenih resursa ostao neravnomjeran u odnosu na populaciju koju treba da opsluuje. Da bi sve komponente sistema funkcionisale na koordiniran i integrisan nain, potreban je nedostajui mehanizam u vidu novog modela mree zdravstvenih ustanova, odnosno reintegracija i racionalizacija mree uz optimizaciju bolnikog sektora. Neophodno je poveati dostupnost zdravstvene zatite u odnosu na pojedine kategorije stanovnitava, kao i poboljati zdravstevnu zatitu zaposlenih, srazmjerno prepoznavanju faktora rizika na radu i znaaju koji se medicini rada daje poslednjih godina. U cilju ostvarivanja javnog interesa i realizacije programa zdravstvene zatite, uspostavlja se zdravstvena mrea. Zdravstvena mrea podrazumijeva vrstu, broj i raspored svih zdravstvenih ustanova koje osniva drava i pojedinih zdravstvenih ustanova iji je osniva drugo lice u skladu sa zakonom, po nivoima zdravstvene zatite, kao i pravnih lica koja obavljaju poslove koji su u vezi sa ostvarivanjem prava na zdravstvenu zatitu, radi sprovoenja Programa zdravstvene zatite, a na osnovu ugovora sa Fondom. Zdravstvena mrea mora biti organizovana tako da je graanima uvijek obezbijeena dostupna zdravstvena zatita i hitna medicinska pomo, kao i ostvarivanje i ostalih naela zdravstvene zatite. Mrea zdravstvenih ustanova se zasniva na ukupnom broju stanovnika Crne Gore, ukupnom broju osiguranih lica, demografskim karakteristikama stanovnitva, zdravstvenom stanju stanovnitva, gravitirajuem broju stanovnika, karakteristikama pojedinih podruja i raspoloivosti zdravstvenim resursima. Definisane su vrste zdravstvenih ustanova. Referentna zdravstvena ustanova kao samostalna ili kao dio zdravstvene ustanove vrie primjenu najsavremenijih dostignua nauke i prakse u prevenciji, dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji, praenje i predlaganje novih zdravstvenih tehnologija, kao i prouavanje, evaluaciju i unaprjeenje zdravstvene zatite. Formiranjem zdravstvenih centara ostvarie se bolje funkcionalno povezivanje institucija zdravstvenog sistema Crne Gore, kao i usklaivanje privatnog i javnog interesa u oblasti zdravstva. Zdravstveni

centar je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost na vie nivoa zdravstvene zatite, i osniva se za jednu ili vie optina. Predlogom zakona je definisano da zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na svim nivoima zdravstvene zatite, moraju da uspostave proces monitoringa i evaluacije zdravstvene zatite, kao sastavni dio svojih redovnih i strunih aktivnosti. Na ovaj nain uspostavlja se proces mjerenja efekata rada u zdravstvu, u cilju ocjenjivanja napretka koji ostvaruju. Monitoring i evaluaciju kvaliteta zdravstvene zatite vrie Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene ustanove. U cilju obezbjeenja i unaprjeenja zdravstvene zatite ustanove se mogu akreditovati, u smislu ispunjenosti utvrenih standarda kvaliteta pruene zdravstvene usluge u odreenoj oblasti zdravstvene zatite. Propisanim mjerama osnaie se zdravstveni sistem. Svim graanima Crne Gore omoguie se dostupnost kvalitetne zdravstvene zatite pod jednakim uslovima. Iskazana je posebna briga za zdravstveno i socijalno osjetljive i ugroene kategorije stanovnitva. Poboljace se funkcionisanje, efikasnost i kvalitet zdravstvene slube, uz definisanje posebnih programa u oblasti kadrova, mree zdravstvenih ustanova, tehnologije i medicinskog snabdijevanja. Radi unapreenja uslova za obavljanje profesije, zatite njihovih profesionalnih interesa, unapreenja profesionalne zdravstvene etike i uea na unapreenju kvaliteta zdravstvene zatite, pored Ljekarske i Farmaceutske komore organizuje se i Stomatoloka komora Crne Gore. U tom cilju, propisano je da i drugi zdravstveni radnici mogu organizovati rad komora. Predlogom Zakona o zdravstvenoj zatiti proirena je mogunost da, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi iji je osniva drava moe da za obavljanje dopunskog rada zakljui ugovor sa zdravstvenom ustanovom ili, uz saglasnost direktora, sa drugom zdravstvenom ustanovom ili pravnim licem koji su u sastavu mree ili sa subjektima van mree koji imaju zakljuen ugovor sa Fondom. U cilju kontinuiranog ostvarivanja zdravstvene zatite graana propisano je da, izabrani tim ili izabrani doktor radi samostalno ili u okviru zajednike prakse. Zajednika praksa se organizuje na nain da omoguava kontinuitet u ostvarivanju zdravstvene zatite graana u sluaju odsutnosti njegovog izabranog tima ili izabranog doktora. Uspostavlja se i razvija integralni zdravstveni informacioni sistem, u cilju planiranja i efikasnog upravljanja sistemom zdravstvene zatite, kao i prikupljanja i obrade podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem stanovnitva i funkcionisanja sistema zdravstvene zatite, odnosno prikupljanja i obrade zdravstvenih informacija. Osim toga, u cilju voenja

medicinske dokumentacije, evidencija i izvjetaja uspostavlja se i razvija zdravstveno-statistiki informacioni sistem, kao dio integralnog zdravstvenog informacionog sistema. U cilju potpune harmonizacije domaeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske Unije, propisano je pravo da, graanin kao iskljuivi vlasnik podataka iz svoje medicinske dokumentacije, moe da odlui o nivou i vrsti dostupnosti tim podacima, na koje imaju pravo uvida pojedini zdravstveni radnici. Ogranienje dostupnosti podacima je mogue ukoliko nije u suprotnosti sa javnim interesom. Osim toga precizirano je kad i pod kojim uslovima zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik i drugo lice koje ima obavezu profesionalne tajne o zdravstvenom stanju graanina moe saoptiti te podatke. Implementacija naela zdravstvene zatite ukazuje na permanentnu potrebu organizovanog rada na unapreenju kvaliteta zdravstvene zatite u skladu sa meunarodnim standardima.