Dr.sc. Roko Markovina, red. prof.-FESB,Split Ton!i Ukalovi", ing.brod.-V.

LENAC,Rijeka

TRADICIONALNA TEHNOLOGIJA GRADNJE KOR!ULANSKE BARKE - BRODICE (RIBARICE-GAJETE)

Sa"etak Drveni brodovi i brodice (barke) obi!no se grade primjenom jedne od slijede"ih metoda gradnje: dodirivanjem platica oplate ( Carvel-ov sustav gradnje), preklapanjem platica oplate (Clinker-ov sustav gradnje), dijagonalnim postavljanja platica oplate, razmotljivim trakama i umecima (zakrpama) vanjske oplate, lameliranom gradnjom ili pak kombiniranom (mje#ovitom) gradnjom. U radu je poja#njena klasi!na metoda dodirivanja platica oplate (Carvelov sustav gradnje) u 10 faza gradnje, naj!e#"e kori#tena u kor!ulanskoj brodogra$evnoj #koli gradnje brodova u drvu, kroz stolje"a.

Klju!ne rije!i:Kor!ula, drveni brod, izgradnja, tehnologija, metode

THE TRADITIONAL WOODEN BOAT'S BUILDING TECHNOLOGY IN KOR!ULA (FISHING BOAT GAJETA)

Abstract The wooden ship (small and big size) construction usually can be realized by one of the following methods: touching paneling (Carvel- method), overlapping paneling (Clinkermethod), diagonal overlapping paneling, unwrapping and patchingpaneling, laminating or combined touching and diagonal method. In this paper the classic touched paneling (Carvel) method, usually used in the Kor!ula wooden shipbuilding school, during the centuries, is explained in ten building phases.

Kay words: Kor!ula, wooden boats, building, technology, methods

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

1. Uvod Prve pisane upute za osnivanje i tehnologiju gradnje brodova nalazimo u Bibliji gdje Noa gradi arcu, po naredbi Gospodinovoj i to: Napravi sebi korablju od smolastoga drveta; korablju na!ini s prijekletima i oblo#i je iznutra i spolja paklinom. A pravit "e$ je ovako: neka korablja bude trista lakata u duljinu, pedeset u $irinu i trideset lakata u visinu. Na korablji na!ini otvor za svjetlo, zavr$i ga jedan lakat od vrha. Vrata na korablji na!ini sa strane i neka ima gornji, srednji i donji kat(Biblija, Stari zavjet, Postanak, 14-16). Me$utim, prvu sintezu pomorstvenih svojstava broda dao je Seneca 50 god. pr. Kr.: Ka#e se da je brod dobar, ne ako je ukra$en skupocjenim bojama niti.....nego ako je stabilan i postojan i nepropustan i !vrst da odolijeva navali valova, podlo#an kormilu, brz i neosjetljiv na vjetar. [15] Dakle, od prvih biblijskih zapisa razvidno je da je Noina arka imala, gledaju"i i s dana#njih pozicija brodogra$evne znanosti idealne odnose glavnih izmjera: L/B= 6 i L/D= 10, a osnovni postulati u Senecinom poimanju svojstava broda vrijede i danas. Kasnije su se razvijale konstrukcijske metode, a me$u prvima bila je metoda parcijalnog konstriuranja, o kojoj je opisao Crescenzio 1607. god., koji veli: S ovim se likom (!estom) odmjeravaju tri glavna rebra ("abe) i rebrenice srednjega dijela trupa, budu"i da su sve tri iste veli!ine i izba!aja; me%utim, za sva ostala rebra koja od njih polaze prema krmi i tako prema pramcu, budu"i da se moraju istodobno skratiti i izbaciti, bilo je potrebno prona"i neke druge mjere na tom liku (!est), da se ne bi morao za svako rebro raditi novi lik (!est), s kojim se mjerama nalazi skra"enje za svako rebro ve" prema njegovim proporcijama. [15] Ne#to kasnije osmi#ljena je metoda integralnog konstruiranja (cjelovitog oblikovanja) koju je opisao Stalkartt i ona predstavlja pro#irenje primjene metode parcijalnog konstruiranja i na krajnja pram!ana rebra, a tek iznimno i na krmena. Stalkartt spominje lik (!est), krivuljar (regulin), prenosilo (muril), ali jo# ne spominje polumjesec-tj. mezzalunu(bu!ku). Tre"a najstarija, a ujedno i najprimitivnija, metoda je metoda kopiranja (metoda izabranih rebara i letvica), koju je opisao Corsico 1932. god. Za krajnja pram!ana i kremena rebra Crescenzio navodi:Ostala rebra koja slijede od rebara na klju!u do krmene i pram!ane statve, koja se zovu !elna rebra (kavo!esti-cavo di sesto), imaju za lik (!est) me$trovo oko, koji potegne dvije uzice ili letve do statvi. Ova se metoda primjenjuju sve do danas i to kod onih graditelja brodova koji nisu upoznati s tajnom polumjeseca (bu!ke), i to za konstruiranje kompletnog trupa drvenog broda [15]. Dakle, za prvu i drugu metodu klju!ni alat predstavlja polumjesec (bu!ka), #to je slu!aj i kod tradicionalne kor!ulanske metode konstruiranja. Me$utim, ta metoda, i pored zna!ajnih istra%ivanja i dalje, dijelom, ostaje tajna, tj. vlasni#tvo svakog protome#tra, jer je ona jedan vid licence svakog brodograditelja i !ije vlastite posebnosti on !uva za sebe i tek ih, pod konac %ivota, prenese svom nasljedniku u poslu. Kasnije su ovu metodu poja#njavali Pizzarello i Fontana 1983. u svojim istra%ivanjima Pietre e legni dell' Arsenale di Venezia, zatim je McKee 1983. u svojoj knjizi Working boats of England dao kratak opis metoda integralnog konstruiranja s aksonometrijskom ilustracijom uporabe lika (!esta), krivuljara i prenosila (murila). Kirsch je, 1990., u svojoj knjizi The Galeon, u poglavlju o ranim metodama konstrukcije brodova, spomenuo venecijanski Arsenal i izravno metodu integralnog konstruiranja, dok je Damianidis, 1991., opisao prvu i tre"u metodu, bez posebnih tehni!kih pojedinosti, ali je za prvu metodu istaknuo da je polumjesec najva%niji njezin dio, bez inih pojedinosti. Priffti i Loukakis su, 1993. iznijeli tehni!ke detalje jedne od ina!ica metode parcijalnog konstruiranja, !ija je

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

posebnost u tome #to treba izraditi !etiri polumjeseca, dva za skra"enja #irine rebara i dva za skok palubeali svi ostaju u okviru Crescenzijevih obja#njenja. Daljim razvitkom tehnike i usavr#avanjem tehnologije gradnje, kroz stolje"a, brodice su se gradile s pomo"u nekoliko tehnolo$kih metoda: 1. Metoda dodirivanja platica oplate ( poznatija kao Carvel-ov sustav gradnje), 2. Metoda preklapanja platica oplate (poznatija kao Clinker-ov sustav gradnje), 3. Metoda dijagonalnog postavljanja platica oplate, 4. Metoda razmotljivih traka i umetaka (zakrpa) vanjske oplate, 5. Metoda lamelirane gradnje i 6. Metoda kombinirane (mje$ovite) gradnje. 2. Temeljna na#ela kor#ulanske gradnje drvenog broad Kor!ulanski su brodograditelji, najve"im dijelom koristili metodu dodirivanja platica oplate uz pomo" vlastitog, jednostavnog, na!ina razrade konstrukcije, nazvanog mezzalunabu!ka, od kojih se isticali, jo# od XIV stolje"a brodograditelji iz !itavog niza poznatih kor!ulanskih obitelji: d' Angelis, Kapor , Bonguardo, Depolo, Sessa, Smrkini#, Foreti#, Dobro!i#, Vilovo#, Bernardi, Sambrailo, Trojanis, Geri$i#, Ivan$evi#, Djurdjevi#, Gvozdenovi#, Paunovi#, Verzotti, Filippi, Fabris, Kondenar, Sladovi#, Jeri$evi# i drugi[1]. U novije doba, ne#to izmijenjenu primjenu mezzalune-bu!ke koristili su i vrsni brodograditelji poput: Jakova Denoblea, Davora Kondenara, Todora-Danka Tasovca (Tasino) iz Kor!ule, Marina %ale iz &rnovske Banje i Igora &uli#a iz Lumbarde, kao generacije brodograditelja iz kor!ulanske brodogra$evne #kole, #kolovanih u dvadesetom stolje"u, koji su bu#kom tek provjeravali svoj, prethodno osmi#ljeni, brod. Formama kor!ulanskih brodica i istra%ivanjem kor!ulanske brodogradnjom u drvu, tako$er su se bavili i in%injeri i sveu!ili#ni profesori sa otoka Kor!ule: pok. Teodor Bernardi, pok. 'itomir Lozica, pok. Tonko Sladovi#, pok. Milorad Fattorini, pok. Tonko Tabain i Roko Markovina, kako bi sa!uvali to bogato znanje i veliko iskustvo za slijede"e nara#taje. Kor!ulanski na!in gradnje drvene brodice, koji se zadr%ao i do danas, pojasnio je jedan od najistaknutijih izdanaka kor!ulanske brodogradnje, nedavno preminuli protome#tar Jakov Denoble, koji je, kao vrstan brodograditelj u drvu, imao svoj na!in gradnje barke, a koji se sastojao iz nekoliko faza, prema slici 1: 1. Najprije bi zamislio naru!enu brodicu, kakva bi u potpunosti trebala izgledati prema vlasnikovim zahtjevima, a onda, u mjerilu, napravio liniju palube-cente (tlocrt)(prva temeljna vodna linija), 2. zatim bi napravio bokocrt sa linijom pramca i krme ( pa#ma-kobilica te a!te od prove i od krme, sa linijom palube- (uzdu#ni presjek), 3. nakon toga bi odredio gaz -(liniju od pe!kaja) po iskustvu i osje"aju, ali uvijek malo ve"i od stvarnoga i tu bi liniju gaza ucrtao, kao vodnu liniju na gazu u nacrt linije palube- (druga temeljna vodna linija), 4. potom bi odredio veli!inu me$urebrenih polja(kampe) te broj i oblik rebara i 5. na kraju, nacrtao bi bu#ku za naru!enu brodicu, prema op"im pravilima, koju bi koristio u svrhu provjere svojih nacrta, tako da bi, na nacrtu linije gaza, na mjestu glavnog rebra ( - "abe) postavio liniju paralelnu sa simetralom, a onda uzeo u #estar (kompas) tu udaljenost, napravio polukru%nicu (bu!ku) i provjeravao ispravnost razdiobe i forme (!esta) brodice, s pomo"u !ega je dora$ivao po!etnu zamisao do kona!nog oblika, u nekoliko pribli%enja [6].

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

Nerijetko bi, temeljem ovih razrada, izradio i model (polumodel) budu"e brodice, kako bi kona!no provjerio svoju zamisao, u mjerilu 1:10. 3. Tehnolo$ke faze gradnje kor#ulanske ribarice-gajete Forma svakog plovila, tj. kona!an oblik njegovog trupa, uvjetovan je razli!itim i mnogobrojnim zahtjevima, kojima se, jo# u fazi predprojekta, mora udovoljiti, i koji su, u ve"ini slu!ajeva, me$usobno opre!ni, ali se, usuprot tomu, svakom plovilu mora osiguati: ! dovoljno prostora za smje#taj posade, putnika i tereta, ! dovoljno stabiliteta u o#te"enom i neo#te"enom stanju, ! najmanji mogu"i otpor u plovidbi, ! dobra pomorstvenost (dr"anje na moru), ! dobra upravljivost ( manovra), ! dovoljna !vrsto"u konstrukcije, ! dobar estetski izgled, ! #to jednostavnija tehnologija gradnje i sl. O tome se u kor!ulanskoj brodogradnji temeljito vodilo ra!una, a vodi se i dan-danas.

Slika 1. Koraci u osmi#ljavanju konstrukcije brodice (prema protome#tru Jakovu Denoble)[6]

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

3.1.

Temeljni principi gradnje drvenih brodova i brodica u Kor!uli

Pri gradnji drvenog broda i brodice prva i najva%nija zada"a je osiguranje dovoljne !vrsto"e, kako bi se mogla izdr%ati sva optere"enja kojima "e olovilo biti podvrgnuto u slu%bi. Za ve"e drvene brodove od posebnog je zna!aja osiguravanje uzdu%ne !vrsto"e, dok je za manje brodove i brodice od posebnog zna!aja osiguravanje njihove popre!ne !vrsto"e, s obzirom da se grade, uglavnom, popre!nim sustavom gradnje, !ije su osobenosti gusto postavljena rebra i kvalitetno pri!vr#"ena za kobilicu te to!no odre$eno me$urebreno polje (kanap), po jednad%bi: R=2 (1) gdje je R- razmak rebara u cm, - debljina rebrenice (luko$a) u cm i r- !isti (svijetli) razmak rebara. Taj svijetli razmak rebara kod brodica obi!no iznosi od 15 do 20 cm. Me$utim,veli!ina me$urebrenog polja odre$uje se iskustveno i obi!no se kre"e: ! kod manjih brodica oko L=5 m, me$urebreno polje R = 24 cm, ! kod ve"ih brodova oko L=17 m, me$urebreno polje R = 34 cm [12]. Ta su rebra me$usobno povezana, kako na vrhu prema palubi, jakim sponjama i rubnim platicama oplate, tako i pri dnu-rebrenicama i platicama dna, ali i s unutarnje strane bo!nom i uzvojnom provezom (kontracentom i verd"inom) . Kobilica, pasmo, protupasmo i platice vanjske oplate (madiri) klju!ni su konstrukcijski elementi za osiguranje uzdu%ne !vrsto"e dna, dok su platice gornjeg dijela vanjske oplate, te platice palube klju!ni konstrukcijski elementi za osiguranje uzdu%ne !vrsto"e u gornjem dijelu brodice. Rebra, postavljena na pravilnim razmacima, povezana sponjama i vodoravnim koljenima klju!ni su elementi za osiguranje popre!ne !vrsto"e. Pored navedenih elemenata, konstrukcija pramca i krme sa kobilicom i pasmom, tako$er sudjeluju u osiguravanju uzdu%ne i popre!ne !vrsto"e drvenog broda. 3.2. Kor!ulanska metoda dodirivanja platica

Metoda dodirivanja platica oplate (Carvel-ova gradnja), koja se stolje"ima koristi u kor!ulanskoj gradnji drvenih brodica, temelji se na izgradnji jakog kostura brodice (kobilica, statve, rebrenice i rebra po !itavoj duljini brodice), na koji se postavljaju platice vanjske oplate, strogo odre$enim slijedom, pri!vr#"ivane svaka sa po dva !avla (bakrena, mjedena, pocin!ana ili drvena) za svako rebro, u blizini rubova, kako se krajevi platica pri su#enju ne bi, rubno, deformirali. Platice strogo prate formu kostura broda, nalije%u jedna na drugu i me$usobno se #upere kako bi se osigurala nepropusnost vanjske oplate, gusto nabijenim pamukom ili kudjeljom (stupa, kanava), koja se, na kraju za#ti"uje kitom (!tukom) i oboji (pitura). Ovakve brodice imaju malu elasti!nost, gradnja i popravci su zahtjevni, ali ne posebno slo%eni, kao niti odr%avanje njihove !isto"e. Ova metoda zahtijeva veliku preciznost u radu, ali i umije"e krivljenja i su%avanja vojeva platica prema pramcu i krmi u svrhu smanjenja zaostalih naprezanja u drvu platica, koja bi optere"ivala !avle, prema slici 2. (Za kvalitad dr#anja madiri za korbe nije toliko va#na duljina brokve, nego njezin promjer-debljina, a najbolje su brokve od bakra ili bronze...nikako galvani#ane-proto F.Milina)

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

Slika 2 Metoda dodirivanja platica vanjske oplate (1-jako rebro, 2- platice vanjske oplate, 3-podnice (pajoli) i 4podno%njaci)

Stara kor!ulanska metoda gradnje drvenih brodica tzv. glatka ( li!a) gradnja, temelji se, dakle, na metodi dodirivanja platica oplate, sa fino oblikovanim rubovima platica, koje se dodiruju me$usobno skladno i bez zra!nosti, koje su prostorno oblikovane tako da bez ve"eg pritiska nalije%u na strukturu kostura, kako u sredini, tako i na pramcu i na krmi, gdje je forme posebno zakrivljena. Ova metoda je, ujedno, najzahtjevnija i najkompleksnija i tra%i najvi#e znanja i umije"a, a brodice, prema njoj izgra$ene, su i najduljeg vijeka trajanja. Da bi se, prema ovoj metodi, mogla izgraditi brodica, potrebno je, najprije, u prirodi prona"i odgovaraju"i oblik stabla, pribli%nog izgleda prema izra$enoj #abloni oblika konstrukcijskog elementa, kako bi na njemu, kasnije, bilo najmanje radnih intervencija za dobivanje kona!nog prostornog oblika. Na slici 3 prikazani su oblici stabala iz kojih se trebaju dobiti odre$eni oblici konstrukcijskih elemenata.

f e b a d

Slika 3 Odabir odre$enog drva za izradu pojedinih dijelova barke: a- nastavak rebra (capul); b-rebrenica (luko"a) i rebro (korba); c-koljena (braculi); d-rebro, rebrenica; e-platica oplate(madir); f-pram!ano koljeno(zoja) i koljeno (bracul) [17].

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

3.3 Gradnja kor#ulanske brodice u 10 faza Kad je ideja brodice potpuno razra$ena u glavi protome#tra i sukladno tome !itava drvena gra$a pripravljena, sav alat pripremljen, nao#tren i postavljen na odgovaraju"em mjestu u radionici (baraci) te odre$en racionalan prostor za gradnju (drvena baraka teza ili trajno natkriti otvoreni prostor izvan radionice), zapo!inje se s njezinom gradnjom, standardnom- kor!ulanskom tehnologijom gradnje [5], razdijeljenom, naj!e#"e, u deset faza. 1.faza: Najprije se solidno pripremi mjesto gradnje te se, u tu svrhu, postavlja, stabilno na potkladama, temeljna greda (kantir) koja "e nositi !itavu brodicu tijekom gradnje i sa koje "e se ona, na koncu, predati vodi i na koju "e se, kao prvi konstrukcijski element, polo%iti kobilica (kolumba) na kojoj je ve" postavljena za#titna drvena obloga na dnu (!joleta). Kobilica se, potom, spaja sa statvama pramca i krme (a!te od prove i krme) #to !ini hrbat broda, t.j. osnovu za !itavu daljnju gradnju-slika 7. Nakon #to se postavi i spoji hrbat brodice, on se pri!vrsti tanjim gredicama (paletinama), s kojima se, prethodno, postavlja u to!no okomito-centrirani polo%aj (pjumbin- in pjombo). Da bi i statve bile postavljene to!no u okomicu na gredu kobilice, one se pri!vrste u okomiti polo%aj s pomo"u dvije popre!ne daske (traverse od punta) koje "e tu okomitost, trajno osigurati za !itavo vrijeme gradnje. Za spajanje kobilice sa statvama (in#avanje), koriste se razli!iti, ve" odavno provjereni spojevi (klju$evi ili #ovi), dovoljno sigurni za ovako odgovoran konstrukcijski spoj. Nekoliko takvih prikazano je na slici 4.

Slika 4. Razli!iti spojevi za povezivanje pram!ane i krmene statve sa kobilicom i spajanje kobilice ako je ura$ena iz dva ili vi#e dijelova

Nakon toga slijedi izrada mezzalune-bu!ke, za svaku, to!no odre$enu, brodicu, tj. primjenjuje se tipi!na kor!ulanska konstrukcijska metoda, s pomo"u koje se, bez nacrta brodskih linija, to!no odredi razmak i forma rebara, forma pram!ane i krmene statve prema prona$enom gradivu u prirodi ($to zakrivljenije-to bolje), podizaj-kosina dna (stelana barka ili pjate!ka) te izba!aj (!panat), tj.kosina boka rebara prema liniji palube. 2. faza: Kobilica se razdijeli na odgovaraju"i broj jednakih polja (kampi) ovisno od veli!ine brodice, !ime su odre$ena me$urebrena polja tj. razmaci na kojima "e uslijediti postavljanje rebara (korbi), #to po!inje postavljanjem (imbo!kavanjem) dvaju glavnih rebara ("aba), tj. pram!anog i krmenog glavnog rebra slika 5. Kako je te#ko prona"i u prirodi gra$u dovoljno savijenu za izradu rebara i ostalih zakrivljenih elemenata iz jednog dijela, rebra se obi!no izgrade iz tri (kod manjih) ili pet

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

dijelova (kod ve"ih brodica), tako da postoje gornji tj. bo!ni dijelovi rebara (capuli) i donji dijelovi, tj. rebrenice (kalate i luko#e). Nakon toga slijedi postavljanje prethodno pripremljenih rebrenica i njihovih bo!nih nastavaka, ura$enih s pomo"u pripremljenih #ablona, tako$er posebnim spojevima (#ovima) za kobilicu, #to je prikazano na slikama 5 i 6.
b.)

a.) . ) Slika 5. Postavljanje rebrenica na kobilicu

Slika 6. Oblik #ablone glavnog rebra

( a.) krmene, b.) pram!ane )

Slika 7 Prva faza gradnje(kantir,kolumba i a$te sve u!vr#"eno u okomicu pjumbin)

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

Na rebrenicama se, na donjem dijelu, bo!no od sredi#nje linije, s obje strane, izre%u !etvrtasti ili poluokrugli otvori (skalopi) veli!ine oko 2x2 cm, koji "e slu%iti za slobodno protjecanje mora koje se na$e u brodici izme$u rebrenica.

Slika 8 Druga faza gradnje

Slika 9 Polo%aji rebara, me$urebrena polja, unutarnja uzvojna proveza (verd#ina), podnice (brodoradiona I.'uli"-Lumbarda)

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

3. faza: U ovoj fazi, slika 10, izvodi se postavljanje ostalih rebara prema pramcu i krmi (imbo!kadura), a kad su sva rebra postavljena (korban) na njih se odmah ucrta linija palube - razme (potegne tirada), odnosno gornja linija zavr#etaka rebara brodice i ozna!i se (marka) privremenim u!vr#"ivanjem drvene letve i s unutarnje i vanjske strane. Kad je linija razme postavljena, ista se zabilje%i na vrhovima rebara, s pomo"u letve-ravnalice (sta"e) te se ozna!i linija zavr#ne platice vanjske oplate (tirada od cente). Postavljanje preostalih rebara izvodi se od sredine prema pramcu i krmi postavljanjem naj!e#"e 8 -12 rebara u srednjem dijelu brodice, koji se nazivaju sredi#njim rebrima (mezarija), a zadnje ra!vasto rebro (izbodak), izra$eno obi!no iz jednog komada drva, postavlja se u sami pramac ( ponekad i u krmu) i zove se, sukladno svom obliku, V ili U prvo rebro, #to je posebno tra%ila ve"ina vlasnika brodica radi ve"e !vrsto"e pri udaru pramca i #to je bila posebna osobenost kor!ulanskih brodograditelja.

Slika 10 Tre"a faza gradnje

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

4. faza: Nakon #to je kostur u!vr#"en sa svim elementima u to!noj poziciji, postavlja se unutarnja uzvojna proveza (verd"ina) slika 11, zatim se svi elementi zaoble, a potom lijepo izglade i za#tite temeljnom bojom

Slika 11 'etvrta faza gradnje

Kostur brodice se odmah opa#e drvenim letvama (maestrama) u svrhu povezivanja rebara i to tako da se, prema konstrukcijskoj vodnoj liniji (pe!kaji), postavi drveni grani!nik (rasporak), koji osigurava to!an razmak rebara, #to je posebno zna!ajno kod postavljanja platica oplate. U gornjem dijelu rebro je, u pravilu, ravno, dok je u!vrsna letva zakrivljena i uvijena. Da bi sve ostalo u livelu, na svakoj se drugoj korbi postavljaju puntali"i (kose podupore) a na svako drugo rebro pizuni (odgovaraju"i utezi na konopu), tj. dva komada drva iste duljine s brokom (!avlom) na dnu i konopom pjunbinom (viskom), s pomo"u kojih se sve stavi u pjunbin (u okomitost) i pri!vrsti dreto (ravno) s puntali"ima. [5] 5. faza: Nakon #to je postavljen i u!vr#"en kostur i sigurno postavljen u okomicu, zapo!inje postavljanje platica oplate (madiri), a najprije se postavlja prva dopalubna platica vanjske oplate (centa- reja) slika 12, kao jedna vrsta zavr#nog voja, podbo!ena rebrima iznutra, a zatim slijedi drugi i tre"i, pa !etvrti red (fil) oplate, najvi#e do petog reda, s gornje strane.

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

6. faza: U ovoj fazi nastavlja se oplatnjavanje brodice zatvaranjem kostura odozdo, tj. od strane kobilice. Najprije se postavlja prvi red oplate pri kobilici (picun), pa drugi red (povi!epicun), i tako redom. Debljina platica oplate na uzvoju brodice je uvijek ne#to ve"a i to pribli%no za 2,5% (za duljine L=5m), a 3,5% (za duljine L=17m). Na samoj krmi se, na jednoj od platica oplate u prvom ili drugom redu od kobilice, s jedne strane izbu#i rupa promjera oko 10-15 mm, koja se zatvori, s unutarnje strane, duljim drvenim hrastovim !epom (!pinelom), koji se vadi iz rupe samo kad je brodica na kraju (bojanje, popravak, preinaka), radi istjecanja preostale vode iz dna brodice. Kad je brodica potpuno zatvorena oplatom, postavljaju se, kao posljednji, krajnji komadi platica uz pramac i krmu, koji se ve%u i zatvaraju brodicu uz statve (bragete).. S unutarnje se strane postavljaju, nasuprot prve platice oplate do razine palube, jedna ispod druge, platice unutarnje oplate (kontracenta i kontramadir) u dva reda slika 13. Drugi red unutarnje oplate (kontramadir) ujedno slu%i i kao oslonac na koji se postavlja sredi#nja klupa za sjedenje (banak) kojih mo%e biti, ovisno o duljini brodice i %elji vlasnika i 2 do 3 te, potom, i sjedala ( sidite) na krmi. Ovime se konstrukcija brodice i dodatno u!vrstila. U ovoj se fazi postavlja, ako je predvi$en i vodoravni nastavak palube (!perun) na pramcu, duljine od oko 80-100 cm, u svrhu lak#eg izla%enja iz brodice na stjenovitu obalu posebice no"u, naj!e#"e kod leuta i trajte. On se posebnim, okomitim, koljenom pri!vrsti za pram!anu statvu (konj) te bo!nim koljenima (brci) za razmu, prema slici 18.

Slika 12 Peta faza gradnje

7 faza: U ovoj fazi, slika 14, izvodi se zatvaranje brodice s palubne strane postavljanjem palube (!kafa), koja mo%e biti predvi$ena ili na pramcu, ili na krmi, odnosno, na obje strane, ovisno o namjeni i tipu brodice.

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

Slika 13 (esta faza gradnje

Slika 14 Sedma faza gradnje

Najprije se odredi duljina palube dijeljenjem otvora brodice, obi!no po pravilu jedne tre"ine, ovisno od tipa brodice te se postavlja prvi popre!ni ja!i nosa! ruba palube- okvirna sponja (katina) koja se, po boku, podudara i ve%e s odgovaraju"im rebrom. Potom se

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

postavljaju palubne sponje (late) prema pramcu i/ili krmi, tako$er u istim razmacima kao #to su postavljena i rebra i za njih se ve%u. Kona!no, postavlja se krajnji vezni element, koji spaja bokove brodice u samom pramcu ili krmi (zoja), koji, kod malih brodica, ima predvi$en otvor za vezivanje konopa, dok kod ve"ih brodica to nije slu!aj. Zatim se na sponje, po duljini brodice, postavlja najprije centralni uzdu%ni nosa! palube (kursija), a potom, lijevo i desno, preostale platice (kuvertele) palube te se, na kraju, postavlja i rubnjak, tj. uski bo!ni prolaz od pram!ane do krmene palubice, koji s unutarnje strane ima i mali prag, koji slu%i u svrhu sprje!avanja ulijevanja mora u unutra#njost brodice (koridur) te mala bo!na ogradica na ve"oj palubici (partigeta), koja "e sprje!avati klizanje mre%e u more pri plovidbi na ve"im valovima. Ako brodica ima predvi$en jarbol, koji se postavlja na jednoj tre"ini njezine duljine od pramca, onda se, umjesto okvirne sponje (katine), !esto postavlja ja!i popre!ni nosa! (tra!tan) koji je , kod nekih brodica, za 15-20 cm izba!en izvan vanjske oplate i mo%e slu%iti i za izvla!enje na stjenovitu obalu, a u!vr#"en je za bok ja!im vodoravnim koljenima (braculi). On na sebi ima i otvor u sredi#njoj liniji brodice za uvla!enje i u!vr#"ivanje donjeg dijela jarbola, koji se, na dnu, uvu!e u !etvrtasti izdubljeni drveni nosa!, peta jarbola, (skaca), koji se ubaci izme$u rebara (inka!tra se izme(u koraba).

Slika 15 Gradnja brodice u brodogra$evnoj radioni (Sladovi", 1992.)

Ako je na brodici predvi$ena samo kra"a paluba (pulma), a namjerava se postaviti jarbol, onda se obavezno mora postaviti popre!ni nosa! (tra!tan) na jednoj tre"ini duljine od pramca sa bo!nim polukru%nim otvorom za uvla!enje jarbola, a predvidi se i gvozdeni zatvara! jarbola (gola) te, u dnu, tako$er, izdubljeni drveni nosa! u koji se utakne !etvrtasta peta jarbola. Jarboli se po boku, od samog vrha, u!vr#"uju odgovaraju"im !eli!nim u%adima sajlama (sartige), koje su se, ranije, vezivale, najprije za drvene izdanke na boku broda, a danas za posebne metalne okove, postavljene u visini razme. 8. faza: U ovoj fazi, slika 15, ugra$uju se otvori na palubi (purtele). Za njihovo formiranje koriste se !etvrtasti okviri (va"ulini), koji se u!vr#"uju za palubu, na koje "e se, kasnije, postaviti pokrov palubnog otvora (bukaporta). Time su radovi na vanjskom dijelu brodice, prakti!no, zavr#eni i prelazi se dovr#avanje unutarnjih radova. Najprije se, u pramac, postavi vodoravno ukrijepno koljeno (bracul), koje spaja lijevu i desnu stranu pramca brodice, a na krmenom dijelu !ak i dva ako je na krmi predvi$eno zrcalo (kvadar), u svrhu ukru"ivanja zrcala za oba boka brodice. Na ve"im se brodicama, iznutra, po sredini, postavlja i kontrakobilica (parme"al) koja se naslanja na rebrenice i sa debljim za#iljenim !avlima

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

(pasajicama) se ve%e s kobilicom. Da bi se podnice mogle to!no postaviti u visinu kontrakobilice po boku, uz rebra, postave se unutarnja uzvojna proveza i platica unutarnje oplate (ver(ina i sotover(ina). Ugra$uju se, ako ve" nisu ranije postavljene i kontrastatve (kontraa!te) na pramcu i krmi, te postolje pogonskog stroja (plake), ako je za brodicu predvi$en unutarbrodski pogonski stroj. 9. faza: U ovoj fazi, slika 17, izvode se radovi uljep#avanja i opremanja brodice. Po bokovima se postavlja rubnik, tj. zaobljena rubna letvica ( debljine i #irine oko 2 cm) (pas-kordun), po !itavom obodu, na 10 -12 cm ispod ruba razme. Ako je na pramcu paluba postavljaju se !ak dvije rubne letvice u svrhu za#tite oplate od udara, jedna na samom rubu razme, a druga na oko 10 - 12 cm ispod ruba. Na pram!anu palubu se, na !etverokutnom otvoru (purteli) postavlja poklopac (bukaporta), a na samom pramcu i krmi, lijevo i desno, postavljaju se izdanci, koji slu%e za vezivanje brodice (mankuli).

Slika 16 Osma faza gradnje

Za manje brodice se, a u svrhu upiranja kra"ih vesala (pari#a), postavljaju drveni izboji (!karmi), umetnuti u drvenu blazinicu le%i#te vesala (!kalamare), dok se za ve"e brodice, sa duljim veslima, postavljaju pove"ani drveni izboji (palci). S obzirom da su ribarice svi#arice morale imati ve"a vesla, to se u blizini krme na kojoj "e se veslati pri no"nom ribarenju, iz razloga pove"anja prostora za zamah vesala jednom vesla!u s oba vesla, u pravilu, postavljaju dvije popre!ne gredice (jarmenice-furkade), koje prelaze bok brodice s obje strane i do 80 cm te imaju na sebi, i s jedne i druge strane, le%i#ta za vesla (sohe ili ma!kete).

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

Ukoliko nisu predvi$ene popre!ne gredice za postavljanje velikih vesala, umjesto njih se mogu postaviti i dva ra#ljasta izbotka za umetanje struka vesla (soheili ma!keta). Na manjim se, pomo"nim, brodicama, ravnijeg dna i ni%e kobilice, iz razloga da ne bi do#lo do o#te"enja oplate pri izvla!enju na ravnu obalu, ali i njezinog uspravnog pozicioniranja, !esto postavlja, na platicama oplate dna s vanjske strane, ispod vodne linije gaza, oblikovana drvena gredica sa svake strane, poput ljuljne kobilice (falsa - bo$na kolumba),. Na samom pramcu, ako je predvi$eno, postavlja se i koso usmjerena drvena gredica rukohvat (ba!tun) uz pram!anu statvu, koji "e slu%iti za pridr%avanje ribara kod ukrcaja-iskrcaja preko vodoravnog pram!anog nastavka (!peruna)-slika 18.

Slika 17 Deveta faza gradnje

Slika 18 (perun i ba#tun

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

Ako je brodica predvi$ena i za no"ni ribolov, onda su se, u ovoj fazi, postavlja na pram!anoj statvi i okov za umetanje nosa!a ure$aja za svijetljenje (ferala). Kod brodica ribarica gajeta falku$a, (filuga, ofalkana gajeta), slika 19, koje su Kor!ulani izra$ivali za Vis i Komi%u, duljine L = 8,5 12 m, a u svrhu mogu"nosti sigurne plovidbe i ulova plave ribe na podru!ju udaljenog otoka Palagru%e, izra$ivali su se jo# i posebni, monta%no demonta%ni nastavci na vanjsku bo!nu oplatu (falci), koji su joj pove"avali nadvo$e za oko 60 cm i koji su bili lako skidljivi. Te su brodice, naime, imale na pramcu i krmi povi#eni nastavak statve (karina) za koju bi se pripravljeni nastavci u!vr#"ivali, ali su se, posebnim spojem, povezivali i sa ostalim dijelom trupa kao i me$usobno, u !vrsti i nepropusni spoj. Ovo je bilo savr#eno rje#enje za pu!inske ribare, jer bi bez njih bilo preopasno ploviti manjim brodicama-ribaricama, posebice u povratku, nakon bogatog ulova s barilima usoljene ribe, te#kim i po nekoliko tona, po razli!itim stanjima mora i vjetra.

a.)

b.)

Slika 19 Gajeta falku#a: a.) bez falaka b.) sa falcima (model)

Kod gajete falku$e kra"a palubica (pulma) predvi$ena je na pramcu, a dulja (!kaf) na krmi te, kako je bila ne#to ve"e duljine od ostalih brodica, na gajeti falku$i obavezno se ugra$ivao centralni popre!ni nosa! (tra!tan), uz trup povezan popre!nim bo!nim koljenima (braculima), naj!e#"e izveden i kao bo!ni izvanbrodski produ%etak sredi#nje klupice (banka) za u!vr#"ivanje jarbola, postavljen u te%i#tu brodice, s obzirom da taj produ%etak izvan ruba vanjske oplate od 15-20 cm, mo%e poslu%iti i za privezivanje konopa s pomo"u kojeg "e se gajeta mo"i izvu"i-podi"i na stjenovitu obalu. 10. faza: Dovr$enje i opremanje trupa Kad je brodica sasvim dovr#ena, zapo!inje !i#"enje i priprema (puli!kavanje) dodirnih rubova sljubnica platica vanjske oplate (kimenti) da bi se mogli #uperiti (kalafatati), tj. vodonepropusno popuniti snopovima kudjelje ili njihovim izvu!enim vlaknima (stupa), ili pak, pletenicama pamuka (bumbaka sfrkanog ka' !pag) i posebnim alatom se utisnuti na tvrdo u sljubnice platica oplate-slika 20.

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

Slika 20 Ispravno #uperavanje brodice: A-ispravan spoj; B i C neispravan spoj

Nakon toga se zatvaraju rubovi platica oplate i udubljenja glava !avala premazivanjem kitom (!tukaju se). Bolji brodograditelji udubljenja !avala zatvaraju drvenim !epovima, a prostorno uvinute platice vanjske oplate i izbo!enja prema pramcu i krmi, koji slijede formu rebara, fino obrade, najprije turpijom za drvo (ra!pom), a potom brusnim papirom (kartom "mariljom-glaspapirom) -slika 21 .

Slika 21 Pramac i krma kor!ulanske ribarice ( drveni !epovi na otvorima za prolaz !avala, le%aj osovine vijka, konstrukcijska vodna linija (pe$kaj), prva ruka laka i boje protiv obrastanja - koperpajna)

Kad je fina obrada i !i#"enje zavr#eno, zapo!inje za#tita trupa brodice zavr#nim bojanjem (pituravanjem) i to: - 1. sloj boje (prva ruka) preko !itave brodice, iznutra i izvana, - 2. sloj boje (druga ruka) !itava unutra#njost i od palube do vodne linije gaza (pe!kaja) i - 3. sloj boje (tre#a ruka) protiv obrastanja (koperpajn) koji se nanese samo ispod linije gaza. Iz estetskih razloga, bezbojnim lakom se posebno prema%e, lijepo izgla$ena povr#ina pram!ane i krmene palubice, dok se podru!je vanjske oplate izme$u dva rubnika, oboji, u pravilu, bojom razli!itom od boje brodice, kao i tanki pojas izme$u uronjenog i izronjenog dijela brodice tj. ozna!i se (marka) malo deblja konstrukcijska vodna linija (oko 5 cm).

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

Ranije, kad nije bilo ve"eg izbora za#titnih boja, brodice su se za#ti"ivale katranom pomije#anim s borovom smolompaklinom-pegulom (blak), koji je #titio drveni trup brodice u dodiru s morem od crvoto!ine (bi!e). Istovremeno se, prema posebnim iskustvenim parametrima, za brodicu s unutarnjim brodskim motorom, izradi jednolisno kormilo (timun) koje na svom gornjem kraju ima otvoren !etvrtasti otvor za uvla!enje lijepo oblikovanog ruda kormila (argole). Naime, rudo se, kao i kormilo, iskustveno oblikuje u ovisnosti o glavnim izmjerama brodice, veli!ini kormila, sili i momentu okretanja, ali i visini vlasnika brodice, a na samom kraju, izveden je i rukohvat, oblikovan po mjeri zahvata vlasnikova dlana. Rudo je !etvrtastog presjeka u dijelu koji se uvla!i u kormilo, a ostali dio je lagano zaobljen. Po duljini mo%e biti ili ravno, ili blago zakrivljeno prema gore, a nerijetko je dvostruko zakrivljeno, dovoljne duljine da vlasnik mo%e sigurno upravljati kormilom u vo%nji i kad sjedi ili kad stoji na podnicama brodice. Na kormilo su, na to!no odre$enim mjestima, pri!vr#"eni okovi za njegovo postavljanje na krmu brodice, i to po jedan mu#ki (ma!kul) i jedan %enski (femina) okov s kojima se, pri uporabi, utakne u sli!ne okove, tako$er mu#ki i %enski, postavljene na krmenoj statvi- slika 22 . U me$uvremenu se pripreme i boko#titnice (pajeti), koje su se ranije izra$ivale od smotanog debljeg konopa, potom od ispletene oblikovane mre%e od tanjeg konopa popunjene starim konopom i dobro nabijene, kasnije dijelom gume od automobila (na pramcu bi se postavljale preko vrha statve i !itava guma od automobila), a u novije vrijeme postavljaju se tvorni!ki oblikovane boko#titnice na!injene od plasti!ne mase i ispunjene zrakom-slika 23.

Slika 22 Zavr#na faza-kona!nan izgled dovr#ene kor!ulanske ribarice gajete Kor!ulanke

Boko#titnice se postavljaju na brodicu tek kad je ona porinuta, a slu%e u svrhu sprje!avanja bo!nih, krmenih ili pram!anih o#te"enja pri udaru, bilo o drugu brodicu, bilo udaranje u obalu.

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

a.)

b.)

c.)

Slika 23 Boko#titnice: a.) starinske- izra$ene od konopa; b.) automobilska guma na pramcu i c.) suvremenegra$ene iz plasti!nog materijala

Tako$er se, prije porinu"a, za brodicu predvidi (iskustveno izra!una) odgovaraju"e sidro (ankora), ve" prema njezinoj te%ini i naj!e#"im stanjima mora podru!ja gdje "e se brodica koristiti i biti vezana, s odgovaraju"om duljinom sidrenog konopa, sukladno dubinama u kojima "e se brodica sidriti, a koje se samo u duljim izbivanjima iz luke izvla!ilo iz mora. Ina!e, za kratke izlaske, ribolov u bli%im lovi#tima ili kra"i prijevoz, za brodice je !esto se predvi$a i pomo"no manje sidro (gan$in- surgadin) sa konopom ($elom), koje se uvijek nalazi u brodici ispod palube (!kafa) i slu%i za slu!aj potrebe sidrenja pri ribolovu ili vezivanju barke za obalu izvan luke, a nerijetko i za povla!enje po dnu (!emetenje) u svrhu tra%enja izgubljenog ribolovnog alata (vr#e, parangali, mre%e). Veliko sidro ili ve"i komad betona se, obi!no, ostavlja na mjestu veza brodice (kolpo morto), a na kraju konopa ima privezan i manji plovak, obi!no posebno ozna!en ili sa registarskim brojem brodice (senjal), kako netko drugi ne bi privezao svoju brodicu na to mjesto. (Za manje brodice duljina sidrenog konopa nije ispod 15 m, a za ve"e nije ispod 30 m duljine. Vlasnici brodica uvijek imaju i ne#to rezervnog konopa, za slu!aj potrebe). U ovoj fazi se pripremaju i podnice (pajoli) duljine razmaka izme$u dvije uzvojne proveze (verd"ine), obi!no duljine oko 100 cm, #irine 25 30 cm i debljine oko 2,5 3 cm, kojima se pokrije !itav prostor dna brodice, povrh rebrenica. Izra$uju se od boljeg drveta (hrast, jasen, smreka). Tako$er se, od debljeg komada drveta, izradi (izdube) i ispolac s rukohvatom (ispol-!e!ula) u svrhu ru!nog izbacivanja mora iz podru!ja rebrenica dna brodice, koja se tu nakuplja. Duljina, #irina i dubina ispolca je dovoljna da se mo%e njime zahvatiti voda izme$u rebrenica (oko 1 litre) i da mo%e, nesmetano, biti smje#ten u prostoru ispod podnica. Ina!e, taj prostor, s obzirom da u njemu uvijek ima malo mora, slu%i ribarima koji love vr#ama, ostima ili udicom, za ubacivanje i !uvanje u svje%em stanju ulovljene ribe. Podnice (pajoli) se postavljaju na dno brodice prije samog porinu"a, kao i konop za vezivanje brodice za obalu (barbeta). Kad je brodica zavr#ena, slijedi sve!ani !in davanja imena i porinu"a (kr!tenje), bilo klizanjem niz kosi navoz, bilo klizanjem ili guranjem preko zaobljenih komada drveta ili cijevi, a u novije vrijeme podizanjem s mjesta gradnje i spu#tanje u more vilju#karom ili autodizalicom. Ovime je prikazan tek op"i princip gradnje kor!ulanske brodice u 10 standardnih faza, makar da neki protome#tri, sukladno svom znanju i iskustvu, neke aktivnosti u fazama ponekad i mijenjaju, u ovisnosti od vlastite procjene i trenutnog stanja materijala na slagali#tu. Na slikama 24, 25, 26, 27, i 28 prikazano je nekoliko tipi!nih brodica-ribarica izgra$enih kor!ulanskom tehnologijom gradnje za ribare i te%ake iz Lumbarde.

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

R. Markovina, T. Ukalovi"

Slika 24 Trajta obitelji Krileti"- Mikita u Lumbardi

Slika 25 Ribarica-gajeta obitelji Jurjevi"-(ukalo u Lumbardi

Slika 26 Ribarica-gajeta s tendom obitelji Milina-Aga u Lumbardi

Slika 27 Ribarica- gajeta obitelji Cebalo na kraju u Lumbardi

Slika 28 Izvu!ene brodice u Lu!ici Lumbarda

R. Markovina, T. Ukalovi"

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete)

4. Zaklju#ak
Vidljivo je da je tehnologija gradnje kor!ulanske ribarice iznimno zahtjevna, tra%i dosta stru!nog, teoretsko-konstruktorskog i tehnolo#kog znanja, ali i umije"a u obradi drveta. Kor!ulanski je brodograditelj, u svojoj vi#estoljetnoj tradiciji gradnje brodova, ovladao svim tajnama gradnje najkompleksnijeg na!ina brodice, metodom dodirivanja platica vanjske oplate (glatka gradnja; Carvelova gradnja). Ozbiljnost i savjesnost pri odabiru i izboru drvene gra$e, racionalna i dobro prostudirana forma svake brodice i broda-sukladno njezinoj namjeni i podru!ju slu%be, odnosi glavnih izmjera, koeficijenti forme, s pomo"u bu#ke odre$en prepoznatljiv oblik (#est) i temeljni konstrukcijski elementi te posebno vo$enje ra!una da se sve, unutar ovih 10 faza tehnologije gradnje, na najbolji na!in uradi, glavne su odlike kor!ulanske brodogra$evne #kole u drvu, !iji su brodograditelji, grade"i svoje brodice i brodove, tehniku i tehnologiju gradnje doveli, gotovo do savr#enstva. Stoga su bili cijenjeni i tra%eni diljem svijeta, od Australije do Argentine, od Italije i Francuske do Kanade, gdje ih ima i danas.

5. Posveta
Ovaj rad posve"en je svim kor!ulanskim brodograditeljima, %ivim i mrtvim, a posebno uspomeni na moje umrle profesore i kolege pok. Teodora Bernardija, 'itomira Lozicu, Tonka Sladovi#a, Milorada Fattorinija i Tonka Tabaina te nedavno preminulog, posljednjeg protome#tra iz stare kor!ulanske garde brodograditelja, pok. Jakova Denoblea, s kojim sam dugo sura$ivao i od kojega sam puno nau!io. Svima im svima velika hvala i laka im kor!ulanska zemlja. Ostat "e mi u trajnoj uspomeni.

Literatura
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] D. Kalogjera: Kor!ulanska brodogradnja, Prometej, Zagreb, 1998. Internet: Tipologija barki i brodova (www.ctk-rijeka.hr), Dru#tvo brodomodelara Leut (www.leutkrk.hr) V. Foreti". Neki historijski podaci o kor!ulanskoj brodogradnji, Pomorstvo II, Rijeka, 1947. J. Fazini": Historijat kor!ulanske brodogradnje, Jadranski dnevnik br.24, Split, 1936. J. Sladovi": Kako se gradi barka u Kor!uli, Zbornik otoka Kor!ule, Kor!ula, 1970. iz razgovora s kor!ulanskim brodograditeljima pok. Davorom Kondenarom i Todorom-Darkom Tasovce te Jakovom Denoble i Igorom 'uli"em 2003 i 2007. godine. ... iz razgovora sa gosp. Vladimirom Depolom, odvjetnikom iz Kor!ule, sinom pok. Mihovila (Mi"e) Depola, 2003. i 2007. godine R. Markovina: Predavanja na postdiplomskom znanstvenom studiju strojarstva na FESB-u, Split, kolegij Pomorsko graditeljsko naslije$e, 2003. N.Bobanac et. al: Iskustvo broda, Dubrovnik, Ars Halieutica,2002. N. Fazini": Arhiv Fazini"-privatna zbirka fotokronike grada i otoka Kor!ule, Kor!ula 2005. ...iz obiteljskog arhiva obitelji Vladimira Depolo iz Kor!ule, 2006. Predavanja iz Teorije broda Obrtni!ke #kole u Kor!uli, 1913. R.Markovina: A Short Overview of the Traditional Ships Type Constructed by the Wooden Shipbuilding School from Kor!ula Croatia, International symposium Maritime Heritage 2005., Barcelona, travanj 2005, pp. 67-79. R.Markovina: Work organisation, basic materials, tools and devices in old Kor!ula's wooden shipbuilding, International Symposium STREMAH 2007., Prague, srpanj, 2007., pp. 341-351. T.Tabain: Osnivanje, oblikovanje i gradnja barki na otoku Kor!uli, od drevnih vremena do danas, Brodogradnja, 43 (1995) 3. pp. 219-224. N.Jurjevi": Prikaz forme i tehnologija gradnje tipi!ne kor!ulanske ribarice, primjenom bu#keseminarski rad na postdiplomskom studiju FESB-a u Splitu, kolegij Pomorsko graditeljsko naslije$e, Split 2004.

[14] [15] [16]

Tradicionalna tehnologija gradnje kor!ulanske barke-brodice (ribarice-gajete) [17] [18]

R. Markovina, T. Ukalovi"

I. Belamari": Brod i entropija, Knji%evni krug Split, 1998. Keber: Tradicionalne brodice hrvatskog Jadrana, Architectura navalis Adriatica, Tehni!ki muzej, Zagreb, 2002.