ODGOVORI - OBRAZOVANJE 1. INFRASTRUKTURA -infrastr. je heterogena kategorija; postoji: privredna infras r!" !

ra (u uem smislu: promet, komunikacije, energetika, vodoprivreda), dok infrastruktura u svojem irem smislu podrazumijeva tzv. neprivredn! i#i s$%i&a#n! infras r!" !r! kamo spadaju sve drutvene djelatnosti (zdravstvo, obrazovanje, kultura, uvanje j. reda i poretka, znanstveno-istra!iva ki rad) -infrastruktura je predstavljena kao $p'i inp! i pre p$s av"a s"#adn$( privredn$( ra)v$&a -specifi nosti infrastrukture su mnogobrojne i one su determinante ciljeva i instrumenata ekonomske politike u ovoj oblasti " * su na&)na+a&ni&e "ara" eris i"e dr!, veni- d&e#a n$s i : ekonomske, institucionalne i tehnike zna ajke infrastrukture; -e"$n$.s"e )na+a&"e: #. investicijski karakter ulaganja (znanje i zdravlje kao investicije) $. naglaene eksterne ekonomije i disekonomije %. ekonomija razmjera &. visoki fiksni trokovi (koji se marginaliziraju putem ek. obujma) '. nedostatak suvereniteta potroa a (. nemogu)nost primjene principa isklju ivosti (jer nema mehnizma cijena u tr!inom smislu) -ins i !%i$na#ne "ara" eris i"e * odsustvo tr!inih cijena i naglaena intervencija dr!ave jer tr!. mehanizam nije prikladan u alociranju resursa u oblasti infrastrukture (jer bi u suprotnom dolo do ispodoptimalnih u inaka i disproporcija) - e-ni+"e "ara" eris i"e * nedjeljivost kapaciteta i dugi vijek trajanja (nema jednokratne potronje); razli it stupanj me+uovisnosti pojedinih segmenata infrastrukture; karakter usluga kao op)e primjenjenih inputa -u oblasti infrastrukture naglaeno je drutveno financiranje putem prora una; naglaena je uloga plana i makro-odlu ivanja (dr!ava supstituira neefikasnot mikroekonomske odluke); va!na zna ajka je postojanje eksternalija gdje se privatne koristi i trokovi razlikuju od onih drutvenih te govorimo o eksternim ekonomijama, odnosno disekonomijama /. TE0E1JNE KARAKTERISTIKE DRU2TVENI3 DJE1ATNOSTI Ne e+evins"i "ara" er - anga!man drutv. djelatnosti i njihov primarni zadatak nije definiran na podru ju privre+ivanja, nije u svezi s neposrednim stvaranjem i maksimiranjem profita i ekonomskog vika kao to je to slu aj s poduzetni kim sektorom. Univer)a#ni "ara" er - efekti drutvenih djelatnosti ne mogu se internalizirati na razini pojedinog korisnika (suzbijanje odre+ene bolesti ne odnosi se samo na pojedince ve) i na iru okolinu kao to i od obrazovnih kapaciteta pojedinca ima koristi ira zajednica). ,bog te injenice za funkcioniranje drutvenih djelatnosti zainteresirano je itavo drutvo. -niverzalnost drutv. djelatnosti podrazumijeva tako+er i dostupnost usluga drutv. djelatnosti svim lanovima odre+enog drutva. .rutvene djelatnosti )na+a&n$ s! p$dr!+&e $s varivan&a s$#idarn$s i ! dr!, v! (npr.jednakost ansi u obrazovanju - djeca ne smiju biti optere)ena /grijesima0 svojih roditelja). K$.p#e.en arn$s dr!, veni- d&e#a n$s i - tek komplementarnim djelovanjem drutvenih djelatnosti posti!u se cjeloviti rezultati (pozitivni efekti akcije u zdravstvu mogu se ponititi neadekvatnim mjerama u obrazovanju i zatiti ovjekova okolia). .rutvene djelatnosti nis! dire" n$ an(a4irane ! .a eri&a#n$& pr$i)v$dn&i i zbog toga one predstavljaju svojevrsnu pripremu rada u proizvodnji (obrazovanje stvara kadrove, zdravstvo osigurava radnu spremnost radno aktivnog stanovnitva...). ,bog ove karakteristike neki autori (npr. .enison) drutvene djelatnosti nazivaju "va#i a ivni. fa" $ri.a privredn$( ras a pa su i drutv. djelatnosti (kao infrastruktura) $p'i inp! i pre p$s av"a s"#adn$( privredn$( ra)v$&a.

*. EKSTERNA1IJE 1ksternalije se javljaju kada proizvodnja ili potronja jednog privrednog subjekta ne uzrokuje jedino trokove ili koristi njemu samome, ve) se odra!ava i na trokove ili koristi drugih privrednih subjekata. 1ksterni efekti se ne javljaju u kalkulacijama potroa a ili proizvo+a a koji ih generiraju svojim odlukama, oni ih naprosto ignoriraju, zbog ega se i ne reflektiraju na tr!ine cijene proizvoda i usluga koje konzumiraju ili proizvode. 1ksternalije se javljaju u potronji i u proizvodnji. E"s erna#i&e ! p$ r$,n&i nastaju kada razina potronje nekog dobra ili usluge jednog privrednog subjekta izravno utje e na razinu blagostanja drugog, dok se e"s erna#i&e ! pr$i)v$dn&i doga+aju onda kada proizvodna aktivnost jednog proizvo+a a izravno utje e na opseg ukupnog prihoda i trokova proizvodnje drugog. 2ozitivni efekti se nazivaju e"s erni. e"$n$.i&a.a , a negativni efekti e"s erni. dise"$n$.i&a.a . 2oseban slu aj eksternih disekonomija u proizvodnji je i ekonomija obujma koja druge proizvo+a e ini manje koherentnim ili suvinima na tr!itu. 5. INTERNA1IZA6IJA EKSTERNI3 EFEKATA 1ksternalije se javljaju kada proizvodnja ili potronja jednog privrednog subjekta ne uzrokuje jedino trokove ili koristi njemu samome, ve) se odra!ava i na trokove ili koristi drugih privrednih subjekata. 1ksterni se efekti ne javljaju u kalkulacijama privrednih subjekata koji ih proizvode pa se niti ne reflektiraju na tr!ine cijene p3u koje konzumiraju ili proizvode. 4enomen eksternalija po inje se razlikovati $5-ih godina prolog stolje)a, za to velike zasluge ima eng. ek. teoreti ar 2igou, te se dolazi do spoznaje da makroek. optimum nije zbroj mikroek. optimuma. 6ako uslijed eksternalija ne bi dolo do podoptimalne ili iznadoptimalne proizvodnje, one se moraju u to ve)oj mogu)oj mjeri internalizirati. 1ksterni efekti svake aktivnosti u drutvenim razmjerima neminovno se internaliziraju, to zna i da se drutvo neizbje!no koristi pozitivnima, a negativne snosi, i to bez obzira na to jesu li eksternalije identificirane i mjerljive ili ne. 7zuzetak su jedino tzv. 88spillover efekti88 (efekti prelijevanja) u me+unarodnim ekon. odnosima. In erna#i)a%i&a ima za svrhu da se svakom programu pripiu sve njemu pripadaju)e drutvene koristi i trokovi kako bi se mogao uspore+ivati s drugim alternativnim programima i kako bi se na taj na in moglo odabrati rjeenje koje je drutveno optimalno. 9ilj toga zahtjeva svodi se na to da se utvrdi: 718 "$ &e s varni p$&edina+ni "$risni" 7pr$i)v$9a+8 p$)i ivni-: $dn$sn$ "$ par i%ipira ! sn$,en&! 7pr$i)v$dn&i8 ne(a ivni- !+ina"a ne"$( pr$(ra.a: kako bi se 7/8 i)n$s e"s erni- dise"$n$.i&a s$%i&a#i)ira$: $dn$sn$ "a"$ se i)n$s e"s erni- e"$n$.i&a ne ;i ne$pravdan$ prisva&a$ 7pena#i)iran&e: $dn$sn$ s!;ven%i$niran&e8. :o je jedna od osnovnih pretpostavki racionalne alokacije resursa. ;sim toga, internalizacijom eksternih efekata poti e se i pravi nija raspodjela resursa u drutvu. 7nternalizacija eksternih efekata na razini pojedinog drutvenog subjekta ili programa posti!e se razli itim mjerama privrednog sistema i ekonomske politike: (#) adekvatnim reguliranjem prava vlasnitva, ($) organiziranjem to ve)eg broja aktivnosti u zasebne organizacijske jedinice, (%) izborom optimalne razine odlu ivanja, (&) obaveznim pla)anjem kompenzacija, poreznih dad!bina i sl., u protuvrijednosti eksternih trokova, (') adekvatnom koordinacijom odluka izme+u razli itih administrativno-politi kih zajednica. 2otpuna internalizacija eksternih efekata, me+utim, nije mogu)a zbog njihove nemjerljivosti i nemogu)nosti individualizacije.

<. EFEKTI INVESTI6IJA U INFRASTRUKTURU NA RAST S-e.a efe"a a inves i%i&a ! infras r!" !r! na ras
O;#as i infras r!" !re Efe" "apa%i e a << << << EFEKTI RASTA Efe" Indire" ni ra%i$na#i)a%i&e efe" i < < < < < < < << Dire" ni efe" ;#a($s an&a << <

9estovni promet =eljezni ki i zra ni promet 6omunikacije ;pskrba vodom i plinom >i)enje zraka, vode, otpadaka O;ra)$van&e 4undamentalna istra!ivanja 2rimijenjena istra!ivanja i razvoj Zdravs v$ ;bjekti za kulturu i sport << * jako naglaeni pozitivni efekti < * pozitivni efekti

==
<< < << <

== ==
<<

Efe" "apa%i e a - ozna ava povoljan efekt na sni!enje cijena u onim granama infrastrukture gdje se kod investiranja mora voditi ra una o izgradnji optimalnih kapaciteta (osobito energetika i promet, dok je ovaj efekt manje izra!en kod djelatnosti iji proizvodi imaju zna ajke javnog dobra * kao primjerice obrazovanje i zdravstvo) Efe" ra%i$na#i)a%i&e - ozna ava pove)anje proizvodnje dobara i usluga uz nepromijenjeno ulaganje proizvodnih faktora Indire" ni efe" i - odra!avaju povoljan utjecaj na pove)anje proizvodnih kapaciteta u onim podru jima u kojima nisu vrene investicije (to je mjerilo eksternih ekonomija i disekonomija) " upravo su naj e)e i svrha investicija u infrastrukturu upravo indirektni efekti, a cilj je ek. politike maksimizirati eksterne ekonomije te minimalizirati eksterne disekonomije Dire" ni efe" ;#a($s an&a - odnosi se na one investicije koje ne vode neposrednom pove)anju snage privrede, ve) pove)avaju kvalitetu !ivota pojedinca to je posebno izra!eno upravo i kod obrazovanja i zdravstva 7z prikazane sheme vidljivo je da oblasti obrazovanja (i zdravstva), osim naglaenih efekata na pove)anje blagostanja pojedinca, imaju i naglaene indirektne efekte i utjecaj na privredni rast i razvoj u cjelini " ovaj investicijski karakter, osim onog potronog, svakako treba uzeti u obzir prilikom donoenja ek. odluka, a upravo je on esto puta zanemaren

>. 0ODE1I FINAN6IRANJA DRU2TVENI3 DJE1ATNOSTI - praksi financiranja drutvenih djelatnosti do sada su se javila ri .$de#a: #. ?odel koji se prete!ito temeljio na tr!inim elementima alokacije sredstava $. ?odel koji se temeljio prete!ito na dr!avnom posredovanju %. ?odel * koncept slobodne razmjene rada ili dohodovni koncept A8 0$de# s r4i,ni. e#e.en i.a a#$"a%i&e sreds ava -po etne faze sustava financiranja d.d. obilje!ava tr!ini model gdje su se potra!nja i ponuda za uslugama i proizvodima drut. djelatnosti susretale na tr!itu -ovaj je model bio dominantan do kraja #@. st. -organizacija i financiranje ponude usluga drutvenih djelatnosti pripadalo je sferi privatnog poduzetnitva i bitnije se nisu razlikovali od organizacije i financiranja ostalih proizvoda i usluga, te im je dominantno obilje!je bio #!"ra ivan "ara" er 7$si(!ran&e )arade8 - izuzetak su bili odr. dijelovi osnovnog obrazovanja, neki oblici sveu iline nastave, te zdravstvene zatite koji su bili organizirani od strane crkve ili dr!ave -danas je ovaj model tako+er prisutan, naro ito u nekim zemljama (zdravstvo i obrazovanje u Americi, visokokolsko obrazovanje u Bapanu i sl.) B8 0$de# dr4avn$( p$sred$van&a -zrelija faza kapitalizma (#CC%. god. u Djema koj je doneen ,akon o obveznom zdravstvenom osiguranju u vrijeme kancelara Eismarcka) " dovodi do intervencije dr!ave -razlog je bio kapital i vojnostrategijski interesi koji su tra!ili obrazovanije i zdravije stanovnitvo -radni ka klasa izborila je zna ajna prava u socijalnoj sferi, osnovnom obrazovanju i zdravstvu -polovicom $5. st. javlja se e$ri&a dr4ave ;#a($s an&a koja obrazovanje i zdravlje sve vie smatra javnim dobrom koje mora biti dostupno najve)em broju pojedinaca " praksa dr!ave blagostanja sna!no je utjecala na porast javnih rashoda (Fagnerovi zakoni) -po etkom osamdesetih godina svijet je zahvatila posvemana gospodarska i socijalna kriza (inflacija, nezaposlenost, niska stopa rasta, socijalni konflikti), te su slabi gospodarski rezultati utjecali na reformu dr!ave blagostanja " smanjuju se javni rashodi (za obrazovanje, socijalne programe) " na gospodarsku i politi ku scenu dolazi konzervativna ekonomska politika (taerizam, reganomika) * s!pp#? side e%$n$.? -u sustavu financijskog servisiranja javnih potreba dolazi do zaokreta " trokove javnih potreba treba prevaliti na ve)i dio stanovnitva " nema prirodnog prava na besplatne usluge obrazovanja i zdravljaG " umjesto nekontroliranog rasta javnih rashoda treba uvesti stimulativnije i efikasnije metode pla)anja usluga - pla)anje naknade za cjelovite programe umjesto financiranja institucija, pla)anja po jedinici pru!ene usluge * @@Fee f$r Servi%e S?s e.@@ -sve vie ja aju odre+eni oblici privatnog obrazovanja i zdravstva " uvode se tr!. elementi u nekada dominantno javno financiranje 68 K$n%ep s#$;$dne ra).&ene rada i#i d$-$d$vni "$n%ep -#@H#. g. normativna defiskalizacija financiranja drutvenih djelatnosti -iako razvijen kao originalan, koncept slobodne razmjene rada sadr!i elemente @@na+e#a d$;r$v$#&ne ra).&ene@@ (the voluntarI 1Jchange Approach) poznatog u teoriji javnih financija -polazi se od teze da su drutvene djelatnosti dio drutvene reprodukcije i da svojom aktivno)u doprinose efikasnosti ukupnog rada i razvoja (samoupravljanje) -zaposleni u materijalnoj proizvodnji i zaposleni u drutvenim djelatnostima bez posredstva dr!ave se dogovaraju o koli ini, kvaliteti i cijeni usluga kojima se zadovoljavaju njihove pojedina ne i zajedni ke potrebe -kroz sin a(.! @@pre varan&e vi,"a rada ! p$ re;an rad@@ radnici iz materijalne proizvodnje su trebali ovladati sredstvima za zajedni ke drutvene potrebe " novim odnosom materijalne proizvodnje i drutvenih djelatnosti trebao se ostvariti njihov jednaki materijalni polo!aj Te.e#&ni pri($v$ri "$n%ep ! s#$;$dne ra).&ene rada " doprinosi za financiranje drutvenih djelatnosti su se odre+ivali po nasljednoj logici, nisu proizlazili iz vrijednosti odre+enog programa " ovaj koncept je negirao dr!avu kao posrednika izme+u korisnika i davalaca usluga - u stvarnosti K7,-ovi su bili ure+eni brojnim zakonima i propisima " stvoren je slo!en i skupi mehanizam upravljanja drutvenim djelatnostima s nedovoljno diferenciranom odgovorno)u i niskom efikasno)u

&

" u funkcioniranju K7,-ova javljali su se i problemi zbog dominantnog utjecaja davaoca usluga i njihove povezanosti sa stru nim slu!bama K7,-ova, to je dovodilo do suboptimalne realizacije opsega usluga " tako zamiljena slobodna razmjena rada trebala je biti negacija bud!etskog i tr!inog na ina financiranja drutvenih djelatnosti - to, ipak, ne zna i definitivni odlazak dr!ave i tr!ita: dr!ava uvodi obvezu pla)anja doprinosa, tr!ini odnosi ostaju kao tzv. neposredni odnosi korisnika i davaoca usluga L-sustav slobodne razmjene rada u Mrvatskoj naputen je po etkom devedesetih godina u procesu stvaranja samostalne Mrvatske dr!ave i sveop)e transformacije gospodarskog i socijalnog sustava zemlje A. 3RVATSKI SUSTAV FDD-a -karakteriziraju ga 5 fa)e: 1. ;!d4e s"$ finan%iran&e - traje do #@'$. godine; centralizirani na in upravljanja sustavom fdd-a to je bilo posljedica vrlo skromnih ek. mogu)nosti tadanje Mrvatske gdje se oskudni kapital raspore+ivao putem dr!. odluka; no, ovim sustavom nisu bili zadovoljni ni korisnici ni davaoci p3u dd-a /. f$nd$vs"$ finan%iran&e - javlje se od (5-ih godina; za razliku od prethodnog, ovaj sustav ima za cilj dati vie slobode korisnicima fin. sredstava " pojedinim se ustanovama dodjeljuju odre+ena sredstva, a o na inu njihova troenja odlu uju same ustanove *. finan%iran&e p! e. s#$;$dne ra).&ene rada * d$-$d$vni "$n%ep - uvodi se H5-ih godina prolog stolje)a kada se pokualo provesti zna ajnu decentralizaciju i to vie smanjiti utjecaj (para)dr!avnih mehanizama, jer u suprotnom dolazi do suboptimalnih efekata; pokualo se direktno spojiti korisnike i davatelje usluga s pretpostavkom da se oni sami dogovore o cijeni i sadr!aju usluge; ovaj je sustav bio original u svijetu, no stvoren je golem adm. aparat koji je trebao operativno sprovesti ovu ideju, a praksa je pokazala da je ionako oskudan financ. sustav bio ovime previe optere)en te ponovno nisu bili zadovoljni ni korisnici ni davatelji usluga dd-a 5. s!s av fdd-a ! ne$visn$& -rva s"$& dr4avi - bio je u po etku centraliziran te su se odluke donosile i financiranje provodilo na razini sredinje vlasti i prora una; kako bi se sustav u inio u inkovitijim, pokuava se provesti decentralizacija i prenoenje dijela prava i obveza na ni!e lokalne jedinice to predstavlja kompleksan proces s kojim treba usuglasiti zakonske akte, porezni sustav, osigurati adekvatnu institucionalnu potporu, i sl.; $55&. godine uvodi se resorni sustav financiranja gdje svi porezni prihodi odlaze u dr!. riznicu te se dalje iz nje distribuiraju

'

B. 6OST BENEFIT ANA1IZA -%$s -;enefi ana#i)a jedna je od glavnih metoda valoriziranja i kvantifikacije javnih projekata (kad god je to mogu)e, upotrebljava se kod sistemskog pristupa financiranju obrazovanja) -temelji se na utvr+ivanju i uspore+ivanju sadanje vrijednosti svih o ekivanih trokova i koristi nekog projekta odnosno ulaganja radi procjene opravdanosti njegove realizacije " budu)i da se svi o ekivani trokovi i posebno koristi realizacije jednog projekta ne ostvaruju neposredno, nego tijekom dalje ili bli!e budu)nosti, da bi bili usporedivi, oni se moraju homogenizirati, a to se u pravilu ini njihovim diskontiranjem, tj. svo+enjem na sadanju vrijednost -postupak cost-benefit analize definiran je slijedeim fazama 718 definiran&e pr$&e"a a $dn$sn$ !#a(an&a: (d&e se ! pravi#! radi $ !.re4en$s i re)!# a a 7sva"i pr$&e" i.a ;r$&ne (#avne i p$pra ne efe" e8 7/8 ! vr9ivan&e $+e"ivani- r$,"$va i "$ris i i n&i-$v$ .&eren&e 7*8 i);$r dis"$n ne s $pe 7)a sv$9en&e ;!d!'i- r$,"$va i "$ris i na SV8 758 dis"$n iran&e r$,"$va i "$ris i 7<8 !sp$re9ivan&e sada,n&e vri&edn$s i r$,"$va i "$ris i 7>8 d$n$,en&a $d#!"e $ pri-va'an&! i#i $d;a%ivan&! $dre9en$( pr$&e" a -prihvatljiv je svaki projekt ako je neto sadanja vrijednost ve)a od nule, tj. razlika izme+u sadanje vrijednosti E i 9 pozitivna; odnosno gdje je kvocijent sadanje vrijednosti trokova i koristi ve)i od # - e.e#&na $(rani+en&a u primjeni ovako koncipirane 9-E analize: 718 pr$;#e. .&eren&a dr!, veni- "$ris i i r$,"$va ne"$( pr$&e" a " javlja se tamo gdje je teko utvrditi osnovni rezultat neke djelatnosti koja, uz opipljive, generira i brojne neopipljive pozitivne i negativne efekte (problem monetarnog iskaza), ali i u slu ajevima kada tr!ine cijene ne odra!avaju stvarne drutvene trokove i koristi pa ih treba korigirati primjenom tzv. 88skrivene cijene88 7/8 i);$r dis"$n ne s $pe C daljnji je problem u primjeni ove analize gdje male varijacije diskontne stope dovode do velikih razlika u rezultatima; tako+er se javlja dilema izbora primjene diskontne stope koja odra!ava vremenske preferencije pojedinaca ili pak izbora neke drutvene stope 7*8 pr$;#e. .!# ivari&an n$s i %i#&eva " slijede)i je problem jer vrlo esto dolazi do konflikta ciljeva nekog projekta, gdje on, npr. mo!e biti ekonomski neopravdan, ali drutveno i socijalno itekako opravdan pa se, osim ekonomskih elemenata, moraju u obzir uzeti i oni nemonetarni (jedan projekt mora se vrednovati sa stajalita vie drutveno-relevantnih nezavisnih ciljeva) 758 ne(a ivna s$%i&a#n$-p$#i i+"a "$n$ a%i&a 6-B ana#i)e " ukoliko se primijeni matamati ki ra un, diskriminirani su oni pojedinci koji su soc. najugro!eniji, siromani, nemo)ni, bolesni 7<8 6-B ana#i)a .an&e-vi,e &e s a i+na .e $da " pa nije prikladna za vrednovanje projekata koji impliciraju zna ajnije strukturalne promjene " primjena cost-benefit analize ! $;ra)$van&! temelji se na konceptu @@#&!ds"$( "api a#a@@ -ulaganja u kadrove, tretiraju se kao i investicije u zgrade i opremu koje imaju svoju cijenu i o ekivanu stopu rentabilnosti - koristi od ulaganja u obrazovanje mjere se pove)anjem zarada uposlenih ovisno o stupnju kvalifikacije, gdje se pretpostavlja da razlike u zaradama zaposlenih potje u isklju ivo iz razlika u obrazovanju " ishodite i temeljno uporite metodologije primjene cost-benefit analize ! )dravs v! je koncept tzv. @@!"!pni- r$,"$va 7%i&ene8 ;$#es i@@ - !"!pni r$,"$vi ;$#es i obi no obuhva)aju * e#e.en a: (!) gubitke u proizvodnji, (") rashode za zdravstvenu zatitu, i (#) ovisnost, patnju i druge nevolje povezane s oboljenjem

D. 6OST BENEFIT ANA1IZA E FRAVI1A OD1UGIVANJA -%$s -;enefi ana#i)a jedna je od glavnih metoda valoriziranja i kvantifikacije javnih projekata (kad god je to mogu)e, upotrebljava se kod sistemskog pristupa financiranju obrazovanja) -temelji se na utvr+ivanju i uspore+ivanju sadanje vrijednosti svih o ekivanih trokova i koristi nekog projekta odnosno ulaganja radi procjene opravdanosti njegove realizacije " budu)i da se svi o ekivani trokovi i posebno koristi realizacije jednog projekta ne ostvaruju neposredno, nego tijekom dalje ili bli!e budu)nosti, da bi bili usporedivi, oni se moraju homogenizirati, a to se u pravilu ini njihovim diskontiranjem, tj. svo+enjem na sadanju vrijednost (tu se pak javlja problem izbora diskontne stope, gdje i male varijacije uzrokuju velike oscilacije budu)ih zarada) -prihvatljiv je svaki projekt ako je neto sadanja vrijednost ve)a od nule, tj. razlika izme+u sadanje vrijednosti E i 9 pozitivna; odnosno gdje je kvocijent sadanje vrijednosti trokova i koristi ve)i od # -9-E analiza ve!e se i uz teoriju ljudskog kapitala koja potra!nju za obrazovanjem izvodi iz sagledavanja trokova i koristi koji su vezani za odluku o obrazovanju nakon obveznog kolovanja " pri tome treba uzeti u obzir i direktne i indirektne trokove (opp. troak kao zna ajna stavka, koju ine trokovi proputenih zarada za vrijeme kolovanja, dok se s druge strane uzimaju u obzir varijacije u zaradama koje prate pojedini stupanj kolovanja) " na temelju komparacije trokova i koristi donosi se odluka o kolovanju " opredjeljenje za obrazovanje bit )e opravdano ukoliko je sadanja vrijednost zbroja direkt. i ind. trok. manji od sadanje vrijednosti budu)ih zarada, tj. ukoliko je >KN ve)a od 5 " sli na je odluka i na temelju 7OO: ukoliko je diskontna stopa, koja izjedna uje sadanju vrijednost svih budu)ih zarada sa sadanjom vrijedno)u trokova za obrazovanje, ve)a od prinosa na alternativne oblike ulaganja, oportuno je ulagati u obrazovanje 1H. OGRANIGENJA FRI0JENE 6-B ANA1IZE U OBRAZOVANJU 7 GDJE SE NE 0OIE KORISTITI 6-B ANA1IZA U OBRAZOVANJUJ 8 -6-B ana#i)a se ne .$4e !vi&e" "$ris i i "a$ p$ p!n$ p$!)dan ins r!.en )a a#$"a%i&! sreds ava ! $;ra)$van&e " to potvr+uje i sistematizacija kritika pretjerane kvantifikacije naro ito na podru ju koristi od ulaganja u obrazovanje -jednu od njih dao je jedan od najpoznatijih autora iz podru ja ekonomike obrazovanja ?ark Elaug * njegovi ar(!.en i su sljede)i: " naslije+ena sposobnost, individualna motivacija, socijalno porijeklo, uspjeh postignut u obrazovanju, karakter posla i postignuto stru no usavravanje, me+usobno su jako korelirani tako da se ne mo!e na zadovoljavaju)i na in izdvojiti isti utjecaj obrazovanja na pla)e " drutvene stope rentabilnosti stalno su potcijenjene jer se ne uzimaju u obzir efekti obrazovanja kao potronje i privla nost pojedinih zanimanja koja su dostupna samo onima s visokim obrazovanjem,a koju ne mo!emo iskazati u nov anom izrazu " izravne koristi od obrazovanja su kvantitativno manje va!ne nego neizravne, tj. indirektne koristi, a one nisu uzete u obzir u onome to se zove /drutvena stopa rentabilnosti0 " postoje)e razlike u pla)ama u korist obrazovanih ne odra!avaju razlike u njihovom doprinosu proizvodnom kapacitetu, ve) odra!avaju razlike stalno ustaljene drutvene konvencije na inherentno imperfektnom tr!itu radne snage " kalkulacije ovise o projekciji budu)ih trendova, polaze)i od zate)enih podataka, dakle, zanemaruju)i povijesna poboljanja u kvaliteti obrazovanja kao i budu)e promjene u potra!nji i ponudi obrazovne radne snage

11. SFE6IFIGNOSTI 6-B ANA1IZE NA FODRUGJU STRUGNOG OSFOSOB1JAVANJA -jednom ste eno obrazovanje sve manje je dovoljno za cijeli !ivot pojedinca * stoga se u znanstvenim i stru nim krugovima esto spominje )v. %&e#$4iv$ n$ $;ra)$van&e " ono polazi od teze da pojedinac, nakon zavravanja formalnog obrazovanja, tijekom svojega radnoga vijeka treba poha+ati razli ite neformalne oblike obrazovanja (na makroekonomskoj razini i najbogatije zemlje nastoje smanjiti trokove obrazovanja uz istu ili pove)anu kvalitetu obrazovanja) -krivulja formalnog obrazovanja naglo pada nakon #@. godine !ivota kada pojedinci nestaju iz obrazovnog sustava " nakon #@. godine !ivota njihov polo!aj na tr!. rada zna ajno ovisi o njihovom /obrazovnom kapitalu0 -$;#i%i nef$r.a#n$( $;ra)$van&a, koji se esto nazivaju $;!"a na p$s#!, $;ra)$vni rainin(, pr$(ra. na!"$van&a, $n #ine $;ra)$van&e i sl., na makroekonomskoj razini u visokorazvijenim zemljama nazivaju se Kdr!, ven$ in e(ra ivni. pris !p$.L r&e,avan&! pr$;#e.a ne)ap$s#en$s i , to pogotovo vrijedi za stanje rastu)e nezaposlenosti -na razini poduze)a razni oblici obrazovnog traininga imaju )ada a" izgradnje ljudskih resursa to ima isto zna enje kao da su u pitanju oblici fizi kog kapitala -simultani proces rada i u enja ima svoj smisao u koristi za poslodavca i posloprimca " stjecanje odre+enih vjetina, na tr!. rada stvara toliko potrebnog fleksibilnog specijalista koji je otporniji na sve izra!enije tr!. oscilacije -$;!"a na p$s#! !"#&!+!&e "$.p$nen ! r$,"a 7%$s 8 i "$ris i 7;enefi 8 " za poslodavce i posloprimce su itekako va!ne informacije o eventualnom pove)anju profita, odnosno zarada kao posljedice ulaganja u razne oblike obrazovnog traininga -razlikujemo OFMI I SFE6IFIGNI OBRAZOVNI TRAINING (u stvarnosti se ta dva traininga javljaju u kombinaciji, budu)i da prostorna i profesionalna mobilnost (ne)zaposlenih podjednako potje u od posloprimca i poslodavca) C $p'i $;ra)$vni rainin( -vjetine i znanja koja pojedincu omogu)avaju njihovu primjenu u ve)em broju poduze)a -takav pojedinac ispunjava jedan od temeljnih uvjeta na tr!. rada, a to je )v. pra( .ini.a#nisp$s$;n$s i (znanje stranoga jezika i odre+eni stupanj informati ke pismenosti) -zbog injenice da se ste ena znanja i vjetine mogu prodati na tr!. rada za ve)u pla)u, trokove traininga pokriva, u pravilu, pokriva radnik -s obzirom da radnik, poha+aju)i odre+eni oblik obrazovnog traininga, treba odvojiti odre+eno vrijeme za u enje i pripremu odgovaraju)ih ispita, pretpostavlja se da )e njegov grani ni prihod biti ispod onoga koji bi ostvarivao da se nije odlu io na taj korak -budu)i da njegov poslodavac nije siguran da )e ste ena nova znanja biti upotrijebljena u njegovom poduze)u, tada )e za vrijeme obrazovnog traininga dobivati ni!u nadnicu -nakon obavljenog op)eg obrazovnog traininga radnik raspola!e s novim znanjem i vjetinama koje donose vii grani ni prihod " taj vii prihod nije ostvariv samo u poduze)u u kojem je radnik bio zaposlen za vrijeme obuke ve) i u svim ostalim poduze)ima * rastu)a potra!nja za primjereno obrazovanim radnicima podi!e im nadnicu na razinu koja je via u odnosu na razdoblje poha+anja op)eg obrazovnog traininga -zbog injenice da )e konkurencija, u pravilu, /oduzeti0 radnika bivem poslodavcu, iroka paleta op)eg obrazovnog traininga provodi se u raznim obrazovnim centrima (otvorena u ilita, veleu ilita, stru ne kole) a ne u prostorima poduze)a C spe%ifi+ni $;ra)$vni rainin( -vjetine i znanja koja su upotrebljiva samo u poduze)u u kojem je pojedinac zaposlen -ova znanja i vjetine nisu prenosiva na druga poduze)a " ona se odnose, uglavnom, na mogu)e pove)anje grani nog prihoda u poduze)u u kojem se radnik obrazuje -u slu aju specifi nog obrazovnog traininga, razdoblje traininga izjedna uje radnikovu nadnicu s onom koju je ostvarivao ranije " poslodavac )e /prisvojiti0 bolje rezultate radnika nakon traininga -grani ni prihod radnika za vrijeme obrazovnog traininga biti )e ni!i zbog razloga njegova izostajanja s posla poradi u enja i vje!banja " troak traininga preuzima poslodavac -nakon obavljenog obrazovnog traininga poslodavac nije u obvezi pove)ati nadnicu radniku koji je poha+ao training, unato tome to )e on proizvesti vii grani ni prihod " ipak, da bi zadr!ao radnika s novim znanjima i vjetinama, poslodavac )e mu povisiti nadnicu na razinu viu od one prije poha+anja obrazovnog traininga ime )e, zapravo, biti podijeljen troak obrazovnog traininga s radnikom

-obrazovna iskustva govore da se na razne oblike obrazovnog traininga e)e odlu uju osobe s vie obrazovanja (to ne udi, budu)i da ve)ina zavrenih studenata, ubrzo nakon diplome, spoznaje da su razni oblici neformalnog obrazovanja bitan imbenik njihovog /ljudskog rasta0 1/. 6OST-EFFE6TIVENESS ANA1IZA ,a ra)#i"! $d %$s -;enefi ana#i)e .e $d$. %$s -effe% iveness ana#i)e (analiza efektivnosti troenja, analiza ekonomi nosti) nastoji se utvrditi alternativni program koji uz najmanje trokove osigurava ostvarenje unaprijed utvr+enog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva. .ok se kod costbenefit analize izabire izme+u programa koji mogu imati, a u pravilu i imaju, razli ite ciljeve, u slu aju cost-effectiveness analize izabire se izme+u svih mogu)ih alternativa koje vode ostvarenju istog cilja ili iste skupine komplementarnih ciljeva. Deto jednostavnija primjena cost-effectiveness analize u odnosu prema cost-benefit analizi proizlazi od tuda to se ciljevi u cost-effectiveness analizi ne moraju monetarno izraziti. Kam problem i);$ra a# erna ivn$( pr$(ra.a mo!e se postaviti na ri na+ina: 718 ;ira se pr$(ra. "$&i !) na&.an&e r$,"$ve v$di $s varen&! )adan$( %i#&a i#i s"!pine %i#&eva , 7/8 ;ira se pr$(ra. "$&i ! $"vir! #i.i iran$(Nrasp$#$4iv$( i)n$sa sreds ava ! na&ve'$& .&eri v$di $s varen&! %i#&a $dn$sn$ s"!pine "$.p#e.en arni- %i#&eva, i 7*8 ;ira se pr$(ra. "$&i $si(!rava na&p$v$#&ni&i $dn$s i).e9! $s varen&a %i#&a i#i s"!pine %i#&eva i !#$4eni- sreds ava. 9ost-effectiveness analiza tako+er se bazira na / i.p#i%i ne .ar(ina#is i+"e pre p$s av"e: " drutvene koristi od ulaganja u konkretni program, mjerene u drutvenom ili ekonomskom izrazu, moraju osigurati barem povrat ulaganja, te " optimalni program odbacuje dobitak koji nadmauje ulaganja u taj program. Te.e#&ni "$n%ep i: 718 da p$s $&i vi,e a# erna ivni- na+ina "a"$ se .$4e $s vari i &edan %i#&: $d "$&i- &e &edan na&p$v$#&ni&i, te 7/8 da %$s -effe% iveness ana#i)a ni&e !s.&erena na sni4en&e r$,"$va: ne($ prvens ven$ na i);$r $p i.a#n$( pris !pa 7a# erna ive8 $s varen&! ne"$( %i#&a i#i s"!pine %i#&eva . 9ost-effectiveness analiza po inje od definiranja cilja ili skupine ciljeva koji se !ele ostvariti, koji mora biti nedvosmislen u odgovoru zato se neto poduzima. ,atim se pristupa razmatranju mogu)ih alternativa njegova ostvarenja, pri emu se mora voditi ra una o vremenskom i prostornom horizontu odlu ivanja. Klijede)i korak analize je specifikacija resursa za svaku alternativu te utvr+ivanje kriterija koji )e se primijeniti pri izboru najpovoljnije alternative. 1*. RAZ1IKE IZ0EOU 6OST-BENEFIT I 6OST-EFFE6TIVENESS ANA1IZE -%$s -;enefi analiza jedna je od glavnih metoda valoriziranja i kvantifikacije javnih projekata (kad god je to mogu)e, upotrebljava se kod sistemskog pristupa financiranju obrazovanja) -temelji se na utvr+ivanju i uspore+ivanju sadanje vrijednosti svih o ekivanih trokova i koristi nekog projekta odnosno ulaganja radi procjene opravdanosti njegove realizacije " budu)i da se svi o ekivani trokovi i posebno koristi realizacije jednog projekta ne ostvaruju neposredno, nego tijekom dalje ili bli!e budu)nosti, da bi bili usporedivi, oni se moraju homogenizirati, a to se u pravilu ini njihovim diskontiranjem, tj. svo+enjem na sadanju vrijednost (tu se pak javlja problem izbora diskontne stope gdje i male varijacije uzrokuju velike oscilacije budu)ih zarada) -prihvatljiv je svaki projekt ako je neto sadanja vrijednost ve)a od nule, tj. razlika izme+u sadanje vrijednosti E i 9 pozitivna; odnosno gdje je kvocijent sadanje vrijednosti trokova i koristi ve)i od # -za ra)#i"! $d %$s -;enefi ana#i)e .e $d$. %$s -effe% iveness ana#i)e (analiza efektivnosti troenja, analiza ekonomi nosti) nastoji se utvrditi alternativni program koji uz najmanje trokove osigurava ostvarenje unaprijed utvr+enog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva " dok se kod cost-benefit analize izabire izme+u programa koji mogu imati, a u pravilu i imaju, razli ite ciljeve, u slu aju cost-effectiveness analize izabire se izme+u svih mogu)ih alternativa koje vode ostvarenju istog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva " neto jednostavnija primjena cost-effectiveness analize u odnosu prema cost-benefit analizi proizlazi od tuda to se ciljevi u cost-effectiveness analizi ne moraju monetarno izraziti

15. TEORIJA 1JUDSKOG KAFITA1A -s!vre.ena s a&a#i, a teorije o ljudskom kapitalu iznesena su #@(5. u okviru +i"a,"e ,"$#e: gdje je najzna ajniji predstavnik :.F. Kchultz -polazi se od stajalita da ulaganje u ljudski kapital treba shva)ati kao akumulaciju kapitala, odnosno kao alternativu investicijama u materijalne faktore proizvodnje " sukladno tome, na investicije u M9 (human capital) primjenjuju se iste metode ocjene u inkovitosti ulaganja koje vrijede na podru ju mat. proizvodnih faktora -pri tome se polazi od s#i&ede'i- FRETFOSTAVKI: 1. e.e#&ni fa" $r "$&i $;&a,n&ava rasp$d&e#! .e9! p$&edin%i.a &e ra)ina n&i-$v$( $;ra)$van&a i i) n&e re)!# ira&!'i .ar(ina#ni pri-$d (svaka dodatna godina obrazovanja trebala bi donijeti dodatni prihod, no i ovdje je prisutan zakon opadaju)ih prinosa) /. p$s $&i s#$;$da $;ra)$van&a ! s.is#! da svi i.a&! &edna"e ,anse )a $;ra)$van&e +i.e s! is"#&!+ene .$n$p$#ne "$ris i $d $;ra)$van&a *. ras-$di )a $;ra)$van&e se ne s.a ra&! "$.p#e.en arni. ! $dn$s! na dr!(e $;#i"e a"!.!#a%i&e: ve': napr$ iv: n&i-$vi. s!ps i ! $. 5. d$prin$s $;ra)$van&a privredn$. ras ! !(#avn$. ne $visi $ n&e($v$& s r!" !ri 7i pre p$s av#&a se .$de# s#$;$dne "$n"!ren%i&e (d&e s! priva ne "$ris i &edna"e $ni. dr!, veni.8 -kao TE0E1JNE OB1IKE INVESTI6IJA "$&e p$ve'ava&! #&!ds"e sp$s$;n$s i i d$prin$se f$r.iran&! #&!ds"$( "api a#a nav$di: #. zdravstvene institucije i usluge koje utje u na !ivotna o ekivanja, snagu i vitalnost ljudi, $. stru no usavravanje koje podrazumijeva koncept cjelo!ivotnog obrazovanja i usavravanja, %. formalno organizirano osnovno, srednje i visoko obrazovanje, &. studijski programi za odrasle, '. migracije pojedinaca i njihovih obitelji u tra!enju boljih uvjeta zapoljavanja (komponenta mobilnosti ljudskog faktora) -tako+er, bilo koja aktivnost koja pove)ava kvalitetu (proizvodnost) rada mo!e se smatrati investicijom u ljudski kapital 1<. KRITIKE TEORIJE 1JUDSKOG KAFITA1A 1. i(n$riran&e p$ r$,ne "$.p$nen e i)da a"a )a $;ra)$van&e " gdje se svi izdaci tretiraju kao investicije " nije ispravno sve izdatke za obrazovanje tretirati kao investicije, jer dio tih izdataka predstavlja potronju " tako+er, precjenjivanjem investicijske komponente podcjenjuje se povrat na obrazovne investicije /. )ane.arivan&e nenadni+"i- "$ris i $d $;ra)$van&a " poslovi srednjokolski i visokokolski obrazovanih pojedinaca ne razlikuju se samo po zaradama " visokoobrazovani radnici op)enito dobivaju ugodnije i zanimljivije poslove " zato, stopa povrata, izra unata samo na temelju zarada, podcjenjuje ukupne koristi od obrazovanja *. pr$;#e. sp$s$;n$s i " uro+ena sposobnost, vie samodiscipline, ve)a motivacija, obiteljsko blagostanje, 88bolje veze88, nisu faktori koji potje u od obrazovanja pojedinca " ukoliko pozitivne razlike u dohotku koje u!ivaju visokoobrazovani radnici proizlaze vie iz njihove sposobnosti, a ne iz njihovog obrazovanja, stope povrata na investiranje u fakultetsko obrazovanje bit )e precjenjene (pr. blizanci razli ite sposobnosti) 5. )v. s%reenin( -ip$ e)a - -ip$ e)a pre ra4ivan&a " fakultetska diploma ili neka druga sli na potvrda postaje ulaznicom za prijem u vie, bolje pla)ene poslove gdje su mogu)nosti za dalju obuku i promociju bolje, dok je ni!e obrazovanim pojedincima pristup takvim mogu)nostima ote!an ili onemogu)en " u mjeri u kojoj vie zarade radnika s fakultetskom diplomom proizlaze iz screeninga, drutvena stopa povrata na investiranje u fakultetsko obrazovanje bit )e precjenjena

#5

1>. FFBS E KARAKTERISTIKE I NEDOSTA6I -sistemski se pristup financiranju drutvenih djelatnosti javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na klasi nu bud!etsku tehniku koja se pokazala nizom nedostataka -%i#& FFBS je uspostaviti optimalnu kombinaciju financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za drutvene djelatnosti (inputa) putem poreza, doprinosa, dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta, fondova ili programa u takove oblike drutvenih djelatnosti (output) koje drutvo preferira u okviru razvojne politike -"ara" eris i"e FFBS-a: " javlja se #@H5., prvi put u KA., kao obvezna metoda planiranja javnih rashoda C &avni ras-$di se !vi&e" pr$.a ra&! ! f!n"%i&i s an$vi $( !napri&ed p$s av#&en$( %i#&a E %i#&n$ $ri&en irana "#asifi"a%i&a &avni- ras-$da C prev#adava se &edn$($di,n&$s ;!d4e s"$( p#aniran&a C pri.&en&!&e se: (d&e ($d &e .$(!'e: prin%ip %$s -;enefi ana#i)e C na e.e#&! !napri&ed ! vr9eni- %i#&eva pr$%&en&!&e se efi"asn$s svi- $;#i"a &avni- ras-$da C p$s $&i ve)a i).e9! ra)#i+i i- res$rni- $r(ana i $dre9en$( pr$(ra.a "$&i se finan%ira -ned$s a%i FFBS-a: " prigovor 22EK-u odnosi se na injenicu ne!&edna+en$s i pris !pa p$&edini- res$ra (#ede p$s !pa"a s varan&a d!($r$+ni- p#an$va &avni- ras-$da ime je ugro!en jedan od temeljnih principa 22EK-a * jedinstveni kriterij planiranja javnih rashoda " brojne primjedbe dolaze i zbog nee#as i+n$s i &edn$( )na+a&n$( di&e#a ras-$da (posebno izdataka za vojsku), koji ne trpi nikakvu selekciju, ma koliko ona bila ekonomski opravdana " tako+er, u praksi se doga+a para#e#n$ p$s $&an&e ad.inis ra ivn$( ;!d4e iran&a i FFBS-a , $ p$s"!p#&!&e ;!d4. pr$%ed!r! 1A. 6I1JEVI FFBS-a 7 UTVROIVANJE 6I1JEVA KOJI0A SE TEII KAO KO0FONENTA FFBS-a 8 -sistemski se pristup financiranju drutvenih djelatnosti javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na klasi nu bud!etsku tehniku koja se pokazala nizom nedostataka -%i#& FFBS je uspostaviti optimalnu kombinaciju financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za drutvene djelatnosti (inputa) putem poreza, doprinosa, dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta, fondova ili programa u takove oblike drutvenih djelatnosti (output) koje drutvo preferira u okviru razvojne politike -ovaj se koncept mo!e primjenjivati na razli itim razinama: centralna vlast, regionalne vlasti, lokalne vlasti te se na temelju toga pojedine komponente mogu jo detaljnije ra laniti -:NOP7NADB1 97QB1NA 6;B7?A K1 :1=7 6A; 6;?2;D1D:A 22EK-a " kod ciljeva obrazovanja. na ra)ini federa#ne v#as i mo!emo razlikovati slijede)e (r!pe %i#&eva: a8 "!# !rne i )nans vene (poticanje znanosti i umjetnosti, predstavljanje kulturnih vrijednosti), ;8 dr!, vene i p$#i i+"e (postizanje op)e i funkcionalne prismenosti), %8 e"$n$.s"e %i#&eve (odr!avanje obrazovne razine stru nih kadrova na razli itim podru jima prirodnih i drutvenih znanosti) -svaki od ciljeva ima vlastitu va!nost, no oni mogu biti me+usobno komplementarni, ali i suprotstavljeni; npr. funkcionalna pismenost (znanje stranog jezika, informati ka pismenost) cilj je za sebe, ali on zna i i pove)anje proizvodnosti

##

1B. FRO6EDURA IZRADE FFBS-a -sistemski se pristup financiranju drutvenih djelatnosti javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na klasi nu bud!etsku tehniku koja se pokazala nizom nedostataka -pr$%ed!ra je slijede)a: " odjel za upravljanje i bud!et (tijelo u okviru ?inistarstva financija) dostavlja svim resornim organima )v. pis.$ $ na.&era.a (Rissue letterR) " resorni organ priprema PFr$(ra.s"i .e.$rand!.P - sadr!i rezultate odgovaraju)ih analiza o mogu)im alternativama rjeavanja pojedinih zadataka " zavrnu fazu ini izrada pr$(ra.a e"!'e( finan%iran&a i finan%i&s"$( p#ana za $ prethodne i ' narednih god., ije prijedloge, ;djelu za upravljanje i bud!et, dostavljaju pojedini resorni organi pr$(ra. e"!'e( finan%iran&a svojevrsni je most izme+u administrativnog bud!eta i Rprogramme budgetaR, dok finan%i&s"i p#an predstavlja Rrazradu financ. konstrukcijeR za razli ita programska podru ja za viegodinje razdoblje, te kao takav zna i jedan korak naprijed k ostvarivanju dugoro nijeg bud!etskog planiranja " nakon utvr+ivanja komponenti 22EK-a u obrazovanju slijedi $p i.a#i)a%i&a pr$(ra.a * potrebno je, dakle, utvrditi najbolji na in kako utroiti financijska sredstva za pojedini program u odre+enom vremenskom razdoblju L-u slu aju nedostatka financijskih sredstava i odre+enih cikli kih kretanja u privredi koristi se p#an red!"%i&e s .ini.a#n$. , e $.: kao instrument obrazovne politike, kojim se vodi racionalna politika rashoda u obrazovanju " upravo se ovaj instrument koristi kako bi se lake prebrodile fluktuacije u privredi " bez postojanja takvog plana prijeti opasnost da se rashodi za obrazovanje u velikoj mjeri koriste kao instrument anticikli ke politike, tj. antiinflacijske politike (to se naro ito odnosi na rashode namijenjene izgradnji kolskih zgrada, jer upravo ove investicije ine ponekad S ukp. javnih investicija u pojedinim zemljama) -kako bi se u takvoj situaciji zaobili negativni efekti smanjenja financ. sredstava namijenjenih obrazovanju, izra+uje se #is a pri$ri e a rea#i)a%i&e $dre9eni- pr$(ra.a te se u ote!anim prilikama odustaje od onih projekata u obrazovanju koji )e izazvati najmanju tetu (odga+anje pojedinih programa s ciljem minimiziranja negativnih efekata u pogledu ostvarivanja ciljeva) -pri izradi liste prioriteta realizacije odre+enih programa, esto se primjenjuje cost-benefit analiza koja daje odgovore na slijede)a pitanja: #) 6oje trokove i koristi treba uzeti u obzirT; $) 6ako treba procijeniti trokove i koristiT; %) 6oju kamatnu stopu treba primijeniti kod diskontiranjaT; &) 6oja su najva!nija ograni enjaT -zbog poteko)a u funkcioniranju obrazovnih institucija na ni!oj razini upravljanja obrazovanjem, sve vie se javlja potreba pomo)i vie ni!oj teritorijalnoj jedinici " ova finan%i&s"a p$.$' javlja se u razli itim oblicima: financijska pomo) bez ikakvih ograni enja u pogledu troenja financijskih sredstava, dotacije za izvo+enje programa koji su planirani samo u temeljnim kulturama, dotacije za financiranje to no utvr+enih programa, te stimulativne dotacije u obliku demonstracija i pokusa 1D. F1AN REDUK6IJE S 0INI0A1NO0 2TETO0 -primjenjuje se "$d sis e.s"$( pris !pa finan%iran&! dr!, veni- d&e#a n$s i u svezi mogu)e redukcije ili odga+anja pojedinih programa -javlja se kao ins r!.en 7$;ra)$vne8 p$#i i"e kojim se vodi racionalna politika rashoda u obrazovanju " naime, rashodi za obrazovanje predstavljaju zna ajnu komponentu u ukupnim j. rashodima gdje su kao ograni avaju)i element prisutna cikli ka kretanja u privredi i, op)enito, oskudnost financijskih sredstava " upravo se ovaj instrument koristi kako bi se lake prebrodile fluktuacije u privredi " bez postojanja takvog plana prijeti opasnost da se rashodi za obrazovanje u velikoj mjeri koriste kao instrument anticikli ke politike, tj. antiinflacijske politike (to se naro ito odnosi na rashode namijenjene izgradnji kolskih zgrada, jer upravo ove investicije ine ponekad S ukp. javnih investicija u pojedinim zemljama) -kako bi se u takvoj situaciji zaobili negativni efekti smanjenja financ. sredstava namijenjenih obrazovanju, izra+uje se #is a pri$ri e a )ap$+e i- inves i%i&a te se u ote!anim prilikama odustaje od onih projekata u obrazovanju koji )e izazvati najmanju tetu (odga+anje pojedinih programa s ciljem minimiziranja negativnih efekata u pogledu ostvarivanja ciljeva) -pri izradi liste prioriteta realizacije odre+enih programa, esto se primjenjuje cost-benefit analiza koja daje odgovore na slijede)a pitanja: #) 6oje trokove i koristi treba uzeti u obzirT; $) 6ako treba

#$

procijeniti trokove i koristiT; %) 6oju kamatnu stopu treba primijeniti kod diskontiranjaT; &) 6oja su najva!nija ograni enjaT /H. NEDOSTA6I K1ASIGNOG BUDIETSKOG FRISTUFA I FREDNOSTI TZV. SISTE0SKOG FRISTUFA FINAN6IRANJU DRU2TVENI3 DJE1ATNOSTI -sis e.s"i se pris !p finan%iran&! dr!, veni- d&e#a n$s i javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na "#asi+n! ;!d4e s"! e-ni"! koja se pokazala nizom ned$s a a"a: 1. "#asi+na ;!d4. e-ni"a sve ras-$de re ira "a$ nepr$d!" ivne (apsolutna neproduktivnost javnih rashoda - to manji i uravnote!eniji bud!et) /. pris! an &e res$rni pris !p gdje se ne uzimaju u obzir ni!e jedinice drutv. djelatnosti i koji ne pru!a potrebne informacije o ekonomskim efektima bud!eta *. &edn$($di,n&$s ;!d4e a onemogu)ava kontinuitet izvo+enja pojedinih programa i dugoro nije planiranje 5. ;!d4e s"a e-ni"a ! pravi#! se ne e.e#&i na pr$(ra.i.a pa ne omogu)ava efikasnu alokaciju resursa -%i#& FFBS je uspostaviti optimalnu kombinaciju financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za drutvene djelatnosti (inputa) putem poreza, doprinosa, dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta, fondova ili programa u takove oblike drutvenih djelatnosti (output) koje drutvo preferira u okviru razvojne politike -predn$s i FFBS-a: C &avni ras-$di se !vi&e" pr$.a ra&! ! f!n"%i&i s an$vi $( !napri&ed p$s av#&en$( %i#&a E %i#&n$ $ri&en irana "#asifi"a%i&a &avni- ras-$da C prev#adava se &edn$($di,n&$s ;!d4e s"$( p#aniran&a C pri.&en&!&e se: (d&e ($d &e .$(!'e: prin%ip %$s -;enefi ana#i)e C na e.e#&! !napri&ed ! vr9eni- %i#&eva pr$%&en&!&e se efi"asn$s svi- $;#i"a &avni- ras-$da C p$s $&i ve)a i).e9! ra)#i+i i- res$rni- $r(ana i $dre9en$( pr$(ra.a "$&i se finan%ira L-22EK javlja se kao potpuno druga iji pristup planiranju i donoenju makroekonomskih odluka gdje je naglasak stavljen na dugoro nost, objektivnost, razmatranje svih beneficija i trokova, efikasnost /1. SISTE0SKI FRISTUF FINAN6IRANJA OBRAZOVANJA 7 FFBS E KO0FONENTE 8 -oblik je financiranja obrazovanja koji se svodi na tra!enje optimalne kombinacije financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za obrazovanje (inputa) putem poreza, doprinosa, dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta, fondova ili programa u takve oblike obrazovanja (output) koje drutvo preferira u okviru razvojne politike -ovaj pristup financiranju obrazovanja nastoji prevladati nedostatke klasi nog bud!etskog financiranja koji je dao brojne negativne efekte (sve javne rashode tretira kao neproduktivne, resorni pristup, jednogodinjost prora una) -kao model kojim se pokuavaju dokinuti nedostaci klasi nog bud!etskog financiranja javlja se model FFBS-a (Flanning Frograming Budgeting SIstem) -primjena ove tehnike na podru ju obrazovanja ozna ava sistemski pristup analizi obrazovanja koji obuhva)a slijede)e "$.p$nen e: 1. ! vr9ivan&e %i#&eva "$&i.a se e4i " kod ciljeva obrazovanja na ra)ini federa#ne v#as i mo!emo razlikovati slijede)e (r!pe %i#&eva: a8 "!# !rne i )nans vene (poticanje znanosti i umjetnosti, predstavljanje kulturnih vrijednosti), ;8 dr!, vene i p$#i i+"e (postizanje op)e i funkcionalne prismenosti), %8 e"$n$.s"e %i#&eve (odr!avanje obrazovne razine stru nih kadrova na razli itim podru jima prirodnih i drutvenih znanosti) -svaki od navedenih ciljeva ima vlastitu va!nost, no oni mogu biti me+usobno komplementarni, ali i suprotstavljeni; npr. funkcionalna pismenost (znanje stranog jezika, informati ka pismenost) cilj je za sebe, ali on zna i i pove)anje proizvodnosti /. ! vr9ivan&e e#e.ena a sis e.a i#i pr$(ra.a " elementi ovog sistema su zapravo razli iti programi to se javljaju u tzv. program-bud!etu " svaki od tih programa usmjeren je izravno na jedan ili vie ciljeva politike, a svaki od njih se mo!e analizirati u izrazima elemenata trokova - ti e#e.en i su $sn$vn$ $;ra)$van&e (predkolsko i kolsko), sredn&e,"$#s"$, vis$"$,"$#s"$, v$&n$ te $;ra)$van&e $dras#i-

#%

*. ! vr9ivan&e e#e.ena a r$,"$va " svaki element sistema obrazovanja ili program ovisi o razli itim e#e.en i.a r$,"$va: trok. nastavnika, zgrada, ure+aja, subvencije studentima i sl. - u tom smislu mo!emo razlikovati: " ins r!.en a#ne inp! e - to su oni inputi kojima se mo!e manipulirati unutar sustava obrazovanja (radno vrijeme nastavnika, kvaliteta nastave, broj kolskih sati po u eniku3studentu, teku)i i investicijski rashodi za ure+aje i zgrade, u enike) " e()$(ene inp! e - odre+eni su izvan sustava obrazovanja (obiteljski faktori, faktori unutar kolske populacije, vrijednost inputa vremena nastavnika i vremena u enika) 5. ! vr9ivan&e $dn$sa i).e9! e#e.ena a r$,"$va i e#e.ena a sis e.a <. ! vr9ivan&e $p i.a#n$( sis e.a e#e.ena a >. ! vr9ivan&e $dn$sa i).e9! e#e.ena a sis e.a i %i#&eva A. i);$r $p i.a#n$( $;ra)$vn$( sis e.a ! sv&e #! na%i$na#ni- %i#&eva -nakon utvr+ivanja komponenti 22EK-a u obrazovanju, slijedi optimalizacija programa: potrebno je, dakle, utvrditi najbolji na in kako utroiti financijska sredstva za pojedini program u odre+enom vremenskom razdoblju -u slu aju nedostatka financijskih sredstava i odre+enih cikli kih kretanja privrede, koristi se plan redukcije s minimalnom tetom, kao instrument obrazovne politike, i u okviru njega se izra+uje lista prioriteta realizacije odre+enih programa pri emu se esto primjenjuje cost-benefit analiza koja daje odgovore na slijede)a pitanja: #) 6oje trokove i koje koristi treba uzeti u obzirT $) 6ako treba procijeniti trokove i koristiT %) 6oju kamatnu stopu treba primijeniti kod diskontiranja trokova i koristiT &) 6oja su najva!nija ograni enjaT //. FAKTORI KOJI DOFRINOSE S0ANJENJU RAS3ODA ZA OBRAZOVANJE 7 UTVROIVANJE E1E0ENATA TRO2KOVA KAO KO0FONENTA FFBS-a 8 -svaki element sistema obrazovanja ili program ovisi o razli itim e#e.en i.a r$,"$va: trok. nastavnika, zgrada, ure+aja, subvencije studentima i sl. - u tom smislu mo!emo razlikovati: " ins r!.en a#ne inp! e - to su oni inputi kojima se mo!e manipulirati unutar sustava obrazovanja (radno vrijeme nastavnika, kvaliteta nastave, vrijeme to ga student troi na nastavu, broj kolskih sati po u eniku3studentu u godini prema vrsti i razini obrazovanja, teku)i trokovi odr!avanja, i investicijski trokovi to se odnose na zgrade i opremu) " e()$(ene inp! e * oni se tretiraju kao zadani i odre+eni izvan sustava obrazovanja - mogu se podijeliti u % osnovne kategorije: (#) faktori koji ukazuju na sredstva s kojima raspola!e pojedinac ili obitelj koji utje u na obrazovanje i razinu obrazovanja onih koji poha+aju kolu, ($) faktori to ukazuju na utjecaje unutar kolske populacije, te (%) vrijednost inputa vremena nastavnika i vremena u enika (izgubljena zarada u enika iznad osnovnog obrazovanja) -trokovi su ve) du!e vremena posebice aktualni jer se poduzimaju razli iti napori kako bi se smanjili rashodi u svim sektorima javnog djelovanja, pa tako i na podru ju obrazovanja -fa" $ri "$&i .$(! d$prin&e i s.an&en&! ras-$da )a $;ra)$van&e s!: C s!vre.ene .e $de p#aniran&a C re$r(ani)a%i&a i in en)ivni&e "$ri, en&e p$s $&e'i- "apa%i e a C e.i iran&e nas avni- pr$(ra.a p! e. .edi&a C )a&edni+"$ "$ri, en&e s"!pi- ,"$#s"i- ins a#a%i&a 7#a;$ra $ri&i: sp$r s"e dv$rane i s#8 C s!s av d$;r$ p#aniran$( sa.$$;ra)$van&aQ ra%i$na#i)a%i&a rada p$&edini- s#!4;i ! ,"$#i 7$dr4avan&e )(rada: ,"$#s"a pre-rana: pri&ev$)8 C finan%i&s"e "$ns r!"%i&e )a "!pn&! ,"$#s"i- !d4;eni"a i dr!(i- nas avni- sreds ava C ra%i$na#i)a%i&a spa&an&e. .an&i- ,"$#a ! &edn! ve'!...

#&

/*. KRITERIJI 0IKRO I 0AKRO 1OKA6IJE OBRAZOVNI3 INSTITU6IJA U NJE0AGKOJ -kao podru je gdje valja tra!iti mogu)nosti uspjenosti obrazovnog sustava isti u se racionalna ulaganja u izgradnju kolskih zgrada -pravilan izbor njihove mikro i makro lokacije znatno doprinosi njihovom racionalnom iskoritavanju -zato se u pojedinim zemljama propisuju vrlo detaljni kriteriji o kojima se mora voditi ra una prilikom izgradnje pojedinih obrazovnih institucija -tako se npr. ! N&e.a+"$& za makro i mikro lokaciju obrazovne institucije uzimaju u obzir ovi fa" $ri: (!s $'a nase#&en$s i, pri"#adn$s i)(ra9eni- ,"$#s"i- $;&e"a a, d$s !pn$s (u smislu udaljenosti), rasp$#$4iv$s "$.p#e.en arni- i ne"$.p#e.en arni- infras r!" !rni- $;&e"a a , %en ra#ne f!n"%i&e .&es a (d&e se #$%ira $;ra)$vna !s an$va ! $"vir! $p'ine , p$n!da )e.#&i, a )a i)(radn&!, !s"#a9en$s .i"r$ #$"a%i&e sa sis e.$. #$"a#ne infras r!" !re -svaki od navedenih elemenata se ras lanjuje i analizira u ovisnosti o vrsti obrazovne ustanove za koju se tra!i lokacija /5. INFUTI OBRAZOVNOG SUSTAVA - INSTRU0ENTA1NI I EGZOGENI INFUTI ,a efikasno upravljanje obrazovnim sustavom sve ve)e zna enje imaju informacije o ustroju samoga sustava i karakteristikama njegova okru!enja. - tom smislu posebnu va!nost imaju inputi obrazovnog sustava. ;ni se dijele na 7DK:O-?1D:AQD1 i 1U,;U1D1. Ins r!.en a#ni inp! i su oni inputi kojima se mo!e manipulirati unutar sustava obrazovanja (radno vrijeme nastavnika, kvaliteta nastave, vrijeme to ga student troi na nastavu, broj kolskih sati po u eniku3studentu u godini prema vrsti i razini obrazovanja, teku)i trokovi odr!avanja, i investicijski trokovi to se odnose na zgrade i opremu). E()$(eni inp! i tretiraju se kao zadani i odre+eni izvan sustava obrazovanja. ?ogu se podijeliti u % osnovne kategorije: (#) faktori koji ukazuju na sredstva s kojima raspola!e pojedinac ili obitelj koji utje u na obrazovanje i razinu obrazovanja onih koji poha+aju kolu, ($) faktori to ukazuju na utjecaje unutar kolske populacije, te (%) vrijednost inputa vremena nastavnika i vremena u enika (izgubljena zarada u enika iznad osnovnog obrazovanja). 2odjela na ove $ kategorije inputa ponekad nije jednostavna. ;dre+eni input mo!e biti djelomi no instrumentalnog karaktera, a djelomi no egzogenog. :ipi an primjer je osobni dohodak nastavnika koji je djelomi no uvjetovan op)im stupnjem produktivnosti, ali isto tako i potrebom za nastavnicima u okviru sustava obrazovanja.

#'

/<. FRAVI1A OD1UGIVANJA I NEKE FOS1JEDI6E OD1UKE O INVESTIRANJU U OBRAZOVANJE 76NB ANA1IZA8 - 7 TE0E1JNE ODREDNI6E INVESTIRANJA U OBRAZOVANJE ODRAS1I3 8 -teorija ljudskog kapitala potra!nju za obrazovanjem izvodi iz sagledavanja trokova i koristi koji su vezani za odluku o obrazovanju nakon obveznog kolovanja " pri tome treba uzeti u obzir i direktne i indirektne trokove ($p$r !ni e ni r$,a" kao zna ajna stavka koju ine trokovi proputenih zarada za vrijeme kolovanja ) " na temelju komparacije trokova i koristi donosi se odluka o kolovanju -sa stajalita teorije ljudskog kapitala, obrazovanje je (opravdana) investicija ukoliko prinosi od sadanjeg ulaganja donose pove)ani prinos u obliku pove)anih zarada u budu)nosti, to se mjeri stopom rentabilnosti investicija u obrazovanje " s $pe ren a;i#n$s i mogu odra!avati rentabilnost sa stajalita pojedinca 7.i"r$ aspe" 8 ili pak sa stajalita drutva 7.a"r$ aspe" 8 " pojedinac je suo en s odlukom nad dilemom: )ap$s#i i se i#i se da#&e ,"$#$va iJ " $d 1B. d$ //. ($dine 4iv$ a generiraju se dire" ni r$,"$vi ,"$#$van&a R d$da ni ind. r$,. pr$p!, eni- )arada " $d //. ($dine nastupaju ;enefi%i&e &. ras !'e )arade "r$) radni vi&e" p$&edin%a kao plodovi poduzetih investicija (dodatni dohodak koji je rezultat dodatne /koli ine0 obrazovanja) " na temelju ovih pretpostavki provodi se ana#i)a r$,"$va i "$ris i ije je nov ane tokove potrebno svesti na sadanju vrijednost (dis"$n ira i ;!d!'e )arade kako bi one bile usporedive sa sadanjim trokovima) - tu se pak javlja pr$;#e. i);$ra dis"$n ne s $pe gdje i male varijacije uzrokuju velike oscilacije budu)ih zarada " $pred&e#&en&e )a $;ra)$van&e bit )e opravdano ukoliko je sadanja vrijednost zbroja direkt. i ind. tro. manja od sadanje vrijednosti budu)ih zarada, tj. ukoliko je >KN ve)a od 5

" sli na je odluka i na temelju IRR - ukoliko je diskontna stopa, koja izjedna uje sadanju vrijednost svih budu)ih zarada sa sadanjom vrijedno)u trokova za obrazovanje, ve)a od prinosa na alternativne oblike ulaganja, oportuno je ulagati u obrazovanje $reba uzeti u obzir i slijedee % uz ostale iste uvjete, dulji postinvesticijski tijek dodatnih zarada donosi veu neto sadanju vrijednost % nii troak investicija u ljudski kapital (npr& besplatno kolovanje, povoljni ueniki i studentski krediti) potie vie ljudi ka ulaganju u obrazovanje % to je vea razlika u zaradama izme'u srednjokolaca i onih s fakultetskom diplomom, vei e biti broj onih koji e investirati u fakultetsko obrazovanje % investiranje u ljudski kapital i ulaganja u obrazovanje podlijeu tzv& zakonu opadajuih prinosa gdje porast godina obrazovanja do neke godine donosi porast znanja i vjetina, a kasnije dolazi do opadanja stope povrata i sve manje koliine vjetine i znanja - svaka dodatna godina kolovanja donosi dodatno znanje koje u poetku raste ubrzano da bi kasnije svaka daljna godina kolovanja donosila sve manju i manju koliinu znanja - zato, dodatna godina kolovanja na fakultetu ima vei oport& troak u odnosu na onaj u srednjekolskom obrazovanju

#(

/>. OBRAZOVANJE ODRAS1I3 U UVJETI0A NOVI3 TE3NO1OGIJA I FRO0JENA NA TRII2TU RADA -zanimanje za obrazovanje odraslih pojavilo se krajem (5-tih godina -konceptom /povratnog obrazovanja0 nastojalo se omogu)iti da ve)ini pojedinaca , nakon zavrenih formalnih oblika obrazovanja, budu dostupni razli iti oblici obrazovnih akcija s ciljem prilagodbe sve zahtjevnije strukture rada -strukturalne i tehnoloke promjene duboko transformiraju ve)inu zanimanja " mnoga su zanimanja sasvim nestala, a pojavila su se neka nova " uz ove, dolo je i do drugih promjena u sklopu postoje)ih radnih mjesta -potrebe za raznim oblicima dokvalifikacija, prekvalifikacija i inovacija znanja za potrebe rada, razlog su da )e zaposleni sve vie biti uklju ivani povratno u razne oblike formalnog i neformalnog sustava obrazovanja " radno mjesto postaje polazite cjelokupne politike permanentnog obrazovanja -programi obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu, to ih organizira gospodarstvo, vrlo malo su koncentrirani na temeljne sposobnosti, sposobnosti tradicionalne pismenosti i numeri ke sposobnosti -FOVRATNO OBRAZOVANJE treba /razbiti0 standardne oblike u enja na fakultetima, i to na u enje u intervalima koji integriraju razdoblje profesionalnog rada " ono olakava prilago+avanja promjenljivim zahtjevima tr!. rada -iako je ne)ap$s#en$s postala jedan od teko rijeivih problema svih vlada u svijetu, znatno je pove)an broj radnih mjesta * tu proturje nost objanjavaju * +i.;eni"aS (#) demografski * ukp. broj radno sposobnih pojedinaca rastao je dinami no ime je pritiskao oskudan broj radnih mjesta, ($) !ene * s naraslim razvojem, sve e)e se javljaju na tr!. rada, (%) razni oblici migracija * koji su ote!avali ve)u uklju enost stn. u svijet rada -odnos nezaposlenosti-zaposlenosti, dodatno optere)uje strukturni nesklad ponu+enih i tra!enih kvalifikacija i zanimanja -koncept povratnog obrazovanja i cjelo!ivotnog obrazovanja ne smije se shvatiti tek kao instrument adaptacije djelatnika promjenjivim zahtjevima tr!. rada za kvalifikacijama, ve) prije svega kao temeljna strategija osobnog ispunjenja, razvoja i pove)anja jednakih mogu)nosti i !ivotnih ansi " va!nost treba dati kvalitetama sposobnosti prilago+avanja i u enja, a ne uskoj stru noj osposobljenosti za odre+eno zanimanje -mo!emo zaklju iti da se sve potrebne kvalifikacije ne mogu ste)i u vremenu inicijalnog stru nog osposobljavanja * zbog toga povratno obrazovanje odraslih djelatnika postaje sve zna ajnije " dananje, br!e i duboke, promjene na radnom mjestu u inile su sposobnosti pojedinca i njegovo u enje bitnim imbenikom mogu)nosti zapoljavanja i zadr!avanja posla

#H

/A. 0AKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -p#aniran&e $;ra)$van&a stvara pretpostavke primjerenog pozicioniranja ove djelatnosti u sektor gospodarstva i javlja se kao metoda optimalizacije sektora obrazovanja u smislu poboljanja djelovanja ljudskih i materijalnih inputa " pri tome se razlikuje .i"r$ i .a"r$ aspe" p#aniran&a $;ra)$van&a 0AKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA... -podrazumijeva razinu planiranja na razini sredinje dr!avne vlasti, odnosno odgovaraju)eg resora ili ministarstva -uklju eni su slijede)i e#e.en i: C i);$r pri"#adni- .$de#a $;ra)$van&a -prikladni model obrazovanja mora obuhva)ati postignu)a na podru ju optimalizacije elemenata u sustavu obrazovanja, kao i optimalizaciju veze izme+u obrazovanja i gospodarstva C ! vr9ivan&e pr$i)v$dne f!n"%i&e ! $;#as i $;ra)$van&a -jedan od temeljnih elemenata planiranja obrazovanja je utvr+ivanje proizvodne funkcije u koju je potrebno uklju iti i obrazovni imbenik " naime, poznata 6$;;-D$!(#as$va f!n"%i&a pr$i)v$dn&e kao temeljne varijable ima 1,K: te A gdje ova potonja varijabla ozna ava rezidual i mjeru naeg neznanja o uzrocima ek& rasta i razvoja -utvr+ivanje proizvodne funkcije u oblasti obrazovanja ima za %i#& utvr+ivanje tehnoloke relacije izme+u inp! a (kvaliteta i kvantiteta nastave, sposobnost u enika, profil roditelja i sl.) i $! p! a $;ra)$van&a -uklju ivanje obrazovanja u proizvodnu funkciju vrlo je slo!en proces jer obrazovanje generira brojne inpute i outpute koje je vrlo teko kvantificirati i monetarno izraziti -pr$i)v$dna f!n"%i&a ! $;#as i $;ra)$van&a mo!e se definirati kao: A T f 7=1... =.: =n... =v: =U... =)8: gdje je: A V mjera rezultata postignutih u odre+enoj koli (npr. ocjene) =1...=. V varijable poput kvantitete i kvalitete izvo+enje nastave, tehni ka pomagala, vrijeme u kojem student koristi ove elemente =nV=v V izvankolski utjecaji =U...=) V sposobnosti studenata i po etna razina znanja ste enog prije upisa u odr. kolu C pris !p ana#i)i i p#aniran&! $;ra)$van&a sa s a&a#i, a pri.&ene inp! -$! p! a;#i%e ($sp$dars va -kao slijede)i va!an korak u planiranju obrazovanja javlja se uklju ivanje oblasti obrazovanja u inp! $! p! ana#i)e i a;#i%e kojima je $sn$vna svr-a da se na temelju poznavanja proizvodnih funkcija (izra!enih kroz tehni ke koeficijente) utvrdi optimalna alokacija materijalnih resursa izme+u obrazovanja i ostalih sektora u privredi -input-output tablica preslikava realnu sliku privrede, gdje su gosp. sektori me+usobno umre!eni i povezani te se javljaju jednom kao primaoci, a drugi put kao davaoci roba3usluga -u input-output tablici sektor obrazovanja javlja se kao proizvo+a znanja koje je potrebno svim kategorijama radnika zaposlenih u pojedinim sektorima " analogno doprinosu obrazovanja rastu i razvoju ostalih gospodarskih sektora, ovaj sektor bi trebao primjereno sudjelovati i u raspodjeli bruto doma)eg proizvoda -problemati nost primjene sastoji se u tome je to se outputi obrazovanja ponekad teko mogu kvantificirati, te to se output sektora obrazovanja u biti javlja kao 88me+ufazni proizvod88 " tako se output osnovnog obrazovanja javlja kao input kod srednjokolskog obrazovanja, a output srednjokolskog kao input na sveu ilitu

#C

/B. UTVROIVANJE FROIZVODNE FUNK6IJE U OB1ASTI OBRAZOVANJA KAO E1E0ENT 0AKRO ASFEKTA F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -jedan od temeljnih elemenata planiranja obrazovanja je utvr+ivanje proizvodne funkcije u koju je potrebno uklju iti i obrazovni imbenik " naime, poznata 6$;;-D$!(#as$va f!n"%i&a pr$i)v$dn&e kao temeljne varijable ima 1,K: te A gdje ova potonja varijabla ozna ava rezidual i mjeru naeg neznanja o uzrocima ek& rasta i razvoja -utvr+ivanje proizvodne funkcije u oblasti obrazovanja ima za %i#& utvr+ivanje tehnoloke relacije izme+u inp! a (kvaliteta i kvantiteta nastave, sposobnost u enika, profil roditelja i sl.) i $! p! a $;ra)$van&a -uklju ivanje obrazovanja u proizvodnu funkciju vrlo je slo!en proces jer obrazovanje generira brojne inpute i outpute koje je vrlo teko kvantificirati i monetarno izraziti -pr$i)v$dna f!n"%i&a ! $;#as i $;ra)$van&a mo!e se definirati kao: A T f 7=1... =.: =n... =v: =U... =)8: gdje je: A V mjera rezultata postignutih u odre+enoj koli (npr. ocjene) =1...=. V varijable poput kvantitete i kvalitete izvo+enje nastave, tehni ka pomagala, vrijeme u kojem student koristi ove elemente =nV=v V izvankolski utjecaji =U...=) V sposobnosti studenata i po etna razina znanja ste enog prije upisa u odr. kolu /D. INFUT-OUTFUT ANA1IZA 7 0ETODA 8 KAO E1E0ENT 0AKRO ASFEKTA F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -primjena inp! -$! p! ana#i)e u planiranju obrazovanja polazi od poznatih karakteristika inputoutput tablice: gospodarski sektori su me+usobno povezani3umre!eni, te se na taj na in javljaju jednom kao primaoci, a drugi put kao davaoci roba3usluga -$sn$vna svr-a je da se na temelju poznavanja proizvodnih funkcija (izra!enih kroz tehni ke koeficijente) utvrdi optimalna alokacija materijalnih resursa izme+u obrazovanja i ostalih sektora u privredi -u input-output tablici sektor obrazovanja javlja se kao proizvo+a znanja koje je potrebno svim kategorijama radnika zaposlenih u pojedinim sektorima " analogno doprinosu obrazovanja rastu i razvoju ostalih gospodarskih sektora, ovaj sektor bi trebao primjereno sudjelovati i u raspodjeli bruto doma)eg proizvoda -problemati nost primjene ove analize sastoji se u tome to se outputi obrazovanja ponekad teko mogu kvantificirati, te to se output sektora obrazovanja u biti javlja kao 88me+ufazni proizvod88 " tako se output osnovnog obrazovanja javlja kao input kod srednjokolskog obrazovanja, a output srednjokolskog kao input na sveu ilitu

#@

*H. 0IKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -p#aniran&e $;ra)$van&a stvara pretpostavke primjerenog pozicioniranja ove djelatnosti u sektor gospodarstva i javlja se kao metoda optimalizacije sektora obrazovanja u smislu poboljanja djelovanju ljudskih i materijalnih inputa " pri tome se razlikuje .i"r$ i .a"r$ aspe" p#aniran&a $;ra)$van&a 0IKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA... -javlja se u / "$.p$nen e: 7A8 ana#i)a ras-$da )a $;ra)$van&e ! pr$ e"#$. ra)d$;#&! -kvantificira veli ine zna ajne za donoenje zaklju aka o kretanjima u prolom razdoblju -ukupni rashodi (vlade i privatni rashodi) za obrazovanje dijele se na: a8 ras-$de )a inves i%i&e (zemljite, zgrade, osnovna sredstva) - bitni su za budu)a razdoblja, te ;8 e"!'e ras-$de (osobni dohoci nastavnika i osoblja, doprinosi za socijalno osiguranje..) koji se ve!u uz sadanje razdoblje -nakon prikupljanja osnovnih podataka izra+uje se tabelarni pregled iz kojeg je mogu)e utvrditi odnose izme+u pojedinih komponenti rashoda za obrazovanje -rashodi za obrazovanje u jednoj godini odre+eni su kroz * ;i na +i.;eni"a: 1. fa" $r "van i e e -podrazumijeva broj u enika i studenata koji se upisuju u kole3fakultete, broj nastavnika, broj kolskih zgrada, u ionica -najjednostavniji pristup procjene budu)ih rashoda " (;r$& s !dena a8 W 7pr$%&en&eni r$,"$vi p$ s !den !8 T !"!pni r$,"$vi )a $;ra)$van&e " (;r$& nas avni"a8 W 7$s$;ni d$-$%i nas avni"a8 T !"!pni ras-$di )a nas avn$ $s$;#&e /. +i.;eni" %i&ena -manifestira se kroz promjene u osobnim dohocima nastavnog i pomo)nog osoblja, te kroz promjene cijena materijala koji se koristi za obrazovne svrhe *. re)id!a#na "$.p$nen a -objanjava sve elemente projekcija rashoda za obrazovanje koji se ne mogu kvantificirati: o ekivane promjene u strukturi nastavni kog osoblja (unapre+enje, dobna struktura nastavni kog osoblja), te u strukturi zgrada i opreme (dotrajalost zgrada i obrazovne opreme, promjene u organizaciji nastave) 7B8 ana#i)a ras-$da )a $;ra)$van&e ! naredn$. p#ans"$. ra)d$;#&! -projekcija budu)ih rashoda za obrazovanje mo!e se ve)im dijelom temeljiti na metodama analize rashoda u proteklom razdoblju, gdje se polazi od utvr+ivanja teku)ih i investicijskih rashoda za obrazovanje -najjednostavniji na in predvi+anja e"!'i- ras-$da temelji se na procjeni prosje nog rashoda za jednog u enika3studenta za jednu ili vie godina koji se potom mno!i s o ekivanim brojem u enika3studenata u svakoj godini planiranog razdoblja ime dobivamo i)n$s e"!'i- ras-$da )a $;ra)$van&e ! p#ans"$. ra)d$;#&! " sli no je i s aspektom e"!'i- ras-$da ve)ani- !) nas avn$ $s$;#&e ((o ekivani porast broja nastavnika) J (o ekivani porast pla)a nastavnika)) - osim porasta broja nastavnika i njihovih pla)a, potrebno je uzeti u obzir i utjecaj npr. starosne strukture, spol, kvalifikacije, i sl. -kod procjene inves i%i&s"i- ras-$da jedan od najpouzdanijih kriterija je r$,a" $si(!ran&a n$v$( .&es a )a !+eni"a " mnogobrojni su faktori o kojima ovisi ta procjena: razina cijena u gra+evinarstvu, promjene u normativima potrebnog kolskog prostora po u eniku, o ekivane promjene u stvarno raspolo!ivom prostoru po jednom u eniku, anticipirane promjene u pomo)nim prostorijama po u eniku (knji!nice, objekti za prehranu i rekreaciju), trokovi otpisa postoje)ih kolskih zgrada, zatim je potrebno uklju iti i migracijske procese koji mogu utjecati na promjenu broja nastavnika i u enika -u planiranju teku)ih i investicijskih rashoda potrebno je posti)i ravnomjerni vremenski raspored rashoda u planiranom razdoblju

$5

*1. ANA1IZA RAS3ODA ZA OBRAZOVANJE U FROTEK1O0 RAZDOB1JU -kvantificira veli ine zna ajne za donoenje zaklju aka o kretanjima u prolom razdoblju -ukupni rashodi (vlade i privatni rashodi) za obrazovanje dijele se na: a8 ras-$de )a inves i%i&e (zemljite, zgrade, osnovna sredstva) - bitni su za budu)a razdoblja, te ;8 e"!'e ras-$de (osobni dohoci nastavnika i osoblja, doprinosi za socijalno osiguranje..) koji se ve!u uz sadanje razdoblje -nakon prikupljanja osnovnih podataka izra+uje se tabelarni pregled iz kojeg je mogu)e utvrditi odnose izme+u pojedinih komponenti rashoda za obrazovanje -rashodi za obrazovanje u jednoj godini odre+eni su kroz * ;i na +i.;eni"a: 1. fa" $r "van i e e -podrazumijeva broj u enika i studenata koji se upisuju u kole3fakultete, broj nastavnika, broj kolskih zgrada, u ionica -najjednostavniji pristup procjene budu)ih rashoda " (;r$& s !dena a8 W 7pr$%&en&eni r$,"$vi p$ s !den !8 T !"!pni r$,"$vi )a $;ra)$van&e " (;r$& nas avni"a8 W 7$s$;ni d$-$%i nas avni"a8 T !"!pni ras-$di )a nas avn$ $s$;#&e /. +i.;eni" %i&ena -manifestira se kroz promjene u osobnim dohocima nastavnog i pomo)nog osoblja, te kroz promjene cijena materijala koji se koristi za obrazovne svrhe *. re)id!a#na "$.p$nen a -objanjava sve elemente projekcija rashoda za obrazovanje koji se ne mogu kvantificirati: o ekivane promjene u strukturi nastavni kog osoblja (unapre+enje, dobna struktura nastavni kog osoblja), te u strukturi zgrada i opreme (dotrajalost zgrada i obrazovne opreme, promjene u organizaciji nastave) */. ANA1IZA RAS3ODA ZA OBRAZOVANJE U NAREDNO0 F1ANSKO0 RAZDOB1JU -projekcija budu)ih rashoda za obrazovanje mo!e se ve)im dijelom temeljiti na metodama analize rashoda u proteklom razdoblju, gdje se polazi od utvr+ivanja teku)ih i investicijskih rashoda za obrazovanje -najjednostavniji na in predvi+anja e"!'i- ras-$da temelji se na procjeni prosje nog rashoda za jednog u enika3studenta za jednu ili vie godina koji se potom mno!i s o ekivanim brojem u enika3studenata u svakoj godini planiranog razdoblja ime dobivamo i)n$s e"!'i- ras-$da )a $;ra)$van&e ! p#ans"$. ra)d$;#&! " sli no je i s aspektom e"!'i- ras-$da ve)ani- !) nas avn$ $s$;#&e ((o ekivani porast broja nastavnika) J (o ekivani porast pla)a nastavnika)) - osim porasta broja nastavnika i njihovih pla)a, potrebno je uzeti u obzir i utjecaj npr. starosne strukture, spol, kvalifikacije, i sl. -kod procjene inves i%i&s"i- ras-$da jedan od najpouzdanijih kriterija je r$,a" $si(!ran&a n$v$( .&es a )a !+eni"a " mnogobrojni su faktori o kojima ovisi ta procjena: razina cijena u gra+evinarstvu, promjene u normativima potrebnog kolskog prostora po u eniku, o ekivane promjene u stvarno raspolo!ivom prostoru po jednom u eniku, anticipirane promjene u pomo)nim prostorijama po u eniku (knji!nice, objekti za prehranu i rekreaciju), trokovi otpisa postoje)ih kolskih zgrada, zatim je potrebno uklju iti i migracijske procese koji mogu utjecati na promjenu broja nastavnika i u enika -u planiranju teku)ih i investicijskih rashoda potrebno je posti)i ravnomjerni vremenski raspored rashoda u planiranom razdoblju

$#

**. FRIVATNA NASFRA0 DRU2TVENE STOFE RENTABI1NOSTI U1AGANJA U OBRAZOVANJE -teorija ljudskog kapitala potra!nju za obrazovanjem izvodi iz sagledavanja trokova i koristi koji su vezani za odluku o obrazovanju nakon obveznog kolovanja " opredjeljenje za obrazovanje bit )e opravdano ukoliko je sadanja vrijednost zbroja direkt. i ind. tro. manja od sadanje vrijednosti budu)ih zarada, tj. ukoliko je >KN ve)a od 5 " sli na je odluka na temelju 7OO: ukoliko je diskontna stopa, koja izjedna uje sadanju vrijednost svih budu)ih zarada sa sadanjom vrijedno)u trokova za obrazovanje, ve)a od prinosa na alternativne oblike ulaganja, oportuno je ulagati u obrazovanje -privatna i drutvena stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje, odraz su mikro, odnosno makro aspekta planiranja obrazovanja " njihove osnovne razlike sastoje se u razli itom tretiranju trokova i koristi od ulaganja u obrazovanje, kao glavnih odrednica investicija u ovoj oblasti -0AKRO aspe" .$de#a #&!ds"$( "api a#a (rentabilnost ulaganja sa stajalita drutva) -kod makro aspekta poneto se ra)#i"!&! r$,"$vi i "$ris i $d !#a(an&a ! $;ra)$van&e ! $dn$s! na .i"r$ aspe" p#aniran&a obrazovanja " ovdje se u "$ris i moraju uzeti dodatne zarade prije oporezivanja jer )e se od takve osnovice razrezivati porez koji )e pak biti upotrijebljen za financiranje javnih d3u od kojih )e imati koristi cijelo drutvo " s druge strane, u r$,"$ve se moraju obuhvatiti i trokovi subvencija, i sl., koje pojedinac ne uva!ava jer za njega ne predstavljaju troak -dr!, vene "$ris i $d $;ra)$van&a nisu samo internalizirane na razini pojedinca, ve) i na razini drutva; " ni!e stope nezaposlenosti pojedinaca s viim stupnjevima obrazovanja, " manje obrazovani pojedinci se e)e nalaze na zavodima za zapoljavanje, e)e primaju naknade za nezaposlene (dakle, kotaju dr!avu), a (u tim uvjetima) mogu posegnuti i za kriminalom kao alternativnim izvorom dohotka, " kvaliteta politi kih odluka kao posljedica kvalitetnog bira kog tijela nerijetko se ve!e s pismeno)u i boljim obrazovanjem stn., " sli no je i s me+ugeneracijskim koristima obrazovanih roditelja i obrazovane djece, " pozitivno ozra je koje stvara obrazovanje za nova znanstvena otkri)a -izra unavanje drutvene stope rentabilnosti ulaganja u obrazovanje ima za cilj utvrditi optimalnu razinu drutvenih rashoda namijenjenih obrazovanju, kao i njihov raspored na pojedine stupnjeve obrazovanja -danas postoje / $pre+na s a&a#i, a $ ve#i+ini priva ne: $dn$sn$ dr!, vene s $pe ren a;i#n$s i !#a(an&a ! $;ra)$van&eS 718 STAJA1I2TE E FRIVATNA S.R. X DRU2TVENE S.R. -dugo je u ekonomskoj teoriji bilo zastupljeno stajalite da je privatna stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje via u odnosu na onu drutvenu -to se objanjava injenicama: " da su u drutvenim kalkulacijama rentabilnosti ulaganja u obrazovanje, koristi odnosno prihodi od pla)enog poreza na dodatnu zaradu u toku !ivotnog vijeka vie nego kompenzirane dodatnim trokovima koji su ve)i od trokova iskazanih u privatnim kalkulacijama " da se dodatne drutvene koristi, tj. prihodi od obrazovanja, javljaju u dalekoj budu)nosti i stoga su mnogo vie diskontirani u usporedbi s dodatnim trokovima koji naro ito dolaze do izra!aja u po etnom razdoblju kalkulacije 7/8 STAJA1I2TE E DRU2TVENA S.R. X FRIVATNE S.R. -no, prema novim saznanjima dolo se do upravo suprotnog stajalita: i drutvena i privatna stopa dobiti od ulaganja u obrazovanje padaju kako investicije rastu * to je posljedica zakona o opadaju)im prinosima , no na svakoj razini drutvena je dobit via od privatne -to uvjetuje ne"$#i"$ ra)#$(a: " veliki broj kvalificirane radne snage mo!e donijeti cijeloj ekonomiji dobit ve)u od privatne * to proizlazi iz injenice da je jeftinije kupiti osposobljene radnike (korist je, tako+er, i u ve)oj fleksibilnosti) " vjerojatno zbog nedostatka informacija, oni koji se obrazuju podcjenjuju dobit na ulaganje u svoju vjetinu " porezi na dohodak, osobito oni /progresivni0, umanjuju privatnu (poslije poreza) dobit od obrazovanja, u odnosu prema drutvenoj dobiti (vlada, dakle, svojim poreznim mjerama stvara pojedincu /tr!ini neuspjeh0)

$$

" ako je vjerojatnije da )e nekvalificirani radnici biti nezaposleni (kao to je u stvarnosti), tada slijedi zaklju ak da )e drutvena stopa povrata od obrazovanja nadmaiti privatnu * drutvo daje manje (iskazano u proizvodnji) da bi obrazovalo dodatnog radnika nego to daje prosje no obrazovani radnik (u obliku dohotka) " ako poduze)a imaju stupanj monopolske mo)i kao kupci na tr!. rada (a mnoga imaju), za njih )e biti unosno preuzeti dio trokova obrazovanja * ali ne onoliko koliko za to ima opravdanja s drutvene to ke gledita " privatna kamatna stopa po kojoj se kupuje obrazovni kapital je ve)a od drutvene " tr!. kapitala mo!e biti nesavreno na nekoliko na ina (npr. uzimanje kredita da bi se financiralo ulaganje u obrazovanje mo!e biti teko, budu)i da oni koji se !ele obrazovati nemaju jamstva " potencijalni radnici koji su korisnici kvalifikacija, mogu biti obeshrabreni rizikom u koji se uputaju ako daju neto od svoga dohotka danas za dobit u obliku (mo!da) ve)eg dohotka sutra * drutvo kao zajednica manje je izlo!eno riziku nego pojedinac Friva na i dr!, vena s $pa ren a;i#n$s i !#a(an&a ! $;ra)$van&e

-u ovakvim okolnostima ve)e drutvene u odnosu na privatnu stopu rentabilnosti ulaganja u obrazovanje, te vie privatne u odnosu na drutvenu kamatnu stopu po kojoj se kupuje obrazovni kapital, javit )e se premalo ulaganja u obrazovanje " privatno investiranje u obrazovanje (/privatni optimum0) bit )e ni!e nego to je razumno za cijelo gospodarstvo (/drutveni optimum0) " neravnote!a izme+u privatnog i drutvenog optimuma znak je da je potrebna javna intervencija u obrazovanju

$%

*5. KO0BINIRANI FRISTUF F1ANIRANJU OBRAZOVANJA -optimalizacija cjelokupnog sustava privrede te svih njenih sastavnih sektora trajni je, ali nikada potpuno dostignuti cilj unutar svakog drutva " stanja stagflacije, nezaposlenosti, oskudnosti (financijskih i drugih) resursa jo vie potenciraju ovaj problem " to se odnosi i na obrazovanje -jednostrani pristupi planiranju obrazovanja u takvim uvjetima ne mogu dati zadovoljavaju)a rjeenja, pa su poduzeta nastojanja u integraciji i objedinajvanju interesa svih zainteresiranih -planiranje obrazovanja, kao neophodne komponente uspjenosti optimalizacije rezultata samog obrazovanja u ukupnoj privredi, temeljeno na kombiniranom pristupu integracije interesa svih zainteresiranih, dano je u sljede)em prikazu:
S-e.a "$.;iniran$( pris !pa p#aniran&! $;ra)$van&a sa s a&a#i, a privrede i ,"$#s"$( sis e.a 2rojekcija stope rasta doma)eg drutvenog proizvoda 2rojekcija stope rasta globalne produktivnosti 2rojekcija stope rasta ukupne zaposlenosti (globalne potrebe za radnom snagom) 2rognoza prirodnog kretanja stanovnitva @@Bi#an%a radne 2rognoza prirodnog kretanja stanovnitva u aktivnoj dobi (globalni radni potencijal) 2rojekcija stopa rasta po pojedinim sektorima 2rojekcija stopa rasta po granama 2rojekcija produktivnosti rada po granama 2rojekcija potreba za radnom snagom po granama 2rojekcija strukture zaposlenosti (struktura zanimanja po granama) 2rojekcija obrazovnih profila po pojedinim granama i strukturi zanimanja UTVROIVANJE FOTREBA @@Bi#an%a UTVROIVANJE FONUDE $;ra)$van&a@@ 2rognoza o distribuciji srednjokolaca i apsolvenata visokih kola po pojedinim grupama i smjerovima zanimanja 2rognoza kretanja zavravanja kolovanja po stupnjevima i tipovima kola 2rognoza kretanja broja u enika po stupnjevima i tipovima kola pri relativno konstantnom poha+anju kole 2rognoza o kretanju kolske populacije prema starosnim grupama 2rognoza prirodnog kretanja stanovnitva

sna(e@@

-u gornjem dijelu prikaza navedene su pr$&e"%i&e "$&e !p!'!&! na p$ re;e )a "adr$vi.a , dok su u donjem dijelu prikazane vari&a;#e "$&e $dre9!&! .$(!'n$s i ,"$#s"$( s!s ava na ra)#i+i i.a ra)ina.a da pr$i)vede $d($vara&!'i ra4eni $! p! -u oba aspekta kao klju na i po etna varijabla javlja se prir$dn$ "re an&e s an$vni, va to je i logi no jer je ona polazna determinanta svih drugih kategorija " optimalan rezultat je i)&edna+en&e ! vr9eni- p$ re;a i p$n!de -prilikom utvr+ivanja potreba i ponude javljaju se brojne teko)e: npr. u utvr+ivanju projekcija kretanja produktivnosti rada ili pak projekcija potreba privrede za odre+enim profilima kadrova

$&

*<. FUTURO1O2KE STUDIJE U F1ANIRANJU OBRAZOVANJA -%i#&evi: " identificirati budu)e posljedice sadanjeg planiranja i odluka o politici obrazovanja " i)i korak dalje od uobi ajene metode ekstrapolacije kvantitativnih trendova (obrazovanje kao stvaka dominantno investicija, a ne potronja) " ispitati mogu)e promjene socijalnih i drutvenih vrijednosti -vrs e f! !r$#$,"i- s !di&a: 18 ;!d!'n$s "a$ sada,n&$s - planiranjem se nastoje ukloniti negativne pojave iz prethodnog razdoblja, ali se ne ulazi u temeljite promjene u sustavu obrazovanja /8 ;!d!'n$s "a$ e"s rap$#a%i&a sada,n&$s i - polazi od pretpostavke da se budu)a kretanja u oblasti obrazovanja ne)e bitno razlikovati od sadanje situacije " te!ite ove metode le!i na ekstrapolaciji kvantitativnih pokazatelja o sadanjem stanju (ne ulazi se u razmatranje kvalitativnih promjena u budu)nosti) *8 &edn$s avna a# erna ivna ;!d!'n$s - nezadovoljstvo sadanjom situacijom u obrazovanju za planere zna i da trebaju poraditi na poboljanju nastavnih procesa, upotrebi kvalitetnijih obrazovnih pomagala, uklanjanju nejednakosti u koli 58 e-n$#$,"a ;!d!'n$s - obuhva)a du!u vremensku dimenziju " polazi od pretpostavke da )e tehnoloki razvitak u budu)nosti rijeiti probleme kriza to se javljaju u sadanjosti <8 sve$;!-va na 7"$.p#e"sna8 ;!d!'n$s - u okviru ove studije pokuava se egzogene varijable povezati s politikom obrazovanja, polaze)i od planiranja u sadanjosti *>. INDIKATORI NA6IONA1NOG OBRAZOVNOG SUSTAVA -imaju za %i#& omogu)iti adekvatne informacije za uspjeno vo+enje obrazovne politike, te omogu)iti me+unarodne komparacije rezultata u obrazovanju " !eli se standardizirati vrednovanje dr!. napora u obrazovanju, ali i outputa koji prizlaze iz obrazovnog sustava -vrste indikatora nacionalnog obrazovnog sustava su: 1. INDIKATORI INFUTA NA6IONA1NOG OBRAZOVNOG SUSTAVA a8 finan%i&s"i an(a4.an i#i e"span)i&a ;8 &edna"$s pris !pa 7,ansi8 $;ra)$van&! %8 indi"a $ri pr$%esa $;ra)$van&a /. INDIKATORI KO0F1E0ENTARNOSTI OBRAZOVANJA I DRU2TVA %8 s $pa ren a;i#n$s i !#a(an&a ! $;ra)$van&e ;8 p$n!da !+i e#&a a8 $;ra)$vni pr$fi# ne)ap$s#eni*. INDIKATORI OUTFUTA U NA6IONA1NO0 OBRAZOVNO0 SUSTAVU " i#i se $dn$se na $dre9en! "avn i e ! " i#i pa" na pred$d4;! p$&edina%a "$&i nap!,a a&! $;ra)$vni s!s av $ "va#i e i sa.$( s!s ava 5. INDIKATOR STRUKTURNOG DIFEREN6IRANJA

$'

*A. INDIKATORI INFUTA NA6IONA1NOG OBRAZOVNOG SUSTAVA -ukazuju na financijske napore dr!ave prema oblasti obrazovanja " utvr+uju udio pojedinog segmenta obrazovnog sustava prema ukupnim sredstvima namijenjenima za raspodjelu ili opisuju aspiracije drutva prema obrazovnom sustavu; to su: a8 finan%i&s"i an(a4.an i#i e"span)i&a -mjeri zna enje koje zemlja pridaje nacionalnom obrazovnom sustavu -polazi od $ varijable stanja * !di$ $;ra)$van&a ! BDF-! i ! ;!d4e ! -prema -D1K9;-u koristi se indikator financ. inputa koji mjeri kapacitet zemlje za financiranje f (# - r ) p obrazovanja: l = , gdje je: m f - udio odre+ene populacije upisan na prvom stupnju r - udio rashoda za obrazovanje u ukupnim javnim rashodima p - udio javnih rashoda za obrazovanje u drutvenom proizvodu . - udio ukupnih rashoda za obrazovanje u drutvenom proizvodu -vrijednost indikatora kre)e se od 1 (stanje u kojem se ne javlja potreba za daljnjim kvantitativnim razvojem) do iznosa H koji odra!ava situaciju da nema kapaciteta za daljnje financiranje obrazovanja ;8 &edna"$s pris !pa 7,ansi8 $;ra)$van&! -bavi se jednako)u pristupa obrazovanju u enika razli itog socijalnog, etni kog, jezi nog i drugog porijekla %8 indi"a $ri pr$%esa $;ra)$van&a -mjere transformaciju inputa u output u okviru obrazovnog sustava gdje se analizira posebno sukcesivni prijelaz iz ni!eg u vii stupanj obrazovne piramide (relativna raspolo!ivost mjesta za u enike i studente, uklju enost !ena u obrazovanje, usmjerenost u enika na pojedine struke, raspolo!ivost kvalificiranih nastavnika, raspored kvalificiranih nastavnika (po pojedinim regijama)) *B. INDIKATORI KO0F1E0ENTARNOSTI OBRAZOVANJA I DRU2TVA -indikatori komplementarnosti obrazovanja i drutva su: a8 $;ra)$vni pr$fi# ne)ap$s#eniOi z , gdje je: -predstavljen odnosom: 7 = OJ Ri - stopa nezaposlenosti populacije od #'-(& godina s odr. obrazovnim nivoom RW - nac. prosjek stope nezaposlenosti me+u populacijom #'-(& godina ) - slijepa (dummI) varijabla -pokuava se dati odgovor na pitanje: koliko obrazovanje generira stopu nezaposlenosti( -vrijednost indikatora 1 V stopa nezaposlenosti za one s obrazovnim nivoom je ista ili neto ve)a od nacionalnog prosjeka -vrijednost indikatora isp$d 1 ozna ava situaciju velikog broja nezaposlenih, te se o ekuje akcija ;8 p$n!da !+i e#&a -!eli se utvrditi postotak onih koji naputaju sustav obrazovanja i onih koji su zavrili kolovanje za nastavnika %8 s $pa ren a;i#n$s i !#a(an&a ! $;ra)$van&e -upu)uje na me+uzavisnost obrazovanja i privrede " izra unava se na temelju analize trokova i koristi vezanih uz obrazovanje, a izra unava se na privatnoj i drutvenoj razini *D. INDIKATORI OUTFUTA U NA6IONA1NO0 OBRAZOVNO0 SUSTAVU -mogu imati dv$&a"$ )na+en&e: " i#i se $dn$se na $dre9en! "avn i e ! " i#i pa" na pred$d4;! p$&edina%a "$&i nap!,a a&! $;ra)$vni s!s av $ "va#i e i sa.$( s!s ava -* su p$dr!+&a pri.&ene: " razina uspjeha pojedinaca koji se zadr!avaju ili naputaju obrazovni sustav; " stopa naputanja obrazovnog sustava (bilo da su diplomirali ili to nisu u inili) " zadovoljstvo ljudi s obrazovnim sustavom -do sada se nisu razvili adekvatni indikatori obzirom da postoje mnoge nemjerljive veli ine (nivo uspjeha, zadovoljstvo ljudi s obrazovnim sustavom...)

$(

5H. INDIKATOR STRUKTURNOG DIFEREN6IRANJA -sadr4i e#e.en e )a $%&en! f!n"%i$niran&a $;ra)$vn$( s!s ava ! ne"$& )e.#&i : " ima li zemlja adekvatno ministarstvo obrazovanja; " kako stoji s institucijama za usavravanje sveu ilinih nastavnika; " kakva je struktura fakulteta (fizika, kemija, biologija); " da li postoji sveu ilini institut za istra!ivanje u obrazovanju; -na temelju spoznaje o ovim pitanjima dobiva se ocjena o sposobnosti sistema za daljnje prilago+avanje 51. FRAVEDNOST I EFIKASNOST U FINAN6IRANJU OBRAZOVANJA -mnogi ekonomisti smatraju da p$&a. pravedn$s i nije sastavni dio razmatranja ekonomske znanosti, no s aspekta te!nje ka postizanju blagostanja ukupnog drutva, a time i svakog pojedinca, on se neizbje!no name)e -dok se p$&a. efi"asn$s i u tr!inom mehanizmu razmatra kao prioritetan, na podru ju drutvenih djelatnosti (time, i u oblasti obrazovanja) gdje je prisutan koncept javnog dobra, pojam se efikasnosti ne mo!e definirati kao prioritetan cilj, ali mu se ne smije niti oduzeti va!nost, pogotovo u vremenima potrebe racionalizacije dr!avnog aparata i smanjenja j. rashoda -logika tr!inih zakona (po kojima raspodjela dohotka presudno zavisi od cijena faktora, odnosno vrijednosti faktorskoga grani nog proizvoda) ne mo!e donijeti !eljeni stupanj jednakosti " po njoj bi mnogi pojedinci bili isklju eni iz konzumiranja obrazovanja i zdravlja i drugih aspekata ovjekovih potreba, te se javlja potreba za preraspodjelom ostvarenih dohodaka i zarada gdje se kao posrednik u pravilu javlja dr!ava " kao izvori nejednakosti javljaju se i drugi utjecaji: statusni momenti, obiteljsko okru!enje, sposobnosti, ije prepoznavanje poma!e u otkrivanju sve ve)e nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstva " ako u ovoj raspravi po+emo od poznatog kriterija 2areto-efikasnosti prema kojem se blagostanje pove)ava samo onda kada se polo!aj jednog pojedinca ne mo!e poboljati, a da se pritom ne pogora polo!aj drugoga, tada se temeljno pitanje pravednosti usmjerava sa stanja raspodjele na problem preraspodjele -sadr!aj pravednosti i efikasnosti u slu aju javnog dobra, gdje po svojim zna ajkama pripada i obrazovanje, predstavlja slo!eni problem -prilikom rasprava o pravednosti, pokuava se rijeiti di#e.a: s$%i&a#na dr4ava i#i s$%i&a#na p$#i i"a " u vremenima redukcije javne potronje, socijalna dr!ava postaje preskupa i zato neprihvatljiva, pa se ve)ina zemalja radije okre)e socijalnoj politici umjesto konceptu soc.dr!ave -naime, sve do H5-ih godina prevladavao je "$n%ep Kdr4ave ;#a($s an&aL s te!njom da se svim pojedincima osigura minimum obraz. i zdravstv. usluga (od tuda i aksiom K&edna"$s ,ansi ! $;ra)$van&!L) * ova teorijska koncepcija daje prednosti socijalnim funkcijama dr!ave " no, bujanjem javnih izdataka uz problemati ne rezultate, javila se potreba za reformom dr!ave blagostanja na bazi uklju ivanja korisnika u podjelu trokova ime se treba poticati efikasnost izdataka (dotadanje prete!ito financiranje institucija zamijenjeno je pla)anjem naknade za cjelovite programe u obrazovanju i zdr.) -kod utvr+ivanja "ri eri&a pravedn$s i i efi"asn$s i , na primjeru financiranja obrazovanja, polazi se od teze da je s !pan& d$s !pn$s i $;ra)$van&a p$&edin%! jedan od klju nih parametara uspostavljanja drutveno po!eljnih ciljeva razvoja " poboljanje stupnja dostupnosti obrazovanja ne smije biti u konfliktu s efikasnom upotrebom resursa -neprimjerena razina obrazovanja uzrokuje suboptimalno ostvarenje njegovih temeljnih ciljeva (kulturnih, znanstvenih, ekonomskih i politi kih) " kao popratni trokovi nezadovoljavaju)e kvalitete obrazovanja, uz prisutnost ostalih imbenika, javljaju se teret obimnije socij. skrbi, ve)e stopa kriminaliteta, slabiji porast proizvodnje, ni!e zarade zaposlenih i op)enito ni!a kvaliteta !ivota -sam pr$;#e. "va#i e e $;ra)$van&a nije jednozna an " s jedne strane, rije je o regionalnim razlikama u gosp. razvitku odre+ene zemlje koje nu!no uzrokuju nejednakosti u obrazovanju u slabije razvijenim regijama " dok drugi pogled prema ovom problemu o ituje se u bliskoj vezi izme+u slabije razvijenosti pojedine regije i neu inkovitosti pojedinih kola -budu)i da su za postizanje bolje kvalitete obrazovanja od presudnog zna enja potrebna financijska sredstva, sve e)e se govori o vrstoj vezi izme+u brige za jednakost me+u svom djecom i brige o

$H

jednakosti me+u poreznim obveznicima (rije je o /jednakosti sve djece0 i /jednakosti poreznih obveznika0) -u uvjetima nastojanja da se smanje prora unski rashodi (kao dio skrbi o poreznim obveznicima) nastaje sukob interesa davatelja poreza i potreba dr!ave da na globalnoj razini smanji socij. pritiske glede pristupa obrazovanju siromanijih socij. grupa " na taj na in se sukobljuju ekonomska sa socijalnom efikasno)u -tr!. mehanizam ne trpi kriterij pravednosti, me+utim, irina ciljeva socij. razvoja (jednaki pristup obrazovanju, zdravlju i zapoljavanju) govori da njihovo pravednije rjeavanje vodi ka /ljudskom rastu " unato postignutom konsenzusu glede dostupnosti javnim dobrima svim pojedincima, suvremene razvijene zemlje suo avaju se sa znatnim poteko)ama u postizanju dogovorenih ciljeva -da bi se to djelotvornije ostvarivali ciljevi iz ove domene, istra!iva i poduzimaju ra)#i+i a .&eren&a "$&a s#!4e n$si e#&i.a e"$n$.s"e p$#i i"e ! isprav#&en&! !+in"a r4. .e-ani).a -u tu svrhu, neki autori, koriste )v. inde"se ne&edna"$s i r$,"$va p$ !+eni"! .e9! p$&edini. re(i&a.a i ,"$#a.a * pritom polaze od injenice da su rashodi za obrazovanje promatrani u odnosu na subjekte u obrazovanju "#&!+ni p$"a)a e#& 7ne8&edna"$s i .e9! p$&edini. re(i&a.a i ,"$#a.a " u ovom slu aju, dakle, promatra se ekonom. snaga pojedine regije i potreba da se s globalne (dr!avne) razine intervenira (nakon spoznaje o regionalnim razlikama o ekuje se selektivni financijski pristup) -drugi autori pak ispituju ra)#i"e ! .$(!'n$s i.a ! &e%a&a r$di e#&a na $;ra)$vni pr$%es ! p$&edini. ,"$#a.a i re(i&a.a " ovaj utjecaj jednako podrazumijeva sudjelovanje u upravljanju kolom i financijsko sudjelovanje roditelja u trok. funkcioniranja kole -svim autorima je zajedni ki cilj p$ a"n! i finan%i&s"! ref$r.! ,"$#s va "$&a 'e p$ve)a i &edna"$s d&e%e i efi"asn$s ,"$#a * poboljana socij. efikasnost i pravednost u cjelokupnom obrazovnom sustavu doprinijeti )e boljem obrazovanju i ljudskom rastu u drutvu " za sve ovo o ekuje se napor dr!ave na globalnom planu glede postizanja kompromisa na liniji kola-porezni obveznici -dakle, rasprave o pravednosti nuno moraju sadravati i kriterije efikasnosti to podrazumijeva pronala!enje takvog oblika preraspodjele dohotka koji )e proizvesti prihvatljivi stupanj pravednosti uz to manji drutveni gubitak (za ocjenu eventualnog drutvenog gubitka3dobitka od odre+enog modela preraspodjele dohotka treba usporediti troak i korist prerasopdjele, uz nu!no sagledavanje i nemonetarnih u inaka j. rashoda) Y STANJE U R3... -u uvjetima funkcioniranja hrvatskoga kolskog sustava i na inu donoenja dr!. prora una jo nije mogu)e raspravljati na razini prethodno nazna enih kriterija " problem nejednakosti me+u djecom pojedinih regija, glede njihovih mogu)nosti u obrazovanju, nije predmetom stru nih i znanstvenih rasprava, a niti prakti ne ekonomske politike " jo uvijek ne postoje egzaktni pokazatelji ekonomske snage roditelja kao mogu)ih sudionika u trok. obrazovanja " isto se tako ne prate odgovaraju)e trok. obrazovanja po u eniku kao pokazatelji mogu)im selektivnim financijskim akcijama " pitanje porezne jednakosti pojedinih op)ina i !upanija jo uvijek nije aktualno (na to upu)uje jo nedovoljno transparentan model financiranja kolstva iz kojeg bi se mogle precizno vidjeti financijske obveze pojedinih razina vlasti) " budu)nost tra!i da se istovremeno realno sagledaju ekonomska snaga pojedinih u!ih teritorijalnih jedinica, njihove potrebe za obrazovanjem i selektivna intervencija dr!ave

$C

5/. OB1I6I JEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU -s aspekta financiranja obrazovanja, jednakost se mo!e odrediti kao prihvatljivi model preraspodjele trokova obrazovanja izme+u pojedinih subjekata primjereno njihovoj ekonomskoj snazi (ova definicija ima svoje ograni enje u filozofskim i eti kim standardima pojedinog drutva) " p$d&e#a $;#i"a &edna"$s i mo!e se prikazati na slijede)i na in: v$d$ravna &edna"$s -odre+uje se kao mjera realne potronje po u eniku (studentu) " ukoliko postoji pravedna raspodjela, treba o ekivati isti tretman (pribli!no isti troak po u eniku) prema skupinama u enika s istim obrazovnim sposobnostima -najjednostavniji ispit vodoravne jednakosti unutar odre+enog obrazovnog sustava jest !sp$red;a r$,"$va p$ !+eni"! ! $dre9en$& ,"$#i s is i. r$,"$vi.a ! dr!(i. ,"$#a.a i re(i&a.a " %i#& je ukloniti negativne u inke zemljopisnih i drugih razlika u razini cijena to se posebno odnosi na pla)e nastavnika i pomo)nog osoblja * naime, razlike u trokovima !ivota mogu utjecati na visinu pla)a nastavnika to od regionalnih vlasti tra!i ve)e rashode za obrazovanje kako bi se privukli kvalitetni nastavnici (vodoravna jednakost koja bi se u tom slu aju trebala pojaviti, predstavlja uskla+ivanje trokova obrazovanja s indeksom trokova !ivota koji pak predstavlja cijene opreme koju odre+ena kola kupuje na tr!itu -za vodoravnu jednakost u obrazovanju posebno zna enje imaju pr$&e"%i&e e"!'i- ras-$da * oni se najjednostavnije predvi+aju ra unom prosj. rashoda za jednog u enika, a potom mno!enjem s o ekivanim brojem u enika u svakoj godini odre+enog razdoblja (ovdje treba uva!avati i odre+ene specifi nosti kao to su porast broja nastavnika i njihovih pla)a, starosna, spolna i kvalifikacijska struktura nastavnika, njihova mogu)a unapre+enja, i sl.) " realna potronja po u eniku podrazumijeva i procjenu stavki trokova kao to su ure+aji, odr!avanje zgrada, potronja energije " tek spoznajom svih spomenutih rashoda mogu)e je pribli!iti trokove po u eniku u pojedinim kolama3regijama -da bi se u Mrvatskoj postigla vodoravna jednakost, potrebno je ulaganje u obrazovnu infrastrukturu, razvoj sustava poticajnih pla)e za nove nastavnike, podi)i u eni ki standard u podru jima koja gospodarski zaostaju, poput Qike, .almatinske ,agore i sl. * spomenute pretpostavke pove)ale bi privla nost pojedine regije i zadr!ale postoje)e stn. in er(enera%i&s"a &edna"$s -zastupa tezu da polo!aj pojedinca u pristupu obrazovanju ne smije biti posljedica 88grijeha88 njegovih roditelja -socijalni status pojedinca (njegovo materijalno bogatstvo, nasljedni faktori, bogatije obiteljsko okru!enje) ne smije se javiti kao ograni avaju)i faktor u pristupu obrazovanju " injenica da netko s naslova svojega boljega materijalnog polo!aja mo!e /kupiti0 vie obrazovanja nepovoljno se odra!ava na razinu zarade u kasnijem tijeku njegova !ivotnog ciklusa -upravo u tu svrhu, praksa razvijenih zemalja ve) vie desetlje)a poznaje razli ite instrumente iji je temeljni cilj ubla!iti prisutne nejednakosti u pristupu obrazovanju (jedan od tih instrumenata je doznaka za obrazovanje) $"$.i a &edna"$s -smanjuje prenoenje nejednakosti u obrazovanju s jednog narataja na drugi s logikom: &edna"i $dn$s pre.a &edna"i.a i#i ra)#i+i i re .an ra)#i+i i-i ovdje je jako va!no izbjegavati povezivanje djece s 88grijesima88 njihovih roditelja -u postizanju ovako definirane pravednosti va!an je instrument )v. fis"a#na ne! ra#n$s gdje se polo!aj djece u obrazovanju ispravlja p$.$'! ransferni- p#a'an&a tako da djeca ne osje)aju teret socijalnog polo!aja svojih roditelja -u tu svrhu primjenjuju se u kombinaciji regresivne, proporcionalne i progresivne porezne stope na prihode " za vo+enje primjerene politike financiranja u obrazovanju posebnu va!nost imaju $;#i%i .&era &edna"$s i * prema 0%0a-$n! to su: " "$.! a ivna &edna"$s * ne o ekuje se zna ajnija pomo) dr!ave; polo!aj pojedinca u obrazovanju preputa se manje-vie tr!. logici; malo se prostora ostavlja javnim3dr!avnim kolama, a financiranje kola se sputa na ni!u (lokalnu) razinu; ova jednakost doputa intergeneracijsku nepravednost

$@

" fis"a#na ne! ra#n$s * ovdje se vie osje)a djelovanje dr!ave, u prvom redu transfernim pla)anjima kojima je svrha da lokalne kole, fakulteti ili pak pojedina ni studenti imaju jednaki tretman u pristupu obrazovnim financijskim sredstvima; uspostavljanjem jednake fiskalne osnovice doputene su brojne varijacije izdataka po u eniku3studentu (konkretno, visoko kolstvo ne ispunjava zahtjeve fiskalne neutralnosti, jer je dohodak roditelja jo uvijek bitna odrednica kakvo)e i koli ine postignutog obrazovanja na sveu ilitu); op)enito, postignu)e fiskalne neutralnosti treba biti u funkciji smanjenja ranije spomenutih nejednakosti " pr$p$r%i$na#na &edna"$s * polazi od pretpostavke da )e ve)i postotak ukp. trokova po u eniku pripasti onim u enicima koji su u nepovoljnijem polo!aju (to se posti!e specijalnim programima obrazovanja); bez obzira na ovaj cilj, proporcionalna jednakost jo uvijek doputa velike razlike u ukp. trokovima temeljenim na razlikama obiteljskog okru!enja i na razlikama u priro+enim nejednakostima; dakle, ova jednakost ne smanjuje bitno intergeneracijske razlike me+u pojedincima " p$)i ivi)a. * je najradikalniji oblik uspostavljanja jednakosti u obrazovanju, u prvom redu, zato jer uklju uje progresivne stope kako na poreznoj tako i na strani koristi od obrazovanja; obi no se predstavlja dr!avnim financiranjem posebnih programa za hendikepiranu djecu, zajmovima za siromane, te mjerama usmjerenima na osobe devijantnog ponaanja; u pravilu, pozitivizam podrazumijeva kona ni stupanj jednakosti, jer uklanja izme+u narataja prijenos nekvalitete, a poti e postizanje pravednosti izme+u jednakih 5*. 0JERE EFIKASNOSTI FINAN6IRANJA OBRAZOVANJA Efi"asn$s finan%iran&a $;ra)$van&a ozna ava mogu)nost pove)anja !eljenih rezultata u obrazovanju bez pove)anja koli ine upotrebljenih sredstava, kroz racionalizaciju rada postoje)om opremom, ili zadr!avanje postoje)ih rezultata uz smanjenje nepotrebnih trokova. ?c?ahon je promatra na dva na ina: (a) s aspekta proizvodne efikasnosti * to podrazumijeva takvu kombinaciju ulo!enog vremena i sredstava koja osigurava ostvarenje !eljenih ciljeva u obrazovanju, i (b) s aspekta efikasnosti zamjene * ovdje se u inkovitost javlja kroz primjerenu uskla+enost obr. rezultata s obrazovnim potrebama stn. (pritom se misli na potrebu to bolje alokacije ljudskog kapitala) 2o pitanju efikasnosti vrlo va!no je odgovoriti na pitanje: "a"$ p#anira i sreds va )a $;ar)$van&e da se p$s i(ne s"#ad i).e9! %i#&eva $;ra)$van&a i 4r ve p$re)ni- $;ve)ni"a (koji ga najve)im dijelom financiraju) " zbog toga mora postojati hijerahija kriterija efikasnosti i hijerahija kriterija u inkovitosti - tu je %i#& minimizirati !rtvu (koju podnose porezni obveznici) i maksimizirati obrazovne koristi " .&era r$,a"NL!"!pneL priva ne i dr!, vene "$ris i - temeljna mjera efikasnosti financiranja obrazovanja predstavljena je odnosom troka i ukupnih privatnih i drutvenih koristi od obrazovanja * ona predstavlja najvii kriterij u hijerarhiji mjera efikasnosti financiranja jer uzima u obzir sve drutvene trokove i koristi pri izra unavanju stopa povrata gdje se uva!avaju, osim kvantitativnih, i kvalitativni parametri ocjene koristi od obrazovanja koji predstavljaju temelj odlu ivanja o efikasnosti i jednakosti u obrazovanju " .&era r$,a"Nefi"asn$s - dodatna mjera efikasnosti financiranja je odnos 88troak 3 efikasnost88 (odnos troka prema koli ini outputa) gdje se razmatraju cijene nekih obrazovnih inputa, poput pla)a nastavnika, cijena obrazovne opreme, energije i sl. * stranu obr. outputa nije uvijek jednostavno definirati " isp#a iv$s - tu je i mjera isplativosti kao ra . tehnika provjere isplativosti financiranja edu. programa, no sama za sebe ipak ne uspijeva analizirati proizvodnu efikasnost, a niti ne uspijeva ocijeniti da li su pojedini trokovi opravdani (za ispravnu odluku u obr. va!na je primjena valorizacije trokova i koristi od ulaganja u obr.) " .&era r$,a"Nn$v+ana d$;i * razmatra trokove u odnosu na vrijednost outputa uz ra unanje koeficijenata troak3korist ili stope povrata od ulaganja u obr. * o ekivane koristi mjere se nov anim zaradama (pokazatelji govore da u uvjetima tr!. gospo. postoji zna ajna me+uzavisnost izme+u koli ine obrazovanja i nov . zarada) L-)na+en&e svih navedenih $;#i"a .&era efi"asn$s i sastoji se u tome to oni poma!u pri donoenju ocjene o efikasnosti pojedinih obr. programa " na temelju dobivenih rezultata mogu)e je lake

%5

donijeti odluku u pogledu alokacije oskudnih financijskih sredstava za obrazovanje u one programe koji daju najvie stope povrata 55. VAUGERI 7DOZNAKA ZA OBRAZOVANJE8 -pitanje podjele tro. obrazovanja izme+u dr!ave i pojedinaca, i danas je vrlo aktualno pitanje, tim prije to se u uvjetima oskudnih sredstava javlja i sve ve)i broj suprostavljenih ciljeva gospodarskog i socijalnog razvoja -tra!enje odgovaraju)eg rjeenja ovog problema dovelo je do uvo+enja doznake za obrazovanje (ovdje se dovodi u vezu socijalni i materijalni polo!aj pojedinca s njegovim mogu)nostima u obrazovanju) -d$)na"a je, uz programe kompenzatorskog obrazovanja, jedan od temeljnih primjera iz prakse kojima se !eli posti)i jednakost ansi u obrazovanju -u $sn$vi $v$(a ins r!.en a finan%iran&a $;ra)$van&a le!i nov ana vrijednost koja je u prosjeku dovoljna za 88kupnju mjesta88 u dr!avnoj osnovnoj ili srednjoj koli, dok eventualnu razliku cijene izme+u privatne i dr!avne kole pokriva roditelj -op)enito se smatra da doznaka za obrazovanje p$.a4e ve'$& f#e"si;i#n$s i ! i);$r! )ani.an&a, ve'$& "$n"!ren%i&i i).e9! priva ni- i &avni- ,"$#a i $p'eni $ ve'$& !+in"$vi $s i $;ra)$vn$( s!s ava Khema obrazovnog vouchera sadr!i nekoliko TIFOVA VOU63ERA: C $(rani+eni v$!%-eri -predstavljaju oblik nov anog bona koji se mo!e unov iti samo u dr!avnim kolama -zato se ovdje ne mo!e govoriti o drutvenoj jednakosti me+u pojedincima kao niti o pravu obrazovnog izbora jer, s obzirom da je nov ana vrijednost fiksna, korisnici nemaju ve)i izbor u odabiru kole " zbog ovoga se ne mo!e govoriti niti o /seljenju0 djece od dr!avnih prema privatnim kolama C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri -daju ve)u slobodu roditeljima u izboru kole " omogu)avaju izbor privatne kole od koje se o ekuje kvalitetnija nastava, s time da razliku nadopla)uju roditelji -ovdje su prisutne i druge mogu)nosti: C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri 7!"#&!+eni r$,"$vi pri&ev$)a !+eni"a8 -da bi se smanjile razlike me+u u enicima, veli ina nov . iznosa tako shva)enog vouchera obrnuto je proporcionalna osnovici oporeziva dohotka pojedinih roditelja (time se barem djelomi no ubla!avaju po etne razlike socij. polo!aja djece) L-korak dalje u upotrebi doznake za obrazovanje predstavlja stav prema kojem treba ukloniti sve prepreke na rasnoj, etni koj ili vjerskoj osnovi C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri 7!"#&!+eni r$,"$vi pri&ev$)a !+eni"a: RESTRIKTIVAN s $;)ir$. na d$-$da" r$di e#&a8 -ovdje je rije o postojanju odre+enog selektivnog pristupa obrazovanju u pogledu odre+enih zna ajki pojedinca C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri 7!"#&!+eni r$,"$vi pri&ev$)a !+eni"a: NERESTRIKTIVAN s $;)ir$. na rasn!: e ni+"! i v&ers"! pripadn$s 8 -kod njih se ne smije pojaviti nikakva zabrana pristupa pojedinca koli zbog rasne, etni ke ili vjerske pripadnosti * vrhunac tog oblika vouchera predstavlja: C )v. efe" ivni v$!%-er * on je ciljano usmjeren siromanim obiteljima i na taj na in poma!e suzbijanju 88apartheida88 u obrazovanju -)a($v$rni%i ideje obrazovnog vouchera kao njegove najzna ajnije predn$s i isti u: " mogu)nost ve'e "$n"!ren%i&e dr4avni- i priva ni- ,"$#a s krajnjim rezultatom "va#i e ni&e nas ave " mogu)nost ;$#&e( pra'en&a preferen%i&a r$di e#&a i !+eni"a ! p$(#ed! $;ra)$van&a -pr$ ivni%i obrazovnih vouchera isti u: " $pasn$s .an&e( in eresa )a dr4. ,"$#e koje bi se na taj na in pretvarale u drugorazredne institucije slu!e)i siromanoj djeci u tekim soc. prilikama " tako+er se isti u p$ e,"$'e ad.inis ra ivn$( v$9en&a finan%iran&a

%#

5<. FROGRA0 KO0FENZATORSKOG OBRAZOVANJA - profitno orijentiranom gospodarstvu i vladavini tr!inih principa, klasne, kulturne, ekonomske, socijalne i politi ke razlike me+u pojedincima mogu biti uzrokom nejednakosti ansi u obrazovanju. .a bi se ovi problemi donekle ubla!ili, u posljednjih se nekoliko desetlje)a javljaju is ra4ivan&a K"$.pen)a $rs"$( $;ra)$van&aL. ;no predstavlja niz akcija za najsiromanije slojeve stanovnitva i poboljanje njihova polo!aja u predkolskom odgoju i obrazovanju koje financira dr!ava. 2ri tome se razlikuje d!($r$+n$ i "ra "$r$+n$ "$.pen)a $rs"$ $;ra)$van&e . Kra "$r$+ni pr$(ra.i "$.pen)a $rs"$( $;ra)$van&a ( )v. %ras- i#i !darni pr$(ra.i) provode se prema konkretnim potrebama s postoje)im nastavnicima u kra)em vremenu i s ve)im brojem polaznika. D!($r$+ni pr$(ra.i usmjeravaju se na ispravljanje nedostataka obrazovnog sustava u odnosu na pojedine kategorije u enika, s ciljem da stru njaci raznih profila u radu s malim brojem polaznika terapijski djeluju na djecu s poteko)ama u obrazovanju. 6ompenzatorsko obrazovanje se s institucionalnog stajalita mo!e odvijati unutar kole ili izvan nje, a predmetom kompenzatorskog obrazovanja mogu, osim u enika, biti i roditelji i u itelji. Ktatus u itelja i roditelja mo!e biti tako+er uzrokom devijantnog ponaanja djece. ;cjena kompenzatorskog obrazovanja ipak nije pozitivna jer se lije e posljedice, a ne uklanjaju se uzroci koji stvaraju nejednakost ansi u obrazovanju. - praksi se treba razviti strategija emancipacije onih koji su zapostavljeni u drutvu, kako bi mogli potpuno participirati u drutvenom i privrednom razvoju, s dugoro nim ciljem da se uklone izvori socij. nejednakosti * a to je mnogo te!i zadatak za ve)inu vlada u svijetu.

%$

5>. STUDENTSKI STANDARD -integralni je dio svake obraz. politike gdje je u pravilu glavni cilj olakati ulaz u svijet visokokolskog obrazovanja -stu. standard slo!ena je i dinami na ekonomsko-socijalna kategorija (/ekonomska0 jer generira konkretne rashode bilo dr!ave bilo roditelja; /dinami ka kategorija0 jer se potrebe i shva)anje stu.standarda iz generacije u generaciju mijenjaju: ranije je posebno bio va!an smjetaj i prehrana * egzistenc. pitanja, a danas je tu jo naododana i dostupnost raznih oblika novih obrazovnih tehnologija i brojne druge potrebe) " stu. standard se uobi ajeno ve!e uz stupanj zadovoljavanja osnovnih materijalnih, obrazovnih, kulturnih i ostalih potreba studenata za vrijeme trajanja procesa obrazovanja. -financijska potpora studentima dosad se javljala u raznim oblicima " $ klju na oblika potpore su: direktna nov ana potpora i subvencionirani oblici studentskog standarda -direktna nov ana potpora je zamjena za nekada dominantni pristup tzv. besplatnog obrazovanja " temeljni institucionalni oblici direktne nov ane potpore su: studentska tedionica, fond za kreditiranje i stipendiranje studenata uz potporu dr!ave -subvencionirani oblici stu.standarda odnose se na subvencioniranu prehranu, prijevoz, razne oblike financ.potpora (npr.za kupnju knjiga) i brojne druge beneficije koje olakavaju !ivot studenta 5A. G1AVNI OB1I6I FINAN6IJSKE FOTFORE STUDENTSKO0 STANDARDU -stu. standard integralni je dio svake obraz.politike gdje je u pravilu glavni cilj olakati ulaz u svijet visokokolskog obrazovanja -stu. standard uobi ajeno se ve!e uz stupanj zadovoljavanja osnovnih materijalnih, obrazovnih, kulturnih i ostalih potreba studenata za vrijeme trajanja procesa obrazovanja -financijska potpora studentima dosad se javljala u raznim oblicima. .va klju na oblika potpore su: dire" na n$v+ana p$ p$ra i s!;ven%i$nirani $;#i%i s !den s"$( s andarda (smjetaj, prehrana, knjige) 5B. DIREKTNA NOVGANA FOTFORA Dire" na n$v+ana p$ p$ra je zamjena za nekada dominantni pristup tzv. besplatnog obrazovanja. :emeljni institucionalni oblici direktne nov ane potpore su: studentska tedionica, fond za kreditiranje i stipendiranje studenata uz potporu dr!ave. Studentska tedionica podrazumijeva akciju dr!ave ili, po ponu+enim uvjetima najpovoljnije komercijalne banke, poticanje namjenske tednje za pokrivanje trokova studija: kontinuirane ugovorne mjese ne uplate roditelja sve do upisa u prvu godinu studija; potpora dr!ave o ituje se u premo)ivanju mogu)eg nepredvi+enog rasta bilo koje komponente studentskog standarda. Fond za stipendiranje i kreditiranje studenata uz potporu dr!ave operativno provodi politiku financiranja studentskog standarda. 7zvori nov anih sredstava kojima raspola!e 4ond realiziraju se preko dr!avnog prora una ili iz nov anih sredstava po osnovi otpla)enih studentskih kredita. ;blici financijske potpore koje realizira 4ond su: stipendije koje se ne moraju vratiti; krediti koji se vra)aju s kamatama; subvencionirani krediti s tzv. 88grace periodom88; nesubvencionirani krediti; krediti za roditelje. 5D. SUBVEN6IONIRANI OB1I6I STUDENTSKOG STANDARDA -studentski standard integralni je dio svake obraz.politike gdje je u pravilu glavni cilj olakati ulaz u svijet visokokolskog obrazovanja -stu. standard uobi ajeno se ve!e uz stupanj zadovoljavanja osnovnih materijalnih, obrazovnih, kulturnih i ostalih potreba studenata za vrijeme trajanja procesa obrazovanja.

%%

-s!;ven%i$nirani $;#i%i s !. s andarda odnose se na subvencioniranu prehranu, prijevoz, razne oblike financ. potpora i brojne druge beneficije koje olakavaju !ivot studenta -u politici smjetaja u studentske domove primjenjuju se obrazovni (uspjeh na studiju) i socijalni (financijski i materijalni polo!aj studenta) kriteriji " studentska prehrana provodi se putem kupona, bonova ili iskaznica (<-ica) (pitanje stvarnih normativa prehrane po koli ini i strukturi hrane) " subvencija prijevoza provodi se posebnom studentskom iskaznicom * godinjom kartom koja za dr!avno prijevozni ko poduze)e predstavlja stalan prihod " sustav povremenog zapoljavanja studenata povezuje poduze)a i studentske udruge: predstavlja dopunu ostalim izvorima sredstava za studij <H. DOSADA2NJA ISKUSTVA U VOOENJU FO1ITIKE STUDENTSKOG STANDARDA - KA. su primijenjeni raznovrsni oblici financijske potpore studentima: KQ?A (Ktudent Qoan ?arketing Association) * kroz suradnju s vie od @55 financijskih i visokokolskih ustanova i dr!avnih agencija promi e vrijednosti modernog visokog kolstva. 441Q2 program (4ederal 4amilI 1ducation Qoan 2rogram) obuhva)a vie od '%55 nositelja programa i obrazovnih ustanova koje ga provode na itavom podru ju KA.-a. ;dobrene kredite jam i %@ dr!avno sponzoriranih ili neprofitnih garancijskih agencija koje imaju sklopljen ugovor s ameri kim ?inistarstvom obrazovanja (:he -K .epartment of 1ducation). Djema ka kroz razne programe (.AA. 2rogramm) daje potporu doma)im i stranim studentima. Ktudentski standard u Mrvatskoj se ostvaruje kroz subvencionirani smjetaj i prehranu (prije tridesetak godina postojao je 4ond za kreditiranje studenata * danas na!alost ne postoji). - #5 studentskih domova ima oko CH55 mjesta * pravo na studentski dom ostvaruje tek H5W zainteresiranih studenata. Ktudenti pla)aju $@W cijene kotanja obroka u studentskom restoranu. ,a sada ne postoje nikakvi razra+eni oblici direktne nov ane potpore, a niti sustavni partnerski odnosi studenata i kompanija3poduze)a. <1. NEDOSTA6I FOSTOJEMEG SUSTAVA STUDENTSKOG STANDARDA U R3 " dotrajalost i zastarjelost stu.sadr!aja (domova, restorana), ali i nerealno niske cijene navedenih " nekonkurentnost i nemogu)nost poslovanja po tr!. kriterijima krovne stu. tvrtke K9-a " ne postoji kreditiranje studenata; dr!ava dijeli samo stipendije " financijska pozadina stu.standarda vrlo je primitivna, kod nas se financiranje vri samo izravnim uplatama i podjelom novca -zapadni nam primjeri svjedo e kako se i sa studentima mo!e profitabilno poslovati; prisutne su razli ite tehnike financiranja i kreditiranja studenata; prisutne su dr!avno sponzorirane agencije (KA.) koje nude isplativ i prepoznatljiv proizvod te aktiviraju privatni 6; stu.krediti su povoljni za sekuritizaciju jer su periodi ni, podudaraju se s ak.godinom, imaju jednako dospije)e i dijele se u velikim paketima; stu. krediti ne bi trebali biti rizi ni jer visokoobrazovani kadara ne bi trebao imati problema s kasnijim zapoljavanjem; tako+er bi i same kompanije trebale se aktivnije anga!irati u kreditiranju i stipendiranju studenata i na taj na in financirati budu)e nositelje svog poslovanja </. FOKAZATE1JI UGENIGKOG NEFRETKA -spadaju u ek.-financijske pokazatelje predtercijarnog obrazovanja (predterc. obrazovanja V svi oblici obazovanja koji su prethodili visokom obrazovanju) i zna ajna su mjera uspjeha obraz.sustava -odnose se na: tijek ulaska i naputanja pojedinog stupnja predtercijarnog obrazovanja, ponavljanja k. godine * to se sve odra!ava i na razinu trokova u obrazovnom sustavu, a mogu biti i rezultat pedagokih sposobnosti nastavnika, uvjeta rada u u ionicama i sl. -s $pa !+eni+"$( napre "a 7s $pa !p$rn$s i8 mjerena je kao mogu)nost i unutarnja efikasnost edu sustava; stopa napretka koja te!i #55W-tnoj vrijednosti pokazuje visok stupanj zadr!avanja3 nizak stupanj odustajanja od stupnjeva predterc.obrazovanja -stopa ponavljanja esto je uzima kao pokazatelj efikasnosti edu.sustava -"$efi%i&en efi"asn$s i sinteti ki je pokazatelj unutarnje efikasnosti edu sustava, odnose)i se na kombinirani utjecaj efikasnosti, ponavljanja i naputanja predtercijarnog obrazovanja; idealna mu je vrijednost #55W (svi u enici upotpunjavaju kolski krug, ne ponavljaju k.godine niti ne odustaju od kole); vrijednosti manje od #55W upu)uju na to da je dio izvora izgubljen -u OM vrijednosti ovih indikatora relat. su visoke

%&

<*. INDIKATORI INTFUTA U FREDTER6IJARNO0 OBRAZOVANJU -ukazuju na financijske napore dr!ave prema oblasti obrazovanja i spadaju me+u najzna ajnije indikatore; utvr+uju udio pojedinog segmenta obrazovnog sustava prema ukupnim sredstvima namijenjenim za raspodjelu ili opisuju aspiracije drutva prema obrazovnom sustavu --D1K9;-ov indikator Kfinan%i&s"i an(a4.an i#i e"span)i&aL - mjeri zna enje koje zemlja pridaje nacionalnom obrazovnom sustavu gdje se diferenciraju financ.napori prema obrazovanju u pojedinim zemljama kako bi se ti napori pove)ali. 2olazi od $ varijabli stanja * udio (predtercijarnog) obrazovanja u E.2-u i u dr!.prora unu i od $ varijabli tijekova * koje odra!avaju stope promjena vrijednosti varijabli stanja -finan%i&s"i an(a4.an i#i e"span)i&a sinteti ki je pokazatelj kapaciteta zemlje za financiranje predtercijarnog obrazovanja -u OM vrijednosti ovih indikatora zna ajno osciliraju i, tovie, izdvojena su se sredstva zna ajno smanjila u zadnjim promatranim razdobljima izra!eno udjelom u E.2-u, dok su se izdvajanja za srednje i osnovne kole mjereno udjelom u prora unu blago pove)ala <5. SEG0ENTA6IJA TRII2TA U VISOKO0 OBRAZOVANJU -unato tome to obrazovanje u cjelini ima karakteristike javnog dobra te samo tr!ite daje suboptimalne rezultate u alokaciji resursa u ovoj oblasti te je zato potrebna intervencija dr!ave, brojni su razlozi zato se pak, s druge strane, uvode tr!ini mehanizmi alokacije financ. sredstava u sustav, posebice visokokolskog, obrazovanja -kao najva!niji razlog tome name)e se pove)anje ekonomske efikasnosti visokog kolstva koja )e se, prema miljenju pojedinih ek. znastvenika, posti)i temeljem tr!ine konkurencije, sve s ciljem permanentnih prilagodbi obrazovnih sadr!aja ubrzanim promjenama u drutvu -koncept obrazovanja kao javnog dobra u uvjetima tr!ine konkurencije zamjenjuje se konceptom obrazovanja kao robe s viom ili pak ni!om dodanom vrijedno)u3stupnjem oplemenjenosti; u ovoj perspektivi govorimo o znanju kao robi (kojom se na tr!itu gdje se susre)u . i K trguje) -na temelju navedenog mogu)e je utvrditi konstitutivne elemente . i K za visokim obrazovanjem; to su: studentsko tr!ite, akademsko tr!., tr!ite obrazovnih usluga, istra!iva ko tr!ite C s !den s"$ r4i, e *promatra se kroz jedno od temeljnih na ela slobode obrazovanja: uva!avanje preferencija pojedinca u izboru zanimanja na to djeluju brojni imbenici: dobna i spolna predispozicija pojedinca, stanje na tr!itu rada, soc. i akademski status roditelja, sposobnosti pojedinca... to sve utje e na stupanj popunjenosti pojedinih visokokolkih institucija C a"ade.s"$ r4i, e *je specifi no tr!ite gdje dosadanji razvoj sustava akadeske zajednice u svijetu nije dao jedinstveni model sveu lita tako da mo!emo govoriti o brojnim varijacijama strukture i organizacije na ovom podru ju (bolonjski, pariki model sveu ilita, brojni ameri ki modeli i sl); ipak, vrijeme op)e standardizacije i globalizacije nije zaobilo niti sveu ilita pa na kraju $5. i po .$#.st. u postind.vrijeme mo!emo govoriti o dolasku nove jedinstvene sveu iline forme *model poduzetni kog sveu ilita koji karakterizira poja ana konkurencija me+u fakultetima i sveu ilitima te opadaju)i trend participacije dr!ave u aspektu financiranja C r4i, e $;ra)$vni- !s#!(a *gdje se pojedinac i gospodarstvo javljaju kao glavni konzumenti obrazovnih usluga; djelatnost obraz.institucija mo!e se smatrati svojevrsnom pripremom rada za !ivot pojedinca, ali i itave privrede C is ra4iva+"$ r4i, e *sve je zna ajnije i zahtijeva anga!man znastvenika iz raznih podru ja u provo+enju fundamentalnih i primjenjenih istra!ivanja gdje se kao potra!itelj i financijer javlja dr!ava, ali sve vie poduze)a i velike ?D9s

%'

%(