Professional Documents
Culture Documents
Problemi Agrarne Reforme I Ekonomske Politike 1918-1929
Problemi Agrarne Reforme I Ekonomske Politike 1918-1929
Problemi Agrarne Reforme I Ekonomske Politike 1918-1929
PRETHODNE ODREDBE ZA P R I P R E M U AGRARNE REFORME 27. februara 1919. I. Raskidanje kmetovskog odnosa. 1. Kmetovski (ivijski) odnos u Bosni i Hercegovini, zatim u novim krajevima Srbije i Crne Gore razreuje se, a novo se stvaranje kmetovskog (ivijskog) odnosa zabranjuje. 2. Dosadanji kmetovi (ivije) proglaavaju se slobodnim vlasnicima dosadanjih km'etovskih zemalja. 3. Dosadanji vlasnici (age) dobivaju za oduzetu zemlju odtetu, koju im garantuje drava. Posebnim e se zakonom odrediti visina odtete i nain kako e se ona isplatiti. 4. U odtetu ima se uraunati i kmetovske dugovine (hak) za 1918. godinu . . . I I . Raskidanje kolonatskog odnosa. 7. Kolonatski i ostali kmetstvu slini odnosi izmeu gospodara zemljita i teaka u Istri, Gorikoj, Dalmaciji i drugim oblastima Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca raskidaju se saobrazno ustanovama prvog poglavlja (16) ovih odredaba . . . I I I . O razdeobi velikih poseda. 9. Svi veliki posedi na teritoriju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ekspropriu se. Iz njihove povrine dae se z e m l j e onim dravljanima, k o j i se bave obraivanjem zemlje, a zemlje u opte nemaju, ili je nemaju u d o v o l j n o j meri, i to toliko, koliko mogu sami sa s v o j o m porodicom obraivati. Prvenstvo kod ove razdiobe imadu invalidi, udovice i siroad ratnika, vojnici i dobrovoljci, k o j i su se borili za osloboenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. O preostaloj povrini eksproprnranog zemljita, kao i o tome, to se smatra velikim posedom u smislu ovih odredaba, odredie se posebnim zakonom prema posedovnim i ekonomskim prilikama pojedinih krajeva.
18*
Bez obzira na ustanovu 9 proglauju se odmah velikim posedima: a) sva fideikomisna dobra; b) svi posedi, k o j i i m a j u povrinu oznaenu pod takom c), a k o j i su izdani pod zakup j e d n o m zakupniku ili k o j i u opte nisu ili su samo delomino obraeni; c) oni posedi k o j i obuhvataju povrinu od bar 100500 jutara (po 1600 kvadratnih hvati) obradivog zemljita, prema posedovnim i ekonomskim prilikama svoga kraja. Ovi e se posedi odmah podvri privremenoj razdiobi (14) redom od najveeg prema sve manjem. 11. Odteta veloposednika za ekspropriiranu zemlju, njena visina i nain odplate odredie se naknadno zakonodavnim putem a dotle se ima postupiti saobrazno 5. 12. Bez otete oduzimaju se ovi posedi: a) svi posedi habsburke dinastije i lanova habsburke carske porodice; b) svi posedi dinastije neprijateljskih zemalja; c) svi posedi k o j i su negde darivani tuincima za usluge uinjene habsburgovcima, a nisu do sad preli u tree ruke .. - 1 Slubene novine Kraljevstva SHS, 27. februar 1919.
1 Na ekonomskom polju, od samog poetka, ujedinjena jugoslovenska drava srela se sa velikom nevoljama. Spajanje teritorija sa izuzetno razliitim privredno-istorijskim razvitkom, kao i stanje iz koga su pojedine jugoslovenske zemlje izale iz prvog svetskog rata, nije moglo biti povoljna osnova za voenje konstruktivne ekonomske politike, koja bi se sprovodila uz zajedniku saglasnost bogatih" i siromanih", tj. za nivelaciju totalno razorenih ekonomskih potencijala Srbije i Crne Gore i iscrpljene, ali fiziki ouvane ekonomske baze u jugoslovenskim zemljama iz bive Austro-Ugarske. Relativna drutveno-ekonomska zaostalost svih jugoslovenskih zemalja, pa i najrazvijenije Slovenije, u odnosu na Evropu, bila je za mlade nacionalne buroazije objektivan podsticaj za agresivnu i nezajaljivu politiku za to brom akumulacijom na tui raun, ne samo u socijalnom ve i u nacionalnom smislu. U tome je prednjaila naroito srpska buroazija, koja je nastojala politikom prinudom da ukalkulie i svoje oslobodilake" trokove. Ve od prvih dana zajednikog ivota, pa do sloma drave 1941, nisu u javnosti prestajale rasprave ta je ko uneo" u novu dravu, ko koga pljaka, ije su eleznice due, ija je dravna imovina" vrednija, koliko tee devizne doznake iseljenika, prihodi od turizma, poljoprivrede, industrije, rudarstva itd. U tom znaku Kraljevina je zapoela i razvijala svoju ekonomsku politiku". Razorene^ saobraajne veze i valutna zbrka, zatim relativno obilje hrane u nekim delovima drave, a totalna glad, kao i haranje zaraznih bolesti masovnih razmera, u drugim, uinili su da zima 1918/19. bude izuzetno teka. Privremenom narodnom predstavnitvu i mnogim drugim dravnim organima stizali su svakodnevno apeli za pomo iz Dalmacije, Crne Gore, Hercegovine, Makedonije i drugih pasivnih ili ratom razorenih krajeva zemlje. titei prevashodno interese buroazije, vladina reenja u oblasti ekonomske i socijalne politike nisu prevazilazila polovine mere i demagoke pokuaje da se stia nezadovoljstvo radnika i seljaka. Uprkos nestaicama i gladi, vlada se opredelila za odravanje slobodne trgovine, koja se odmah izrodila u pekulaciju i bogaenje na raun stanovnitva, najvie onog iz siromanih krajeva. Jedna od prvih znaajnijih dravnih mera ekonomske politike, agrarna reforma, bila je u neposrednoj vezi sa strahom buroazije od seljakih nemira, koji su posle zatija u zimu 1918/19. ponovo izbili sa samovlasnom podelom
10.
IZ U R E D B E O Z A B R A N I O T U I V A N J A I O P T E R E I V A N J A V E L I K I H POSEDA
12. avgusta 1919.
Clan 1. Radi osiguranja ekspropriacije velikih poseda, izreene u 9. i 10. Prethodnih Odredaba za pripremu agrarne r e f o r m e " od 25. februara 1919. godine, z a b r a n j u j e s e o t u i v a n j e z e m l j i n i h p o s e d a , k o j i se oznauju kao veliki posedi u l. 2. ove Uredbe, bilo kakv i m pravnim poslovima meu ivima, pa i putem javnih, dobrovoljnih ili ovrnih drabi, a k o t o g a n e d o z v o l i M i n i s t a r z a A g rarnu Reformu. Isto se tako zabranjuje optereivanje ovakovih zemljinih poseda bilo kakvim gruntovnim upisima do potraivanjima k o j i stvarno-pravne, toli obavezne-pravne prirode. Izuzimaju se optereenja zbog dunih poreza i drugih javnih dabina. Clan 2. Velikim posedima smatraju se u smislu ove Uredbe zemljini posedi, k o j i premauju: a) u Gorikoj, Istri, Dalmaciji i Hercegovini pedeset hektara obradivog zemljita (oranica, senokoa, vrtova, bostana, vonjaka, vinograda, maslinjaka i hmeljnika) ili jednu stotinu hektara zemljita u opte (zajedno sa umama i panjacima); b) u Sloveniji osim Gorike, u Prekomurju i Meumurju, zatim u Hrvatskoj u itavoj upaniji Varadinskoj, Modruko-Rijekoj i Liko-Krbavskoj sedamdeset i pet hektara obradivog zemljita ili dve stotine hektara u opte; v) u Hrvatskoj u kotarima Zagreb, Stubica, Samobor, Dugo Selo i Sv. Ivan Zelina upanije Zagrebake i u kotaru grada Zagreba, kao i u novim krajevima Crne Gore u okruzima Belopoljskom, Plevajskom, Beranskom, Kolainskom i Peskom, jednu stotinu hektara obradivog zemljita ili tri stotine hektara zemljita u opte; g) u Hrvatskoj u ostalom delu upanije Zagrebake i u celoj upan i j i Bjelovarsko-Krievakoj, nadalje u Bosni, izuzimajui kotare nabrojene pod slovom d) jednu stotinu i pedeset hektara obradivog zemljita ili etiri stotine hektara zemljita u opte; d) u Slavoniji u upaniji Poekoj, kao i u Bosni u kotarima N o v i , Prijedor, Banja Luka, Bosanska Gradika, Derventa, Gradaac, Brko i Bijeljina, dve stotine hektara obradivog zemljita ili etiri stotine i pedeset hektara zemljita u opte; zemlje i napadima na vlastelinska imanja u prolee 1919. godine. Pod pritiskom ovih dogaaja i u skladu sa ranijim proklamacijama (Narodnog vijea SHS od 26. XI 1918. i regenta Aleksandra od 6. I 1919), demokratsko-socijalistika vlada Lj. Davidovia i V. Koraa, za koju je pitanje smirivanja seljakog nezadovoljstva bilo pitanje opstanka graanske drave", donela je Prethodne odredbe" 1 n j a samo obavestila PNP. Ovim odredbama vlada je proglasila ukidanje postojeih i zabranu stvaranja novih kmetskih (ivijskih) odnosa, kao i kolonatskih odnosa u Istri, Dalmaciji i dr. Kmetovi su proglaeni za slobodne vlasnike zemlje, a ranijim vlasnicima agama, obeano je obeteenje koje je garantovala drava. Prethodne odredbe" nagovestile su eksproprijaciju velikih poseda i njihovo davanje u zakup dravljanima koji nisu imali zemlje ili im je bila nedovoljna (prvenstveno invalidima, ratnoj siroadi, vojnicima, dobrovoljcima i si.). Vlada je ubrzo izdala jo dve uredbe: aprila 1919, o davanju zemlje seljacima u privremena zakup i u junu, odnosno avgustu iste godine, o zabrani otuivanja zemljita velikih poseda. |277
e) u Slavoniji u upanijama Virovitikoj i Sremskoj, zatim u opsegu Banata, Bake i Baranje, kao i u novim krajevima Srbije, tri stotine hektara obradivog zemljita ili pet stotina hektara zemljita u opte. Jednim te istim velikim posedom smatra se pomenuta ukupna povrina, makar se ona nalazila i u raznim predelima pomenutih podruja, ako pripada kao svojina jednom f i z i k o m ili pravnom licu ili istim suvlasnicima; a i nerazvedeni supruzi smatraju se jednom osobom. A k o se veliki posed nalazi u opsegu vie oblasti, za k o j e se o v i m lanom ustanovljava razna izmera velikoga poseda, merodavna je najvia propisana izmera podruja, u k o j e m se od velikog poseda nalazi barem trideset hektara zemljita u opte . . . Clan 6. Na molbu vlasnika velikog poseda ili hipotekarnog verovnika moe Ministar za Agrarnu R e f o r m u dozvoliti da se izvesna povrina pod zabranu stavljenog velikog poseda, no najvie do izmere naznaeno u l. 2. ove Uredbe izlui ispod zabrane otuenja ili optereenja. T a k o izluena povrina uraunae se vlasniku u o n a j maksimum velikog poseda, k o j i e mu drava ostaviti na slobodno raspoloenje nakon preuzea ekspropriisanog imanja po d r a v i . . ? Slubene, novine Kraljevstva SHS, 12. avgust 1919; F. ulinovi, Dokumenti, 129130.
Z A K O N 0 I Z D A V A N J U Z E M L J I T A V E L I K I H POSEDA U CETVOROGODINJI ZAKUP 20. maja 1922. 1. Na osnovu 10 i 14. Zakona za Pripremu Agrarne R e f o r m e ovlauje se Ministarstvo za Agrarnu Reformu, da do definitivne provedbe razdeobe velikih poseda preuzme u svoju upravu povrine zemljita naznaene u 3. ovoga Zakona, te da ih privremeno, na etiri godine, poevi od 1. oktobra 1920. godine pa do 30. septembra 1924. godine, izda u zakup osobama navedenim u 9. Zakona za Pripremu Agrarne Reforme, poljoprivrednim zadrunim organizacijama ili skupinama interesenata agrarne reforme. Ovaj rok se moe produivati, dok zemljite zakonitim putem ne pree u svojinu zakupaca.
2 Iako mere preduzete Prethodnim odredbama" nisu svuda dosledno sprovoene, one su, ipak, doprinele smirivanju seljakog nezadovoljstva u zemlji. U septembru 1920. vlada je predvidela da se zemlja u okviru velikih poseda iadaje u etverogodinji zakup. Teei da pomogne seljatvu iz nerazvijenih i siromanih krajeva Srbije i Crne Gore, kao i iz drugih, uglavnom srpskih krajeva, a na drugoj strani, da ojaa srpskim stanovnitvom granine oblasti u Vojvodini, Slavoniji, Makedoniji, Kosovu i Metohiji, vlada je zapoela kolonizaciju ratnih dobrovoljaca dodeljujui im besplatno parcele od 3 do 5 ha u znak dravnog i narodnog priznanja". Vladine mere u oblasti agrarne politike diskriminisale su pripadnike nacionalnih manjina, naroito onih koje nisu bile zatiene meunarodnim konvencijama. U poetku utvreni zemljini maksimum od 100 do 500 jutara povean je na 174 do 869 jutara, a postojali su i izuzeci, tzv. ,,supermaksimumi". Ovom poloviarskom" agrarnom reformom podeljeno je oko 1,700.000 ha poljoprivrednog zemljita. Otpori sprovoenju agrarne reforme bili su izrazito veliki od strane veleposednika, meu koje su spadale i crkve. Inter resantno je da su upravo na tom otporu prema merama agrarne politike, koju je sprovodila drava, saraivali vrhovi katolike i pravoslavne crkve.
|278
2. Ove se odredbe odnose prema naelima 10 Zakona za Pripremu agrarne r e f o r m e na velike posednike i velike zakupnike, iji posed odnosno zakup premauje povrinu obradivog zemljita oznaenog u lanu 2. Zakona o zabrani otuivanja i optereivanja zemljita velikih poseda. Svrha je o v o m izdavanju u etvorogodinji zakup da se do konanog ureenja agrarne reforme ustale posedovni odnosi i velikih posednika i siromanih zemljoradnika kao privremenih zakupaca i da se time i jednima i drugima dade mogunost racionalnog rada. K a o osnov za izdvajanje zemlje u zakup, sluie oskudica zemljoradnika u zemlji, i istovremeno njihova sposobnost za valjanu obradu zemlje. T i m e e se pruiti prilika, da se oceni ekonomska i lina sposobnost pojedinaca za zemljoradnju, to e sluiti merilom za raspodelu zemlje kod konane provedbe agrarne r e f o r m e .. . 4. V e l i k o m se posedniku ostavlja na slobodno iskoriavanje maksim u m poseda naveden u 2. ovog zakona. V e l i k o m posedniku pripada pravo, da sam izabere polovinu povrine maksimuma, k o j i mu se ostavlja na slobodno iskoriavanje, a pri odluivanju o drugoj polovini treba uzeti u obzir arondaciju seoskog atara, udaljenost stanova zakupnika i arondaciju preostalog poseda. Uz povrinu oranica ima se, u okviru maksimuma, ostaviti velikom posedniku nuna povrina livada. U maksimum poseda ima j a se uraunati oranice, livade, vonjaci, vinogradi i vrtovi, te ono obradivo zemljite k o j e je veliki posednik otuio posle 25. februara 1919. godine. V e l i k o m se posedniku povrh toga ostavljaju: dvorite, perivoj i manji kompleksi uma potrebni za o g r e v i grau, a u okviru maksimuma po 2. ovog zakona. Velikom posedniku moe se ostaviti povrina, koja prelazi navedeni maksimum, i to na temelju obrazloenog strunog mnenja ekonomskog vetaka, ako je ta povrina neophodno potrebna za odravanje agrarne i mlekarske industrije, za izdravanje pepinijerskih gajilita stoke i ergela, za gajilite semena, za proizvodnju konoplje, pirina, eerne repe i drugog industrijskog bilja . .. 5. Pri raspodeljivanju zemlje siromanim zemljoradnicima postupie se po o v i m naelima: a) zemlja jednog velikog poseda davae se prvenstveno u zakup zemljoradnicima najbliih okolinih s e l a , . . . 6. Dobrovoljcima e se davati zemlja prema propisima zakona o dobrovoljcima. Oskudnim dobrovoljcima davae se ivi i mrtvi inventar u smislu zakona o dravnom nadzoru i dravnoj upravi velikih poseda.3. .. Slubene novine Kraljevstva SHS, 9. decembar 1922.
3 U drugoj etapi izvoenja agrarne reforme dravna politika se izjasnila za tzv. fakultativni otkup, kojim se omoguavalo seljacima da otkupe zemlju namenjenu agrarnoj reformi, koju su jedno vreme drali u privremenom zakupu. Provizorno stanje od 1919. ukinuto je donoenjem Zakona o likvidaciji agrarne retorme od 1931. godine, kojim je zemlja, data agrarnim interesentima, priznav ? n a t x a o njihova svojina. Meutim, princip da zemlja pripada onome ko je i oorauje, nije bio ni izdaleka ostvaren. Agrarna reforma je sprovoena sporo, nedosledno i s masom sprovodbenih propisa u kojima se bilo teko snalaziti.
|279
e) u Slavoniji u upanijama V i r o v i t i k o j i Sremskoj, zatim u opsegu Banata, Bake i Baranje, kao i u novim k r a j e v i m a Srbije, tri stotine hektara obradivog zemljita ili pet stotina hektara zemljita u opte. Jednim te istim velikim posedom smatra se pomenuta ukupna povrina, makar se ona nalazila i u raznim predelima pomenutih podruja, ako pripada kao svojina jednom fizikom ili pravnom licu ili istini suvlasnicima; a i nerazvedeni supruzi smatraju se j e d n o m osobom. A k o se veliki posed nalazi u opsegu vie oblasti, za k o j e se ovim lanom ustanovljava razna izmera velikoga poseda, merodavna je najvia propisana izmera podruja, u k o j e m se od velikog poseda nalazi barem trideset hektara zemljita u opte . . . Clan 6. Na molbu vlasnika velikog poseda ili hipotekarnog verovnika moe Ministar za Agrarnu R e f o r m u dozvoliti da se izvesna povrina pod zabranu stavljenog velikog poseda, no najvie do izmere naznaeno u l. 2. ove Uredbe izlui ispod zabrane otuenja ili optereenja. T a k o izluena povrina uraunae se vlasniku u o n a j maksimum velikog poseda, k o j i e mu drava ostaviti na slobodno raspoloenje nakon preuzea ekspropriisanog imanja po d r a v i . . ? Slubene, novine Kraljevstva SHS, 12. avgust 1919; F. ulinovi, Dokumenti, 129130.
ZAKON O IZDAVANJU ZEMLJITA V E L I K I H POSEDA U ETVOROGODINJI ZAKUP 20. maja 1922. 1. Na osnovu 10 i 14. Zakona za Pripremu Agrarne R e f o r m e ovlauje se Ministarstvo za Agrarnu Reformu, da do definitivne provedbe razdeobe velikih poseda preuzme u svoju upravu povrine zemljita naznaene u 3. ovoga Zakona, te da ih privremeno, na etiri godine, poevi od 1. oktobra 1920. godine pa do 30. septembra 1924. godine, izda u zakup osobama navedenim u 9. Zakona za Pripremu Agrarne Reforme, poljoprivrednim zadrunim organizacijama ili skupinama interesenata agrarne reforme. Ovaj rok se moe produivati, dok zemljite zakonitim putem ne pree u svojinu zakupaca.
2 Iako mere preduzete Prethodnim odredbama" nisu svuda dosledno sprovoene, one su, ipak, doprinele smirivanju seljakog nezadovoljstva u zemlji. U septembru 1920. vlada je predvidela da se zemlja u okviru velikih poseda r/> daje u etvorogodinji zakup. Teei da pomogne seljatvu iz nerazvijenih i siromanih krajeva Srbije i Crne Gore, kao i iz drugih, uglavnom srpskih krajeva, a na drugoj strani, da ojaa srpskim stanovnitvom granine oblasti u Vojvodini, Slavoniji, Makedoniji, Kosovu i Metohiji, vlada je zapoela kolonizaciju ratnih dobrovoljaca dodeljujui im besplatno parcele od 3 do 5 ha u znak dravnog i narodnog priznanja". Vladine mere u oblasti agrarne politike diskrimimsale su pripadnike nacionalnih manjina, naroito onih koje nisu bile zatiene meunarodnim konvencijama. U poetku utvreni zemljini maksimum od 100 do 500 jutara povean je na 174 do 869 jutara, a postojali su i izuzeci, tzv. ,,supermaksimumi". Ovom poloviarskom" agrarnom reformom podeljeno je oko 1,700.000 ha poljoprivrednog zemljita. Otpori sprovoenju agrarne reforme bili su izrazito veliki od strane veleposednika, meu koje su spadale i crkve. Inter resantno je da su upravo na tom otporu prema merama agrarne politike, koju je sprovodila drava, saraivali vrhovi katolike i pravoslavne crkve.
|278
2. Ove se odredbe odnose prema naelima 10 Zakona za Pripremu agrarne r e f o r m e na velike posednike i velike zakupnike, iji posed odnosno zakup premauje povrinu obradivog zemljita oznaenog u lanu 2. Zakona o zabrani otuivanja i optereivanja zemljita velikih poseda. Svrha je ovom izdavanju u etvorogodinji zakup da se do konanog ureenja agrarne reforme ustale posedovni odnosi i velikih posednika i siromanih zemljoradnika kao privremenih zakupaca i da se time i jednima i drugima dade mogunost racionalnog rada. K a o osnov za i z d v a j a n j e z e m l j e u zakup, sluie oskudica zemljoradnika u zemlji, i istovremeno njihova sposobnost za valjanu obradu zemlje. T i m e e se pruiti prilika, da se oceni ekonomska i lina sposobnost pojedinaca za zemljoradnju, to e sluiti merilom za raspodelu z e m l j e kod konane provedbe agrarne r e f o r m e . .. 4. V e l i k o m se posedniku ostavlja na slobodno iskoriavanje maksim u m poseda naveden u 2. ovog zakona. V e l i k o m posedniku pripada pravo, da sam izabere polovinu povrine maksimuma, k o j i mu se ostavlja na slobodno iskoriavanje, a pri odluivanju o drugoj polovini treba uzeti u obzir arondaciju seoskog atara, udaljenost stanova zakupnika i arondaciju preostalog poseda. Uz povrinu oranica ima se, u okviru maksimuma, ostaviti velikom posedniku nuna povrina livada. U maksimum poseda imaju se uraunati oranice, livade, vonjaci, vinogradi i vrtovi, te ono obradivo zemljite k o j e je veliki posednik otuio posle 25. februara 1919. godine. V e l i k o m se posedniku povrh toga ostavljaju: dvorite, perivoj i m a n j i kompleksi uma potrebni za o g r e v i grau, a u okviru maksimuma po 2. ovog zakona. V e l i k o m posedniku moe se ostaviti povrina, k o j a prelazi navedeni maksimum, i to na temelju obrazloenog strunog mnenja ekonomskog vetaka, ako je ta povrina neophodno potrebna za odravanje agrarne i mlekarske industrije, za izdravanje pepinijerskih gajilita stoke i ergela, za gajilite semena, za proizvodnju konoplje, pirina, eerne repe i drugog industrijskog bilja . .. 5. Pri raspodeljivanju zemlje siromanim zemljoradnicima postupie se po o v i m naelima: a) zemlja jednog velikog poseda davae se prvenstveno u zakup zemljoradnicima najbliih okolinih sela,. . .
6.
Dobrovoljcima e se davati zemlja prema propisima zakona o dobrovoljcima. Oskudnim dobrovoljcima davae se ivi i mrtvi inventar u smislu zakona o dravnom nadzoru i dravnoj upravi velikih poseda.3. .. Slubene novine Kraljevstva SHS, 9. decembar 1922.
3 U drugoj etapi izvoenja agrarne reforme dravna politika se izjasnila za tzv. fakultativni otkup, kojim se omoguavalo seljacima da otkupe zemlju namenjenu agrarnoj reformi, koju su jedno vreme drali u privremenom zakupu. Provizorno stanje od 1919. ukinuto je donoenjem Zakona o likvidaciji agrarne re torme od 1931. godine, kojim je zemlja, data agrarnim interesentima, priznaobrarTX-a0 n j . l h 7.a sv jina. Meutim, princip da zemlja pripada onome ko je i ni izdaleka ostvaren. Agrarna reforma je sprovoena sporo, nedoJf' n i ; ] e U n o 1 s masom sprovodbenih propisa u kojima se bilo teko snalaziti.
|279
Crkvama i bankama ostavljeni su posedi preko odreenog maksimuma. Davanje odtete ranijim vlasnicima pogaalo je interese bivih kmetova, jer su bili duni da snose deo nadoknade. Agrarni maksimum se sve vie poveavao: od prvobitnih 57 do 288 ha. Zadrani su i neki latifundijski posedi. Ipak, agrarnom re-, formom likvidirano je u najveem delu strano vlasnitvo (Nemaca, Maara, Italijana i drugih) nad velikim posedima, to je bila jedna od njenih znaajnih posledica. Nerazvijena industrija nije uspevala da apsorbuje viak nezaposlenog stanovnitva koje je na selu ivotarilo i pretvaralo se u jeftinu radnu snagu po rudnicima, za sezonske poljoprivredne radove i odliv u inostranstvo. Smatra se da je godinje oko 30.000 seljaka odlazilo preko granica Kraljevine SHS u svropske zemlje i SAD, da ih je 445.000 sluilo ili nadniilo na poljoprivrednim dobrima bogatih posednika, a oko 3 miliona trailo posao, predstavljajui tzv. Eluktuirajuu radnu snagu. U Kraljevini SHS 1921. godine ivelo je od poljoprivrede 80,40/0, a 1931. 77,3% ukupnog stanovnitva. Prema posedovnoj strukturi 67,8% stanovnitva nalazilo e na gazdinstvima manjim od 5 ha i posedovalo je svega 2 8 / 0 od ukupne zemljine povrine. S obzirom na to da je severno d Save postojala relativno razvijena poljoprivreda, organizovana na kapitali^ stiki nain, a juno od nje nerazvijena, feudalna ili polufeudalna, agrarna reiorma je objektivno znaila u jednom delu drave likvidaciju feudalnih odnosa, 1 u drugom smanjenje velikih kapitalistikih poseda, ali ne i njihovo ukidanje. [ u pogledu poljoprivredne tehnike, razlike izmeu severnih i junih krajeva remi je bile su velike: dok je na severu, posebno u Vojvodini, poljoprivreda razbijana na kapitalistikim osnovama, sa modernim poljoprivrednim mainama, iotle je u junom delu drave jo uvek dominirala srednjovekovna tehnika, tj, irveni plug. Modernija poljoprivredna tehnika ubrzo je poela da osvaja vei prostor zemlje, ali uglavnom krupnije posede. Tako je, na primer, u periodu 1920 1925. broj skupljih poljoprivrednih maina (sejalica, kosaica i dr.) znatno porastao. Za period 192028. bilo je usled velikog izvoza karakteristino stalno opaianje govedarstva u svim krajevima zemlje (izuzev Dalmacije), a naroito u Srbiji.
4 Posle ujedinjenja u Kraljevini SHS do 1929. ni jedna vlada, od ukupno ;7 sa 123 ministra, nije uspela da oformi bilo kakav celovit privredno-f inansi j ski )rogram, ijim bi se sistematskim sprovoenjem obezbedila organizovana r rivreda i budetska politika. este promene ministara, njihova nestrunost i naglaeno zastupanje parcijalnih stranakih interesa, onemoguavali su sve do uvolenja diktature donoenje najvanijih privrednih zakona. Politikim odlukama Tena je krajnja centralizacija javne uprave i privrednih javnih funkcija uz :normno jaanje inovnikog aparata, to je, u praksi, jo vie dolo do izraaja ;a uvoenjem oblasnih samouprava. U obezbeivanju prihoda za svoje velike >oratne potrebe, drava nije birala sredstva za pronalaenje finansijskih izvora, 'ritisnuta poveavanjem rashoda i inflacijom, ona se zaduivala kod Narodne >anke, raspisala je odmah jedan unutranji zajam, a zakljuila je i dva spoljna :ajma u dolarima, zatim jedan robni zajam u naturi, koristila je reparacije, lije odgovarala obavezama prema privatnim licima itd.
U tekim finansijskim uslovima bili su izraeni samo zavrni rauni 2 5 a 924/5, 1925/6. i 1927/8. godinu. Zakljuno sa budetom za 1928/29. godinu Kraj e vina SHS utroila je za dravne potrebe preko 90 milijardi dinara, a pokazan e utroak putem zavrnih rauna samo za 3 godine. Sve do budeta 1926/7. reovlaivao je vrlo nepopularan i nepovoljan sistem finansiranja putem dvaaestina. Iskazani suficiti ostvarenih prihoda teko se mogu prihvatiti kao tani, ;r su dravni rashodi, pre svega, zbog odravanja skupog birokratskog aparata, ao i raznih zloupotreba, stalno rasli. Pokrie budetskih rashoda vreno je, pre rega, iz poveanja neposrednih i posrednih poreza, od dravnih preduzea (koja u u 1926/27. davala 27,58'Vo, a u 1928/29. i celih 38,84/o godinjeg dravnog bueta), zatim od dravnih monopola i drugih prihoda. Svoje finansijske potrebe drava je zadovoljavala i vanbudetkim sredtvima, meu kojima su do 1929. bili najznaajniji: krediti kod Narodne banke a konverziju krunskih novanica, za potrebe obrtnog kapitala i vanrednog krelita do 1922 (ukupno neto vie od 4 milijarde dinara); unutranji elezniki ajam od 500 miliona din.; tzv. Blerov zajam iz 1922. u iznosu od 100 miliona blara (koji je samo delimino iskorien); francuski zajam od 300 miliona fraaka, zatim prihodi od reparacija, od likvidacije zlatne podloge Austro-Ugarske anke (oko 350 miliona deviznih dinara) i dr. Ukupan iznos vanbudetskih pri|80
Za koje vreme
Budetom predvieni prihodi Dinara 7 89,300.279. 715,078.182. 3.884,177.798. 2.265,770.382. 2265,770.382. 6357,034.625. 5-201,210.148. 10.405,000.000. 10.405,000.000. 12.504,000.000. li.477,570.000. 11.592,794.000. 12.464.474.912.
1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
2 1919 (5/12) 1919/20 (p. d.) 1920/21 ( b ) 1921/22 (7/12) 1922 (7/12) 1922/33 (b) <11/12) 1923 (9/12) 1924/25 z. r. 1925/26 z. r. 1926/27 z. r. 1927/28 (b). 1928/29 (b). 1929/30 (b).
649 300.279. 163,916.931 860,633.661 2.440,503.352. 4.825,356.543^- 2.902 387.557. 3J001,457.983. 2.536,792.266. 2.600,412.158. 2.536,273.674. 6-356,714.311. 6.484,017.403. 6.100,948.072 7.413,811.526. 11.725,741.322 10.838,448.358. 12.356,366.220 12.063,781.345. 13.019,801.779 11.606,284.606 12083,371.606 10.934,001.488 11.629,794.000 12.464,474.912
KURS DINARA 19191928.5 1 jula 1 januara 1 jula 1 januara 1 jula 1 januara 1 jula 1 januara 1 jula 1 januara 1 jula 1 januara 1 jula Prosean Prosean Prosean 1919 godine 1920
tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt 11
1921
it
1922
rt
1923
tt
1924 1925
tt
tt tt tt tt tt
50.25 v. f r a n a k a za 100 dinara 23.36 35.72 17.09 15.63 tt tt ft ft 7.49 t t 6.71 5.65 6.17 6.45 6.55 7.93 9.02 " 9.13 9.13 9.13
tt ti tt tt tr tt rt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tr tt tt rt tt tt tt tt tt tt tt tt tt rt tt tt tt tt >t tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt tt rt tt tt tt tt tt tt it tt rt
N. Popovi D. Mii, Naa domaa privreda, Beograd, 1929, 31. hoda do zavrnog rauna 1928/29. iznosio je oko 10 milijardi dinara, dok su dugovanja drave za isto vreme narasla na 800 miliona dinara. Zadovoljenje dravnih potreba iz vanbudetskih prihoda smanjilo je u prilinoj meri poresko optereenje stanovnitva. Ipak su posredni i neposredni porezi, koji su do 1928/29. iznosili preko 50 milijardi dinara, bili glavni prihod drave. Postojea politika preteranog poreskog optereenja, koja je poela da slabi tek od 1926. godine, onemoguavala je bri razvoj privrede. Uvoenje oblasnih samouprava, zbog njihove slabe finansijske situacije, partijskih borbi i tenje da svaka oblast postane zasebno poresko, privredno, pa ak i carinsko podruje, nije delovalo pozitivno na privredni razvoj zemlje. Tome je doprineo i prenaglaen nadzor i interes drave da prvenstveno zatiti svoje interese u pogledu finansijske i fiskalne politike. 5 Slabom privrednom poloaju nove drave pored opteg haosa u saobra a j u i vezama meu pojedinim krajevima zemlje, u velikoj meri doprinosilo je i potpuno paralisano bankarstvo. Stoga je jedna od prvih mera ekonomske politike bilo ureenje valutnog pitanja, tj. utvrivanje jedinstvenog platenog i monetarnog sistema. Opredeljenje da zajednika valuta bude dinar imalo je, pored politike simbolike" i svoje vane ekonomske razloge. I pored toga to je u okupiranoj Srbiji 19141918. dinar prisilno devalviran i zatim potpuno istisnut iz prometa, u vajcarskoj on je imao bolji kurs od krune za sve vreme rata. Okupator je igosanjem dinarskih novanica u zemlji praktino doprineo da se onemogui pekulacija sa tim dinarima u inostranstvu. Zahvaljujui toj injenici, kao i interventnim kreditima koje je pri k r a j u rata Narodna banka Srbije dobila od saveznika, dinar je u zajedniku dravu uao sa ouvanom stabilnou. Ovaj neobino vaan podatak potvruje i elaborat slovenakog finansijskog eksperta dr Milka Brezigara, koji je sainjen po nalogu slovenake Narodne vlade na osnovu analize odnosa krune i dinara prema stranoj valuti na berzama poznatih evropskih finansijskih centara. Na sednicama Privrednog odseka Narodnog sveta u Ljubljani 21. i 22. oktobra 1918. dr Brezigar je istakao u svom ekspozeu o valutnom pitanju da je realan odnos razmene dinarkruna 24 dinara za 100 kruna ili ak 15 dinara za 100 kruna, t j . odnos 1:6,6. Istovremeno dr Brezigar je insistirao da se igosanje kruna sprovede odmah kako bi se spreila oigledna inflacija koja nastaje usled pekulacija velikih razmera sa krunama. Slovenake politike voe i pored ovog saznanja insistirali su na razmeni 1:1.
28 2
*1 J
O O < N
KRETANJE
NEPOSREDNIH
POREZA
PO
POKRAJINAMA
Pokrajine
1919
1920
1921
1922
1923
1924
1925
1926
1927
1928
Svega
19,442,375
36,911.030
117,582.182
145,587.311
229,633.806
289,910.802
383,138.212
415,780.577
355,136.302
343,455.275
2.336,077.917
16,665.820
32,807.035
62,563.596
68,055.158
184,411.935
220,727.275
246,922.757
219.063.120
203,034.462
1.474,583.749
18,488.241
29.065.596
132,757.004
128,561.335
277,811.021
363,178.627
524,642.257
2.867.694.481
1.526,550.585
17,735.158
27,213,288
77,140.948
92,546.011
173,610.891
190,438.719
295,263.755
1,151.026
2,620.208
9,194.841
18,595.325
33,629.549
39,380.499
54,948.374
331,132.923 58,548.248
12,914.000
44,482.284
121,186.687
134,726.217
284,080.697 j
342,201.599
394,636.610
429,522.296
443,262.157
507,663.258
2.714.675.785
86,396.622
166,089.473
j 520.425.259
622,065.359
1.183,177JV2
1.446,337.524
1.899,551.947
1.839,592.118
1.712,987.972
1.774,091.284
11.250.715.440
Posle sastanka finansijskih eksperata u Narodnom vijeu SHS u Zagrebu poetkom novembra, i razgovora u Ljubljani u Narodnom svetu 13. novembra 1918, zatim odluke eha na monetarnoj konferenciji u Beu krajem ovog meseca da emituju umesto krune vlastiti novac, kao i proglaenje ujedinjenja 1. decembra 1918, valutnom pitanju se moralo konano prii sa praktine strane. U januaru 1919. dr Brezigar se vratio iz inostranstva gde je po nalogu jugoslovenskog ministarstva finansija prouavao problem valutne politike. On je u svojim saoptenjima upozoravao da Antanta nee reavati finansijska pitanja Kraljevine SHS, pogotovu ne problem zajmova koje su preanski" krajevi uplaivali Austro-Ugarskoj za voenje rata 19141918. Isto tako, naglaavao je dr Brezigar, Jugoslavija e morati sama da nalazi pokrie za gomile austrougarskih kruna koje cirkuliu u dravi i sa kojima se pekulie. I, kako je dr Brezigar predviao, zbog svih ovih nereenih pitanja doi e do politikog sukoba izmeu pokrajina bive Drave SHS i Stare Srbije". To se i dogodilo. Odluka o razmeni kruna dinar 4:1, kao i o igosanju kruna, bila je prva antisrpska i antijugoslovenska parola koju je preanska" buroazija lansirala odmah posle stvaranja zajednike drave. Zakonom o Narodnoj banci SHS ve od 1. februara 1920. ova ustanova je preuzela finansijske poslove na celokupnoj teritoriji drave. Otpoelo je i preuzimanje filijala Austrougarske narodne banke, to je trajalo do juna 1931. Banka je prila likvidaciji cirkulacije razliitih valuta u zemlji (kruna, dinar, perper, lev, marka). igosanjem austrougarskih kruna zapoetim 25. decembra 1918, a zavrenim 31. januara 1919, utvreno je da u zemlji krui 5.323 miliona kruna. Vrednost ove valute najbolje ilustruje podatak da je ukupna cirkulacija novca Austrougarske banke iznosila 1914. 2.493 miliona kruna, a krajem 1918. ak 52 milijarde kruna. Usled pekulacija sa falsifikovanjem igova i ubacivanjem velikih koliina kruna u zemlju od 26. novembra 1919. pa do 11. januara 1920, prilo se markiranju ve igosanih kruna, pri emu se, po ugledu na ehoslovaku, odbijalo 20% od svake novanice i omoguavalo da se tim odbitkom plate poreska dugovanja. Ukupna svota markiranih kruna iznela je 5.686,606.730, to znai da je bilo za 363,606.730 kruna vie nego prilikom igosanja. Sve te pekulacije prekinute su odlukom vlade i parlamenta o razmeni 4:1 i sa 1. februarom 1920. definitivno je kruna izbaena iz prometa. Zamena perpera, leva i drugih valuta prola je bez veih problema. Unifikacija valute u Kraljevini SHS izvrena je krajem 1921. I pored svih nesporazuma i politikih sumnjienja, ostala je injenica da su imaoci kruna u Kraljevini SHS proli znatno bolje od onih imaoca u Austriji i Maarskoj. Sve ove valutne nevolje u koje je zapala Kraljevina SHS (inflacija, nestabilnost, prelivanje drutvenog bogatstva usled finansijskih pekulacija iz nerazvijenih u razvijene krajeve zemlje i si.), trajale su, uglavnom, do januara 1923, kada dinar izlazi iz krize i postaje, naroito od 1925. do 1931, stabilna valuta. Tome je u velikoj meri, pored privrednog poleta, doprinela ravnotea u dravnim rashodima i prihodima koja je prvi put dostignuta u budetu za 1923V24. godinu, kao i vezani sistem devizne trgovine pomou koga je Narodna banka postala gospodar berze otkupom 1/3 deviza od izvoznika za raun drave. 6 Sa ulaskom u zajedniku dravu krajem 1918. stvoreni su uslovi za funkcioniranje zajednikog jugoslovenskog trita. Njega je, meutim, usled nepovoljnih tradicionalnih ekonomskih usmerenja i nedostatka meusobnih veza, a pogotovu onih saobraajnih izmeu severa i juga zemlje, tek trebalo stvarati. Slovenija, Hrvatska, kao i neki drugi krajevi u zemljama bive Austro-Ugarske, uli su u novu dravu, za razliku od onih zemalja koje su bile okupirane, privredno ouvane. Meutim, nacionalne buroazije traile su jednake uslove u investicijama, snabdevanju, poreskoj politici itd. Jugoslovenske vlade i parlament, u kojima je dominirala politika volja srbijanske veine, donosili su odluke koje su prvenstveno vodile rauna o obnovi ratom razorenih i privredno zaostalih krajeva, to je i izazvalo nezadovoljstvo kod opozicionih stranaka, naroito u Hrvatskoj i Sloveniji. Poev od prosvetne pa do poreske politike, drava je |284
primenjivala mnoge sistemske zakone bive Kraljevine Srbije, a svojom privrednom politikom jaala je centralizam. On je bio jedino politiko usmerenje ka konsolidaciji tek stvorene drave, u kojoj je u svim njenim oblastima ivota bilo nebrojeno praktinih razloga za nesporazume, a samo nekoliko naelnih, idejnih i politikih pogleda, za zajednitvo i saradnju. Kao jedna od karakteristika odnosa vladajue velikosrpske politike prema zahtevima preanske" buroazije bilo je, na primer, odluno odbijanje isplata austrougarskih vojnih zajmova, kojima su, dobrim delom, finansirane ratne operacije protiv Srbije i Crne Gore, a, na drugoj strani, vrlo brzo regulisanje penzija vojnim invalidima bive austrougarske vojske. Jedno od najosetljivijih pitanja sa kojim se suoila nova drava bio je problem izgradnje novog, jedinstvenog poreskog sistema. U jugoslovenskim zemljama Austro-Ugarske postojala su tri razliita poreska sistema: u Sloveniji i Dalmaciji austrijski, maarski u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini, i poseban bosanski" u Bosni i Hercegovini. Ako se ovima dodaju zasebni poreski sistemi u Srbiji i Crnoj Gori, znai da je nova drava posle osnivanja imala praktino pet poreskih sistema, sa kojima je trebalo da zapone svoju egzistenciju. Od juna 1921. Srpski poreski zakon proiren je na Crnu Goru, ali to nije znatnije ublailo zateene neravnomernosti u podeli poreskih optereenja koje je, u sukobima nacionalnih i stranakih interesa, buroazija sve vie isticala kao glavni razlog za nesporazume. Iz politikih i fiskalnih razloga traeno je to hitnije izjednaenje zakonodavstva da bi se spreio postojei haos u poreskoj politici. Vidovdanski ustav je u l. 116. odredio osnove poreske politike, ali ona nije mogla brzo da se sprovede, jer su, izmeu ostalog, bile unitene i mnoge poreske knjige u ratom razorenim krajevima. Drava je u prvi mah prila korekciji postojeih propisa, poveanju izvesnih poreskih stopa, zavoenju novih poreza i uvoenju opteg vanrednog prireza. U tom pravcu, uporedo sa radom na unifikaciji zakonodavstva, bila je usmerena politika neposrednih poreza do 1925. Naime, ministri finansija M. Nini i V. Jankovi pokuali su da poprave veliki budetski deficit 1919. god. porezima na ratne dobitke i poveanjem carinskih stopa; K. Stojanovi je 19201921. proirio invalidski porez bive Kraljevine Srbije na itavu dravu i uveo porez na poslovni promet, koji je K. Kumanudi ozakonio fu januaru 1922. Da bi se kod poreza na zemlju u oblastima sem Srbije i Crne Gore poreske osnovice, utvrene za vreme Austro-Ugarske, dovele u sklad sa devalvacijom krune", Finansijskim zakonom za 1920/21. godinu one su podignute na etvorostruki, odnosno trostruki iznos. M. Stojadinovi je ojaao dravne prihode zavoenjem privremenog" vanrednog dravnog prireza u iznosu od oko 30% na sve postojee neposredne poreze i dotadanje dravne prireze sa malim izuzecima za god. 1924/25. I pored svih preduzetih mera u periodu 19191924. neposredni porezi inili su samo 7,6% dravnog budeta. Od 1922. zapoet je rad na unifikaciji poreskog zakonodavstva, pa je Direkcija neposrednih poreza izradila tabelu po kojoj je poresko optereenje po glavi stanovnika za 19191921. za pojedine krajeve bilo: u Hrvatskoj 47,7 din.; u BiH 44,47 din.; Srbiji (u predratnim granicama) 57,45 din.; Sloveniji 62,98 din. itd. Postojea nejednaka poreska optereenja u pojedinim jugoslovenskim zemljama koriena su za grube politike obraune, jer su podaci o njima bili netani, esto falsifikovani i zloupotrebljavani. Tek je Zakonom o neposrednim porezima, izglasanim na sednici Narodne skuptine 7. februara 1928. i njegovim stupanjem na snagu od 1. januara 1929, uneto vie reda u poresku politiku drave. Meutim, treba istai, da je ovaj zakon, izglasan pod parolom unificiranja razlitih poreskih sistema, sankcionisao poresku reformu koja je za realan efekat imala ignorisanje socijalnih potreba drutva, a jaanje materijalne osnove drave i njenih organa. Do sloma drave poresko pitanje" u politikim obraunima meu nacionalnim buroazijama u zemlji bilo je u centru panje. U meusobnim optubama dominirala je parola o bezobzirnoj eksploatatorskoj poreskoj politici koju je vodila srpska buroazija, pri emu su ignorisani ustavni i zakonski uslovi oporezivanja prema privrednom i finansijskom poslovanju, razlike izmeu razvijenih i nerazvijenih krajeva, pitanja pomoi i solidarnosti. Za sve te osnovne uslove zajednikog ivljenja sukobljene graanske partije u borbi za vlast nisu imale nikakvih dravotvornih" obzira.
Mir"
SPOLJNA T R G O V I N A K R A L J E V I N E SHS (Uporedni pregled) Izvoz vrednost u dinarima koliina u tonama koliina u tonama Uvoz vrednost u dinarima
Godina
1929 1928 1927 1926 1925 1924 1923 1922 1921 1920
5,329.866 4,526.762 4,251.459 4,884.718 4,398.466 3,915.700 3,025.914 2,213.881 1,583.658 915.186
7.921,707.922 6.444,699.695 6.400,153.065 7.818,180.094 8.904,539.328 9.538,774.432 8.048,843.930 3.691,166.163 2.460,737.562 1.320,606.055
1,671.521 1,565.409 1,331.256 1,241.054 1,513.862 1,127.686 1,123.019 1,232.414 733.638 439.563
7.594,750.329 7.835,326.036 7.286,290.829 7.631,779.276 8.752,878.739 8.221,743.552 8.309,635.472 6.441,876.189 4.122,097.642 3.465,819.272
+3,658.345 + 326,957.593 104-31 + 2,961.353 -1.390,626.341 82-85 +2,920.203 - 886,137.764 87-84 + 3,643.664 + 186,400.818 102-44 +2,884.604 + 151,760.589 101-73 +2,788.014 + 1.317,030.880 116-02 + 1,902.895 - 260,791.542 96-86 + 981.467 -2.750,710.026 57-29 + 850.020 -1.661,360.080 59-69 + 475.623 -2.145,213.217 38-10
86
Unutranja i spoljnopolitika stabilizacija prilika u Kraljevini SHS imala je za posledicu, naroito od 1924, i pojaani plasman stranog kapitala u jugpslovensku privredu. Na domaoj sceni ve su se tada nazirala tri osnovna obeleja razvitka jugoslovenske ekonomike i njene politike izmeu dva svetska rata: pod zatitom svoje politike hegemonije srpska buroazija izvlaila je koristi preteno iz dravnih izvora prihoda (fiskalne politike, raznih sinekura, domaih i stranih zajmova, investicija, dravnih preduzea, pekulacija sa obveznicama ratnog zajma, vojnih nabavki i si.); hrvatska buroazija iz tradicionalno jakog i sve jaeg osnovnog oslonca svoje moi finansijskog kapitala, dok su slovenaki graanski politiki vrhovi viziju svog nacionalnog prosperiteta" gradili na favorizovanju preraivake industrije, oslonjene na prostrano i gladno jugoslovensko trite, njegovu jeftinu sirovinsku i prehrambenu ponudu. Privrednu sliku o Kraljevini SHS 19201929. pokazuje i navedena tabela o spoljnoj trgovini, pri emu treba imati u vidu da su se najvie izvozili poljoprivredni proizvodi i njihove industrijske preraevine, zatim metali i rude raznih vrsta, dok se uvoz sastojao preteno od sirovina za tekstilnu industriju, maina, saobraajnih sredstava, hemijskih proizvoda, lekova i drugih, uglavnom industrijskih roba, kao i sirovina za potrebe industrije.
">QT