Empirijska provjera znanstvene teorije

Teorija, znanstvena teorija

2

Pojmovna organizacije zbilje sa svrhom njena

objanjavanja. Logiki ustrojen niz pretpostavki (tvrdnji) koje slue definiranju dogaaja (pojmova), opisuju veze meu njima i objanjavaju njihovo javljanje (Shaughnessy i Zechmeister 1994.).

Dobra znanstvena teorija

3

Sadrajni kriteriji injenina utemeljenost Usklaenost s drugim teorijama

Formalni kriteriji

Jednostavnost (znanstvena parsimonija) Logika dosljednost (konzistentnost) Obuhvatnost Preciznost predvianja Mogunost provjere Oborivost

Provjera teorije
4

Organizirano i sustavno prikupljanje empirijskih

(iskustvenih) injenica koje bi mogle posluiti za provjeru ili opovrgavanje teorije (naelo injenine utemeljenosti). Da bismo mogli provjeriti teoriju:

morali bi definirati jasna predvianja koja proizlaze iz teorije (preciznost predvianja) definirati proceduru kojom neupitno dovodimo u kunju teorijska predvianja (mogunost provjere) imati vjerojatna oba ishoda empirijske provjere: i potvrivanje i opovrgavanje teorijskog predvianja (oborivost)

ZNANSTVENO ISTRAIVAKI PROCES

Konceptualizacija

Upoznavanje s podrujem Temeljni cilj istraivanja

Operacionalizacija

Definiranje istraivakog problema

Izbor istraivake metode/pristupa Izrada nacrta Prikupljanje podataka Obrada i analiza podataka

Zavrni izvjetaj

Po emu se znanstveni proces razlikuje od svakodnevne spoznaje?

6

Usmjeren je na provjeru teorije. Proces empirijske provjere determiniran je odreenim

pravilima koja su proizvod:

paradigme prisutne u tom istraivakom podruju teorijskih odreenja kljunih konstrukata operacionalizacije konstrukata definiranih u teoriji ili u prethodnim empirijskim provjerama metodama empirijskog prikupljanja injenica -uvidima ili mjerenjima za koje postoje spoznaje o njihovoj valjanosti dostupnosti odreenih vrsta empirijskih injenica

to definira metodologija znanstvenog istraivanja?

7

Metodologija obuhvaa:

Pravila operacionalizacije empirijskog mjerenja prevoenje teorijskog konstrukta u proceduru mjerenja Pravila mjerenja koja smanjuju mogunost subjektivnog zakljuka o teoriji Proceduralne logike ili metodike postupke koji imaju status dosljednog dokaznog postupka Matematike modele kojima se mogu donositi zakljuci s upravljanjem vjerojatnou pogreke

Istraivaki problem
8

Problem je pitanje koje trai odgovor. Mora imati svoj teorijski znaaj, a njegovo rjeenje

zahtijeva uporabu znanstveno istraivakih metoda. Odlike istraivakog problema su: relevantnost (teorijski znaaj) nedovoljna istraenost ili proturjenost nalaza provjerljivost preciznost (specifinost)

Izvori istraivakih ideja

9

Teorijski motivirani problemi testiranje teorije nova otkria i sluajni i sretni (usputni) nalazi Metodoloki motivirani problemi nedostaci ranijih istraivanja ponovljene studije novine u metodologiji ili mjernim instrumentima

Hipoteza
10

Pretpostavke o tome kako bi se moglo odgovoriti

na problem - mogui odgovori na problem. Hipoteza bi morala ispunjavati sljedee uvjete:

biti primjerena problemu biti jasna i nedvosmislena, postavljena na nain koji doputa opovrgavanje biti najjednostavniji mogui odgovor na problem biti provjerljiva biti razlona i vjerojatna prije same provjere

Koraci u istraivakom procesu

11

Definiranje istraivakog problema Postavljanje hipoteze

Kvalitativna metoda Nenametljivo istraivanje Izrada istraivakog nacrta Korelacijsko istraivanje

Zavrni izvjetaj

Prikupljanje podataka

Odabir istraivake metode

Obrada i analiza podataka

PROVEDBA ISTRAIVANJA

KONCEPTUALNI OKVIR Eksperiment

Tri elementa metode prikupljanja empirijskih injenica

12

to mjerimo?

Operacione definicije konstrukata koji su ukljueni u na problem. Definiranje fizikih ili pojmovnih nositelja obiljeja (entiteta) koje mjerimo.

Koga mjerimo?

Kako mjerimo?

Strategija procjene stanja konstrukta na definiranim nositeljima.

Strategije empirijskog istraivanja

13

Mnogo konstrukata - malo entiteta

Detaljan opis jednog ili manjeg broja entiteta (sluajeva) bez univerzalnog znaenja.
Case study Most similar cases dizajn Most dissimilar cases dizajn Cross-case comparison dizajn

Malo konstrukata mnogo entiteta

Parcijalan opis odnosa manjeg broja konstrukata (najee dva) s namjerom zakljuaka univerzalnog znaenja.
Korelacijske studije Eksperimenti (klasini ili quasi-eksperimenti)

Konstrukt
14

manje ili vie apstraktna duhovna tvorevina

(konstrukcija) kojom opisujemo i tumaimo realnost za empirijsku provjeru potrebno je odrediti preko kojih indikatora se konstrukt moe mjeriti i tko su nosioci indikatora

Mjerenje
15

Mjerenje je utvrivanje stanja promatranog

svojstva kod nosioca svojstva. Mjerenje moe biti realizirano kroz utvrivanje koliine ili oblika pojavljivanja promatranog svojstva.

entitet nositelj svojstva svojstvo najee indikator nekog konstrukta mjerenje nain, procedura kojom utvrujemo stanje svojstva kod svakog od entiteta

Entiteti
16

Entiteti su nositelji svojstva koje mjerimo. Svojstvo predstavlja najvjerojatnije samo jedan od mnogo

atributa koje posjeduje entitet. Jedan proces mjerenja ukljuuje samo istovrsne entitete. Nepridravanje ovog pravila dovodi do nejednakih procedura utvrivanja stanja obiljeja. Primjeri entiteta u politologiji: osobe, ustanove, politike stranke, drave, novinski lanci, javne politike,

Mjereno svojstvo
17

Svojstvo ije stanje utvrujemo u procesu mjerenja.

svojstvo mora biti dostupno mjerenju svojstvo mora biti na jednaki nain utvreno kod svih entiteta ishod mjerenja ne smije ovisiti o drugim karakteristikama koje nosi entitet (valjanost) ishod mjerenja ne smije ovisiti o onome tko vri mjerenje (objektivnost)

Procedura mjerenja
18

Postupak kojom utvrujemo stanje svojstva kod svakog od

entiteta. Procedura se sastoji od: izazivanja fenomena ako on nije stalno prisutan procedure utvrivanja stanja svojstva naina registracije stanja pripisivanja izmjerenog svojstva svakom od entiteta

Operacionalizacija
19

Detaljna razrada procedure mjerenja: obrazloenje zato se navedena mjera smatra indikatorom nekog konstrukta planiranje postupaka mjerenja utvrivanje metode mjerenja i potrebnih aparatura odreenje uvjeta mjerenja odreenje entiteta mjerenja odreenje skale mjerenja Operacionalizacija slui uspostavi jednakosti uvjeta i

postupaka mjerenja za sve entitete i time usporedivosti mjernih rezultata.

Operacionalizacija
20

Operacionalizacija je pokuaj kontrole nepoeljnih izvora

varijabiliteta rezultata mjerenja. variranje koliine svojstva koje mjerimo variranje uvjeta mjerenja variranje procedure mjerenja variranje mjerioca variranje entiteta Rezultat mjerenja bi trebao u to je mogue veoj mjeri biti posljedica samo prvog, uz minimalnu prisutnost ostalih izvora varijabiliteta.

Tipovi mjerenja - po proceduri mjerenja

21

Direktna mjerenja su mjerenja u kojima se koliina svojstva

utvruje istovrsnom mjernom jedinicom kakvo je i svojstvo koje mjerimo. Tj. svojstvo mjerenja je direktno dostupno. Indirektna mjerenja su mjerenja u kojima se koliina svojstva utvruje mjernom jedinicom koja nije istovrsna s mjerenim svojstvom. Prema tome svojstvo nije direktno dostupno opaanju ve se o mjeri preko manifestacija za koje smo utvrdili da su povezane sa mjerenim svojstvom.

Tipovi mjerenja - po provoditelju mjerenja

22

Mjerenje u antropometrijskim disciplinama moe biti

izvedeno objektivnom aparaturom, od samog entiteta (subjektivne samoprocjene) ili od strane provoditelja procedure mjerenja (opaanje). Samoprocjene su podlone veoj fluktuaciji u proceduri, gubitku predmeta mjerenja, ali imaju bolji uvid i vie informacija koje razmatraju. Promatranje nije u potpunosti osloboeno subjektivnosti (subjektivnost provoditelja mjerenja), vie se dre procedure i bolje poznaju koncept mjerenja, ali imaju uvid u manje injenica.

Tipovi mjerenja
23

U osnovi se mjerenja mogu podijeliti na kvalitativna i

kvantitativna. Kvalitativna mjerenja odreuju stanje, pojavnost, kvalitetu u kojoj se mjereno svojstvo pojavljuje.

Proces mjerenja kao ishod ima to da svaki od entiteta ima jedan od opisnih atributa kojima smo definirali stanja svojstva koje smo mjerili.

Kvantitativna mjerenja odreuju koliinu svojstva koje

entitet nosi.

Proces mjerenja za ishod ima brojani iskaz koliine svojstva koje smo mjerili.

Skale mjerenja
24

Dvojnost tipova mjerenja rezultira nizom graduacija

koliine informacija koje smo prikupili mjerenjem. Stevens (1954.) daje tipologiju skala mjerenja kojom je mogue prevladati dvojnost podjele na kvalitativna i kvalitativna mjerenja. Prema Stevens-u moemo razlikovati 4 idealna tipa skala mjerenja:

nominalna skala ordinalna skala intervalna skala omjerna skala

Nominalna skala
25

Nominalna skala: kvalitativna po karakteru utvruje stanje mjerenog svojstva po pojavnom obliku atributa ishod mjerenja je verbalna deskripcija u vidu jednog atributa, pridjeva svakom se entitetu pripisuje jedan atribut, pridjev Procesom mjerenja na nominalnoj skali ustvari provodimo

proces klasifikacije entiteta mjerenja u manji broj kategorija koje su opisane koritenim atributima. Mjeri nedostaje podatak o koliini svojstva. Primjeri:

boja kose crna, smea, plava, crvena marka automobila Renault, Ford, Volvo,

Ordinalna skala
26

Ordinalna skala kvantitativna po karakteru jer daje koliinu svojstva koje smo mjerili utvruje stanje mjerenog svojstva u relativnoj usporedbi s drugim entitetima ishod mjerenja je utvrivanje poloaja entiteta u promatranom skupu poredanom po zastupljenosti svojstva kod svakog od entiteta kao ishod mjerenja svakom se entitetu pripisuje oznaka poloaja u grupi poredanoj po svojstvu koje smo mjerili Procesom mjerenja na ordinalnoj skali provodimo

rangiranje, redanje po koliini svojstva koje smo mjerili. Mjeri nedostaje informacija o veliinama razlika meu entitetima. Primjeri:

redoslijed plasmana trkaa u trci vrsta osoba po visini

Intervalna skala
27

Intervalna skala

kvantitativna po karakteru jer daje koliinu svojstva koje smo mjerili utvruje stanje mjerenog svojstva na stupnjevanoj skali koja ima utvrenu jedinicu mjerenja ishod mjerenja je utvrivanje poloaja entiteta na definiranom dijelu skale neovisno o poloaju drugih entiteta kao ishod mjerenja svakom se entitetu pripisuje mjerni rezultat

Procesom mjerenja na intervalnoj skali provodimo skalno vrednovanje

koliine svojstva koje smo mjerili. Mjeri nedostaje informacija o nultoj poziciji na skali koja opisuje nepostojanje mjerenog svojstva, tj. nula je provizorno postavljena. Primjeri:

testovi znanja testovi inteligencije skale stavova temperatura

Omjerna skala
28

Omjerna skala

kvantitativna po karakteru jer daje koliinu svojstva koje smo mjerili utvruje stanje mjerenog svojstva na stupnjevanoj skali koja ima utvrenu jedinicu mjerenja ishod mjerenja je utvrivanje poloaja entiteta na skali neovisno o poloaju drugih entiteta kao ishod mjerenja svakom se entitetu pripisuje mjerni rezultat

Procesom mjerenja na omjernoj skali provodimo skalno vrednovanje

koliine svojstva koje smo mjerili. Mjera posjeduje informacija o nultoj poziciji na skali koja opisuje nepostojanje mjerenog svojstva. Primjeri:

novani iznosi prostorne udaljenosti

Skale mjerenja
29

Istraivaka realnost se ne ravna prema ideal-tipskim

kategorijama nominalna skala (kategorije bez redoslijeda) poredane kategorije (koritene kategorije imaju utvren redoslijed po koliini svojstva) ordinalna skala pseudointervalne skale (koriste skalne vrijednosti bez jasnog dokaza da jedinica mjerenja u svim dijelovima skale predstavlja jednaku koliinu svojstva) intervalna skala omjerna skala

Zato razmatrati skale mjerenja

30

Skale mjerenja odreuju mogue numerike operacije nad

rezultatima istraivanja.

nominalna skala brojenje i usporedba broja entiteta po pojedinim kategorijama ordinalna skala usporedbe vee i manje, utvrivanje poloaja u grupi i usporedbe redoslijeda intervalna skala zbrajanje i oduzimanje, utvrivanje razlika omjerna skala mnoenje i dijeljenje, utvrivanje omjera

Stoga za svaki tip mjerenja postoje razliiti statistiki

postupci kojima simuliramo iste modele zakljuivanja.

Statistiki modeli
31

Na rezultatima mjerenja mogu se primijeniti statistiki modeli

zakljuivanja. Statistike modele primjenjujemo jer je u nomotetikim istraivanjima nemogue misaono integrirati veliki broj entiteta opisanih malim brojem deskriptora. Stoga se zakljuci donose na osnovi saimanja podataka prema statistikim modelima. Razrada statistikih postupaka respektira dostupne raunske operacije i operatore za pojedine skale. Funkcionalni ekvivalenti postupaka postoje za svaku varijantu skale.

Npr. Odreivanje sredinjeg rezultata mjerenja (implicitno i najeeg ishoda mjerenja) odreuje se raunanjem aritmetike sredine prosjeka (intervalna i omjerna skala), medijana (ordinalna skala) ili modalne vrijednosti (nominalna skala).

Politika znanost
32

Politika znanost se u nekim svojim dijelovima konformira

s navedenim obrascem. Za taj dio politike znanosti moemo smatrati da se nalazi u razvijenoj fazi. (iz faze velikih teorijskih sustava preao je u fazu empirijske provjere i objavljivanja empirijskih lanaka). Za ovaj dio moemo neupitno tvrditi da je sukladan Popperovim kriterijima falsifikacije (opovrgavanja) i da time odgovara znanstvenim kriterijima. Po metodolokim standardima imamo jednaku situaciju kao i u drugim razvijenim znanstvenim disciplinama i nema sporenja oko znanstvenosti.

Politika znanost
33

Jedan dio politike znanosti ne moe se podvesti pod

definirani obrazac jer u osnovi nema stabilnu, niti dovoljno preciziranu teorijsku osnovicu znanstvene refleksije realnosti. Unutar tog dijela vlada prividni kaos dokaznih postupaka i metoda. Ovaj dio politike znanosti teko je razumljiv znanstvenicima iz drugih disciplina jer ne odgovara Popperovim standardima znanstvenosti.

Razlozi
34

Politika znanosti se nalazi u permanentnoj fazu izgradnje

teorijskog okvira. Razlog tomu je promjenjivost predmeta mjerenja unutar kojeg se svakodnevno raaju novi fenomeni (pojave, strategije djelovanja, ideje, pokreti, stranke, pravila demokratskog poretka) koje treba znanstveno opisati. Izgradnja teorije po striktnim Popperijanskim pravilima ne pripada u sferu znanosti, jer se Popper bavi opovrgavanjem ve definiranih teorija. Je li izgradnja znanstvene teorije (ili samo znanstvene refleksije realnosti u vidu teorije manjeg dometa ili modela) znanstveni proces?

Izgradnja znanstvene teorije

35

Izgradnja znanstvene teorije jest znanstveni proces. Znanstvene teorije imaju svoj oblik i podlijeu pravilima

provjere znanstvenosti i u sadrajnom i u formalnom smislu. Znanstvenu teoriju teko je (gotovo nemogue) napraviti bez uvida u realnost. Bavi li se znanstvena metodologija nainima i strategijama izgradnje teorija? Svakako da. Ali taj dio metodologije dugo vremena nije imao ravnopravni status s metodologijom provjere znanstvenih teorija.

Zato metode izgradnje teorije nisu imale status znanstvene metodologije?

36

Glavni razlog treba traiti u povijesnoj injenici da su

znanstvene metode prenesene iz prirodnih znanosti koje su fazu izgradnje teorija prole znatno ranije, pa taj dio pravila nije prepoznat kao dio znanstvene metodologije. Transfer metodologije odvijao se u drutvene discipline koje su po fazi razvoja ve prole fazu utemeljenja teorija. Drutvene znanosti su u to vrijeme ve imale ideju kako stvoriti teorije (mada ne znanstvenu). Jednom kad je transfer metodologije nainjen, kriterij znanstvenosti je postao primjena tog transferiranog dijela, a ne znanstvenost samih teorija i znanstvenost pristupa izgradnji teorije.

Prividna dualnost
37

Spoznaja da treba urediti i definirati metode izgradnje

znanstvenih teorija postala je vidljiva u posljednjih dva desetljea. Naalost i danas se te strategije stavljaju u istu kategoriju kao i empirijske metode provjera znanstvene teorije ime se izaziva konfuzija i dvojnost znanstvenog pristupa. Glavni razlog konfuzije lei u empirinosti pristupa jer i metode izgradnje teorija trebaju empirijske injenice radi znanstvenog uvida koji je nuan za izgradnju znanstvene teorije. No te metode imaju drugaiju strategiju i drugaiji analitiki okvir u konstrukciji znanstvene refleksije realnosti. Za razliku od toga metode provjere teorija imaju pristup dekonstrukcije teorijskih postavki u pokuaju obaranja.

Znanstvene metode
38

Izrada znanstvene teorije

Provjera teorije

Konstrukcija objanjenja Ciljani uvidi u empirijske injenice s ciljem razjanjenja Analitiki postupci saimanja i apstrakcije

Dekonstrukcijski pristup Postupci razlaganja teorijskog objanjenja na mogue empirijske provjere Pronalaenje postupaka empirijskog mjerenja u cilju obaranja teorije Empirijski uvid koji cilja na obuhvatnost provjere