1. Objasni prednosti mijeanja razliitih metalnih prahova.

Metalni prahovi se mijeaju iz sljedeih razloga: a) Prahovi se mogu mijeati da bi se dobili specijalne fizike, mehanike i hemijske karakteristike b) Maziva i vezivna sredstva se mogu mijeati s metalnim prahovima. c) Homogene mjeavine pruaju bolje osobine za presovanje i krae vrijeme sinterovanja 2. Je li zelena snaga (snaga zelenog dijela, zelenca - green strength) bitna u metalurgiji praha? Objasniti. Zelena snaga je veoma bitna u metalurgiji praha. Kada se dio proizveden prakastom metalurgijom (PM) izbacuje iz kalupa, mora imati dovoljnu snagu da sprijei oteenja i lomove koji mogu nastati prije sinterovanja. 3. Navedi razloge zbog kojih je injekcijsko presovanje metalnih prahova postalo vaan proces. Injekcijsko presovanje metalnih prahova postalo je vaan proces zbog prilagodljivosti i ekonominosti. Kompleksni oblici mogu se dobiti visokom stopom proizvodnje koristei metalne prahove koji se veu za polimere ili vosak. Takoer, mogu se proizvoditi dijelovi velike gustine u konanom ili bliskom konanom obliku. 4. Opii procese koji se deavaju u toku sinterovanja. U toku sinterovanja, zeleni dio se zagrijava do temperature 70-90 % najnie take topljenja komponenti mjeavine. Na ovim temperaturama, dominiraju dva mehanizma difuzije: direktna difuzija du postojee povrine i, to je vanije, prijelaz materijala u konvergente geometrijske oblike fazom isparavanja. 5. ta je mehaniko legiranje i koje su njegove prednosti u odnosu na konvencionalno legiranje metala? U mehanikom legiranju, eljena smjesa metalnih prahova smjesti se u min s kuglama. Prahovi se meusobno zavaraju kada se nau izmeu dvije ili vie sudarajuih kugli. Vremenom se mehaniki veu i legiraju zbog velikih plastinih deformacija kojima su izloeni. Glavna prednost mehanikog legiranja je ta da estice dobijaju veliku tvrdou zbog velike koliine plastine deformacije koju pretrpe i mogu se dobiti legure koje se inae ne mogu dobiti standardnim metodama. 6. Mogue je ubaciti odreene koliine metalnog praha u razliite smole, kao i u metale (infiltracija, ubrizgavanje). Koje prednosti dobijamo ovakvim postupkom? Navedi primjere. Glavne prednosti infiltracije metalnog dijela dobijenog postupcima metalurgije praha sa nekim drugim metalom ili polimernom smolom su: a) moe doi do znaajnog poveanja vrstoe b) infiltracija moe zatititi dio od korozije u odreenim okruenjima c) polimerne smole mogu se ponaati kao vrsta maziva d) infiltirani dio e imati veu gustinu i masu gdje je to potrebno

7. Koji su nedostaci galvanizacije (elektroplatiranja) dijelova proizvedenih metalurgijom praha? a) Galvanizirane otopine su otrovne i opasne b) Teko je odstraniti nataloenu tenost unutar dijela dobijenog od m. praha c) Veoma je teko ostvariti galvanizaciju unutar dijela jer je gustina struje relativno mala. Samo povrina e biti galvanizirana i bit e ju teko jednoliko obraditi. 8. Opii efekte razliitih oblika i veliina metalnih prahova u obradi metalnih prahova i objasni uticaj faktora oblika estica. Oblik, veliina, raspored veliina, poroznost, hemijska istoa i karakteristike zapremine i povrine metalnih prahova su veoma bitni. Kao to se i oekuje, oni utiu na propustljivost i tenost u toku presovanja u kalupu i u operacijama sinterovanja. Poeljno je imati uglaste oblike sa priblino jednakim veliinama estica radi lakeg vezanja. 9. Objasni nekakav dijagram koji nije priloen... Pri presovanju malim pritiscima, gustina dijela dobijenog PM (prakastom metalurgijom) je niska, a apri visokim pritiscima dosee teoretsku gustinu. Primjetim da su krive linije na slici udubljene s donje strane, to nam govori da poveanjem gustine moramo ispunjavati sve manje i manje upljine u predmetu. Oito, lake je smanjiti vee upljine u materijalu od manjih. Primjetimo da je gustina minimalna pri nultom pritisku. Rezultati predstavljeni ovim dijagramom su oekivani jer kako se gustina poveava, smanjuje se poroznost i poveava stvarna povrina u poprenom presjeku - ovo vodi ka veoj vrsoi i boljoj elektrinoj vodljivosti. Razlog izduenja sa porastom gustine je smanjenje poroznosti koja smanjuje duktilnost materijala. 10. Da li zelenac (green compact) treba dovesti do temperature sinterovanja brzo ili polahko? Objasniti. Brzo zagrijavanje moe dovesti do prekomjernog termikog naprezanja u sinterovanom dijelu i moe dovesti do deformacije i nastanka pukotina. Ipak, brim zagrijavanjem poveava se produktivnost. Sporo zagrijavanje omoguava ravnomjernije zagrijavanje i difuziju. 11. Objasni razliku u pravljenju dijelova od finog i grubog praha. Grubi prah e nakon presovanja ostaviti vee praznine za iste pritiske presovanja, analogno razlikama praznina izmeu klikera i teniskih loptica u kutiji (slika). Vee praznine kao rezultat daju manju gustinu, vrstou, krutost i termiku i elektirnu provodljivost dijelova proizvedenih PM. Oblik, veliina i raspored estica, poroznost, hemijska istoa i karakteristike povrine i zarpremine su takoer veoma bitni jer znaajno utiu na propustljivost i teenje u toku presovanja i procesu sinterovanja. 12. Jesu li zahtjevi za materijale od kojih pravimo prese i kalupe u PM razliiti od onih za kovanje i obradu plastinom deformacijom, opisanih u 6. poglavlju? Objasniti. Kovanje, plastina deformacija i presovanje metalnih prahova, otpor na abraziju je glavni faktor pri odabiru materijala za presu i kalup. Iz tog razloga, kalupi u ovim operacijama koriste sline ili ponekad i iste materijale. Procesi kao to su izostatiko presovanje koriste fleksibilne kalupe, koji se najee ne koriste u kovanju.

13. Opii relativne prednosti i nedostatke hladnog i vrelog izostatikog presovanja, respektivno. Zajednika prednost hladnog izostatikog presovanja (CIP - Cold Isostatic Pressing) i vrelog izostatikog presovanja (HIP - Hot I.P.) je proizvodnja jednolino gustih presovanih komada. Oblici mogu imati i ravnomjernu vrstinu i ilavost. Glavna prednost vrelog izostatikog presovanja je mogunost proizvodnje presovanih komada sa gustinom jednakoj teorijskoj, dobrim metalurkim vezivanjem i dobrim mehanikim svojstvima. Meutim, proces je relativno skup, te se koristi uglavnom za proizvodnju dijelova u avio-industriji ili za izradu specijalnih dijelova. 14. Zato mehanike i fizike osobine ovise o gustini predmeta dobijenog PM? Objasniti. Mehanike osobine zavise od gustine zbog nekoliko razloga. Ne samo da je manje materijala u datoj zapremini manje gustih predmeta, zbog ega je i vrstoa manja, nego se u prazninama u strukturi materijala javljaju koncentracije napona. Modul elastinosti smanjuje se sa poveanjem praznina jer se u odreenom poprenom presjeku nalazi manje materijala koji se opire naprezanjima, tako da su i deformacije vee za manja naprezanja poredei sa materijalom vee gustine. Fizike osobine, kao to su termika i elektrina provodljivost, takoer postaju slabije sa padom gustine, jer to je manja gustina predmeta dobijenog PM, to su materijal slabije sposoban provoditi temperaturu i elektricitet. 15. Koji tip prese je potreban za presovanje metalnih prahova prikazanih na slici 11.7d? Operacija prikazana na slici 11.7d zahtijevala bi presu s dva stepena slobode kretanja, kako bi se mogla ostvariti dva istovremena udara. Ovo se najee dobija mehanikim presama. 16. Objasni razliku izmeu impregnacije (impregnation) i infiltracije (infiltration). Navedi neke primjere primjene za svaku od njih. Glavna razlika izmeu impregnacije i infiltracije je u mediju koji se koristi. U impregnaciji, dio dobijen PM utapa se u tenost, najee mazivo, zagrijano na odreenu temperaturu. Tenost ulazi u obradak zbog povrinskog napona i popunjava upljine u poroznoj strukturi dijela. Mazivo takoer smanjuje trenje i sprjeava habanje dijela u stvarnoj upotrebi. U infiltraciji, metal nie take topljenja prodire u obradak kapilarnim putem. Ovo se najee radi zbog sprjeavanja korozije, iako isti ovi metali mogu biti upotrebljavani za potrebe trenja u zahtjevnim radnim uslovima. 17. Objasni prednosti izrade alatnih elika metodama prakaste metalurgije (PM) nad konvencionalnim metodama, kao to su livenje i naknadna mehanika poboljanja. Sa stanita ekonomije, metode metalurgije praha nemaju znaajnu prednost, jer PM zahtijeva specijalne alate za izradu proizvoda. Meutim, neki alatni elici su veoma teki za izradu u odreenim geometrijskim oblicima. Takoer, proizvodnjom alata PM-om, obrade bruenjem su svedene na minimum. PM takoer dozvoljava mijeanje komponenata prigodnih za izradu alata za rezanje. 18. Zato pritisci presovanja i temperatura sinterovanja zavise o vrsti metalnog praha kojeg koristimo? Objasniti. Razliiti materijali zahtijevaju razliite temperature sinterovanja jer imaju razliite take topljenja. Za razvijanje dobre veze izmeu estica, materijal mora biti zagrijan na dovoljno veliku temperaturu gdje difuzija i ostali sekundarni transportni mehanizmi mogu postati aktivni, to je najee na oko 90 % temerature topljenja po apsolutnoj skali. to se tie pritiska presovanja, on zavisi o osobinama metalnog praha kao to su njegove vrstina i duktilnost, obliku estica i frikcionim karakteristikama izmeu estica (trenje).

19. Navedi razliite metode proizvodnje metalnog praha i opii morfologiju dobijenog praha. a) atomizacija: sferni oblik estice (atomizacija gasom) i zaobljeni oblik estice (atomizacija vodom) b) redukcija: spuvast, porozan, sferian ili nepravilan oblik estica praha c) elektrolitiki postupak: dentritni oblik d) karbonili: gust, sferian prah e) mljevenje: nepravilan, prizmatian f) mehaniko legiranje: prizmatian, raznolik 20. Postoje li odreene opasnosti ukljuene u proizvodnju metalnih prahova? Ako da, koji su razlozi njihovog postojanja? Postoje odreene opastnosti u proizvodnji metalnih prahova: glavna je ta da metalni prahovi mogu biti eksplozivni (naroito aluminijum, magnezij, titan, cirkonij i torijum). Osim toga, praina, iskre i toplina nastala trenjem su stvari koje treba izbjei. U toku presovanja, postoje opte opasnosti kod zatvaranja kalupa, koji mogu zahvatiti prste nesretnom radniku. 21. ta je preiavanje (razdvajanje, rasipanje - screening) metalnih prahova? Zato se vri? U preiavanju metalni prah se smjeta u posudu sa odreenim brojem otvora: na vrhu su najvei, otvori na mreama koje se postavljaju prema dnu se smanjuju. Kako posuda vibrira, estice padaju ka dnu sve dok veliina otvora ne postane manja od prenika estice. Na ovaj nain razdvajaju se estice prema veliini. Ovo se radi kako bismo imali dobru kontrolu veliine estica. 22. Zato postoje razlike gustina u presovanim metalnim prahova? Kako se one smanjuju? Glavni razlog razlike gustine u presovanim metalnim prahovima veu se za mehaniko vezanje i trenje izmeu estica i zidova posude. Ovo vodi ka razlici u pritiscima ovisno o udaljenosti od prese i zidova posude. Razlika se moe ublaiti dvoradnom presom (double-acting press), smanjujui otpor trenja prese i zidova kalupa, ili se dodaju maziva koja smanjuju meuestino trenje meu esticama praha. 23. Proces prakaste metalurgije moe se porediti sa procesima livenja i kovanja. Objasni zato je to tako i koje su tehnike i ekonomske prednosti. Kao primjer, uzmimo MIM tehnologiju koja se esto koristi kod metala sa visokim temperaturama topljenja. Ovaj proces zahtijeva fini metalni prah koji se mijea sa polimerom koji je ubrizgavan u kalup - cijena materijala u ovom sluaju je visoka. U drugu ruku, upotrebe magnezija i aluminijuma u livenju u velikim koliinama su ekonomine (okviri za kamere, male igrake i sl.) i nisu najbolja opcija za MIM. 24. Selektivno lasersko sinterovanje je opisano u Sekciji 10.12.4. kao tehnika rapid-prototypinga. Koje slinosti ima ovaj proces sa procesom opisanim u ovom poglavlju. Sjetimo se da selektivno lasersko sinterovanje radi na fenomenu opisanom u sekciji 11.4 i ilustrirano je na slici 11.14. Meutim, visoke temperature potrebne za sinterovanje materijala odlaze iz lasera, a ne zagrijavanjem u pei kao u PM. Selektivno lasersko sinterovanje takoer dovodi do smanjivanja obratka. 25. Pripremi ilustraciju slinu na slici 6.28., prikazujui raznolikosti MIM proizvodnih tehnologija. Odgovor nije dat u skripti.

26. Navedi glavne razlike izmeu keramike, metala, termoplastinih i termostabilnih materijala. Ovo pitanje zahtijeva prilino opiran odgovor koji je mogue tabelirati. Npr. hemijska struktura je razliita: keramika je kombinacija metala i nemetala, a plastika i termostabilni materijali sastoje se iz ponavljajuih struktura, koje najee ine veliki lanac. Mehaniki, ponaanje pri naprezanju na istezanje je veoma razliito: metali su linearno elastini i generalno veoma duktilni. Keramike su linearno elastine i krte, termoplastike tene iznad kritinih temperatura, dok su termostabilni materijali elastini i krti. Uporedbe bi se takoer mogle vriti na drugim mehanikim, fizikim i hemijskim osobinama, kao i na poljima upotrebe. 27. Objasni zato su keramike slabije na istezanje nego na sabijanje. Keramike su veoma osjetljive na pukotine, neistoe i poroznost, te zbog toga najee imaju niske vrijednosti dozvoljenog napona na istezanje i nisku ilavost. Pri sabijanju, upljine u materijalu ne stvaraju koncentracije napona, kao to to ine pri istezanju, te je zbog toga otpor na sabijanje vei. 28. Zato mehanike i fizike osobine keramika slabe s poveanjem poroznosti? Objasniti. Poroznost se moe smatrati mikroskopskim prazninama ispunjenih zrakom. Takoer, poroznost uvijek smanjuje otpor naprezanju keramike zbog manje stvarne povrine poprenog presjeka koja se opire nekom naprezanju. Praznine u materijalu se takoer ponaaju kao mjesta koncentracije napona zbog geometrijskih promjena, to takoer utie na smanjenje vrstoe. Poroznost se moe smatrati i potencijalnim mjestom nastanka pukotine. Fizike osobine su takoer pod uticajem poroznosti, jer su praznine najee ispunjene zrakom, koji ima slabiju termiku i elektriku provodljivost poredei s keramikama. 29. Koje ininjerske grane mogu profitirati od injenice da keramike najee ne mijenjaju modul elastinosti s porastom temperature? Uzimimo za primjer injenicu da emo, zbog velike krutosti na visokim temperaturama, unato zagrijavanja imati dijelove ije se dimenzije veoma malo mijenjaju. Ovo je povoljno kada su u pitanju leajevi, rezni alati, lopatice turbina i slini mainski elementi koji se koriste na visokim temperaturama. 30. Objasniti zato podaci za mehanike osobine date u tabeli 11.7 imaju tako irok raspon. Koji je znaaj ovako irokog raspona u ininjerskoj primjeni? Mehanika svojstva data u ovoj tabeli veoma varijraju jer svojstva keramike zavise od kvaliteta sirovog materijala, poroznosti i naina izrade dijelova. Ininjerska primjena koje zahtjevaju visoke i pouzdane mehanike osobine (npr. avion i avionske komponente) moraju osiguravati da materijali i obrada dijelova budu najbolji mogui. 31. Navesti faktore koje treba razmotriti kada vrimo zamjenu metalnih komponenti sa keramikim komponentama. Dajte primjer takvih moguih zamjena. Razmatrajui odjeljak 11.8 moemo uoiti sledee faktore: - glavni nedostaci keramike su mala zatezna vrstoa i ilavost. Stoga, zamjena metalnih komponenata keramikim e biti primjenjiva kada se ne zahtjevaju velike zatezne vrstoe i otpornosti na udare. - ako su keramiki dijelovi izloeni noenju, tada je uinak parenja materijala jako bitan. Moglo bi biti da (threebody wear) bude uvedeno, to bi znanajno uticalo na radni vijek proizvoda

- keramika je tipini probabilistiki materijal, to jest, postoji irok spektar mehanikih svojstava u keramikim dijelovima, dok je metal tipini deterministiki materijal i ima manju raspodjelu snaga. Dakle, glavna briga je da li je ili nije materijal pogodan za posebno dizajniranje - kao i kod svih ininjerskih aplikacija, cijena je kljuna za razmatranje 32. Kako moemo keramiku nainiti tvrom? Objasniti. Keramika se moe nainiti tvrom koristei visokoiste materijale, odabirom odgovarajue tehnike obrade, ugradnjom pojaivaa, modifikacijom povrine i smanjenjem povrinskih neravnina, kao i namjernim stvaranjem mikropukotina na keramici (manjih od 1 mm) da bi se smanjila energija irenja zasebne pukotine. Jo jedna vana tehnika je doping, koja proizilazi iz dvije ili vie faza, kao i djelimino stabilni cirkonijum (PSZ) i transformisan kaljenem cirkonijum (TTZ). 33. Opiite situacije i primjenu u kojima statiki zamor moe biti vaan. Statini zamor nastaje pod dejstvom konstantnog optereenja i u sredinama gdje je prisutna vodena para. Primjene kao to kod nosivih lanova i kanalizicionih cijevi su osjetljive na statiki zamor ako se naprezanja razvijaju u cijevi savijanjem ili uvijanjem. Student bi trebao da navede i opie ostale primjene. 34. Objasniti potekoe koje se javljaju prilikom pravljenja velikih keramikih komponenti. Koje preporuke bi vi napravili da prevaziete ove potekoe? Velike keramike komponente su teke za pravljenje, uglavnom zbog toga to se keramika mora pei za utiskivanje sastavnih dijelova. Peenje dovodi do skupljanja dijelova, to se rezultuje znaajnim zakrivljenjem ili zaostalim naponima, tako da je veoma teko proizvesti pouzdane vee keramike dijelove. Takvi dijelovi mogu biti napravljeni pomou ojaavanja strukture, ili proizvodnjom strukture iz komponenti keramikim premazivanjem ili iz sastavljanja keramikih komponenti. 35. Objasniti zato je keramika efikasan rezni materijal. Da li bi keramika takoer bila pogodna kao kalupni materijal? Objasniti. Postoji mnogo razloga, zasnovanih na temama pokrivenim u poglavljima 6 i 8. Keramika je veoma efikasan rezni materijal, zasnovan posebno na svojoj velikoj tvrdoi, hemijskoj inertnosti i otpornosti na habanje. Kod keramikih kalupa za formiranje, glavne potekoe su: (1) keramika je krta, tako da svako zatezanje i smisanje tereta vodi do irenja pukotine i pucanja, (2) keramika je openito teka za obradu i eljeno oblikovanje kalupa sa potrebnom preciznou, a bez dodatne zavrne obrade. 36. Opisati primjene u kojima bi koritenje keramikih materijal sa nultim koeficijentom termalnog irenja bilo poeljno. Keramiki materijali sa priblino nultim koeficijentom termalnog irenja bi trebalo da imaju mnogo manju vjerovatnost termalnog pucanja kada su izloeni ekstremnim temperaturama, poput pokretanja motora, dodira dvaju vrstih povrina razliitih temperatura, i premjetanje zamrznute posude sa hranom u vrelu pe. Ova osobina bi stoga bila korisna u primjeni tamo gdje keramika treba biti podvrgnuta velikom temperaturnom rasponu.

37. Navesti razloge za razvoj keramikih kalupnih komponenata. Imenovati neke prisutne i ostale mogue primjene za tako velike komponente. Keramiki kalupi su razvijeni za visoke temperature i korozivnu primjenu gdje je odnos vrstoa vuna teina ovih materijala koristan. Primjena ovih komponenti ukljuuje: - komponente avionskih motora, poput turbina, kompresora i izduvnih ventila. - prizemljene i automobilske komponente gasnih utrbina, poput prve i druge turbinske lopatice i krila vjetrenjae, i potkova - motore za rakete i viekratne svemirske letjelice - industrijsku primjenu, kao to su izmjenjivai toplote, plinski filteri i radijacijski plamenici 38. Navesti faktore koji su vani za suenje keramikih komponenata, i objasniti zato su oni vani Kako keramike smjese mogu sadravati znaajne sadraje vlage, to se rezultuje u 15-20 postotnom skupljanju, uklanjanje vlage je kritian problem. Podsjetimo se da vlaga mora biti uklonjena kako bi se spojili keramiki dijelovi. Vani faktori su: brzina po kojoj se vlaga uklanja (koja vodi do pucanja ukoliko je je prevelika), poetnog sadraja vlage (to je vei, vee je i iskrivljenje i zaostali napon), te posebno materijal (neki materijali se nee toliko iskrivit poput drugih, rastezljiviji su, te otporniji na lokalne greke.) 39. Navedeno je da to je vei koeficijent termalne ekspanzije stakla, te to je manja njegova toplinska provodljivost, vii je nivo zaostalih napona koji se javljaju tokom procesa. Objasniti zato. Koeficijent termalne ekspanzije je vaan u razvoju zaostalih napona, jer dati temperaturni gradijent e rezultirati viim zaostalim naprezanjem na hlaenje. Toplinska provodljivost je vana zbog vee toplinske provodljivosti, ujednaenije temperature u staklu i ujednaenijih napona na hlaenje. to su ujednaeniji naponi, manje su razvijene veliine zaostalih naprezanja. 40. Koje vrste zavrne obrade se obino vre na keramici? Zato se ba one koriste? Keramika se obino fino obrauje pomou abrazivnih metoda, ali moe biti ostakljena. Abrazivna obrada, kao to je bruenje treba da osigura dobre tolerancije i da ukloni povrinske pukotine. Podsjetimo se da tolerancije mogu biti priino loe zbog skupljanja. Ostakljivanje je dobro da bi se dobila neporozna povrina, koja je vana kod primjene materijala od keramike za hranu i pie; takoer moe se koristiti u dekorativne svrhe 41. Koji bi bili odgovarajui zahtjevi vezani za metalne kuglice koritene u mlinu za drobljenje? Objasniti zato su ta svojstva vana. Metalne kuglice u mlinu za drobljenje trebaju imati veliku tvrdou, vrstou, otpornost na habanje i ilavost da ne bi dolo do njihove deformacije ili pucanja tokom procesa drobljenja. Visoka krutost i masa je poeljna da bi se povealo djelovanje sila. 42. Koje osobine stakla mu dozvoljavaju da se proiri i oblikuje u boce procesom duvanja? Objasniti. Svojstva stakla koja mu dozvoljavaju da se oblikuje u boce procesom duvanja su njegova visokoplastinost na povienim temperaturama i njegova visok stepena osjetljivosti na istezanje, m. Tako se mogu postii velika istezanja svojstvena za metale. Istezanja mogu prei ak i ona karakteristina za superplastini aluminijum i legure titanijuma.

43. Kakve osobine trebaju imati plastine folije(ploe) koritene za pravljenje laminarnog (slojevitog) stakla? Objasniti. Plastine folije koritene za pravljenje slojevitog stakla trebaju imati sledee osobine: a) moraju biti prozirne b) moraju imati jake, prisne veze sa staklom c) moraju imati visoku ilavost i visoko naprezanje na lom Razlog zbog koga trebaju imati visok naprezanje na lom je taj da bi se sprijeilo izbacivanje krhotina stakla, te na taj nain sprijeile ozbiljne i kobne povrede tokom eonih udara. 44. Razmotrite neke keramike proizvode sa kojima si upoznat i prikaite niz procesa koji se izvode za prozivodnju svakog od njih. Kao primjer operacija koje se izvode tokom procesa, razmotriti emo proizvodnju olje za kafu. - Keramika smjesa je izmjeana - Smjesa se sipa u kalup - Kalup miruje, dozvoljavajui vodi iz smjese da bude apsorbirana od strane kalupa ili da ispari - Kalup se otvara, a Zelenac se oprezno vadi - Ruka moe biti poseban komad koji je sastavljen i privren u ovoj fazi. U nekim sluajevima, ruka je izlivena zajedno sa oljom - olja se zatim polira da bi se uklonile nepravilnosti iz kalupa - zatim se ukraava i pee, takoe moe se ostakliti pa ponovo pei 45. Objasniti razlike izmeu fizikog i hemijskog kaljenja stakla. U oba procesa (fizikom i hemijskom kaljenju), tlana naprezanja se javljaju na povrini stakla. Kod fizikog kaljenja, ovo se ostvaruje pomou brzog hlaenja povrine, koja je tada napregnuta na pritiskak dok se hladi. Kod hemijskog kaljenja, isti efekt je postignut preko premjetanja manjih atoma na povrinu stakla i njihove zamjene sa veim. 46. ta misli koja je svrha operacije prikazane na slici 11.27d? U ovoj operaciji, iak - kao alat otklanja viak materijala sa vrha boce i daje eljeni oblik vratu boce. 47. Proces ubrizgavanja pod pritiskom je proces koji se koristi za plastiku i metalne prahove, kao i keramike. Zato je on pogodan za ove materijale? Proces brizganja pod pritiskom se moe koristiti za bilo koje materijale (dovedeni do tekueg stanja grijanjem) koji e zadrati svoj oblik nakon oblikovanja i hlaenja. To je sluaj kod keramikih smjesa i metalnih prahova, pa se stoga ovaj proces moe primjenjivati za ove materijale.

48. Postoje li neke slinosti izmeu mehanizama ojaavanja za staklo od mehanizama ojaavanja za ostale metalne i nemetalne materijale opisane kroz ovaj tekst? Objasniti. Postoje odreene slinosti. Naprimjer, metalni dijelovi kao i dijelovi od stakla mogu biti oslabljeni naprezanjem ili prekaljeni zbog ublaavanja zaostalih napona na povrini, to je jedan od mehanizama ojaavanja. Rezultat moe biti isti za oba tipa materijala, ak iako je nain njegovog postizanja razliit. Napomena: zaostala tlana naprezanja na povrini stakla su izazvana procesom kaljenja, dok su metali obino SHOT PEENED(?) ili povrinsko valjani

49. Opisati i objasniti razlike u nainima na koji e svaki od sledeih ravnih povrina pui kada se pogodi sa velikom komadom stijene: a) obino prozorsko staklo; b) kaljeno staklo; c) laminarno (slojevito) staklo Primjeujemo sledee: a) kada se materijal izloi udaru, obino prozorsko staklo e se razbiti u mnotvo komada ili krhotina razliitih veliina b) Kaljeno staklo e pui u malom dijelu c) Lamirano staklo e pui, ali se dijelovi nee razletjeti zbog toga to e polimerne lamele zadrati dijelove na mjestu i spojiti ih za polimer 50. Objasniti slinosti i razlike izmeu procesa opisanog u ovom poglavlju i poglavljima od 5 do 10. Ovo bi mogao biti izazivan zadatak jer zahtjeva detaljnije poznavanje svih procesa koji su ukljueni. Primjeujemo, na primjer, da postoje odreene slinosti izmeu: a) kovanja i zbijanja praha; b) livenja mazanjem i livenja navlaenjem; c) istiskivanja metala i utiskivanja polimera i d) izvlaenja metalne ice i izvlaenja staklenih vlakana. Studenti se ohrabruju da odgovore na ovo pitanje sa iroke perspektive, te davanjem jo nekoliko primjera. 51. ta je to proces doktorskog reza? Zato se toliko razvio? Proces doktorskog reza sastoji se u stvaranju tankih keramikih listova. Ovaj proces je veoma isplativ za primjenu stvaranja dielektrika u kondenzatorima. 52. Objasniti metode prema kojima je proizvedena staklena ploa. Staklena ploa je izraena prema metoda opisanim u pitanju 11 i 32. U osnovi: - u procesu izvlaenja (ili srodnom procesu valjanja), rastopljeno staklo je stegnuto i provueno kroz valjke, a potom je izvueno do eljene debljine. - kod metode plutanja, staklena ploa pluta na kupci od rastopljenog lima, stvarajui vrhunsku zavrnu obradu; staklo se zatim hladi. 53. Objasniti razliku i slinosti u proizvodnji metalnog i keramikog praha. Koji od ovih procesa e biti pogodniji za proizvodnju staklenog praha? Postoji nekoliko metoda proizvodnje prahova, ali samo nekoliko njih je primjenjivo i za keramiku i za metal. Slinosti su: - obje vrste praha mogu biti proizvedene pomou hemijske redukcije, mehanikog mljevenja, kuglinog ili ekiastog mljevenja i drobljenja. - obje zahtjevaju ekranizaciju da bi se dobila kontrolirana podjela veliine estica - mljevenje pomou loptica moe biti izvedeno na bilo kom materijalu da bi se dodatno smanjila veliina estica Pod razliitostima podrazumjevamo: - atomizacija je uobiajena za metale, ali nije praktina za keramiku zbog njene visoke take topljenja - oblik praha je razliit, kod metala se zbog atomizacije javljaju estice sfernog oblika, dok su kod keramike uglavnom pravougaonog oblika - keramika ne moe biti proizvedena pomou taloenja elektrolita. Stakleni prah ima ogranien industrijski interes (osim premazivanja stakla toplim istiskivanjem), ali moe sigurno biti izraen ekiastim mljevenjem, drobljenjem ili mehanikim usitnjavanjem.

54. Kako su napravljena staklena vlakna? Kakvu primjenu imaju ova vlakna? Staklena vlakna su izvuena pomou platinastih matrica (kalupa). Ova vlakna se koriste se za pojaavanje polimerno mjeanih materijala, te kao termika i elektrika izolacija i kao maziva prilikom toplog istiskivanja. 55. Smatrate li dijamante keramikom? Objasniti. Iako dijamant ima mnogo karakteristika keramike, poput visoke tvrdoe, sjaja i hemijske inertnosti, dijamant nije keramika. Prema definiciji, keramika je kombinacija metala i nemetala, dok je dijamant izgraen od atoma ugljika. 56. Koje su slinosti i razlike izmeu inekcionog presovanja (ubrizgavanja pod pritiskom u kalup) polimera, inekcionog presovanja metala, i inekcionog presovanja keramike? Slinosti izmeu inekcionog presovanja polimera, inekcionog presovanja metala (MIM) i inekcionog presovanja keramike (CIM) ukljuuju: - materijali alata i kalupa su isti - pravila koritena prilikom konstruisanja kalupa su ista - eljeni pritisci i veliine dijelova su isti, kao i oprema koja se koristi - potrebne vjetine radnika su uporedive Pod razlike ubrajamo: - ivotni vijek alata i kalupa je, zbog abrazivnosti materijala koji se koriste, za MIM i CIM tehnologije krai nego je to sluaj kod ubrizgavanja polimera - postavljanje alata za ubrizgavanje zahtjeva sposobnost grijanja (za reakcije na ubrizgavanje) ili hlaenja (za ubrizgavanje), dok MIM i CIM tehnologije to ne zahtjevaju - vreme trajanja jednog ciklusa na maini za presovanje kod MIM i CIM tehnologije je manje jer nije potrebno hlaenje ili stvrdnjavanje - nakon presovanja, plastini dijelovi su postigli punu vrstou, dok MIM i CIM tehnologije zahtjevaju naknadno sinterovanje ili termiku obradu 57. Almunijev oksid i djelimino stabilan cirkonij su obino naizgled bijeli. Mogu li oni biti u drugoj boji? Ako da, kako biste ostvarili to? Bojenje moe biti ostvareno na nekoliko naina. Prvo, neistoe mogu biti pomjeane sa keramikom, to dovodi do mjenjanja boje. S druge strane, mrlje, farbe ili boja mogu biti iskoritene nakon peenja, a neke boje zahtjevaju i dodatni korak paljenja. 58.U tekstu je navedeno da keramika ima vei raspon vrijednosti zatezne vrstoe od metala. Nabroji razloge zato je to tako. Na ovo pitanje se moe odgovoriti na vie naina. Studenti se ohrabruju da prospitaju razloge ovih karakteristika, ukljuujui osjetljivost keramike na pucanje prilikom naprezanja i visoku poroznost koju keramiki dijelovi najee sadre.