MEHANIKA

MEHANIKA JE DIO FIZIKE KOJI PROUAVA ZAKONE GIBANJA I MIROVANJA TIJELA, KAO I UZROKE USLIJED KOJIH NASTAJU PROMJENE TIH STANJA. U PRVOJ GODINI GIMNAZIJE UE SE SADRAJI IZ

MEHANIKE MATERIJALNE TOKE I KRUTIH TIJELA: - KINEMATIKA - DINAMIKA - STATIKA I IZ MEHANIKE FLUIDA: -HIDROSTATIKA - HIDRODINAMIKA.

13.7.2008.

imun Tomas

1. KINEMATIKA
KINEMATIKA JE DIO MEHANIKE KOJI PROUAVA GIBANJE TIJELA NE VODEI PRITOM RAUNA O UZROCIMA GIBANJA, TJ. NE UZIMA U OBZIR MASU TIJELA I SILU KOJA UZROI GIBANJE. FIZIKALNE VELIINE U KINEMATICI KOJE OPISUJU GIBANJE TIJELA SU

vrijeme (t), put (s), brzina (v) i akceleracija (a).

1.1. GIBANJE
Svakodnevno opaamo razna gibanja: automobila, ljudi, zrakoplova, planeta itd. Tijelo se giba kada mijenja poloaj u odnosu prema nekom drugom tijelu koje uvjetno miruje (ne postoji apsolutno mirovanje). Umjesto tijela koje ''miruje', za opisivanje gibanja tijela koristi se odreeni koordinatni sustav u kojem promatramo gibanje. Taj koordinatni sustav naziva se referentni sustav. Dakle, tijelo se giba kada mijenja svoj poloaj prema tom referentnom sustavu. Pri prouavanju gibanja referentni sustav se moe vezati uz bilo koje tijelo, ali se najee vee uz tlo Zemlje (laboratorij, kabinet). Za primjer emo uzeti gibanje automobila u kojem sjedi putnik. Ako se referentni sustav vee za automobil, onda putnik miruje u odnosu na taj referentni sustav. Ako se referentni sustav vee za tlo, onda se putnik giba u odnosu na taj referentni sustav. Iz toga se moe zakljuiti da je gibanje ili mirovanje tijela relativno, tj. prividno jer ovisi o referentnom sustavu u odnosu na koji se opisuje gibanje.

Tijelo, materijalna toka

Pri prouavanju nekih gibanja dimenzije tijela se mogu zanemariti, a tijelo (automobil, zrakoplov, bicikl itd.) prikazati jednom tokom (A) ija je masa m. Dakle, materijalna toka je tijelo ije su dimenzije zanemarene pri prouavanju njegova gibanja. Poloaj materijalne toke (tijela ) odreen je koordinatama ( xA, yA, i zA) u koordinatnom sustavu ili vektorom poloaja (radijusvektorom) rA koji spaja ishodite koordinatnog sustava s materijalnom tokom (slika 1.).

z
A

rA
zA

x
yA

xA

y
Slika 1.

z
A B C D putanja

Putanja (staza) Za vrijeme gibanja poloaj materijalne toke se mijenja (slika 2.). Spajanjem niza uzastopnih poloaja u prostoru, u kojima je bila materijalna toka, dobiva se putanja (staza).

y
Slika 2.

Putanja svojim oblikom moe biti

krivulja ili pravac.

Prema obliku putanje razlikujemo krivocrtna gibanja i pravocrtna gibanja.

Put (s)
Ukupna duljina putanje (staze) koju tijelo prijee za vrijeme gibanja naziva se put ( s ).

A
6

Iz jednog mjesta (poloaja) u drugo, na primjer iz mjesta A u mjesto B, moe se doi razliitim putanjama (stazama). Gibajui se iz mjesta A u mjesto B, tijela e prijei putove s i s koji se meusobno razlikuju, dakle ne ovise iskljuivo o poetnom poloaju (A ) i konanom poloaju (B), ve i o stazi kojom se tijelo gibalo. putanja (staza)

B
s

r
Pomak ( r )
Pomak ( r ) najkraa je udaljenost izmeu poetnog i konanog poloaja tijela bez obzira kojom se stazom tijelo gibalo. U daljnjim predavanjima put emo oznaivati znakom s, a pomak znakom r . Jedinica za put i pomak je metar, znak m.

Gibanje tijela, tj. promjenu njegova poloaja s vremenom moemo prikazati: - tablino (aritmetiki) - grafiki (geometrijski) - algebarski (pomou matematike formule) Tablini, grafiki i algebarski prikaz gibanja pokazat emo na primjeru jednoliko pravocrtnog gibanja (jedno od sljedeih predavanja).