KERAMIKI MATERIJALI

KERAMIKI MATERIJALI

Keramiki materijali su proizvodi izraeni od gline (gr. keramos = glina) ili slinih tvari, koji se oblikuju u tekuem, plastinom, poluplastinom, suhom ili prakastom stanju, a zatim sue i peku (pale) na visokoj temperaturi da bi dobili potrebna mehanika svojstva.

GRADIVA

KERAMIKI MATERIJALI
Danas se u keramike proizvode svrstavaju i materijali koji nisu nastali od gline ili drugih silikata, ali im je tehnologija izrade i prerade slina keramikoj. Keramiki proizvodi su, prema tome, proizvodi faznih promjena nemetalnih materijala na visokim temperaturama.

POVIJEST
Izrada proizvoda od gline ubraja se u najstarije ljudske vjetine. Smatra se da su se prve opeke izraivale prije 15000 godina. Peeni keramiki materijali naeni u dolini Nila stari su oko 13000 godina. U Engleskoj, Belgiji, Njemakoj iskopane su glinene posude iz ledenog doba. Oblikovana zidna opeka pojavila se prije vie od 5000 godina u Mezopotamiji.

GRADIVA

GRADIVA

POVIJEST
U Kineski zid u duljini od oko 2500 km bilo je ugraeno oko 80 milijardi opeka.

POVIJEST
U 12. stoljeu u Francuskoj, Engleskoj, Njemakoj i Italiji dolazi do velikog porasta izrade opekarskih proizvoda. U Zagrebu u 16. stoljeu kue su graene opekom. Posljednjih sto godina upotreba opeke i ostalih glinenih proizvoda je u porastu.

GRADIVA

GRADIVA

SIROVINE
Sirovine za keramiku mogu se svrstati u plastine i neplastine.
Der Neuer Zollhof, Dsseldorf DaimlerChrysler Building, Berlin

GLINA je osnovna plastina sirovina za izradu keramikih materijala.

itnica u Meadowside-u (Glasgow) jedna od najveih zidanih zgrada u Europi

Most GLTZSCHTAL najvei most od opeke na svijetu

GRADIVA

GRADIVA

SIROVINE
Sastoji se od estica minerala manjih od 0,05 mm. Nastala je kemijskim troenjem i taloenjem minerala magmatskih stijena pri emu su u njezin sastav ule i razliite primjese (kvarc, karbonati, eljezne rude i dr.). Mineraloki sastav i koliina pojedinih minerala variraju ovisno o uvjetima nastanka.

SIROVINE
ista glina je plastina (masna), a neista mrava (posna). Masne gline sadre vei postotak kaolina, mogu upiti puno vie vode i vrlo su plastine. Posne gline imaju velik broj primjesa, naroito pijeska, pa upijaju manje vode. Suha glina je trona i pod tlakom se lako raspada. Gline sitnog zrna imaju veu plastinost od krupnozrnih. Masnija se glina skuplja vie od posne jer upija vie vode.

GRADIVA

GRADIVA

10

SIROVINE
Plastinost je naroito svojstvo gline da pomijeana s vodom daje tijesto koje se pri oblikovanju ne kida i ne puca, a zadrava formu i nakon suenja i peenja. Uvjetovana je slojevitom strukturom i malom veliinom estica sastavnih minerala. Korigira se ienjem (ispiranjem) primjesa ili dodavanjem visokoplastine gline ako je preniska, a dodavanjem pijeska ako je previsoka.
GRADIVA 11

SIROVINE
Granulometrijskim sastavom utvruje se veliina estica i koliina estica odreene veliine u sastavu gline. Veliina estica koje ulaze u sastav gline za proizvodnju opekarskih proizvoda je od 0,1 mm do 0,001 mm i manje. Glina koja sadri povienu koliinu estica ispod 0,001 mm (1m) ima visok postotak glinene tvari i vrlo je plastina.
GRADIVA 12

SIROVINE
U tehnikoj praksi glina se dijeli na: porculansku lonarsku i opekarsku. Prema vatrostalnosti dijeli se na: niskovatrostalnu i visokovatrostalnu.

SIROVINE
Porculanska glina se sastoji uglavnom od kaolina s vrlo malo primjesa, upotrebljava se kao sirovina za dobivanje najfinijih keramikih proizvoda.

GRADIVA

13

GRADIVA

14

SIROVINE
Lonarska glina je takoer ista kaolinska glina, ali s neto vie primjesa. Moe biti bijele, bijele sive, ute ili crvenkaste boje.

SIROVINE
Opekarska glina sadri relativno malo kaolina, ali jo uvijek dovoljno plastina da se moe primjenjivati kao sirovina za izradu opeke i crijepa. Crvene je boje.

GRADIVA

15

GRADIVA

16

SIROVINE
Neplastine sirovine za izradu keramikih proizvoda su korektivi koji se dodaju glini radi dobivanja potrebnih pirotehnikih svojstava. Najee se dodaju: glinenci - za snienje temperature taljenja gline i kvarcni pijesak - za reguliranje plastinosti.

SIROVINE
Glinena smjesa s dodacima mora imati: sposobnost oblikovanja keramikih proizvoda u sirovom stanju, sposobnost suenja bez iskrivljavanja i pucanja, dovoljnu otpornost na toplinska naprezanja tijekom stapanja i peenja, odreenu vatrostalnost, traena fizikalna svojstva i estetski izgled.
GRADIVA 18

GRADIVA

17

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Tehnoloki postupci proizvodnje razlikuju se po pripremi mase: za grubu keramiku i za finu keramiku i prema nainu oblikovanja: preanjem, tokarenjem, lijevanjem.

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Najprije se po tono odreenim koliinama utvrenim prethodnim ispitivanjima sirovine doziraju, a zatim mokrim ili suhim postupkom melju i homogeniziraju. Homogenizirana smjesa prosijava se vibracijskim sitima. Za oblikovanje plastinim postupkom (npr. u izradi posua) filtrira se u filtarskim preama. Dobiveni granulat veliine estica do 0,5 mm se prea, ekstrudira (istiskuje) ili lijeva u odgovarajue kalupe.

GRADIVA

19

GRADIVA

20

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Preanje moe biti: suho, polusuho ili vlano. Formirani keramiki proizvodi najprije se sue, a nakon toga peku otprilike na 1000 C u posebnim peima. Nakon peenja keramiki proizvodi se glaziraju (umakanjem, polijevanjem, ili prskanjem) i glazura se ponovo pee na povienim temperaturama. Peenje se obavlja u tunelskim ili krunim peima.

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

DOZIRANJE HOMOGENIZACIJA PROSIJAVANJE FILTRIRANJE PREANJE, EKSTRUDIRANJE ILI LIJEVANJE SUENJE PEENJE (~ 1000 C) GLAZIRANJE PEENJE

GRADIVA

21

GRADIVA

22

GRUBI KERAMIKI MATERIJALI

OPEKA,

PROIZVODNJA OPEKE
Identifikacija i izbor sirovina Sirovina za proizvodnju opeke je

CRIJEP, DRENANE I KANALIZACIJEKE CIJEVI, DIMNJAKI ELEMENTI I VATROSTALNI MATERIJALI.

opekarska ili ciglarska glina odnosno ilovaa s dodacima. Najei dodaci su: kremeni pijesak, vapnenac ili laporasta glina, te eljezni hidroksid.

GRADIVA

23

GRADIVA

24

PROIZVODNJA OPEKE
Iskop gline Prijevoz do tvornice za preradu ovisi o udaljenosti: kod manjih udaljenosti to su prevozne trake, a kod veih kamioni.

PROIZVODNJA OPEKE
Skladitenje gline Na tvornike deponije dovoze se velike koliine gline i iste se od krupnih primjesa (kamenja, drva, itd.).

GRADIVA

25

GRADIVA

26

PROIZVODNJA OPEKE
Priprema mjeavine Sirovine se mijeaju i melju u mlinovima. Nakon mljevenja grubim mlinovima izvodi se razbacivanje, odleavanje i ujednaavanje sastava (homogeniziranje) u odleavalitu s dovoljno vlage.

PROIZVODNJA OPEKE
Potom se glina ponovno melje finim mlinovima,

Oblikovanje proizvoda se izvodi u vakuumskoj prei. Puni transporter potiskuje glinu u cilindar pree. Cilindar pree je zatvoren usnikom (alatom za oblikovanje) kojim se definira oblik, veliina i raspored upljina, te oblik i vanjske dimenzije proizvoda.
27 GRADIVA 28

GRADIVA

PROIZVODNJA OPEKE
Vakuum prea daje beskonanu traku koja se razrezuje na posebnim rezaim stolovima.

PROIZVODNJA OPEKE
Nakon rezanja sirova opeka se slae na vagone za suenje na kojima se otprema u suaru. Suenje opekarskih proizvoda u suarama odvija se pomou vrueg zraka. Suenje je jedna od najvanijih faza obrade opeka i glinenih proizvoda uope.

Rezanje se izvodi napetim icama.

Zbog sporijeg kretanja vlage iz jezgre elementa i breg isparavanja s povrine mora se odvijati postupno, po posebno utvrenom reimu, koji se utvruje prema sastavu i svojstvima gline.
29 GRADIVA 30

GRADIVA

PROIZVODNJA OPEKE
Nakon izlaska iz suare opeka se preslaguje na vagone i alje se u pe (krune ili tunelske).

PROIZVODNJA OPEKE
Slaganje opeke

Izlazak opeke iz pei na vagonima.

Skladitenje opeke

GRADIVA

31

GRADIVA

32

ZIDNI ELEMENTI
U zidne elemente ubrajamo, prema normi HRN EN 771-1:2005.: Opene zidne elemente Vapnenosilikatne zidne elemente Betonske zidne elemente Zidne elemente od porastog betona Zidne elemente od umjetnog kamena Zidne elemente od prirodnog kamena Gipsane blokove

Openi zidni elementi

Zidni element izraen od gline ili drugog glinovitog materijala s pijeskom ili bez njega, s gorivim ili drugim dodacima peen (paljen) na dovoljno visokoj temperaturi da se postigne keramika veza Prema normi HRN EN 771-1:2005 openi zidni elementi dijele se u dva osnovna tipa: Openi elementi male bruto volumne mase <1000 kg/m3 (LD units) - za uporabu u zatienom ziu Openi elementi velike bruto volumne mase <1000 kg/m3 (HD units) - za uporabu u nezatienom ziu i zatienom ziu
33 GRADIVA 34

GRADIVA

Zidni elementi svrstavaju se ovisno o postotku upljina u skupine.

Prema starim propisima zidni elementi dijele se na: Puna opeka Radijalna opeka Fasadna puna opeka uplja opeka i blokovi uplja fasadna opeka i blokovi uplji blokovi meukatnih konstrukcija

GRADIVA

35

GRADIVA

36

Tlana vrstoa zidnih elemenata

Za proizvod se objavljuje srednja tlana vrstoa (MPa), a u proraunu se uzima normalizirana tlana vrstoa fb. Srednja tlana vrstoa pretvara se u normaliziranu tl. vrstou elementa osuenog na zraku mnoenjem s faktorom , prema tablici. Uz objavljenu vrijednost srednje tlane vrstoe (s 50% fraktilom) ili karakteristine tlane vrstoe (s 5% fraktilom) objavljuju se: Uvjeti njege Smjer ispitivanja Priprema naljegujue povrine Razred nadzora proizvodnje

GRADIVA

37

GRADIVA

38

Marka opeke prema starim propisima

Tlana vrstoa ili vrstoa na tlak pune opeke oznauje se kao marka opeke (M).

Tlana vrstoa fasadne opeke prema starim propisima zadana je:

MARKA (M) 10 15 TLANA VRSTOA (N/mm2) Prosjena 10 15 20 25 30 Najmanja pojedinana 8 12 16 20 26

MARKA (M) 7,5 10 15 20

TLANA VRSTOA (N/mm2) Prosjena 7,5 10 15 20 Najmanja pojedinana 6 8 12 16

20 25 30

GRADIVA

39

GRADIVA

40

OPENI ZIDNI ELEMENTI

Marke upljih opeka i blokova prema starim propisima:
MARKA (M) 2 5 7,5 10 15 20 TLANA VRSTOA (N/mm2) Prosjena 2 5 7,5 10 15 20 Najmanja pojedinana 1,6 4 6 8 12 16

uplji zidni elementi imaju vertikalne upljine ili horizontalne upljine, koje im smanjuju masu i poboljavaju termoizolacijska svojstva. Namijenjeni su za zidanje unutarnjih i vanjskih zidova koji se bukaju.

GRADIVA

41

GRADIVA

42

ZIDNI ELEMENTI
Normom su propisane:
Izmjere i odstupanja, Oblici zidnih elemenata, volumenska masa, bruto i neto, vrstoa:, tlana vrstoa, vrstoa na savijanje, posmina vrstoa, vrstoa prionljivosti, Toplinska svojstva, Trajnost otpornost na smrzavanje i odmrzavanje, Vodoupojnost, Sadraj topljivih soli, Kretanje vlage, Reakcija pri poaru Paropropusnost.
GRADIVA 43

Upotreba openih zidnih elemenata

Neki su naini uporabe tradicionalni i odgovarajue specifikacije su navedene u normama ili tradicijskim pravilima tehnike. Drugi naini uporabe mogu biti novi i netradicijski pa je u tom sluaju definiranje razina ponaanja (svojstava) materijala i izvedbe odgovornost projektanta.

GRADIVA

44

Upotreba openih zidnih elemenata

Posebne primjene jesu: obino zie zatieno zie bukano zie toplinsko-izolacijsko zie proeljno zie zie za inenjerske graevine konstrukcijsko zie

UPLJI OPENI ZIDNI ELEMENTI

Prednost zidnih blokova: Zato to su vei od cigle normalnoga formata: njima se bre zida,manja je potronja morta. Zato to su uplji: laki su, pa manje optereuju konstrukciju, manja je potronja sirovine (gline), lake, bre i jednolinije se sue i peku, bolji su toplinski izolatori, lake je probiti zid u sluaju potrebe, manje su nosivosti, ali to u suvremenim graevinama preuzimaju AB skeleti. Zato to su bolji toplinski izolatori: zidovi mogu biti tanji.

GRADIVA

45

GRADIVA

46

UPLJI OPENI ELEMENTI MEUKATNIH KONSTRUKCIJA

uplji blokovi meukatnih konstrukcija mogu povezani armaturom i cementnim mortom ili betonom biti jedini sastavni dio meukatne konstrukcije, a mogu biti i kombinirani s nosaima od armiranog ili prednapetog betona. Rade se s horizontalnim upljinama. Normizirani su u dvije osnovne vrste: nosivi blokovi blokovi ispune.

UZORKOVANJE
Uzorkovanje je nasumino ili reprezentativno, a odabir ovisi o proizvodu i obliku poiljke. Nasumino uzorkovanje Prikladan broj zidnih elemenata odabire se nasumice iz poiljke ne uzimajui u obzir kvalitetu odabranih elemenata, ne smiju se odabrati elementi oteeni u prijevozu, Odvoje se vidljivo loi komadi; U praksi, nasumino je uzorkovanje prikladno ako su zidni elementi poiljke premjeteni u rastresitom obliku (nepakirani) s mjesta na mjesto ili ako su raspreni u velikom broju na male gomile, npr. na skeli prije ugradnje.

GRADIVA

47

GRADIVA

48

UZORKOVANJE
Ako nasumino uzorkovanja nije praktino ili je neprikladno, tj. ako su zidni elementi sloeni na velikim hrpama kojima se moe ogranieno pristupiti mora se upotrijebiti postupak reprezentativnog uzorkovanja. Uzorkovanje s hrpe poiljka se podijeli na najmanje est stvarnih ili zamiljenih dijelova, svaki sline veliine. Sluajnim odabirom uzme se jednak broj, ali ne vie od etiri opena zidna elementa iz svakoga dijela kako bi se dobio zahtijevani broj, ne razmatra se kvaliteta odabranih elemenata, osim to se ne odabiru elementi oteeni pri prijenosu.
GRADIVA 49

UZORKOVANJE
Uzorkovanje iz poiljke koja se sastoji od omotanih paketa Sluajnim odabirom mora se odabrati najmanje est paketa u poiljci Sluajnim odabirom odabere se jednak broj od ne vie od etiri zidna elementa iz svakog paketa kako bi se dobio zahtijevani broj, ne razmatra se kvaliteta odabranih elemenata, osim to se ne odabiru elementi oteeni pri prijenosu. Norma HRN EN 771 daje toan broj uzoraka za pojedino ispitivanje.
GRADIVA 50

ISPITIVANJE ZIDNIH ELEMENATA

TLANA VRSTOA Ispituje se na 10 elemenata za LD i HD PRIPREMA POVRINE: nanoenjem sloja za izravnavanje ili bruenjem uzorka sve dok nisu ispunjeni zahtjevi za ravnou ili paralelnou SKLADITENJE: vlane vree ili klima komora (rel. vlanost vea od 90%), mort mora dostii najmanju propisanu vrstou
GRADIVA

Njega uzoraka
NJEGA UZORAKA (za svaku vrstu proizvoda, postupak njegovanja je propisan u odgovarajuem dijelu niza HRN EN 771): njega suenjem na zraku njega suenjem u suioniku, njega do 6% sadraja vlage i njega uranjanjem u vodu.

51

GRADIVA

52

Postupak ispitivanja
Uzorak se postavi na oiene povrine stroja za ispitivanje tako da se postigne ravnomjerno nalijeganje. U poetku treba koristiti bilo koju prikladnu brzinu optereenja, ali na otprilike polovici oekivanog najveeg optereenja, treba brzinu prilagoditi tako da da se najvee optereenje dosegne u ne manje od priblino jedne minute. Proraunamo tlanu vrstou kao srednju vrijednost vrstoe svakog pojedinog ispitnog uzorka do najbliih 0,1 N/mm .
GRADIVA 53

ISPITIVANJE ZIDNIH ELEMENATA

Odreivanje neto obujma i postotnog udjela upljina openih zidnih elemenata hidrostatskim vaganjem: odabire se min 10 uzoraka odreivanje dimenzija u skladu s HRN EN 77216:2005, hidrostatsko vaganje uzoraka, pratiti postizanje stalne mase (razlika 0,2% izmeu dva vaganja), izmjeriti masu uzorka vaganjem pod vodom-Mwu odrediti masu zidnih elemenata vaganjem na zraku (zasien uzorak), Mau iz navedenog prema formulama iz norme izraunati neto volumen, bruto volumen, volumen upljina, postotni udio upljina
GRADIVA 54

ISPITIVANJE ZIDNIH ELEMENATA

Odreivanje sadraja aktivnih soli: odreivanje koliine topivih magnezijevih , natrijevih i kalijevih iona koji bi mogli imati tetno djelovanje na cementni mort ili zidni element koliina uzoraka: min 10 komada uzorci za ispitivanje ne smiju biti izloeni vodi koja bi im mogla oduzeti topive soli reprezentativni uzorak :50-250 g koji se melje vrste ispitivanja: odreivanje instrumentalnim ili alternativnim postupcima
GRADIVA 55

ISPITIVANJE ZIDNIH ELEMENATA

UPIJANJE VODE se ispituje na 10 uzoraka, suenje do stalne mase (0,1%), Mdry,s na 105 C izmjera povrine koje e biti uronjene u vodu proraun bruto povrine, As lica elemenata uranjanom u vodu do dubine 51 mm stalna razina vode se mora odravati vrijeme moenja u skladu s odgovarajuom specifikacijom, tso nakon isteka vremena moenja, uzorak vaemo mso,s
GRADIVA 56

UPIJANJE VODE
M au M dry,s M dry,s

ISPITIVANJE ZIDNIH ELEMENATA

OTPORNOST NA SMRZAVANJE uzorak za ispitivanje:izrada zida od opeke, min povrine 0,25 m , opeka odleana u vodi sa sljubnicama ispunjenim trakovima od pjenaste gume ili opeka+brzostvrdnjavajui mort

U (%) =

100

U upijena voda Mau masa potpuno zasienog uzorka Mdry,s masa suhog uzorka

GRADIVA

57

GRADIVA

58

ISPITIVANJE ZIDNIH ELEMENATA

-ispitni zid se natopi vodom i toliko dugo hladi dok se sva upijena voda ne smrzne ispiti zid se ispituje na 100 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja treba ustanoviti poetno ljutenje povrine opeka (tupi zvuk male eline ipke) njega uzoraka sukladna nainu izvedbe zida ocjena rezultata: ocjena oteenja (pukotine) +ocjena otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje (tablica 2)-odreivanje trajnosti

ISPITIVANJE ZIDNIH ELEMENATA

DJELOVANJE TOPLJIVIH SOLI ispituje se na uzorcima prethodno zasienim vodom i ocjenjuje na osnovi koliine iscvjetavanja soli na povrini opeke. Kod velikih iscvjetavanja ispituje se i sadraj soli u opeci ili bloku posebnim propisanim kemijskim postupkom. DJELOVANJE SLOBODNOG VAPNA ocjenjuje se prema izgledu uzoraka zasienih vodom i dranih 14 dana u vlanoj komori na temperaturi +20C.
GRADIVA 60

GRADIVA

59

10

OPENI CRIJEP
Najraireniji pokrovni materijal. Tehnologija proizvodnje ista je kao i kod opeke. Razlikujemo ih po tehnologiji oblikovanja i po formi. Mogu imati prirodnu boju peene gline ili mogu biti obojeni Glina za proizvodnju crijepa mora imati veu plastinost od gline za proizvodnju opeke. Po tehnologiji oblikovanja dijele se na: vueni i preani.

VUENI CRIJEP
Vueni crijep oblikuje se istiskivanjem keramike mase kroz odgovarajue usnike koji mu daju eljenu formu.

Vrste:
vueni crijep s jednostrukim lijebom i vueni biber crijep koji nema ljebova.

GRADIVA

61

GRADIVA

62

PREANI CRIJEP
Preani crijep oblikuje se preanjem keramike mase posebnim preama. Danas prevladava u primjeni. Dva osnovna tipa su: preani crijep s jednostrukim lijebom i preani crijep s dvostrukim lijebom. Propisani su ista svojstva i sline tolerancije kao i za vueni crijep.
GRADIVA 63

ISPITIVANJE CRIJEPA
Odreivanje geometrijskih karakteristika mjerenje se obavlja na 10 ispitnih uzoraka koji se sastoje od deset crijepova s izuzetkom 24 koliko je potrebno za odreivanje izmjera pokrivanja odreujemo: izmjere u uzdunom i porenom pravcu duljinu i irinu pokrivanja pravocrtnost vitopernost jednolinost poprenog presjeka
GRADIVA 64

ISPITIVANJE CRIJEPA
VODONEPROPUSNOST Prvi ispitni postupak: osniva se na odreivanju koliine vode koja za 48 sati, pri tlaku visine 10 cm vode, istee po cm povrine crijepa. Nivo vode prilikom ispitivanja je potrebno odrati stalnim. ispituje se 10 crijepova, ako se radi o tekuoj kontroli, broj crijepova moe biti promijenjen pratimo promjene nivoa vode, raunamo faktor nepropusnosti za svaki uzorak, najveu pojedinanu vrijednost na temelju kojih odreujemo razrede nepropusnosti
GRADIVA 65

Vodonepropusnost
Drugi ispitni postupak: ispitivanje u cilju odreivanja vremena prije kapanja prve kapi prilikom djelovanja vodenog tlaka na povrini crijepa obino izloenog atmosferilijama ispituje se 10 crijepova, ako se radi o tekuoj kontroli, broj crijepova moe biti promijenjen trajanje ispitivanja:20 h pratimo pojavu prve kapi s tonou 15 min
GRADIVA 66

11

VODOPROPUSNOST CRIJEPA

ISPITIVANJE CRIJEPA
Ispitivanje otpornosti na smrzavanje Ispitna metoda A: (metoda A se ne primjenjuje u naim podrujima) ispitivanje se radi u uvjetima izmjeninog smrzavanja i odmrzavanja odabrani prema stastistikim naelima, pripremljeni ispitni uzorci izloeni su djelovanju smrzavanja (gornja strana), odmrzavaju se prskanjem toplom vodom i potapanjem u vodu ciklusi se ponavljaju do eventualne pojave oteenja ili do 150 ciklusa ispituje se 10 crijepova, ako se radi o tekuoj kontroli, broj crijepova moe biti promijenjen

GRADIVA

67

GRADIVA

smatra se da je uzorak zadovoljio ako nema nedoputenih promjena (tablica 1)

68

Otpornost na smrzavanje
Ispitna metoda B: uzorci se potapaju u hermetikom spremniku , zatim se izloe ciklusima smrzavanjeodmrzavanje (50 ciklusa) ispitni uzorci se u ovom sluaju smrzavaju istodobno sa svih strana ispituje se 13 neoteenih ispitnih uzoraka10+3 dodatna za odreivanje gubitka mase zbog izluivanja topivih soli smatra se da uzorak zadovoljava ako nema promjena tipa listanja, sloma, napuknua, ljutenja; gubitak mase mora biti manji od 1%
GRADIVA 69

ISPITIVANJE CRIJEPA
Ispitivanje vrstoe na savijanje ispitujemo mogunost podnoenja koncentriranog optereenja prilikom ega je crijep oslonjen na dva leaja ispitivanje se vri na deset ispitnih uzoraka (cijeli crijepovi) sila sloma je aritmetika srednja vrijednost 10 rezultata u kN (dvije decimale), pratimo najmanju i srednju vrijednost
GRADIVA

70

NOSIVOST CRIJEPA

KERAMIKE CIJEVI
Proizvode se od teko taljive plastine gline s dodacima feldspata, kvarcnog pijeska, a esto i amotnog brana. dimnjake cijevi uloci dimnjaka drenane cijevi za dreniranje i odvoenje podzemnih voda kanalizacijske cijevi za odvoenje otpadnih voda--otporne prema kiselinama i alkalijama,vodonepropusne, mehaniki otporni i dgovarajueg oblika.

GRADIVA

71

GRADIVA

72

12

VATROSTALNI MATERIJALI
Vatrostalni materijali su teko taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti. Koriste se u industriji za zidanje pei i slinih postrojenja. Osnovni vatrostalni materijali su: amotno brano i amotne opeke

VATROSTALNI MATERIJALI
amotno brano dobiva se peenjem vatrostalne gline na visokoj temperaturi i mljevenjem peenih komada. esto se proizvodi mljevenjem otpadnog vatrostalnog keramikog materijala. amotne opeke i ostali oblikovni amotni proizvodi proizvode se od plastine vatrostalne gline i dodatka amotnog brana.

GRADIVA

73

GRADIVA

74

FINI KERAMIKI MATERIJALI

Proizvode se od teko taljive masne gline s raznim dodacima i peku pri visokim temperaturama pri kojima se razmekaju i tale lako taljivi sastojci. U graevinarstvu se primjenjuju keramike ploice i sanitarni materijali.

KERAMIKE PLOICE
Primjenjuju se za unutarnje i vanjsko oblaganje zidova i podova. prema nainu oblikovanja dijele se na: Preane i vuene. S vidljive strane su glazirane ili neglazirane. S unutarnje strane su hrapave ili brazdane. Mogu biti jednobojne ili glazurom razliito obojane.

GRADIVA

75

GRADIVA

76

KERAMIKE PLOICE
Propisana ispitivanja su: upijanje vode, zvonak zvuk, tvrdoa po Mohsu, vrstoa na savijanje. glazura mora biti otporna na: vlasavost, nagle promjene temperature, na kiseline i luine. Ploice za vanjsko oblaganje ispituju se na mraz u 25 ciklusa.
GRADIVA 77

SANITARNI KERAMIKI MATEIJALI

Oblikuju se lijevanjem glinene suspenzije razrijeene vodenim staklom i jo nekim dodacima u kalupe od gipsa, koje imaju uplji prostor jednak vanjskom obliku proizvoda. Sanitarna keramika se pee nakon glaziranja pa se istovremeno pee i glazura, koja zbog sve otrijih higijenskih uvjeta eksploatacije i sve agresivnijih sredstava odravanja mora biti sve kvalitetnija.

GRADIVA

78

13

LITERATURA
Tehniki propis za zidane konstrukcije; Narodne novine 01/07 Prirunik Zidane konstrukcije Jovo Besla: Materijali u arhitekturi i graevinarstvu, str. 80-92. Velimir Ukrainczyk:Poznavanje gradiva, str. 199-226.

GRADIVA

79

14