ETIKA

GRUPA A 1.GLAVNI KONCEPTI O SLOBODI? 1.teleoloki determinizam (sva uenja do Kanta) 2. kauzalni determinizam (Spinoza i Hartman) 3 slojeviti determinizam (Hartman) 4 identerminizam (Sartr) Determinizam je neto to je oder eno na iju odre enost ja ne mo!u da utiem. 2.ARISTOTELOVA PODJELA VRLINA I OBRLAZLOZENJE NJIHOVE SUTINE? " svom djelu #ikoma$ova etika %ristotel razlikuje 2 vrste vrlina 1. DIJANOETIKE 2. MORALNOETIKE &odjelu vri na 'azi podjele due. "mna ili razumska podjela due kojoj od!ovaraju dijanoetike osovine i strana koja ne zavisi od razuma koja je in$erentna moralnoeti(kim vrlinama. %ristotel je od'a(io to da je moralno do'ro stvar ljudske prirode) a dijanoeti(ke oso'ine se ti(u u(enja. #ovosti anti(ko! u(enja %ristotel je najavio svojom stavkom o *+S,-+S". *esotes je sredina izme u dva estrema.

3.NAVESTI DVA PRIMJERA STOIKOG UENJA? Stoiko uenje polazi najprije od to!a da tre'a uskladiti .ivot sa razumom i uskladiti .ivot sa prirodom. Stoiari su ti koji su se apsolutno zala!ali za .ivot 'ez dr.avno! ure enja po emu su se razlikovali od &latonovo! uenja ideje o dr.avi. ,ni smatraju da ako 'i .ivjeli u skladu sa prirodom 'ez zakona niko ne 'i inio krivina djela. ,ni nala.u da se spozna stvarnost) priorda) dakle vanjska i vlastita priroda) ali ne daju slo'odu da se vanjska i vlastita priroda mijenjaju ) jer smo mi umna 'i/a. 4.POLAZITE I ISHODITE IHTEOVOG KONCEPTA SLOBODE ?

0i$te polazi od slo'ode i nje!ovo is$odiste je slo'oda) za razliku od Kanta koji polazi od slo'ode a nje!ovo is$odiste je kate!ori(ki imperativ.

!.ARISTOTEL O PRAVDI I PRAVINOSTI ?

&ravda je ideal koji se ne mo.e de1inisati) i ne mo.e dijeliti. &ravda je ne2to ka (emu te3i svaki 4ovjek) kada je pravda u pitanju nema razlike da li je 4ovjek teista ili ateista... svi ljudi te3e ka pravdi. %ristotel je na nekim mjestima u djelu #ikoma$ova etika po miljenju neki$ mislila(a poistovjetio pravdu i sre/u. ,n uzima u o'zir dva pojma pravde "#$%&'(%)( ' *+,&#$%)( &od zakonito/u %ristotel podrazumjeva sao'raz'u pozitivnom pravu) jer onaj koji kri zakon je nepravedan) a onaj ko !a potuje je pravedan. % pod jednako/u podrazumjeva injeni(u da su u svakodnevnom zivotu vidi nejednakost me u ljudima. " posljednjem dijelu #ikoma$ove etike %ristotel je zna(ajno po!rijesio jer je podijelio pravdu. Kao sto je re(eno &5%6D% 7+ 8D+%9) dakle ne moze se dijeliti) nadilazi $irove prostora i vremena. -u (ini strasnu !resku. &ravdu je podjelio na: 1. D8S-58;"-86# 2. K,5+K-86#"

Distri'utivna pravda podrazumjeva pravdu po zaslu!ama) a korektivna pravda je pravda odre ena zakonom. -.KONSTRUKTIVNI ELEMENTI MORALNOSTI 1) prosu ivanje 2) vrednovanje 3) djelovanje

GRUPA B
1.H#.(/#&%0% 12+&*+ % #1(%&%/'*' /%.#3&%)('? Kod Hartmana susre(emo u(enje o slo'odi kao spoznatoj nuznosti. Hartman razlikuje du$ovni) dusevnii analiti(ki svijet) a razlika izme u nje!a i ostali$ je u sljede(em: *o!u(e je uti(ati na svoju slo'odu ali ne i da je mijenjamo. #ajsistemati(nije u(enje o slo'odi razvija Kant. ,n se 'itno razlikuje od Stoji(ara i Spinoze. Hartman < *eni slo'oda pomaze da uti(em na to sto sam spoznao) ali ne da promijenim to sto sam spoznao= 2.U2+&*+ % /%.#3&%* '&,'4+.+&(&%)(' ' $% 5# .#"0'*#? 6r$ovni kriterij i vr$ovni (ilj stoilke meta1izi(ke ili ra(ionalisti(ke etike je adia1ora) tj apatija ili ataraksija) moralna nepokole'ljivost ili moralna indi1erentnost. ,vi pojmovi 'itno karakterisu stoi(ko! moralno valjdano! (ovjeka) mudra(a. Sadrzaj nje!ove moralnosti je skladnost sa prirodom sto se postize razumom ili umom. Stoi(ari su najve(u mudrost nalazili u mudra(u) koji tre'a da sa(uva op( u skladnost sa samim so'om) a to zna(i da iskaze sna!u u nadilazenju svi$ pro'lema

(jelokupno! zivota. Dakle) uenje o moralnoj indolentnosti razvijaju stoiari. 3.P.'&2'6' 6.#0,+ 6% D"%&1 R#73)1? &o 5a>lsu postoje 2 prin(ipa pravde) a to su: 1. Svaki (ovjek koji u(estvuje u nekoj institu(iji ima veze sa njenim 1un(ionisanjem i ima jednako pravo na najsiru slo'udu spojivom sa slo'odom jednakom za sve. 2. Sve drustvene veijednosti (slo'oda) mo!u(nosti) pri$od) 'o!atstvo) tre'a da 'udu rasporedjene jednako osim ako je nejednaka raspodjela vrijednosti svima od koristi. 4.K#.,'&#3&# 0.3'&# 6% S6'&%"'? Kardinalna vrlina po Spinozi je samoodrzanje u prirodi. !.VRSTE DETERMINIZAMA I NJENI PREDSTAVNICI? 1. -eleoloki determinizam ( u(enja do Kanta) 2. Kauzalni determinizam ( u(enja Spinoze i Hartmana) 3. Slojeviti determinizam ( "(enja Hartmana) 4. 8denterminizam ( Sartr) -.S3%8%,# 6% '9(+1?

Slo'oda je stvaralaka 'it ljudsko! 'i/a. 0i$te polazi od slo'ode i nje!ovo is$odiste je slo'oda) za razliku od Kanta koji polazi od slo'ode a nje!ovo is$odiste je kate!ori(ki imperativ. Stu'ovi 0i($teove etike su slo'oda i djelotvornja radnja) a nje!ovo uenje se jo naziva i sistemom dinamizirane slo'ode koja polazi od slo'ode kao apsolutno! poetka) koja se ne mo.e do'iti od neko! dru!o!) ne!o nju ovjek stjee. ,n ne .eli s$vatiti da se slo'oda mo.e dru!aije odrediti ne!o samo unutar njeni$ etiki$ determinanti.

GRUPA C 1.KO SE ZALAGAO DA SE ETICKO KAO ETICKO NE MOZE DOKAZATI?

%ristotel) Kant) Hartman 2.KINIKO UCENJE K'&':$% 1:+&*+ ? osniva je %ntisten. &ri$vata Sokrat@ovo intelektualistiko ili ra(ionalistiko s$vatanje vrline. 6rlina je jedino i najvie do'ro. 5azvijaju uenje o sre/i.%li za nje!a je pose'no 'itna maksima:A;olje je sto manje tre'ati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i sre(uA.,n ovom maksimom zeli re(i da (ovjek moze imati materijalno 'o!atstvo a da ne 'ude 'o!at u dusi)tako

da e moze 'iti ni sretan.-o se naziva etikom minimuma. 3.INTRISTNO DOBRO 8ntristi(no do'ro je sredstvo da se neko dru!o do'ro posti!ne. S o'zirom na to da se do'ro kao do'ro) odnosno moralno do'ro kao moralno do'ro ne moze (ijepati) intristi(no do'ro posto je sredstvo moze se (ijepati. 4.EUPARHIJA +upar$ija je pravilna radnja) odnosno pravilno djelovanje. !.KO JE USPOSTAVIO PRIRODNI ZAKON I PRIRODNO STANJE? "spostavio je Ho's i prema njemu to su sredisnji pojmovi reli!ije. ;itna karakteristika prirodno! stanja je potpuna izoliranost jedinke od dru!i$ jedinki sto na kon(u ima za posljedi(u rat protiv svi$)" prirodnom stanju postoje savrsena prava) ali ne i savrsene duznosti. &ostoji jedan osnovni zakon prirode a nje!ova sutina se sastoji u sljede/em: svaki (ovjek tre'a da tezi u miru i odzavanju mira na temelju zapovijesti uma ili op(e! pravila. " prirodnom stanju prirodni zakoni nemaju o'avezuju/u sna!u) ve( samo savjet razuma) 'ez nje!a nije mo!u(e iza(i iz prirodno! stanja u !radjansko drustvo u kojem postoji miri i suradnja izmedju ljudi . Ho's upozorava na mmo!u(nost suko'a izme u prirodno! i moralno! zakona (prava i uma) i pozitivno! ili !radjansko! prava. -.SUPROTNOST KANTOVOG UENJA Kantova etika je 'liza reli!ioznoj eti(i ) za razliku od Kanta 2eler i Hartman nemaju tre'anje i kod nji$ je umjesto 1unk(ije kate!ori(ko! imperativa stoje vriijednosti i osje(aji. &o njima tre'anje stoji du'oko u oso'i i oni ne poten(iraju na tome.

Kod Kanta vlada zakon ( kate!oriki imperativ) a kod 2elera nema zakona ve( vrijedonosni prin(ipi. #o) pored Selera kritikuju !a i ostali... zna(ajne ktitike su He!elove koji iz'a(uje tre'anje na kome je Kant znatno poten(irao ... -ako er i 2,&+#H%"+5)H%5-*%# 8 #84+ !a kritikuju ( pa nisam si!uran koji je tano jer !a vie nji$ kritikuje) pitanje je nekako nedovoljno pre(izno ).

;.POZITIVNO I NEGATIVNO ZNACENJE SLOBODE Dakle) postoje dva znaenja slo'ode) pozitivno i ne!ativno #e!ativno znaenje slo'ode je dvosmislene prirode. S jedne strane o!raniava podruje mo! djelovanja) a sa dru!e strane osporava uplitanje dru!i$ u moje djelovanje

&ozitivno znaenje slo'ode !lasi: .elim da moj .ivot) moje djelovanje i moje odluke ovise od mene) a ne od neke spoljne sile. 3elim da 'udem su'jekt) a ne o'jekt. Sadr.aju slo'de otro se odupire Kantov etiki 1ormalizam) po njemu slo'odan sam jer sam autonoman. B5"&% D 1.RAZLIKA IZME<U KANTA I IHTA =ISHODITA>

Razlikujemo sljedee razlike u is odi!"ima Ka#"a i $i "ea % #jema&ki klasi&#i idealizam '( %) 0i$te ne poznaje stvari po se'i (Smrt ;o!a )'esmrtnost duse i ideja slo'ode)) Kant to kritiki razmatra. ;) Kod 0i$tea polazite i is$odite je slo'oda a kod Kanta je polazite slo'oda a is$odite kate!oriki imperativ C) 0i$te od'ija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kate!oriko! imperativa. Da to iznosi ar!ument: svaki ovjek ima pose'an ili spe(i1ian poziv) odnosno svoje spe(i1ine zadatke. #je!ova 1ormula(ija imperativa !lasi: ')61&' 10'*+$ )0%* 6%"'0 '3' "#,#(#$ $%*' *+ *#)&% %,.+?+& 1 3*1,)$%* )0'*+)(' ' )6%*+& )# (0%*'/ 6%"'0%/ 1 @'0%(1. 2.OBJASNITI SUTINU RACIONALNE TEOLOGIJE O ODNOSU MORALA I RELIGIJE ? 5a(ionalna teolo!ija @ moral nije ispod reli!ije) niti je reli!ija ispod morala. 8zmedju ovo dvoje mora postojati $armonija. 8slamski predstavni(i su 8'n Sina) 8'n 5uzd) %l@Kindi i %l@1ara'i) dok je kr/anski predstavnika %'elard. 3.ARISTOTELOVO UCENJE O PRAVDI ? Aris"o"el ) *+ra,ed#o je o#o !"o s",ara i odr-a,a sreu i u dr-a,#oj zajed#i.i/. ,n pominje dva pojma pravde ? zakonitost i jednakost. Dakonitost je iri pojam od jednakosti ? sve to je zakonito nije nejednako) dok sve to je nejednako jeste nezakonito. %ristotel se 'avi pravdom) kao empirijskim etikim pitanjem. ,n nije vjerovao u ;o.ansku pravednost) a to od'a(uju -. %kvinski i %l@Bazali. &o %ristotelu pravda predstavlja uzdr.avanje od sti(anja neke prednosti ovjeka za se'e putem otimanja sve!a ono!a to pripada dru!ome. &ravda je po njemu potpuno najve/a od svi$ vrlina. " knjizi E#ikoma$ova etikaA na poetku !ovori da je pravda ideal (a ideal se ne mo.e de1inisati) niti dijeliti) da 'i na kraju knji!e porekao svoj prvo'itni stav. &ravda tre'a da stoji neovisno od pozitivne moralnosti.%ristotel je na 'azi injeni(a podijelio pravdu na: a) D')(.'81('0&# ? koja dolazi do izra.aja prilikom dodjele poasti) nov(a i dru!i$ do'ara na koje pripadni(i dr.ave opravdano pola.u pravo. ,vu dijeli zakonodava() karakterie se jednako/u a sastoji se u dodjeljivanju poasti) na!rada itd

') K%.+$('0&# '3' $%/1(#('0&# ? je onaj o'lik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja razni$ sporova i donoenja odre eni$ presuda kojim sank(ionira prestupnika. 4.RAZLIKA IZME<U INDIVIDUE I PERSONE PO ELERU ILI IHTEU?

8ndividum ne poten(ira na ljudskosti) ne!o na interesu 'ilo koje vrste. *oralna li(nost poten(ira na ljudsom dostojanstvu. Sve eti(ke teorije 'ez o'zira na to sto je vr$ovni prin(ip moralnost poten(iraju na moraln orazvijenoj li(nosti ... *oralno razvijenu li(nost prvi put spominje *aF S($eler. ;iti moralno od!ovoran zna(i 'iti od!ovoran za svoje prosudjivanje) vrednovanje razlikovanje do'ro! od lose!a) lazi od istine) vjerovanje pred dru!ima) pa tek onda samom se'i. Samo moralno razvijena li(nost (ini moralno do'ro .... 5.OSAM PRETPOSTAVKI PO SELERU O MORALU

Prva pretpostavka svaka materijalna etika nuno mora biti etika dobara i ciljeva, to Kant energino odbacuje, kao I eler s razlikom to on smatra da je nedopustivo staviti znak identiteta izmeu etike dobra I ciljeva sa materijalno vrijednosnom etikom !ruga pretpostavka Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima samo empirijsko induktivno I aposteriorno vaenje

"re#a pretpostavka Kant pokazuje da je materijalna etika nuno etika uinka

$etvrta pretpostavka %aglaava se da materijalna etika nuno mora svesti na &edonizam

Peta pretpostavka 'vaka materijalna etika je nuno &eteronomna

esta pretpostavka 'vaka materijalna etika void legalitetu postupanja, a nasuprot njoj (ormalna etika moe zasnovati I moralitet volje

'edma pretpostavka svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnost od njeni& vlastiti& stanja ili spoljanji& dobaram a suprotno tome (ormalna etika utemeljuje dostojanstvo linosti

)sma pretpostavka 'vaka materijalna etika nalazi temelj svi& etiki& vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode, a (ormalna etika utemeljuje moralni zakon koji vai za sva umna bi#a

2eler od'a(uje svi$ osam Kantovi$ pretpostavki) u njima prepoznaje izrazitu o!ranienost i jednostranost Kantove teorije) jer njima nedostaje topline) tj ono!a pto od!ovara etikom i vrijednosmom -. U EMU SE SASTOJI MUROV PRIGOVOR =ODNOS> HEDONIZMU EUDASPONIZMU I UTILATIRIZMU? Mur ka-e da su 0o1rije!ili jer su "jeli odredi"i do2ro *0o se2i/ "j. sreu3 !"o je za 0osljedi.u imalo #a"uralis"i&ke 1re!ke.

Mur je kri"iko,ao i Mill4a3 za"o !"o je o,aj sma"rao da je 0o-elj#o i 0rija"#o is"o3 !"o je Mur sma"rao kardi#al#om 1re!kom. 7.RELIGIJSKO UENJE O MORALU #ema morala 'ez reli!ije) smatraju teolozi %kvinski i Bazali. Hartman se ovome protivi i ka.e da reli!ija polazi od ;o!a) a etika od ovjeka. *oralne vrijednosti u reli!iji nemaju status autonomno!) dok su u eti(i autonomne) jer iza nji$ ne postoji nikakav autoritet) !ospodar svijeta i posjednik apsolutno! znanja i istine. 5eli!ija dakle) po Hartmanu svojim zapovjestima ponitava 1enomen moralnosti i nje!ov temelj tj. slo'odu. &redmet etiko! miljenja nije neto to 'i se mo!lo vjerovati) dok se reli!ija zasniva na vjerovanju. He!el se ener!ino okre/e protiv teolo!ije ali ne i protiv $ri/anstva. 0ilozo1ska maksima !lasi ? Eumu nije potre'no nikakvo EotkrovenjeA) nikakvo uenje EizvanaAG ;o! nije nita dru!o ne!o ovjek koji !ui svoj razum. 5eli!ijska !lasi ? ESve to stvaramo osu eno je da nestane i sam ovjek kao konano 'i/e.A &o njoj ovjek 'ez reli!ije ne mo.e 'iti svjestan svoji$ vlastiti$ ontoloki$ i moralni$ sla'osti. " monoteistikim reli!ijama imamo ,0'*+ 0#.'*#&(+: a) .#2'%&#3&# (+%3%5'*#@ moral nije ispod reli!ije nit je reli!ija ispod morala)mora postojati $armonija. 8slamski predstavni(i su 8'n Sina) 8'n 5uzd) %l@Kindi i %l@1ara'i) dok je kr/anski predstavnika %'elard. ') %.(%,%$)&# (+%3%5'*#@ utemeljiva je -oma %kvinski i po njemu moral nema smisla 'ez reli!ije) moral je podre en reli!iji.8slamski predstavnik je %l Bazalli. GRUPA E 1.NAVESTI VARIJANTE ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE ODGOVORNOSTI *oralno@etiko otre.njavanje savremeno! ovjeka i drutva postaje predmet tri !lavna kon(epta kojima se istie potre'a: Historijske i planetarne od!ovornosti znanstvenika) te$niara i politiara ? kod 7onasa *oralno! suosje/anja ovjeka prema prirodi ? kod Heinri($a "niverzalistiko! karaktera mo/i su enja ? kod Ho11ea

&ored ovi$ stajalita postoji i uenje o univerzalnoj komunikativnoj i normativnoj moralnosti) ko!a razvija Karl ? ,tto %pel i ono se razlikuje od pret$odni$ uenja tako to rekonstruira Kantovo uenje o 1aktumu uma. 2.UENJE O SPECI INOJ DETERMINACIJI SLOBODNE VOLJE ?

Determinizam ? neto to je odre eno) na iju odre enost ja ne mo!u da utiem ? nadilazi um. &ostoje razni o'li(i determinizma: a) teleoloki determinizam ? do Kantovo! uenja ') teoloki determinizam () univerzalni determinizam d) kauzalni determinizam #ajsistematinije uenje o determina(iji slo'odne volje razvija 8manuel Kant. Kant $o/e od svi$ nas da 'udemo umna i moralna 'i/a. Kate!oriki imperativ koji je o'jektivan i nu.an mora a'stra$irati sve pojedinane moralne maFime) odnosno sve nji$ uni1i(irati) ali kroz normu ne kroz sadr.aj. Da Kanta slo'oda predstavlja 'azu moralnosti. ,na podrazumjeva odsustvo 'ilo koje! o'lika pristiska.

3.NAVESTI ELEROVE PRETPOSTAVKE O ETICI DOBRA ?

Prva pretpostavka svaka materijalna etika nuno mora biti etika dobara i ciljeva, to Kant energino odbacuje, kao I eler s razlikom to on smatra da je nedopustivo staviti znak identiteta izmeu etike dobra I ciljeva sa materijalno vrijednosnom etikom !ruga pretpostavka Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima samo empirijsko induktivno I aposteriorno vaenje

"re#a pretpostavka Kant pokazuje da je materijalna etika nuno etika uinka

$etvrta pretpostavka %aglaava se da materijalna etika nuno mora svesti na &edonizam

Peta pretpostavka 'vaka materijalna etika je nuno &eteronomna

esta pretpostavka 'vaka materijalna etika void legalitetu postupanja, a nasuprot njoj (ormalna etika moe zasnovati I moralitet volje

'edma pretpostavka svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnost od njeni& vlastiti& stanja ili spoljanji& dobaram a suprotno tome (ormalna etika utemeljuje dostojanstvo linosti

)sma pretpostavka 'vaka materijalna etika nalazi temelj svi& etiki& vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode, a (ormalna etika utemeljuje moralni zakon koji vai za sva umna bi#a

4.KANTOVO TROSTRUKO ZNAENJE SLOBODE ? Kant pojam slo'ode razumjeva u trostrukom smislu:

S3%8%,# $#% #1(%&%/'*# ? ova slo'oda predstavlja misaonu stvar) odnosno neto to nije dato iskustvom. ,na se nalazi u naem miljenju) a praktiki se primjenjuje moralnim zakonom u nama. Da 'ismo djelovali prema za$tjevu moralno! zakona tre'amo 'iti slo'odni od svi$ nasal osjetilno! svijeta) a to je praktiki ideal umni$ 'i/a. 8z ovo!a slijedi misao das u moralnost i slo'oda odentini) to predstavlja nit vodilju Kantove etike teorije. S3%8%,# $#% '&(+3'5'8'3&# )1('&# ? u razumjevanju ovo! smisla sutine presudno je Kantovo pitanje: kako je mo!u/e da nam naa samosvijest postavlja za$tjev da 'udemo slo'odni H ,vo je mo!u/e pomo/u slo'ode) odnosno da 'i ovaj za$tjev mo!ao postojati potre'na je moralna slo'oda) koja je nadempirijska) 8 mo.e se samo misaono s$vatiti jer je inteli!i'ilna S3%8%,# $#% )31:#* ? je ista samovolja) a takva slo'oda ne 'i 'ila mo!u/a u inteli!i'ilnom svijetu jer 'i pojmu inteli!i'ilne slo'ode protivrijeilo da 'ude odre ena neim dru!im a ne zakonom uma. Slo'oda sluaja ne 'i 'ila mo!u/a ni u empirijskom svijetu) jer u nu.noj uzronoj vezi svako! do!a anja uvijek je mo!u/e samo jedno kao rezultat sudjeluju/i$ okolnosti.

!.ORTODOKSNA TEOLOGIJA O ODNOSU MORALA I RELIGIJE I NJENI PREDSTAVNICI ? O.(%,%$)&# (+%3%5'*#@ utemeljiva je -oma %kvinski i po njemu moral nema smisla 'ez reli!ije) moral je podre en reli!iji. 8slamski predstavnik je %l Bazalli. -. IHTEOVA ODREDBA SLOBODE ? Slo'oda je stvaralaka 'it ljudsko! 'i/a. 0i$te polazi od slo'ode i nje!ovo is$odiste je slo'oda) za razliku od Kanta koji polazi od slo'ode a nje!ovo is$odiste je kate!ori(ki imperativ. Stu'ovi 0i($teove etike su slo'oda 8 djelotvornja radnja) a nje!ovo uenje se jo. naziva i sistemom dinamizirane slo'ode koja polazi od slo'ode kao apsolutno! poetka) koja se ne mo.e do'iti od neko! dru!o!) ne!o nju ovjek stjee. ,n ne .eli s$vatiti da se slo'oda mo.e dru!aije odrediti ne!o samo unutar njeni$ etiki$ determinant. GRUPA F 1.NABROJ DVA IMPERATIVA ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE ODGOVORNOSTI ? 8mperativ etiara $istorijske i planetarne od!ovornosti nare uje da ovjek mora postojati) on je 1undament nji$ove teorije) a to je imperativ opstanka ljudske vrste) koji se iskazuje kroz dvije 1ormule:

I '/6+.#('0 A djelujte tako da maksime vae! djelovanja 'udu op/e pretpostavke opstanka ljudi i 'ios1ere. II '/6+.#('0 A djelujte tako da vaim djelovanjem 'udu/im !enera(ijama o'ez'jedite sretan .ivot.

2.RAZLIKA IZME<U MAKSIME I IMPERATIVA ? o Maksima 0reds"a,lja su2jek"i,#i 0rak"i&ki 0ri#.i0 djelo,a#ja3 dok im0era"i, z#a&i o2jek"i,#i 0rak"i&ki 0ri#.i0

Maksima #am daje sa,je" kako da djelujemo3 a im0era"i, za0o,jeda kako da djelujemo

3.UENJE O POZITIVNOM ZASNIVANJU MORALNOSTI ? ,tru i odlunu kritiku Kantovo! moralno! nazora poduzima He!el) koji insistira na pozitivnom zasnivanju moralnosti (pozitivno@onaj koji name/e norme ponaanja). &o He!elu moralni postulat ono!a to A tre'a da 'ude A nema realnosti) nema odre enja ideje kao jedinstva pojma 8 z'ilje. *oralni postulat nema mo!u/nosti da se potvrdi u z'iljskom praktinom .ivotu) odnosno u o'jektivnim drutvenim 8 $istorijskim uvjetima e!zisten(ija individuuma. ,no o'jektivno He!el oznaava zasnivanjem pozitivne moralnosti. Da 'i o'razlo.io u emu je sutina to! zasnivanja) on pokazuje moralno kao moralno ne postoji u ljudskoj praksi) ono se vrti samo u istoj moralnoj svijesti apstra$iranoj od sve!a stvarno! ili praktino!. He!elovo pozitivno zasnivanje moralnosti je 'itno suprotno zamiljenom) ima!inarnom moralitetu) takvo zasnivanje odluno od'a(uje ono Atre'a daI.

4.MOGUBNOSTI ILI NEMOGUBNOSTI IZVO<ENJA MORALNIH NORMI IZ SADRCAJA CIVOTA ? &itanje mo!u/nosti ili nemo!u/nosti izvo enja moralni$ normi iz sadr.aja .ivota do'ija znaajno mjesto u en!leskom empiristikom uenju) a 'itna karakteristika je ideja da ovjek svoje norme ponaanja uskla uje prema stvarnosti koja diktira pravila ponaanja i djelovanja. #asuprot ideji o mo!u/nostima izvo enja moralni$ normi i ponaanja iz sadr.aja .ivota) $istorija etike misli poznaje 8 mislio(e koji zamiljaju ili idealiziraju ovjeka. 8deja o nemo!u/nostima moralni$ normi iz sadr.aja .ivota postaje predmet raspravljanja predstavnika tradi(ionalni$ etiki$ uenja 8 neki$ savremeni$ etiara) u prvom redu 2elera i Harmana. Moral#e #orme i ,rijed#os"i kao moral#e #orme i ,rijed#os"i #e mo1u se iz,odi"i iz -i,o"a jer su #es0oji,e sa -i,o"om3 jer ,lada suko2 izme5u moral#e #orme kao moral#e #orme. !.RAZLIKA IZME<U HJUMOVOG I ELEROVOG UENJA O EMOCIJAMA ? Hjum je predstavnik en!lesko! etiko! uenja 1J. stolje/a. ,n vri prvi o'raz kod emo(ija 8 stavlja i$ u jednaku ravan sa razumom. *islio(i prije nje!a su potpuno od'a(ivali 'ilo kakav znaaj emo(ija. " 2elerovom etikom uenju emo(ije postaju jedini kriterij za o(jenivanje i samoo(jenivanje ovjekovo! ponaanja) djelovanja 8 vrednovanja izvjesni$ postupaka i radnji. Kod nje!a emo(ije imaju status apriori) odnosno emo(ije su iznad razuma. -.KANTOVO ODRE<ENJE MORALNOG DOBRA ? &rema Kantovoj teoriji moralno do'ro je odre eno moralnim zakonom i nastaje poslije to! zakona.,dnosno moralni zakon pret$odi moralnom do'ru i odre uje !a. Kantov pojam apsolutno!

do'ra predstavlja apsolutno va.enje moralno! zakona) iji uvjet predstavlja slo'oda. ,n pojam do'ra razumijeva u dvostrukom smislu: * " spoljanjem smislu ili prema prin(ipu le!aliteta 8 radnje ? do'ar je onaj ije su maksime univerzi'ilne * " unutranjem smislu ili prema prin(ipu moraliteta ? do'ar je onaj iji je osnovni prin(ip da postupa samo po maksimama koje su univerza'ilne

;.ARISTOTELOVA PODJELA PRAVDE ? %ristotel je na 'azi injeni(a podijelio pravdu na: a) D')(.'81('0&# ? koja dolazi do izra.aja prilikom dodjele poasti) nov(a i dru!i$ do'ara na koje pripadni(i dr.ave opravdano pola.u pravo. ,vu dijeli zakonodava() karakterie se jednako/u a sastoji se u dodjeljivanju poasti) na!rada itd ') K%.+$('0&# '3' $%/1(#('0&# ? je onaj o'lik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja razni$ sporova i donoenja odre eni$ presuda kojim sank(ionira prestupnika.

Grupa G 1. Spinoza o strastima i afektima ?

On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza izlaze u spisu Etika.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to: . PO!"#$ %. &$#OS' (. !$)OS' 2. Podjela etikih teorija prema vrhovnom naelu moralnosti ?

3.

Koncepti u odnosu reli ije i morala ?

" monoteistickim religijama imamo dvije varijante: a* racionalna teologija+ moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati harmonija.-rscanski predstavnik $belard ,a islamski .bn Sina ,.bn &uzd al+-indi al+farabi b*ortodoksna teologija+ utemeljivac je 'oma $kvinski,moral nema smisla bez religije, moral je poderedjen religiji.Predstavnik islamski je $l /azalli.

!.

"ichte#ov odnos prema Kantovom moralnom zakonu ?

0ihte odbija priznati -antovo univerzalisti1ko zna1enje kategori1kog imperativa. !a to iznosi argument: svaki 1ovjek ima poseban ili specifi1an poziv, odnosno svoje specifi1ne zadatke. 2jegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odre3en u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u 4ivotu $. %avesti oso&ine moralno razvijene linosti ?

5oralna odgovornost, moralno su3enje, moralni stid, moralno dobro i kajanje. '. a* b* c* d* e* Glavne teme %itzche#ovo uenja ? 2at1ovjek6 Smrt 7oga6 Prevrednovanje svih vrijednosti6 8je1no vra9anje istom6 8olja za mo9i

Grupa ( 1) Spinozino o&ja*njenje strasti i afekta? On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza izlaze u spisu Etika.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to: . PO!"#$ %. &$#OS' (. !$)OS' 3) +kikurovo uenje je pripremljeno od ije uenja? -.&E2$.:-O/ ":E2;$ jer oni prvi uvode heonizam. !) ,okovo uenje? )ock je jedan od najva4nijih englenskih eti1ara. Po njemu sve proizilazi iz iskustva mada ne pori1e i ulogu razuma. 8a4na osobina )ockovog ucenja le4i u otme <to nagla<ava da se sve ono <to se kod 1ovjeka pokaziva valjanim, pamet, pravi1nost i 1ovjekoljubivost dato je vaspitanje. On odbacuje slobodnu volju ona je za njega besmislica. )ock iskaazuje dvije covjekove situacije:prirodno stanje i gra3ansko dru<tvo. Po njemu postoje ( vrste zakona:7o4anski, /ra3anski i !akon javnog mi<ljenja.

$) Sta je moralno su-enje? ;e pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla. ') .snovni motivi radnje po /openhaueru? a* b* c* 0ez ranini e oizam = su<tina se iskazuje u postizanju sre9e ili koristi i po cjenu patnje i bola drugog. 1lo&na radnja = kojom se nanosti zlo ili patnja drugom. Samilost = kojom se 4eli svakom 1ovjeku dobro.

Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a tre9a predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost.

2) %avesti predstavnike utilitarno etiko uenja? >jum, )ock , adam smith , haceson, shazberi 3) Koncepti moralne svijesti? .Prvi misaonio krug javlja se kod /rka i to s pojavom Sokratoovg intelektualizma i individualizma, Platonovg eti1kog idealizma i $ristotelovog eti1kog realizma. %.#rugom krugu pripadaju empirijska ucenja englenskih i francuskih eti1ara ? i @.stolje9a, sa mno<tvom varijanti izme3u kojih dominira izra4ena opreka. (.'reci krug je idealisti1ki.2jegova historija kao historija prvog kruga po1inje sa mi<lejnjem starih /rka prije svega $naksagorom i njegovom teorijom da um vlada svijetom A. Pripadaju ona mi<ljenja koja u razumijevanju odnosa izme3u svijesti i moralne sviejsti polaze od razuma.'aj krug je racionalisti1ki gdje imamo vi<e varijante Stoi1ari i Spinoza i -antov kriti1ki racionalizam. B.Pripada Scelerova emocionalna etika prema kojoj su emocije apriorne prema razumu. C.Desti krug se mo4e podiejliti u dviej grupe: Prvu grupi pripadaju oni koji 4ele rehabilitirati $ristotelovu prakti1nu filozofiju i drugi koje 4ele transformirati -antov moralni imprerativ u imperativ postojanja. #odatna pitanja: 4rste hedonizma5 +tiki hedonizam = njegova maksima je ni<ta nije dobro osim 4elje za u4itkom6 Psiholo*ki hedonizam = njegova maksima je ljudsko pona<anje i djelovanje se pokre9e samo u4ivanjem. P.,6768K6 9(o&s)

6 %+P.,6768K6 9+pikur 2 i stoicari)+ /7: 1%:;6 +<P:=(6>:?Pravilna, moralna radnja Edjelovanje*. 2alazimo je kod $ristotela, zna1i djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina izme3u dva ekstrema. kinicko ucenje6 = osniva1 je $ntisten. Prihvata Sokrat+ovo intelektualisti1ko ili racionalisti1ko shvatanje vrline. 8rlina je jedino i najvi<e dobro. &azvijaju u1enje o sre9i.$li za njega ej posebno bitna maksima:7olje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.'o se naziva etikom minimuma.