NAJZNAAJNIJI TETNICI, BOLESTI I KOROVI U RATARSKOJ PROIZVODNJI

OSIJEK, 2008.
1

UREDNIK Prof. dr. sc. Jasenka osi Bolesti ratarskih kultura i suradnici Prof. dr. sc. Marija Ivezi tetnici ratarskih kultura Prof. dr. sc. Edita tefani Najznaajniji korovi u ratarskim usjevima Prof. dr. sc. Davor amota Insekticidi, fungicidi i herbicidi u zatiti ratarskih kultura Prof. dr.sc. Irma Kalinovi, doc. dr. sc. Vlatka Rozman, Anita Lika, dipl. in. Uskladitenje penice i kukuruza Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajec Ekonomski aspekti zatite

RECENZENTI Prof. dr. sc. Josip Kovaevi Poljoprivredni institut Osijek Dr. sc. Branimir imi Poljoprivredni institut Osijek
2

TETNICI RATARSKIH KULTURA POLIFAGNI TETNICI

Polifagni tetnici kulturnog bilja vei dio svog ivota provode u tlu. Predstavljaju veliki problem u proizvodnji ratarskih i ostalih kultura. Od tetnika u tlu najei su klisnjaci, odnosno njihove liinke injaci, gusjenice sovica pozemljua, listoroci i drugi. Klisnjaci, injaci Simptomi prorjeivanje biljnog sklopa. Kritian period za biljke je vrijeme klijanja kada se liinke (injaci) ubuuju u naklijalo sjeme ili se hrane podzemnim dijelovima biljke. Klisnjak Suzbijanje Obradom tla dolazi do injak propadanja jaja i mlaih stadija liinki. Za primjenu insekticida, prag odluke za kukuruz i eernu repu, pred samu sjetvu iznosi 3-5 injaka/m2 u zapadnim, a 1-3 injaka/m2 u istonim predjelima. Kod strnih itarica prag odluke je 15 injaka u istonim, odnosno 25 injaka/m2 u zapadnim predjelima nae zemlje. Obini hrut (Melolontha melolontha) Simptomi - Odrasli ine tete u umarstvu, voarstvu i ratarstvu. Liinke (grice) se hrane Hrut Grica na podzemnim organima kukuruza, leguminoza, repe, krumpira, grahoricama i dr. Suzbijanje Insekticidi se primjenjuju u sluaju ako prijeti masovna pojava hruteva (pratiti izvjea prognozne slube!).

Sovice pozemljue ili podgrizajue sovice To su noni leptiri koji se preko dana skrivaju i nisu direktno tetni. Gusjenice su boje tla i one ine tete. Po danu se skrivaju ispod grudvica ili u raznim pukotinama, te izlaze u sumrak i prave tete. Narastu do 5 cm. Simptomi - Gusjenice pregrizaju vrat korijena, katkada i stabljiku, a hrane Ozima sovica (Agrotis segetum) se i prizemnim liem. Napadnute biljke propadaju. Prorjeuje se sklop. Kod kukuruza, gusjenice napadaju zrno, najee ostavljaju samo omota sjemena. Za razmnoavanje tetnika pogoduje toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga i umjerena vlana jesen. Suzbijanje - Vrijeme sjetve, unitavanje korova, obrada tla i navodnjavanje su glavne agrotehnike mjere. Kemijsko i bioloko suzbijanje treba provoditi na mlaim stadijima gusjenica. Lisne sovice Gusjenice se hrane liem a za njihov razvoj potrebna je visoka vlanost zraka i gusti sklop. Napadaju povre (prave hodnike u kupusu i salati gdje se zavlae u glavicu), eernu repu, kukuruz, suncokret i dr.

TETNICI ITARICA
Prema dosadanjim podacima kod nas je poznato vie od stotinu raznih vrsta kukaca koji napadaju itarice. Meutim, samo neki od njih nanose vee ekonomske tete.

itarac crni (Zabrus tenebrioides) Simptomi Odrasli kukac oteuje zrna na klasovima, a esto pregriza klasove. Liinka koja se po danu nalazi u tlu na dubini oko 40 cm, nou izlazi i hrani se mladim liem ozime penice. Suzbijanje Obvezan je pregled tla prije sjetve ozime penice. itarac se pojavljuje u vrlo razliitom intenzitetu u pojedinim godinama. U krajevima gdje je uestala pojava, strnite nakon etve unititi, a onda plitko preorati. Kod jake zaraze treba primjeniti odgovarajuu kemijsku zatitu. Pivci (Anisoplia spp.) Odrasli kukci pojavljuju se u doba klasanja penice i oteuju zrno. Prilikom ishrane izazivaju i osipanje zrna na tlo, pa tete mogu biti jako velike. Naroito su aktivne u sunanim i toplim danima, a skupljaju se na biljkama i rubnim dijelovima polja. Tu injenicu treba koristiti ukoliko je nuno subijati ovog tetnika. itni pivac Suzbijanje - Preoravanje ruba polja strnita, jer u kolovozu enka na tim mjestima odloi jaja, te se tada mogu unititi. U sluaju masovne pojave itnog pivca, primjenjuju se odgovarajui insekticidi. itni balac (Oulema melanopus) To je kornja plave boje, nadvratnjak i noge su mu naranaste boje, a glava i ticala su crni. Dugaak je odo 4 mm. Liinka je uta i pokrivena crnom sluzi koja je nastala od izmeta, pa podsjea na balavog pua. Simptomi - Odrasli kukci se hrane na listu izgrizajui ga u vidu pruga. Liinke se hrane
itni balac

Odrasli i liinka

tete na penici

Oteenje lista od liinke

5

isto gornjim slojem lista, to dovodi do pojave prozirnih izduenih pruga. itni balac se javlja i lokalno te ini mjestimine tete. Suzbijanje - Jedna od preventivnih mjera je duboka jesenja obrada tla, gdje se itni balac unosi u dublje slojeve i tako se unitava. Kod jaeg napada tijekom vegetacije, osnovno suzbijanje liinki vri se kada je utvrena 1 liinka po zastavici. Ranim uoavanjem moe se dobro suzbiti tretiranjem rubnih dijelova parcela, a kasnije cijelog usjeva, slijedeim insekticidima: Reldan 40 EC, Decis EC, Karate MC, Fastac SC, Direkt SC, Alfa SC. Stjenice (itna stjenica i mrka stjenica) Stjenice prezimljuje pod raznim biljnim ostacima. Simptomi - Hrane se siui sokove i tako se uoavaju svijetloute ili tamnije mrlje, na mjestu ishrane Muice Na itaricama se javlja veliki broj muica kao to su vedska, sedlasta, raena, hesenska, uta itna i dr. Simptomi napada mogu biti uvijenost centralnog lista koji uti i sui se, brazdica u drci klasa, oteeni klas, zakrljala biljka bez klasa, krhka vlat pa je slabiji vjetar moe polomiti i razne druge deformacije biljke s obzirom da se liinke hrane biljnim sokovima. Suzbijanje plitko zaoravanje strnita radi unitenja liinki. Lisni mineri Crni miner jema (Agromyza nigrella) i crni penini miner (Agromyza luteitarsis) naznaajnije su dvije vrste lisnih minera. Javljaju se krajem svibnja. Jaja polau pomou leglice u tkivo lista. Liinke prodiru u parenhim i kreu se prema vrhu lia. Simptomi - tete nanose liinke koje Oteenje na listu penice bue epidermu lista i hrane se parenhimom izmeu dvije epiderme. Napadnuti dio lista postaje najprije providan, a zatim se sui i u njima se lako uoavaju liinke i njihov izmet.
6

Lisne ui Ui siu hranjive sokove biljke i izazivaju njeno slabljenje, kao i deformaciju biljke. S obzirom da su prenositelji virusnih oboljenja, na biljkama, smatraju se vanim tetnicima itarica. Za njihov razvoj pogoduje suho i toplo vrijeme, a na penici se pojavljuju tek u doba klasanja i zadravaju se na klasovima sve do potpune zriobe. Prenoenjem viroza mogu uiniti vee tete nego samom ishranom. Znaajne su zobena, penina i mljeikina lisna u. Suzbijanje Primjena kemijskih sredstava je opravdana ako je zaraeno poetkom cvatnje 60%, tijekom cvatnje 70%, a poetkom mljene zriobe vie od 70% vlati, ukljuujui i klas. Posebno treba biti oprezan ako se utvrdi prisustvo prirodnih neprijatelja lisnih uiju kao to su boje ovice (bubamare), jer se one hrane lisnim uima. Resiari Hrane se biljnim sokovima koje siu na liu, plodovim, zrnima i cvijeu. Naznaajniji je penini trips. Odrasli ine tete krajem busanja, pred vlatanje i u fazi vlatanja itarica. Liinka se nalaze izmeu pljevica, oteuju cvijetne dijelove penice te se uslijed napada ne razvija klas. Pragom odluke smatra se 10-20 tripsa po klasu u mljenoj, odnosno 30-40 jedinki po klasu u votanoj zriobi. Nematode penice Biljno parazitne nematode penice su ograniavajui imbenici prinosa penice. Najee se javlja penina cistolika nematoda i penini glistac.

Penini glistac (Anquina tritici) U Hrvatskoj u 1963. godini na pojedinim mjestima su primjeene tete i do 20%. (Maceljski, 2002.). Pored direktnih teta, prijenosnik je i raznih bolesti. Nakon to penetriraju u cvjetajui dio klasia, dolazi do razvoja penine ike ili lanog zrna. Simptomi - Prvi simptomi zaraze su zadebljanje donjeg dijela stabljike, naboranost i kovranja posebno vrnog lia, a biljke zaostaju u porastu. Klasovi su krai nego normalni i u njima se nalaze ike. Simptomi na klasu Zaraena zrna su manja i tamnije boje. Suzbijanje - Plodored te sjetva deklariranog zdravog sjemena.
Zdravo i zaraeno zrno

Osim navedenih tetnika na naem podruju znaajni su i sljedei tetnici: livadni komar, vrtni komar, itni cvrak, tokasti cvrak, penina osa vlatarica, voluharice i dr.

TETNICI KUKURUZA
Tijekom vegetacije na kukuruzu se javlja veliki broj kukaca i drugih ivotinjskih organizama. Osim dolje navedenih, ekonomski znaajni tetnici kukuruza su injaci i sovice pozemljue koji su ve opisani. Siva kukuruzna pipa (Tanymecus dilaticollis) tetu nanosi odrasli kukac. On izgriza lie mladih biljaka kukuruza. tete su najvee u periodu izmeu prvih 2-4 lista. Toplo i suho vrijeme pogoduje razvoju tetnika. Tada na veem broju, tek izniklih biljaka, dolazi do unitenja cjelokupne lisne mase.
8

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera)

Liinka
Kukuruzna zlatica otkrivena je 1992 god. Guji vrat u Srbiji, a u Hrvatskoj 1995 u selu (Topolje, 2002.) Bonjaci. tetnik je porijeklom iz Amerike gdje se ulau znaajna sredstva u njegovo suzbijanje. Odrasli kukac se javlja od lipnja do konca rujna. enke odlau jajaca u tlo gdje prezimljuju. Liinke se javljaju u svibnju ili poetkom lipnja, hranei se na korijenu kukuruza. esto dolazi do polijeganja biljaka uslijed izgrienog korijena stabljika poprima oblik gujeg vrata kao glavni simptom napada. Odrasli kukci se hrane polenom, svilom i liem kukuruza. Kukuruzna zlatica ima jednu generaciju godinje. Suzbijanje: najvaniji je viegodinji plodored (3 - 4 godine), tolerantni hibridi, agrotehnike mjere, prirodni neprijatelji te primjena ekoloki prihvatljivih insekticida: Cruiser FS 350 SC, Force 1,5-G, Dursban G -7,5, Gaucho FS 600, Poncho 600 KS. Lisne ui Kukuruzna lisna u (Rophalosiphon maidis) tete nanosi na kukuruzu, prosu, rai, jemu i travama. Jedna je od najznaajnijih lisnih ui na kukuruzu. Masovna pojava na kukuruzu nastupa ljeti, naroito kada je suho i toplo vrijeme. Kolonije ui formiraju se na
9

listovima, rukavcima listova i cvjetovima. Uslijed napada dolazi do deformacija i nekroze napadnutih organa, odnosno steriliteta cvjetova. Ove ui su prijenosnici virusa na itaricama. Kukuruzni moljac (plamenac) (Ostrinia nubilalis) Kukuruzni moljac se smatra jednim od najopasnijih tetnika kukuruza.

Njegove gusjenice oteuju sve nadzemne dijelove biljaka: list, metlicu, stabljiku i klipove. U stabljikama gusjenice bue uzdune hodnike. Biljke s oteenom stabljikom lako se lome, naroito u sluajevima jaih vjetrova. Ako gusjenice kukuruznog moljca napadnu zametak klipa u osnovi, on propada. Gusjenice koje prodru na zrno klipa, predstavljaju posebnu opasnost s obzirom da omoguuju razvoj gljivica. tetnik prezimljuje u stadiju gusjenice u biljnim ostacima stabljike u polju. Suzbijanje - Vana je mjera suzbijanja gusjenica koje prezimljuju u stabljici. Potrebno je mehaniki unititi ostatke kukuruzne stabljike, nakon berbe. Takoer treba unititi i druge biljke domaine u kojima prezimljuju gusjenice (npr. paprika). Primjena insekticida mora biti pravovremena prije nego se gusjenice ubue u stabljiku kukuruza. Kukuruzna sovica (Helicoverpa armigera) Poznata je i kao uta kukuruzna sovica. Gusjenice sovice hrane se na svim nadzemnim dijelovima biljke, a preferira cvijet i plod velikog broja biljnih vrsta.
10

Leptir i liinka sovice

U Hrvatskoj je, 2003. godine, zabiljeena masovna pojava sovica na kukuruzu, suncokretu, soji, rajici i drugim kulturama. Masovnoj pojavi prvenstveno pogoduje suno i toplo vrijeme. Na podruju Istre, napadi sovice su primjeeni na rajici. Suzbijanje za uspjeno suzbijanje vano je unitavanje korova kao biljki domaina, te primjena kemijskih sredstava kada su gusjenice u mlaem stadiju (9-13 mm). Od prirodnih neprijatelja istiu se osice Trihograma koja parazitiraju jajaca sovice. Preporuka je, Oteenja na klipu kukuruza, obavezno praenje leta suncokretu i rajici leptira, kako bi se utvrdio optimalni rok suzbijanja gusjenica. Let se moe pratiti svjetlosnim lovnim lampama ili feromonskim mamcima. Na kukuruzu se javljaju i mnogi drugi tetnici kao to su: stjenice, lisne ui, biljno parazitne nematode i drugi ekonomski znaajni tetnici.

TETNICI EERNE REPE

Najznaajniji tetnici eerne repe su kukci, nematode, stonoge, puevi, sisavci i drugi. Od kukaca se najee javljaju u tlu injaci i grice (ve opisani polifagi). No tijekom vegetacije javljaju se pipe, sovice, lisne ui i dr.

11

Repina pipa (Bothynoderes punctiventris) Repina pipa ima jednu generaciju godinje i prezimi kao odrasli oblik u tlu na prologodinjem repitu. Simptomi - eerna repa je naosjetljivija u vrijeme prva dva para listia, kada odrasli oblik pipe priinjava najvee tete. Kod jaeg napada repa moe biti potpuno unitena i repita se moraju preorati. Liinke su na korijenu i ne priinjavaju znatnije tete. Suzbijanje Ve jedna pipa na 1 m2 predstavlja opasnost. Mehanike mjere se primjenjuju, kao to je kopanje obrambenih jaraka i primjena svih agrotehnikih mjera koje potpomau razvoj repe, te zatira biolokim i kemijskim sredstvima: Boxer SL, Chromorel D EC, Fastac SC, Decis EC, Beta Baythroid EC, King EC, Mospilan SG, Karate MC i dr. Repu mogu otetiti i druge pipe kao to su lucernina, blitvina, mala repina pipa, repin vilinjak i dr. Buhai Na repi se najee javljaju repin i kupusni buha. Buhai su sitni kukci duine tijela 1,5-4 mm, a stranje nogu su im prilagone za skakanje. tete prave imaga izgrizanjem lia u vidu sitnih okruglih rupica. Liinke ive u stabljici, korijenu ili miniraju lie razliitih biljaka. tete nanose samo odrasli, dok su liinke bez veeg ekonomskog znaaja. Suzbijanje ovog tetnika, posebno prve generacije, provodi se gotovo na svim povrinama, jer se oni pojavljuju redovito svake godine. Od insekticida mogu se primjeniti: Dursban G-7,5, Geocid G-5, Volaton G. Nakon nicanja repe mogu se primjeniti slijedei insekticidi: Chromorel D EC, Fastac SC, Volaton G-5.

12

Lisne ui Crna repina u (Aphis fabae) Na eernoj repi najee se javlja crna repina u. Odrasle ui su tamne boje, a liinke zelene boje. Na godinu imaju 10-16 generacija. Prezimljavaju u stadiju jajeta na drvenastim biljkama. Razvoj ovih generacija na eernoj repi najjae je u svibnju i lipnju. Lisne ui nanose tete siui sokove biljaka, uslijed ega dolazi do uvijanja listova a i prijenosnici su viroza. Za suzbijanje koriste se selektivni insekticidi, ali treba voditi rauna o korisnim kukcima, neprijateljima lisnih ui (buba mare). Repin moljac (Phthorimea ocellatella) Repin moljac je periodini tetnik ove kulture. Gusjenice izgrizaju najee centralno lie, ubuuju se u peteljke, te u glavu korijena. Suzbijanje se provodi uglavnom pravilnim plodoredom, unitavanjem ostataka biljaka na starom repitu te primjenom insekticida. Sovice Pored sovica pozemljua na eernoj repi javljaju se i lisne sovice. Kupusna sovica (Mamestra brassicae) Prema vremenskim uvjetima daje 1-3 generacije, a biljke stradaju od proljea do jeseni. eerna repa najvie strada od druge polovice svibnja do polovine lipnja, a zatim opet u srpnju i kolovozu. Prema sadanjem saznanju ovaj tetnik, pored repine pipe za sada najvie ugroava proizvodnju eerne repe. Repina nematoda (Heterodera schachtii) Repina nematoda znaajno moe utjecati na smanjenje prinosa i digestije eerne repe. Prezimljava u tlu u obliku ciste. Simptomi Venue lista, uslijed naruene
Ciste na korijenu

13

transpiracije, te vanjsko lie vene i polijee. Repa razvija korjenie (bradatost korijena), radi nadoknade hranivih tvari. To su korijenii na kojima se nalaze ciste limunastog oblika. Suzbijanje se obavlja iskljuivo primjenom plodoreda i agrotehnikim mjerama. Osim navedenih tetnika u pojedinim godinama mogu se javiti i razni titasti kornjai, atomarija, crni repar, repina korjenova u, repina muha, metlica kao periodini tetnik i dr.

TETNICI SUNCOKRETA
Na suncokretu se takoer javljaju, pored polifaga i razni tetnici nadzemnog dijela biljke. turci, popci Najee tete priinjavaju u proljee na razliitim kulturama. turci imaju podeene stranje noge za skakanje, a esto se oglaavaju zrikanjem. Kod nas se javljaju najee dvije vrste: poljski turak (Gryllus campestris) i stepski turak (Gryllus

desertus). Simptomi Aktivni su tijekom noi, a preferiraju vlane terene. Zabiljeene su manje tete na eernoj repi, a na suncokretu ine vee tete osobito u vrijeme nicanja. Suzbijanje - Ako se utvrdi 1-2 imaga/m2, pri suhom vremenu, mogu nastati znaajne tete na suncokretu. Kritian broj po nicanju suncokreta smatra se prisustvo 0,5-1 imago/m2 te bi trebalo provesti kemijske mjere suzbijanja. Stjenice Znaajniji su tetnici suncokreta, gdje u pojedinim godinama mogu otetiti oko 10% zrna. Pored poljske stjenice (Lygus rugulipennis), na suncokretu se javljaju i druge vrste.
14

Simptomi - Najvee tete ine u vrijeme cvijetanja biljaka i sazrijevanja sjemena. Posljedice napada oituju se u smanjenju teine zrna, sadraju ulja, i klijavosti sjemena, ovisno o intenzitetu napada. Suzbijanje - Na osnovu brojnosti ulova poljskih stjenica, suzbijanje provoditi u vrijeme poetka butonizacije ili poetkom cvijetanja suncokreta. LISNE UI Na suncokretu tijekom vegetacije javljaju se razliite vrste lisnih ui: ljivina u kovralica (Brachycaudus helichrysi), crna repina u (Aphis fabae) i dr. Simptomi napada - Najjai napadi su najee koncem svibnja i poetkom lipnja kada napada sve dijelove suncokreta. Prenose veliki broj virusa. Suzbijanje Provodi se kada se na rubnim djelovima utvrdi 20-30% napadnutih biljka Crna repina u koristei Mospilan SP, Mavrik 2F SL, ili selektivne aficide. Metlica (Loxostega sticticalis) Metlica se javlja periodino u naim krajevima. Zadnje tete Metlica od gusjenica na suncokretu zabiljeene Oteenje suncokreta od su 1976. godine. Preporuuje se pratiti gusjenica metlice izvjea prognozne slube kako bi se pravovremeno izbjegle ekonomski znaajne tete od metlice. Sovice Na suncokretu se mogu javiti razliite vrste sovica: usjevna sovica, proljetna sovica, kupusna sovica, te Helicoverpa armigera koja je opisana kod tetnika kukuruza i dr.

15

Simptomi - Napadaju preko 250 biljnih vrsta. Najvee tete ine gusjenice na generativnim organima biljaka uveer ili ujutro. Suzbijanje: Unitavanje korova kao biljki domainu te suzbijanje kemijskim sredstvima kada su liinke manje od 1,5 cm. Na suncokretu javljaju se i sljedei tetnici: suncokretov moljac, male cikade, kukuruzni moljac, pjeskar, suncokretova strizibuba, strikov arenjak i dr.

TETNICI ULJANE REPICE

Repiin sjajnik (Meligethes aeneus) tete ini kornja i to najprije dok su pupovi zatvoreni. Oteuju pupove, bue ih i izgrizaju pranike, latice, te esto dolazi do suenja cvijeta. Oteeni pupovi ne cvatu. Prag odluke kod cvjetnih pupova koji su jo pokriveni liem je 0,8-1 sjajnik po terminalnom cvatu. Kod vidljivih, ali nediferenciranih pupova prag odluke je 1-1,5 po treminalnom cvatu, a kada pone diferencijacija pojedinih pupoljaka, prag odluke je 2-3 sjajnika. Dozvoljen je niz insekticida; Chromorel D EC, Fastac SC, Decic EC, Beta Baythroid EC, Karate EC i dr. (ujedno suzbijaju i proljetne pipe). Repiina osa listarica (Athalia colibri) Javlja se u proljee. enka zaree epidermu lista i ulae jajaca. Izlegle pagusjenice hrane se liem. Obvezno je njihovo suzbijanje kada se utvrdi prag odluke 0,5 pagusjenica po biljci ili oko Pagusjenice 50 pagusjenica po etvornom metru. Na uljanoj repici javljaju se i buhai, pipe, lisne ui i dr. Od insekticida mogu se primjeniti: Chromorel D EC, Decis EC, Fastac SC i dr.
16

TETNICI SOJE Strikov arenjak (Vanessa cardui) Gusjenice mogu napraviti velike tete u pojedinim godinama ovisno o klimatskim prilikama. Javljaju se koncem proljea, kao i za vrijeme ljeta. Gusjenice izgrizaju lie i mogu ga tako otetiti da ostaju samo drke i glavne ile. Suzbijanje se sastoji u unitavanju korova i primjeni kemijskih mjera, pri jaem napadu. Grinje Na soji se javljaju grinje sljedeih Oteenje na soji od grinja vrsta: atlantski pauk, obini crveni pauci i dr. Napadnute biljke zaostaju u svome porastu, a sam paunjak se nalazi s donje strane lista, gdje se uoava fina pauinasta prevlaka. Polifagna je vrsta, koja se hrani na oko 90 biljnih vrsta s velikim brojem generacija godinje. Za njegov razvoj pogoduje mu toplo i suho vrijeme, te su i tete najvee u srpnju i kolovozu. Suzbijanje pored agrotehnikih mjera, kemijsko tretiranje izvoditi akaricidima (Mitac 20 EC, Tronic 20 EC, Bye Bye EC ili Demitan SC) po potrebi, kada se ve uoi napad na rubnim dijelovima polja. Na soji se jo mogu javiti sojin moljac, razne vrste sovica, metlica i dr.

17

BOLESTI RATARSKIH KULTURA BOLESTI SUNCOKRETA

Plamenjaa suncokreta - Plasmopara halstedii (P. helianthi) Simptomi - Lokalne zaraze klorotine pjege nepravilnog oblika i razliite veliine. Sistemine zaraze biljke izmjenjenog habitusa (visoke do 50 cm), skraenih internodija, sitnog, klorotinog lia. Glavice, ukoliko se formiraju, su sitne, stoje uspravno i imaju turo sjeme. Na naliju lia jasno se vidi gusta bijela prevlaka konidiofora s konidijama.

Sistemina zaraza

Lokalna zaraza

Suzbijanje Sjetva zdravog i tretiranog sjemena otpornih hibrida, viegodinji plodored (minimalno 6 godina), unitavanje samoniklog suncokreta.

Bijela trule suncokreta - Sclerotinia sclerotiorum Simptomi - Mogu biti razliiti obzirom na biljku domaina i organe biljke koji su napadnuti. Gljiva ima veliki krug domaina meu kultiviranim biljkama (suncokret, soja, uljana repica, lucerna, duhan, lea, grah, rajica, salata, krastavci, ljiljani, tulipani i dr.), a utvrena je i na nekim vrlo agresivnim korovima (Abutilon theophrasti,
18

Ambrosia artemisiifolia, Amaranthus retroflexus, Xanthium italicum). U razvoju bolesti kod suncokreta razlikuje se: 1. trule sjemena i propadanje mladih biljica, 2. korijenski tip bolesti i venue biljaka 3. trule srednjeg dijela stabljike, 4. trule glave. Zaraena tkiva imaju sivkastu ili zeleno smeu boju i vodenastog su izgleda. Stabljika se razmekava, a sr propada. Izvana se na bolesnim dijelovima razvija Zaraza Zaraza gusti bijeli micelij, korijena stabljike a na zaraenim tkivima i u njima nastaju crne sklerocije veliine do 10 mm. Stabljike se lome, glave raspadaju (skeletirane su), biljke venu i sue se. Jau pojavu bolesti moemo oekivati u prohladnim (optimalna temperatura 18 do 21) i vlanim godinama.

Bijela trule glave

Suzbijanje - Sjetva tolerantnijih hibrida, plodored (minimum 3-4 godine), sjetva sjemena koje ne sadri sklerocije, suzbijanje korova. Kod suncokreta fungicidima se moe postii odreena zatita.

19

Siva pjegavost stabljike suncokreta - Phomopsis helianthi Simptomi - Zapaaju se nakon cvjetanja suncokreta na donjem liu i stabljici. Na liu pjege zapoinju razvoj na vrhu lista i pruaju se uz glavnu ilu i obino imaju trokutast izgled. Bolesno lie se sui i visi niz stabljiku. Na mjestu gdje je lisna peteljka vezana uz stabljiku takoer se javljaju pjege. One su u poetku sitne i crne, brzo se poveavaju dobivajui okruglasti ili eliptini oblik. Sredinji dio pjege postaje siv, a rubovi su tamni. Nakon toga pjege ponovno dobivaju crnu boju. U okviru pjega tkivo stabljike (kora i parenhim) se razmekava i dezorganizira pa se stabljike lako lome. Suzbijanje - Sjetva tolerantnijih hibrida suncokreta uz pravilnu primjenu fungicida u punoj Phomopsis butonizaciji, plodored (5 godina), na stabljici suzbijanje korova i samoniklog suncokreta, izbalansirana gnojidba.

BOLESTI SOJE
Plamenjaa soje - Peronospora manshurica Simptomi - Na liu se s gornje strane uoavaju klorotine pjege, veliine oko 3-5 mm; broj pjega se vremenom poveava, te moe biti prekriven vei dio liske. S nalija lista u okviru pjega razvija se utosmea prevlaka od konidiofora i konidija.
20

Simptom na listu

Gljiva na sjemenu stvara brojne oospore, to se lako uoava sjeme je inkrustirano oosporama. Suzbijanje - Sjetva zdravog sjemena, odabir otpornijih sorata, duboko zaoravanje zaraenih ostataka iz prethodne vegetacije, obzirom da oospore ostaju relativno dugo vitalne preporua se plodored od 3 godine. Kod jae zaraze sjemenski usjevi se Sjeme zaraeno plamenjaom mogu tretirati fungicidima. Bijela trule soje - Sclerotinia sclerotiorum Simptomi Zaraeni mogu biti svi nadzemni djelovi biljaka kotiledoni, stabljika, listovi, mahune i sjeme. Zaraza stabljika uoava se oko nodija najee na visini 10 do 50 cm iznad tla. Tkivo stabljike se razmekava Bijela trule na stabljici i dezorganizira te je sprjeen protok vode i hranjiva to ima za posljedicu venjenje zaraenih biljaka. Prisustvo bijelog micelija i razvoj sklerocija karakteristika su ove gljive. Suzbijanje Sjetva zdravog sjemena, plodored, suzbijanje korova.

21

BOLESTI PENICE, JEMA I KUKURUZA

Pepelnica strnih ita - Blumeria graminis (Erysiphe graminis) Simptomi - Bjeliaste, sive, a krajem vegetacije sivo-smee nakupine na svim zelenim dijelovima biljaka glavni su simptom pepelnice. U spletu micelija poetkom ljeta vide se crne tokice plodita parazita. Isti simptomi se javljaju i na Pepelnica na listu penice svim strnim itima. Suzbijanje - Tolerantne sorte, tretiranje fungicidima, izbalansirana gnojidba. Smrdljiva (tvrda) snijet penice - Tilletia tritici Simptomi - unutranjost zrna je potpuno pretvorena u crnu prakastu masu hlamidospore. Zaraeni klasovi stoje vie uspravno, tamniji su i izgledaju kao da su nakostrijeeni. Zaraena zrna su vie okrugla od zdravih zrna i imaju neugodan miris po pokvarenoj ribi. Najvei broj infekcija nastaje kada su u klijanju i nicanju penice temperature izmeu 6 i 10C. Suzbijanje - Sjetva zdravog, doraenog i tretiranog sjemena, suzbijanje korova, plodored.

Zdrav i zaraen klas Zdrav i zaraen klas

22

Smea (lisna) hra penice - Puccinia recondita Simptomi - Razvija se gotovo iskljuivo na liu, a glavni domain je penica. Uredosorusi imaju oblik lee, hraste su boje i bez reda rasuti s lica i s nalija lista (kod ute hre uredosorusi su poredani uz lisne ile tvorei linije). Smea hra Teleutosorusi su sjajno crne boje trajno prekriveni epidermom. Suzbijanje - Sjetva tolerantnijih sorata Pjegavost lia penice Septoria tritici Smea pjegavost pljevica penice - Septoria nodorum Simptomi - Obje vrste izazivaju pjegavost lia, a S. nodorum uzrokuje i pjege na klasu pljevama s kojih prelazi na zrno. Pjege su izduene, svjetlo smee boje s tamnijim rubom. Simptomi se Septoria tritici prvo javljaju pri vrhu lista i na najstarijem liu. Broj pjega moe biti tako velik da se lie u potpunosti osui. Za razvoj smee pjegavosti lista potrebna je Septoria nodorum visoka vlanost zraka i kia kroz due
23

vrijeme dok razvoju pjegavosti pljevica pogoduju este izmjene kie i sunanog vremena Suzbijanje - Agrotehnike mjere borbe (plodored, zaoravanje zaraenih ostataka, izbalansirana gnojidba), tretiranje sjemena (za S. S. tritici nodorum); fungicidi kojima se suzbija pepelnica djeluju i na uzronika pjegavosti lia. Prana snijet penice i jema Ustilago nuda Simptomi - Zaraeni klasovi izbijaju iz rukavca lista desetak dana prije zdravih. itav zaraeni klas biva pretvoren u crnu prakastu masu trajnih spora (hlamidospore) parazita koje noene vjetrom padaju na njuke tuaka zdravih cvjetova. Suzbijanje - Sjetva tretiranog sjemena, aprobacija sjemenskih usjeva.

Prana snijet jema

Prugavost lista jema - Helminthosporium gramineum Simptomi - Prenosi se iskljuivo sjemenom. Prvi simptomi uoavaju se ve na mladim biljkama - klorotine pruge izmeu ila, kasnije tkivo nekrotizira, a list se iskida du ila. Za vlanog vremena pruge su prekrivene nakupinama konidija. Bolesne biljke slabo klasaju, klasovi su esto uvueni u rukavac lista i sterilni. Ako se zrno formira sitno je i turo. Suzbijanje - Tretiranje sjemena.

Prugavost lista jema

24

Mreasta pjegavost jema Helminthosporium teres Simptomi - Najintenzivnije se razvijaju u vrijeme cvjetanja i nalijevanja zrna. Tipini simptom su pjege tamne boje okruene utom zonom u kojoj se vide tamne linije povezane u mreu. Tokasta pjegavost je manje karakteristian simptom. Jae zahvaeno lie se sui. Zaraeni mogu biti lisni rukavci, pljevice i zrno. Suzbijanje - Plodored, unitavanje zaraenih ostataka, tolerantne sorte, sjetva tretiranog sjemena, tretiranje jema u vegetaciji.

Mreasta pjegavost jema

uta patuljavost jema i penice BYDV Simptomi - Bolesne biljke zaostaju u rastu te kod ranih (jesenskih) zaraza biljke dostiu samo treinu ili polovinu svoje normalne visine. Kod kasnijih (proljetnih) zaraza simptomi su blai, esto u vidu klorotine prugavosti izmeu ila srednjih listova te uenja lista zastaviara. Gubici u prinosu zrna posljedica su smanjenja visine biljke i povrine listova zbog gubitka zelene boje te njihovog prijevremenog sazrijevanja. S bolesnih na zdrave biljke virus se prenosi lisnim uima. Virus se ne moe prenijeti mehaniki sa zaraene na zdravu biljku niti se prenosi s inficiranih enki ui na potomstvo. Glavni rezervoar virusa su viegodinje trave i ozimi usjevi.

Patuljavost jema

25

jesen kada je populacija visoka.

Suzbijanje - Uzgoj tolerantnih sorata , suzbijanje vektora ve u Fuzarioze penice i jema Fusarium graminearum i druge Fusarium vrste Penica jeam mogu biti zaraeni tijekom cijele vegetacije. Ovisno o stadiju razvoja kada je zaraza nastupila i dijelu biljke koji je napadnut razlikujemo sljedee tipove bolesti: pale klijanaca, propadanje mladih biljaka i pale klasova. Pale klasova - do zaraze moe doi od cvjetanja do kraja vegetacije. Najvee tete nastaju u godinama kada u cvjetanju vladaju visoke temperature (iznad 25C) uz visoku relativnu vlagu zraka (iznad 85%). Bolesna zrna zaraena tijekom oplodnje sitnija su, smeurana i esto gube klijavost. to je do zaraze dolo kasnije u vegetaciji zrna imaju "normalniji" izgled i masu, dobro su nalivena i, u pravilu, ne gube klijavost. Simptomi bolesti lako se uoavaju na polju u Pale klasa penice mlijenoj zriobi kada su zdravi klasovi zalene boje i neto povijeni od teine zrna, dok su bolesni klasovi ili dijelovi klasa slamnato ute boje i uspravni, a na bazi pojedinih klasia, ako je relativna vlaga zraga visoka, mogu se uoiti naranaste ili ruiaste prevlake. Zaraeni mogu biti pojedini klasii, dio Zaraena i zdrava zrna klasa ili cijeli klas.

26

Fuzarioze kukuruza Fusarium vrste Zaraza moe nastati u bilo koje vrijeme razvoja kukuruza, ali se razlikuju tri tipa bolesti: pale klijanaca, trule korijena, trule stabljike i trule klipa. Trule korijena i stabljike se razvija od metlienja i svilanja do kraja vegetacije. Paraziti razgrauju parenhmsko stanije u sri, usljed nekroze korijena i promjena u stabljici biljka gubi vrstou, lomi se i Trule stabljike polijee, a klipovi se slabije razvijaju. Trule klipa i zrna se razvija od svilanja do kraja vegetacije. Do zaraze dolaze preko svile, oteenja na komuini, ubuenja gusjenica kukuruznog moljca i slino. Trule moe zahvatiti pojedinana zrna ili dijelove klipa pa i itav klip.
Trule klipa

Svi zaraeni dijelovi biljaka izvor su zaraze za sve kulture koje ovi uzronici bolesti mogu napasti. Suzbijanje - Dezinfekcija sjemena, plodored (svi zaraeni dijelovi biljaka izvor su zaraze za sve kulture koje ovi uzronici bolesti mogu napasti), duboko zaoravanje biljnih ostataka, tolerantnije sorte i hibridi, tretiranje penice fungicidima.
27

Mjehurasta snijet kukuruza Ustilago maydis Simptomi - Napada sve organe biljke dok rastu tako da zaraza moe biti ostvarena tijekom cijele vegetacije. Optimalna temperatura za razvoj je 30C pa zaraze najee nastaju ljeti. Na bolesnim biljkama vide se manje ili vee izrasline mjehuri koji su u poetku svijetle boje (sivo-zelene), a kasnije dobiju tamnu sivu boju, raspucavaju se i iz njih se oslobaa crna prakasta masa spora.
Simptom na klipu

Suzbijanje - Ne prenosi se sjemenom pa dezinfekcija nema znaaj, plodored, prilikom obrade to manje oteivati biljke.
Simptom na stabljici

Simptom na listu

28

Siva pjegavost kukuruza - Helminthosporium turcicum Bolest je posebno znaajna u zemljama s toplim ljetima i visokom relativnom vlagom zraka. Ako se bolest javi prije svilanja tete mogu biti vrlo velike. Simptomi - Prvo na doljnjem liu, velike, izduene pjege (irina 1,3 cm, duljina 5-10 cm), sivo-maslinaste, a kasnije pepeljaste boje, rubovi pjega su tamniji. Pjege se mogu spajati uzrokujui masovno suenje lia. Suzbijanje - Otporni hibridi, zaoravanje biljnih ostataka, plodored.

BOLESTI EERNE REPE

Pjegavost lia eerne repe - Cercospora beticola Simptomi - Pjege se razvijaju na liu, peteljkama, cvjetnom stablu, cvati. Na liu pjege su okrugle u promjeru 2-4 mm, svijetle sredine i ljubiastog ruba. Na peteljkama pjege su puno krupnije, ovalne i nikada se ne spajaju. Pjegavost lista Posljedica spajanja pjega na plojci je suenje dijelova (cijelog) lia. Prvo je napadnuto srednje i starije lie, najmlae ostaje zdravo. Korijen napadnutih biljaka se slabije razvija i sadri manje eera. Kod jakih zaraza i masovnog suenja lia biljka nastoji nadoknaditi izgubljeno lie pa dolazi do retrovegetacije.
29

Suzbijanje - Sjetva tolerantnih sorata, primjena fungicida, plodored, duboko zaoravanje zaraenih ostataka, kalijeva gnojiva indirektno smanjuju zaraze, dezinfekcija sjemena nema vei znaaj, ali se ona redovito provodi zbog drugih uzronika bolesti. Trend u istraivanju je kako prognozirati njezinu pojavu te na temelju prognoze obaviti tretiranje fungicidom. Kod nas se koristi modificirana metoda Mischke koja kao prag za prvo tretiranje uzima 5% bolesnih biljaka s 5 pjega/biljci ako je kultivar osjetljiv, odnosno 10% biljaka s 5-10 pjega/biljci ako je kultivar srednje otporan ili otporan. Ova metoda daje dobre rezultate, uz uvjet da proizvoai mogu brzo reagirati.
tete usljed napada C. beticola

Rizomanija Simptomi - Sredinom lipnja lie zaraenih biljaka dobiva svijetliju boju, peteljke se produe, a plojke su ue. Razvoj biljaka je usporen ili zaustavljen, a neke biljke propadnu. Donji dio korijena ponekad odumire i trune, a preostali dio razvija mnogo postranog korijenja poput brade (bradatost korijena). Korijen je sitniji i ravast, a na ilama plojke uoavaju se ute ili smee pjege. Posljedica pojave bolesti je znaajno smanjenje prinosa, korijena, lia i eera.
30

Suzbijanje - Plodored 8-10 godina, sjetva otpornih sorata.

BOLESTI LUCERNE I DJETELINE

Trule korijena lucerne i djeteline - Sclerotinia trifoliorum Simptomi - U rano proljee na podzemnom dijelu stabljike i korijenu, na nadzemnoj stabljici i liu razvija se bijela nakupina micelija. U miceliju nastaju sklerocije. Bolesna su tkiva razmekana, a biljke se sue.

Propale biljke u luceritu

Suzbijanje - Plodored 4-5 godina, smanjivanje vlanosti tla odvodnjom (drenaa), bolesne biljke izvaditi i spaliti.

Sklerocije na korijenu

31

Pjegavost lia lucerne i djeteline Pseudopeziza medicaginis, P. trifolii Simptomi - Bolest poinje na doljnjem liu, a zatim se iri na ostalo lie. Pjege su malene, okruglaste, smee do crne boje veliine 1-3 mm i uglavnom se ne spajaju. Nekrotini dio ponekada ispada iz lista. Zaraene biljke ne ugibaju, ali je gubitak lisne mase znaajan (manji prinos, loa Simptom na listu kakvoa, smanjen vigor biljaka). Optimalni uvjeti za razvoj bolesti su visoka vlaga zraka i umjerene (ak i nie) temperature u proljee i jesen. Suzbijanje - Otporniji kultivari, ranija konja u hladnijim i kiovitim godinama.

FUNGICIDI ZA ZATITU RATARSKIH KULTURA

1. Strne itarice Za suzbijanje pepelnice i drugih lisnih bolesti strnih itarica (pjegavost lia penice, smea hra penice, prugavost i pjegavost jema) moe se upotrijebiti veliki broj fungicidnih pripravaka kao to su: Growell, Falcon EC460, Shavit 205EC, Artea 330, Artea plus, Prosaro 250EC, Tilt 250EC, Amistar xtra 280SC. U zatiti itarica od lisnih bolesti primjena fungicida treba biti takva da se sauvaju zdravim dva gornja lista jer su oni btni za nalijevanje zrna, a time i za urod. Pale klasova suzbija se osobito u sjemenskim usjevima, a dobri proizvoai tite i merkantilnu proizvodnju. Pri tome treba obratiti panju na karencu fungicida. Od fungicida mogu se koristiti: Bavistin FL, Zino, Impact C, Folicur EW250 Prosaro 250EC, Porto
32

SC, Falcon EC460, Duett, Duett ultra, Opus team, Flamenco, Karamba. 2. Kukuruz Za suzbijanje uzronika bolesti u vegetaciji ne primjenjuju se fungicidi. 3. eerna repa Pjegavost lia eerne repe mora se redovito suzbijati primjenom fungicida. Broj tretiranja ovisi o otpornosti sorata i vremenskim uvjetima. U prosjeku se obavljaju dvije zatite, a u pojedinim godinama i tri. Za tretiranje eerne repe protiv cercospore mogu se upotrijebiti: Amistar xtra 280SC, Sphere 535SC, Opera, Baycor WP25, Impact, Impact 25SC, Rias EC, Cerkobal, Artea 330, Artea plus, Duett ultra, Opus team, Flamenco, Eminent 125EW. 4. Uljana repica Najvanije bolesti uljane repice bijela i siva trule (Sclerotinia sclerotiorum, Botrytis cinerea) te pjegavost (Alternaria spp.) mogu se suzbijazi sljedeim fungicidima.: Ronilan DF, Kidan, Lupo, Sumilex 50FL, Folicur EW250, Caramba. 5. Suncokret U suncokretu primjena fungicida orijentirana je na suzbijanje sive pjegavosti stabljike (Phomopsis helianthi) i ona se obavlja s dva tretiranja (poetak butonizacije, precvjetavanje) fungicidima Konker, Rektor, Toska, Ikar, Porto. Pri drugoj zatiti mogu se dodati fungicidi koji tite od sive plijesni (Botrytis cinerea) kao npr. Ronilan DF, Kidan, Lupo ili neki drugi. 6. Soja Za preporuiti je zatitu sjemenske soje od uzronika plamenjae (Peronospora manshurica) jer se prenosi sjemenom. Tretiranje se moe obaviti fungicidima Galben M, Baldo M, Planet 72WP, Matador, Ridomil Gold MZ 68WP.

33

NAJZNAAJNIJI KOROVI U RATARSKIM USJEVIMA

Korovi predstavljaju nepoeljne biljke na naim oranicama. Oni svojom prisutnou nanose poljoprivrednoj proizvodnji ogromne tete jer oteavaju obradu tla, njegu usjeva, etvu ili berbu te znatno smanjuju prirod. Nadalje, korovi mogu biti domaini tetnim kukcima, nematodama i biljnim bolestima. Kako zakorovljene oranice znaajno poskupljuju poljoprivrednu proizvodnju, jer su potrebni dodatni agrotehniki radovi, suzbijanju korova potrebno je posvetiti posebnu panju. U agronomskoj praksi korove dijelimo na irokolisne i uskolisne (travne) korove, a oni se nadalje svrstavaju u jednogodinje (sjemenske) i viegodinje vrste. Suzbijanje korova u ratarskim usjevima zahtjevan je i struan posao, a uz pravilnu uporabu herbicida, mogue je, pored mehanikih mjera borbe protiv korova, osigurati profitabilnu proizvodnju uz istovremeno ouvanje okolia.

34

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Teufrastov mranjak
Abutilon theoprasti

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 50-100(150) cm Cvatnja: VI-IX mj.

Hrapavi ir

Amaranthus retroflexus

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 15-100 (150) cm Cvatnja: VI IX mj.

35

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Limundik

Ambrosia artemisiifolia

Jednogodinji irokolisni korov Visina:30-200 cm Cvatnja:VII-IX mj.

Calystegia sepium

Obini ladole

Viegodinji irokolisni korov Visina: 80 200 cm Cvatnja: VI-VIII mj.

36

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Bijela loboda

Chenopodium album

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 20-120(200) cm Cvatnja: VII-IX mj.

Cirsium arvense.

Poljski osjak

Viegodinji irokolisni korov Visina: 50-200 cm Cvatnja: VI-IX mj.

37

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Poljski slak

Convolvulus arvensis

Viegodinji irokolisni korov Visina: 20 120 (200) cm Cvatnja : VI-IX mj.

Kanad. hudoljetnica
Conyza canadensis

Jednogodinji (dvogodinji) korov Visina:20-100 cm Cvatnja: VI-X mj.

38

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

: Vilina kosa Cuscuta sp. Parazit Visina: 20-60 cm Cvatnja: V-IX mj.

Bijeli kunjak

Datura stramonium

Jednogodinja dvosupnica Visina: 30-150 cm Cvatnja: VI-IX mj.

39

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Ljubiasta svraica
Digitaria sanquinalis

Jednogodinji travni korov Visina:10-30 (65) cm Cvatnja: VI-VII mj.

Echinochloa crus-galli

Obini kotan

Jednogodinji travni korov Visina: 30-150 cm Cvatnja:VI-VIII mj.

40

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Pjegasti dvornik

Polygonum persicaria

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10-50 (80) cm Cvatnja:VI-IX mj.

Rumex obtusifolius

Tupolisna kiselica

Viegodinji irokolisni korov Visina: 50-120 cm Cvatnja:VI-IX mj.

41

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Zeleni muhar
Setaria viridis

Jednogodinji uskolisni korov Visina: 20-80 cm Cvatnja: VI-VII mj.

Solanum nigurm

Crna pomonica

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 -50-(100)cm Cvatnja: VI-X mj.

42

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Divlji sirak

Sorghum halepense

Viegodinji travni korov Visina: do 2 m Cvatnja: VI -VII mj.

Xanthium strumarium

Obina dikica

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 15-80 cm Cvatnja: VI -VIII mj.

43

 Jednogodinji irokolisni korovi suzbijaju se uporabom zemljinih herbicida, prije, za vrijeme ili ubrzo nakon sjetve, a prije nicanja , usjeva. Ova skupina herbicida ima dugotrajno djelovanje preko korijena. Kasnije, nakon nicanja korova, mogue ih je kemijski suzbiti u fazi 2-6 listova, kada su najosjetljiviji Za viegodinje irokolisne korove uspjeno suzbijanje vri se tek nakon njihovog nicanja, nakon to razviju znaajnu lisnu masu. Za suzbijanje jednogodinjih travnih korova takoer se upotrebljavaju herbicidi prije sjetve i neposredno nakon sjetve . Budui da travni korovi niu kroz dui vremenski period, mogue ih je suzbiti i nakon nicanja, najbolje dok su razvijena 2-3 listia. Za viegodinje travne korove najbolji rezultati se postiu kada je biljka veliine 10-20 cm

Za suzbijanje korova u itaricama mogu se koristiti zemljini herbicidi prije nicanja usjeva Primjena herbicida mogua je i nakon sjetve, tretiranjem nadzemnih dijelova korova Korovi u ozimim itaricama pojavljuju se ve nakon sjetve, a njihovo nicanje traje sve do kasnog proljea; niu pri niskim temperaturama, dok su usjevi itarica slabo razvijeni Nekim korovima su za razvoj potrebne vie temperature, ali dobro razvijeni usjev onemoguuje njihovu znaajniju pojavu Kritini period zakorovljenosti itarica protee se do kraja nabusavanja, jer korovi tada konkuriraju razvoju usjeva i smanjuju urod Kasna zakorovljenost ometa proces etve

44

Najznaajniji korovi strnih itarica

Slakoperka

Apera spica venti

Jednogodinji travni korov Visina: 30 130 cm Cvatnja: VI VII mj.

Consolida regalis

Poljski kokoti

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 20-60 cm Cvatnja: V-IX mj.

45

Najznaajniji korovi strnih itarica

ekinjasta broika
Galium aparine

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 30 200 cm Cvatnja: V X mj.

Mrtva kopriva

Lamium purpureum

Jednogodinji irokolisni korov Visina:10-30 cm Cvatnja: IV X mj.

46

Najznaajniji korovi strnih itarica

Kamilica

Matricaria chamomilla

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 15-50 cm Cvatnja: IV - IX

Papaver rhoeas

Mak turinak

Jednogodinji irokolisni korov Visina:30-80 cm Cvatnja: V-VII mj.

47

HERBICIDI ZA ZATITU RATARSKIH KULTURA

1. Strne itarice Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u odnosu na uzrast penice; npr. poslije sjetve a prije nicanja, poslije nicanja-poetak busanja, sredina busanja, do kraja busanja, do pojave 1-og koljenca, do pojave 2-og koljenca, a poslije toga je dozvoljen samo Starane-250 (do pojave zadnjeg lista). 2. Kukuruz Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u odnosu na uzrast; prije sjetve, poslije sjetve a prije nicanja, do 3 lista (pera) kukuruza, u fazi 2-4 lista kukuruza, kukuruz u fazi 5-8 listova, kao na veliinu korova (npr. do 25cm)! 3. eerna repa Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u odnosu na uzrast repe i vrijeme primjene herbicida. Za suzbijanje uskolisnih korova (trave) najbolje koristiti translokacijske herbicide poslije nicanja korova (kada su 15-20 cm visine), a nema ogranienja u odnosu na uzrast repe (graminicidi suzbijaju samo trave) Grasidim EC, FuroreSuper EW, Focus Ultra, Fusilade EC, Agil EC i dr.). 4. Uljana repica Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u odnosu na uzrast repice: prije sjetve, poslije sjetve a prije nicanja, poslije nicanja (Lontrel SL) a protiv trava jedan od graminicida. 5. Suncokret Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u odnosu na uzrast suncokreta; prije sjetve(Eradicane 6-E, Treflan EC), poslije sjetve a prije nicanja (Goal EC, Racer EC, Bravo MC i dr.), 2-4 lista suncokreta (Racer EC), a protiv trava jedan od graminicida.

48

6. Soja Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u odnosu na uzrast soje; prije sjetve (Sencor WP), poslije sjetve a prije nicanja (Sencor WP, Bravo MC i dr.), od nicanja do 1-3 troliske soje (Basagran SL, Galaxy i dr.), a za suzbijanje trava opet koristiti neki od graminicida poslie nicanja istih.

USKLADITENJE PENICE I KUKURUZA

USKLADITENJE PENICE Svrha uskladitenja je pravilnim postupkom sauvati sva prirodna svojstva penice. Prostor u kojem se uva kultura (podna skladita, silosi) mora biti ist, suh, zatien od prodora podzemnih voda i oborina. Skladite mora imati mogunost kvalitetnog provjetravanja, a potrebna je i dobro organizirana sluba zatite protiv skladinih tetnika insekata i glodara, kao i protiv poara. Podna skladita mogu biti tavani, itnice ili hambari, te velika podna skladita. Vea koliina itarica se najee uva u velikim podnim skladitima gdje se roba moe drati u rastresitom stanju (debljina sloja 1,1-1,5 m) ili u vreama (pod uvjetom da je roba osuena i sortirana). Zrno se u skladitu smjeta do samih zidova u razliitoj debljini, ovisno o vlanosti zrna: 14% vlanosti zrna debljina sloja 1,5m; 15% - 0,70-1,20m; 17-20% - 0,40-0,70m; vie od 20% - 0,150,40m. Svjee ubrano sjeme ako je vlaga vea od 13% treba obvezno provjetravati i hladiti (lopatanjem, premjetanjem s jednog mjesta na drugo ili aktivnom ventilacijom). Veliina podnog skladita odreuje se prema koliini proizvoda i prema mogunostima osiguranja od poara. Za 1 vagon itarica s prosjenom vlanou od 14-15% potrebno je oko 12 m2 poda + 1530% za manipulaciju. Radi osuguranja od poara ne treba graditi skladita kapaciteta vea od 5-6 tisua tona. Ako su potrebe vee, tada je pogodnije graditi tri odvojena skladita. Da bi se u potpunosti odrala dobra kakvoa uskladitene penice moraju biti ispunjena dva osnovna uvjeta: penica mora biti suha i
49

hladna, stoga se penica mora prozraivati (provjetravati). Pored toga, vrlo je vano praenje ostalih uvjeta za sigurno skladitenje: izmjena vlage i temperature zrna i okolnoga zraka, kao i prisutnost tetnika. Izvori zaraze insektima su razliiti: penica zaraena na polju, u vrijeme vridbe, neistim vreama, a najee dolazi do zaraze u neistim i nepripremljenim skladitima. Najei teni insekti u uskladitenoj penici su: itni kukuljiar, ici (itni, riin i kukuruzni), surinamski branar, kestenjasti branar, a od pripadnika leptira: itni moljac, hambarski moljac, bakrenasti moljac. USKLADITENJE KUKURUZA Kukuruz se moe uvati u klipu i u zrnu. Najjeftiniji nain uvanja kukuruza u klipu je u koevima, gdje se kukuruz sui pod atmosferskim prilikama. No, ako je kukuruz poveane vlage, potrebno je dosuivanje ventiliranjem. Pri tome treba voditi rauna o nekoliko imbenika. Relativna vlaga zraka ne smije biti visoka (80% i vie), u protivnom okolni zrak treba predgrijati (ve i za 10C) kako bi mu se poveao kapacitet za vlagu. Vrlo je vaan i odnos temperature okolnoga zraka i temperature uskladitene mase, te debljina sloja koju elimo dosuiti. Prema nekim ispitivanjima, kukuruz vlanosti 16-18% moe se staviti u hrpu debljine najvie 33,5 metra, a za svaku tonu tako uskladitenog kukuruza potrebno je 25-30 m3 zraka po satu. Kukuruz vlanosti preko 25% moe se smjestiti na debljinu hrpe samo do 1,5 m, te e za dosuenje biti potrebno 50 m3 zraka/sat po toni. Kukuruz u zrnu se moe uvati na dva naina: suenjem u suarama i konzerviranjem vlanog kukuruza. Prijem, suenje i uskladitenje kukuruza u praksi Kukuruz se kombajnira sinhronizrano s radom suare, ali se dogaa da kukuruzna mase ostane i nekoliko sati u hrpama prije suenja. Slijedi dovoz kamionima do usipnog koa, no prije toga se iz svakog kamiona uzimaju uzorci radi utvrivanja postotka vode, loma zrna, primjesa i zrna oteenih bolestima i insektima.. Vlani kukuruz se prvo aspirira na silos-aspiratorima, pa tek poslije toga na temelju
50

analize vode sui u dvije faze. Kukuruz osuen na vlagu 11,8-13% se skladiti u silo komore. Nekoliko dana nakon suenja kukuruz se provjetrava i proiava, da bi se ohladio, te radi izdvajanja sitnog loma i pljevica. Ovako oien i ohlaen kukuruz sposoban je za due uskladitenje. uvanje sjemenskog kukuruza Ako se radi o uvanju sjemenskog kukuruza treba voditi rauna o slijedeem: Sjemenski kukuruz moemo uvati u klipu ili u zrnu i kombinirano U oba sluaja mora se primijeniti suenje (prirodno i umjetno) Vlani kukuruz treba suiti postepeno; kako se smanjuje vlaga u zrnu tako treba poveavati temperaturu suenja (granina temperatura je 40-43C) Ako sjemenski kukuruz ima preko 30% vode suenje se obavlja do najvie 35C. Kukuruz s 25% vode moe se suiti pri temperature do 40C Nakon zarvenog suenja toplim zrakom, kukuruz se hladi hladnim zrakom (obino 1-2 sata) Ako se sjemenki kukuruz skladiti u klipovima, sloj mase moe biti do 5m visine, ali kukuruz mora biti bez komuina, svile i bolesnih ili oteenih zrna. ZATITA ITARICA S osnove da nain uvanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nije prikladan za primjenu insekticida objasnit emo najprikladniji nain pripreme zrna itarica za tretiranje. Tretiranje s Actellic 50 EC - uskladiteno zrno rasporediti na ravnu povrinu. itarice, s pretpostavkom hektolitarske teine 80 kg, rairi se na povrinu oko 20 cm visine, 200 cm irine i 300 cm duine (20x200x300 cm - to je priblino 1 tona zrna) te se poprska pripremljenim kropivom (8 ml Actellic 50 EC u 1 L vode na 1 tonu zrna). Zavretkom prskanja promijeati hrpu, ostaviti da se posui tijekom jednog dana i zatim staviti na stalno mjesto uvanja.
51

Tretiranje s K-Obiol DP 2 - uskladiteno zrno rasporediti na povrinu kako je prije navedeno. K-Obiol DP 2 primjenjuje se u dozi 250 400 g/t zrna posipavanjem po povrini, a zatim se mora dobro izmijeati. Staviti na stalno mjesto uvanja nakon tretiranja. Tretiranje s Protect-it - uskladiteno zrno rasporediti kao to je prije navedeno. Protect-it primijeniti na suho zrno sukladno uputi u dozi od 100 do 1000 g/t zrna posipavanjem po povrini, a zatim se mora dobro izmijeati. Staviti na stalno mjesto uvanja nakon tretiranja. S K-Obiol DP2 i Protect-it moe se preventivno, prije pojave kukaca, obaviti tretiranje itarica tzv. "sendvi metodom". Uz pretpostavku da je krinja u kojoj se uva itarice 200 x 150 cm potrebno je napraviti oko 40 cm visinu (priblino dubina do lakta) i posuti s etvrtinom propisane doze i tako do vrha krinje kad se pospe povrinski sloj. Pri tom je vano znati da se takav postupak obavlja zato da bi se sprijeio prolaz kukaca s povrine u dublje slojeve. Takoer, s vremenom skladitenja dio primijenjenog SZB e pasti u dublje slojeve. Nakon primjene SZB na itarice mora proi odreeno razdoblje do uporabe koje se naziva karenca, a odreena je za svako SZB. Karenca za Actellic 50 EC je 63 dana, za K-Obiol DP2 21 dan, a za Protect-it je osigurana vremenom i nainom primjene. Vano je napomenuti da ove mjere tretiranja itarica mogu provoditi iskljuivo tvrtke koje imaju licencu za obavljanje ovakvih vrsta poslova, te rukovanje sredstvima razliite grupacije otrovnosti.

EKONOMSKI ASPEKTI ZATITE

Ekonomski uspjeh poljoprivredne proizvodnje ovisi s jedne strane o ostvarenoj trinoj vrijednosti proizvodnje, a s druge o visini uinjenih trokova. Ako je ostvarena pozitivna razlika ovih vrijednosti vea, postignut je povoljniji ekonomski rezultat proizvodnje. Kako su trokovi segment na koji proizvoai mogu izravno djelovati, tako je potrebno analizirati njihovu strukturu i uinak na proces proizvodnje kroz stvaranje novih vrijednosti.
52

Manja i srednja obiteljska gospodarstva temelje ekonomsku analizu proizvodnje i poslovanja na podacima jednostavnog knjigovodstva koje ne daje preciznu sliku o uspjenosti pojedinih linija poljoprivredne proizvodnje. Stoga je preporuka proizvoaima primjena jednostavne evidencije trokova primjenom kalkulacije na temelju varijabilnih trokova prema knjizi kalkulacija koji je izdao HZPSS. Varijabilni trokovi su trokovi koji ovise o stupnju iskoritenja kapaciteta, a to su: - materijalni trokovi (sjeme, mineralno i stajsko gnojivo, sredstva za zatitu bilja), - trokovi mehanizacije i - trokovi ljudskog rada. Drugu skupinu trokova ine fiksni trokovi koji ne ovise o opsegu proizvodnje (amortizacija, kamate, osiguranje, zakupnina i sl.). Pokazatelj ekonomskog uspjeha svake linije proizvodnje (ili svake parcele) utvruje se kao razlika ukupnih prihoda (UP) ostvarenih realizacijom proizvoda na tritu i uinjenih varijabilnih trokova (VT). Ta se razlika zove Doprinos za pokrie (Dzp) preostalih fiksnih trokova. Dzp = UP - UT Jedna od znaajnijih skupina trokova poljoprivredne proizvodnje su trokovi zatite koji u strukturi ukupnih trokova sudjeluju od 15-45 %. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja je nezamisliva bez primjene pesticida, te je potrebno utvrditi njihov udjel i ekonomsku uinkovitost i opravdanost . Prema novijim podacima tetnici smanjuju prirod poljoprivrednih kultura u svijetu za 42%, u Europi za 28%, a u Hrvatskoj za 29%. Navedeni podaci o visini teta se odnose na mogui (potencijalni) prirod, pa su izraene postotkom priroda koji bi bio postignut bez teta od korova, bolesti i insekata. Na primjer, pri utvrenom smanjenju priroda u visini od 25% u proizvodnji penice priroda 6 t/ha, teta iznosi 2 t/ha, jer je potencijalni prirod bez teta trebao biti 8 t/ha. Ili, na povrini gdje je zlatica unitila cimu krumpira prirod iznosi 10 t/ha, a na dijelu zatienom od zlatice 15 t/ha. Razlika od 5 t/ha

53

stavlja se u odnos s prirodom ostvarenim uz zatitu, dakle s 15 t, te teta iznosi 33,3%. Vrijednost teta (gubitaka) kojeg nanose tetoine poljoprivrednim usjevima i nasadima svake godine je sve znatnija, emu treba pridodati i tete do kojih dolazi smanjenjem kakvoe proizvoda, poveanjem trokova proizvodnje, tekoama u prometu itd. Kako procijeniti uinak zatite bilja? Iznalaenje tehnologije, opsega i strukture proizvodnje pri kojima e kapaciteti biti ekonomski najuinkovitiji postaje imperativ svakog poljoprivrednog proizvoaa. Kalkulacija na temelju varijabilnih trokova je raunski postupak koji omoguuje sastavljanje optimalne strukture proizvodnje i odnosa inputa u svakoj pojedinoj liniji. Na primjeru proizvodnje kukuruza biti e prikazani izrauni doprinosa za pokrie. Prema knjizi kalkulacija koji je izdao HZPSS, za 1 ha merkantinlnog kukuruza potrebno je izdvojiti 2.942,07 kn za varijabilne trokove i (sredstva za zatitu bilja, sjeme i mineralna gnojiva) i 4.011,55 kn za trokove mehanizacije, to je ukupno 6503,62 kn. Isti katalog procjenjuje ukupni prihod s 1 ha na 7.440,00 kn ukljuujui poticaj. Doprinos za pokrie trokova prema ovom primjeru je 936,38 kn iz kojeg se podmiruju nastali fiksni trokovi dok ostatak predstavlja dobit pojedine linije poljoprivredne proizvodnje. Iskljuivi trokove zatite bilja koji u ovoj proizvodnji iznose 599,82 kn ili 9,22% smanjili bi se ukupni varijabilni trokovi ali bi bio smanjen i prirod. Smanjen prirod zbog korova, bolesti i/ili tetnika se odraava na kvalitetu proizvoda, potom na trite i u konanici na prodajnu cijenu proizvoda. Uinci zatite bilja imaju duboko znaenje. Prvi vidljiv uinak je iznos trokova zatite, ali ono to on uzrokuje je dugoronije. Ako se radi o troku koji je posljedica uinjene zatite, on smanjuje rizik tete na usjevu, osigurava planiranu proizvodnju odnosno poveava ekonomsku uinkovitost proizvodnje. Ukoliko je izostao troak zatite, poveao se rizik visine priroda i prihoda kulture samog proizvoaa, ali su u proizvodnom lancu oteeni i svi preraivai primarnih poljoprivrednih proizvoda.
54

Tablica 1: Ekonomska analiza uinkovitosti pri primjeni granuliranih insekticida Varijabilni trokovi I 2.942,07 - sjeme - mineralna gnojiva - sredstva za zatitu bilja Varijabilni trokovi II - trokovi mehanizacije - oranje - raspodjela min.gnojiva - tanjuranje - sjetvospremanje - sjetva - prskanje herbicidom - kultiviranje s prihranom - berba (strojna) - tarupiranje - transport - suenje UKUPNO VARIJABILNI TROKOVI I + II 327,25 1.565,00 599,82 4.011,55 4.011,55 372,00 336,00 151,50 93,00 197,60 93,00 175,50 650,00 346,15 250,00 1.346,80 6.503,62

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64