Professional Documents
Culture Documents
Vodič Za Izradu Plana Upravljanja Medicinskim Otpadom
Vodič Za Izradu Plana Upravljanja Medicinskim Otpadom
Vodič Za Izradu Plana Upravljanja Medicinskim Otpadom
UVOD Postoji vie definicija medicinskog otpada koje se smatraju prihvatljivim prilikom kategorizacije i razvrstavanja medicinskog otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama. Medicinski otpad se definie kao sav otpad, opasan ili neopasan, koji se generie pri pruanju zdravstvenih usluga. Drugim rijeima, pod medicinskim otpadom se podrazumijeva sav otpad koji nastaje u medicinskim ustanovama, medicinskim istraivakim centrima ili laboratorijama. Svojstva opasnog medicinskog otpada su: tetnost, toksinost, kancerogenost i infektivnost. tetnost - podrazumijeva tvari ili otpad koji, ako se, inhaliraju ili progutaju ili ako penetriraju u kou, mogu uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje. Toksinost - podrazumijeva tvari ili proizvode koji mogu sadravati vrlo toksine sastojke, koji u sluaju da su inhalirani, progutani ili penetrirani u kou mogu prouzroiti ozbiljne, akutne ili hronine rizike po zdravlje, ak i smrt. Kancerogenost - podrazumijeva tvari ili proizvode koji, ako su, inhalirani, progutani ili penetrirani u kou mogu inducirati pojavu raka ili poveati njegovo rasprostranjivanje. Infektivnost - podrazumijeva tvari ili otpad, koji sadri ive mikroorganizme i njihove spore ili njihove toksine za koje se zna, ili sumnja, da uzrokuju bolesti ljudi i ostalih ivih organizama. Upravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama, ima za cilj reducirati koliine medicinskog otpada koji se stvara tokom aktivnosti u zdravstvenim ustanovama, s posebnim naglaskom na razvrstavanje otpada na mjestima gdje i nastaje, pravilnim pakiranjem, obiljeavanjem, kao i pravilnim odlaganjem. Krajnji cilj aktivnosti upravljanja medicinskim otpadom treba doprinijeti zatiti i unapreenju zdravlja cjelokupne zajednice, kao i ouvanju ivotne sredine. Otpad koji nastaje kao rezultat pruanja zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama predstavlja kombinaciju komunalnog i opasnog medicinskog otpada. itav niz aktivnosti u postupanju s medicinskim otpadom zapoinje razvrstavanjem medicinskog otpada na samom mjestu nastanka otpada, u posebno oznaenim posudama i kontejnerima. Kao to postoji praksa kod upravljanja komunalnim i drugim otpadom, tako se i kod medicinskog otpada moraju poduzeti odreene aktivnosti minimizacije i recikliranja otpada, ime itav proces upravljanja medicinskim otpadom postaje jednostavniji i ekonomski isplativiji. Federalni ministar okolia i turizma, u saradnji sa federalnim ministrom zdravlja donio je Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom, kojim se ureuju opi principi za upravljanje medicinskim otpadom, uspostavljanje odbora za upravljanje otpadom, prenos medicinskog otpada na tree lice. Predmetnim Pravilnikom je propisano da je zdravstvena ustanova duna izraditi Plan upravljanja medicinskim otpadom u roku od dvije godine od
dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, meutim veina zdravstvenih ustanova nije donijela svoj Plan upravljanja medicinskim otpadom. Kako bi se zdravstvenim ustanovama olakala izrada Plana upravljanja medicinskim otpadom (u daljem tekstu: Plan), ovo Ministarstvo je osmislilo Vodi za izradu plana upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama (u daljem tekstu: Vodi). Plan upravljanja medicinskim otpadom treba da obezbijedi: uspostavljanje procesa razdvajanja otpada, u kome se otpad razdvaja prema razliitim nainima prerade i odlaganja; upravljanje otpadom na nain kojim se ne ugroava zdravlje ljudi i ivotna sredina; obuka zaposlenih za poslove razdvajanja, obiljeavanja, pakovanja, odlaganja i tretmana medicinskog otpada; organizovanje sakupljanja, transporta i privremenog odlaganja opasnog medicinskog otpada; pravilan rad postrojenja za tretman infektivnog medicinskog otpada u ustanovama koje imaju uslove za njihov rad.
1. ULOGA ZDRAVSTVENIH USTANOVA Svaka zdravstvena ustanova odgovorna je za ispravno rukovanje otpadom i njegovo konano zbrinjavanje. Pravilno upravljanje medicinskim otpadom bazira se na sljedeim principima: zatiti ljudskog zdravlja unutar i izvan medicinskih institucija; zatiti okolia; promovisanju pravilnog upravljanja ivotnom sredinom; poboljanju higijenskih uslova unutar i van zdravstvenih ustanova; usklaivanju sa regulativom i praksom u zemljama EU. Obaveze ustanova kod postupanja sa otpadom su: - sortiranje medicinskog otpada na mjestu nastanka i odlaganje u odgovarajuu ambalau razliitih boja (crvena, narandasta, uta, zelena, plava i crna), te adekvatan transport i inicijalno skladitenje pojedinih vrsta otpada u ustanovi ; - voenje evidencije koliine medicinskog otpada koji se stvara i obraenog otpada; - smanjenje broja povreda na radu koje nastaju zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada; - prostorno i kadrovsko osposobljavanje za rukovanje sa otpadom; - smanjenje koliine proizvedenog otpada; - ekonomski povoljan plan konanog zbrinjavanja svih vrsta otpada (sterilizacija i dezinfekcija, mljevenje, drobljenje, spaljivanje), izbor ovlatene firme za konano
3
zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada, sterilizacija visoko infektivnog otpada unutar ustanove i reciklaa otpada koji po svom sastavu podlijee reciklai (papir, plastika, staklo, limenke, elektroniki otpad i sl.); Kontinuirani nadzor nad provedbom Plana upravljanja medicinskim otpadom.
2. UPRAVLJAKA STRUKTURA ZDRAVSTVENIH USTANOVA KOD UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM Openito se moe rei, da upravljanje opasnim medicinskim otpadom zahtijeva pomno i paljivo planiranje. Plan upravljanja medicinskim otpadom zahtijeva jasno definirane nadlenosti i odgovornost, uz zakonsku obavezu odreivanja pojedinaca koji e biti odgovorni za upravljanje otpadom, i koji e istovremeno koordinirati rad svih pojedinaca koji su direktno ili indirektno ukljueni u proces upravljanja otpadom. Prema tome, kvalitetno upravljanje medicinskim otpadom zahtijeva: - dobru organizaciju poslovnih aktivnosti u okviru zdravstvene ustanove; - pravovremenu pripremu i adekvatno planiranje; - administraciju koja e pratiti aktivnosti koje se odnose na zbrinjavanje otpada; - dobro organiziran i odgovoran tim za provoenje aktivnosti zbrinjavanja otpada; - adekvatno financiranje aktivnosti; - funkcionisanje pravnog sistema, te - trajna edukacija zaposlenika u zdravstvenim ustanovama.
4. NAIN IZRADE PLANA UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI Prema Pravilniku o upravljanju medicinskim otpadom (Slubene novine Federacije BiH, broj: 77/08) i drugim propisima iz te oblasti, svaka zdravstvena ustanova iz Federacije BiH treba da izradi Plan upravljanja medicinskim otpadom koji mora sadravati: 1. Opis razliitih vrsta otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi. 2. Listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima moe nastati medicinski otpad. 3. Za svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskog otpada, a za svaku vrstu otpada navesti procedure koje se trebaju slijediti u vezi sa: - detaljnim opisom kontejnera u koje e se odloiti otpad ukljuujui materijal i boju kontejnera, poklopac i obiljeja i - detaljima o odlaganju kontejnera u postrojenje za tretman medicinskog otpada unutar zdravstvene ustanove 4. Procedure premjetanja otpada iz postrojenja za tretman do centralnog skladita otpada. 5. Procedure skladitenja u centralnom skladitu otpada. 6. Vanredne procedure u sluaju prosipanja otpada. Za izradu Plana upravljanja otpadom odbor treba napraviti procjenu svih vrsta otpada. Podaci se mogu prikupiti iz postojeih evidencija ili putem ankete, isti trebaju biti temelj za izradu Plana upravljanja otpadom.
Ukoliko izvjesne kategorije otpada pored klasifikacionog broja sa 6 cifara posjeduju i zvjezdicu koja stoji iza cifara, zvjezdica oznaava da taj otpad spada u opasan otpad (npr. 18 01 03*, infektivni otpad).
Tabela 1. Klasifikacija otpada u skladu sa Direktivom 75/442/EEC (Izvod iz Kataloga otpada) Klasifikacioni broj 18 01 18 01 01 18 01 02 18 01 03* 18 01 04 Vrste, osobine i djelatnost iz kojih otpad potie Otpad od njege novoroenadi, dijagnosticiranja, lijeenja ili prevencije bolesti kod ljudi otri predmeti (osim18 01 03) dijelovi ljudskog tijela i organi, vreice i konzerve krvi (osim 18 01 03) ostali otpad ije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije ( npr. rublje, zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene...) hemikalije koje se sastoje ili sadre opasne materije hemikalije koje nisu navedene pod 18 01 06 citotoksici i citostatici lijekovi koji nisu navedeni pod 18 01 08 amalgamski otpad iz stomatoloke zatite Otpad od istraivanja, dijagnosticiranja, lijeenja ili prevencije bolesti u ivotinja otri predmeti (osim 18 02 02) ostali otpad ije sakupljanje i odlaganje podlijee specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije otpad ije sakupljanje i odlaganje ne podlijee specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije hemikalije koje se sastoje ili sadre opasne materije hemikalije koje nisu navedene pod 18 02 05 citotoksici i citostatici lijekovi koji nisu navedeni pod 18 02 07
Za potrebe upravljanja otpadom, proizvoa ili odgovorno lice na upravljanju otpadom kao i sve nadlene institucije duni su klasificirati otpad prema Katalogu otpada u Pravilniku o kategorijama otpada sa katalogom (Slubene novine Federacije BiH, broj 9/05) za Federaciju BiH.
U zdravstvenim ustanovama, vrste medicinskog otpada koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite su: a) Opasni medicinski otpad ije vrste su: Otri otpad su predstavljaju otri predmeti navedeni u kategoriji 18 01 01 (izuzev 18 01 03) i 18 02 01 (izuzev 18 02 02) u katalogu otpada. To su igle, skalpeli i ostali otri predmeti koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu. Patoloki otpad dijelovi ljudskog tijela, amputati, tkiva, organi odstranjeni tokom hirurkih intervencija, tkiva uzeta u dijagnostike svrhe, placente, fetusi i sl. Infektivni otpad jeste otpad ije sakupljanje i odlaganje podlijee posebnim zahtjevima zbog sprjeavanja infekcije, naveden u kategorijama 18 01 03* i 18 02 02* u katalogu otpada. To je otpad koji sadri patogene bioloke agense koji zbog svog tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest u ljudi koji su izloeni, kulture i pribor iz mikrobiolokog laboratorija, dijelovi opreme, materijal i pribor koji je doao u dodir sa krvlju ili izluevinama infektivnih bolesnika, ili je upotrebljen pri hirurkim intervencijama, previjanju rana ili obdukciji, otpad iz odjeljenja za izolaciju bolesnika, otpad iz odjela za dijalizu, sistemi za infuziju, rukavice i drugi pribor za jednokratnu upotrebu i sl. Farmaceutski otpad je otpad naveden u kategorijama 18 01 09 i 18 02 08 u katalogu otpada. To je otpad koji ukljuuje farmaceutske proizvode, lijekove i hemikalije koji su vraeni sa odjela gdje su bili a nisu upotrebljeni ukoliko im je istekao rok upotrebe, ili se trebaju baciti iz bilo kojeg razloga. Genotoksini otpad jeste otpad naveden u kategorijama 18 01 08* i 18 02 07* u katalogu otpada. To je veoma opasan otpad sa mutagenim, teratogenim i kancerogenim svojstvima (citostatici koji se koriste u hemoterapiji i imaju sposobnost da ubijaju ili spreavaju rast ivih elija, ekskreti pacijenata tretiranih citostaticima, hemikalije i radioaktivni materijal). Posude pod pritiskom boice koje sadre inertne plinove pod pritiskom, koje se apliciraju u obliku aerosola, a pri izlaganju viim temperaturama mogu eksplodirati. Otpadni amalgam iz stomatologije je otpad naveden u kategorijama 18 01 10* u katalogu otpada. To je neupotrebljeni amalgam, otpad upotrebljen prilikom popravaka plombi, izvaenih plombiranih zubi. Opasni hemijski otpad je otpad naveden u kategorijama 18 01 06* i 18 02 05* u katalogu otpada. Mogu biti veoma toksine, korozivne, zapaljive i eksplozivne (otpad koji sadri teke metale: fotofiksir, foto-papir, slomljeni ivini tenziometri, toplomjeri, iskoritene baterije sa Cd, itd. Ostali hemijski otpad je otpad naveden u kategorijama 18 01 07 i 18 02 06 u katalogu otpada. To su odbaene vrste, tene i gasovite hemikalije koje ne spadaju u kategoriju 18 01 06, a koje se upotrebljavaju pri medicinskim, dijagnostikim ili eksperimentalnim postupcima, ienju i dezinfekciji.
9
b) Komunalni/opi otpad je otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama i koji ne sadri opasni otpad, slian je komunalnom otpadu a nastaje u kuhinjama, restoranima, uredima i sl. Zbrinjava se kao komunalni otpad jer nije nastao pri pruanju zdravstvene zatite tj, medicinskim postupcima i ne predstavlja rizik za zdravlje i okoli.
10
11
Za zdravstvene ustanove je vano da ponu sa procesom razdvajanja, obiljeavanja i zbrinjavanja medicinskog otpada, a kasnije e se samo prilagoditi ako doe do promjene boje ambalae. Ambalaa za skladitenje mora biti oznaena natpisom "opasni medicinski otpad", s naznakom o vrsti otpada, nepropusna za tekuine, imati poklopce koji onemoguavaju neovlateno otvaranje posuda i kontejnera pri daljem postupanju ili obraivanju i da pri obraivanju ne zagauje okoli. Ambalaa sa infektivnim otpadom mora biti oznaena meunarodnim simbolom za obiljeavanje otpada koji predstavlja bioloku opasnost
12
Meunarodni znak za otpad koji predstavlja bioloku opasnost Kada se kontejner ili druga odgovarajua posuda napune do 2/3 njihove zapremine, isti se zatvara i predaje ovlatenoj osobi, te se primopredaja evidentira u obrasce koji su sastavni dio procedure za postupanje s otpadom. Tom prilikom, ovlatena osoba posebno provjerava da li su posude sa otpadom vrsto zatvorene i da li su napunjene do predvienog nivoa. Na posude u koje je odloen medicinski otpad lijepi se naljepnica koja se itko popunjava i koja sadri podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada. vrsti infektivni otpad se sakuplja u crvene kese koje moraju imati naljepnicu itko popunjenu sljedeim podacima: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada.
Ambalaa za infektivni otpad (za FBiH) Farmaceutski otpad se odlae u nepropusne kontejnere i kese zelene boje. Posebno se mora paziti kod citotoksika i citostatika koji imaju opasna svojstva (toksino, kancerogeno, toksino po reprodukciju, mutageno).
13
Ambalaa za farmaceutski otpad Patoloki otpad se na mjestu nastanka odlae u plastine kese (crvene boje sa crnom trakom), koje su postavljene u plastine kante crvene boje i oznaene oznakom za patoloki otpad.
Ambalaa za patoloki otpad Hemijski otpad se skuplja u odgovarajuu ambalau, prilagoenu vrsti hemijskog otpada, skladiti do konanog zbrinjavanja-izvoza u zemlje gdje postoje postrojenja za unitavanje hemijskog otpada.
15
5.
Zbog visokog rizika od infekcije pri rukovanju opasnim medicinskim otpadom neophodno je da su uposlenici obueni za postupanje sa medicinskim otpadom, da koriste linu zatitnu opremu i da se vakciniu. Zatitnu odjeu i opremu koja je vrlo vana i kao zatita od ozljeda ini: - kaciga, - zatitna maska za lice, zatitne naoale, - kombinezoni, - industrijske kecelje, - titnici za noge, - izme, - rukavice.
U nastavku slijede odgovarajue praktine smjernice o vrstama medicinskog otpada koje nastaju pri pruanju zdravstvene usluge, i koje ureuju nain postupanja sa medicinskim otpadom u smislu njegovog razvrstavanja na mjestu nastanka, sakupljanja, obrade otpada (gdje je potrebno), konanog skladitenja do daljeg preuzimanja od strane rme za odvoz/zbrinjavanje medicinskog otpada. Odgovorne osobe za upravljanje otpadom a) Rukovodilac zdravstvene ustanove Rukovodilac zdravstvene ustanove duan je da preduzima mjere na zatiti djelatnika zdravstvene ustanove, djelatnika na transportu otpada i sektora za upravljanje otpadom kao i na zatiti javnosti od rizika po zdravlje kao posljedica proizvodnje medicinskog otpada u toj ustanovi, on je obavezan i: - imenovati referenta za upravljanje otpadom u ustanovi; - uspostaviti odbor za upravljanje otpadom, - obezbjediti stalno unapreenje Plana upravljanja otpadom; - usmjeriti dovoljno nansijskih sredstava i ljudskih resursa za ekasno funkcioniranje Plana upravljanja otpadom; - obezbjediti da je praenje kvaliteta sastavni dio Plana upravljanja otpadom; - obezbjediti da svaki radnik zdravstvene ustanove bude ukljuen u program obuke i edukacije sa ciljem podizanja svijesti o tretmanu medicinskog otpada i upoznavanja sa principima i praksama sistema za upravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi; - obezbjediti adekvatnu obuku za zaposlene ; - obezjediti da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvoau ili dostavljau; - obezbjediti da ustanova predaje medicinski otpad licu koje ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinsku dozvolu; - rukovodilac zdravstvene ustanove duan je da obezbjedi da se otpad tretira na okolinski prihvatljiv nain, odnosno u skladu sa zakonskim propisima i nacionalnim smjernicama.
b) Odbor za upravljanje medicinskim otpadom Odbor za upravljanje medicinskim otpadom uspostavlja rukovodilac zdravstvene ustanove koja zapoljava vie od 50 radnika.
17
Odbor za upravljanje otpadom odgovoran je za upravljanje medicinskim otpadom. Obavezan je: - identificirati i klasificirati sav medicinski otpad, - pripremiti Plan upravljanja otpadom, - organizirati odlaganje otpada u posebne kontejnere i njegovo pravilno skladitenje, - obezbijediti odgovarajue zbrinjavanje otpada, - organizovati zbrinjavanje otpada to blie mjestu nastanka, - poduzimati najvie sigurnosne mjere u sluaju potrebe. c) Referent za upravljanje otpadom Obaveze referenta za upravljanje otpadom su: izrada i prilagoavanje Plana upravljanja medicinskim otpadom u ustanovi; nadzor nad primjenom Plana upravljanja i odredaba Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom; da obezbijedi obuku radnika zdravstvene ustanove za upravljanje medicinskim otpadom; organiziranje prevoza, odlaganja ili obnavljanja otpada koji zadovoljava potrebe upravljanja otpadom proizvedenog u zdravstvenoj ustanovi; voenje evidencije o upravljanju medicinskim otpadom; pokretanje incijativa za smanjenje koliine proizvedenog otpada.
Razvrstavanje i ambalaa za razliite vrste medicinskog otpada Razdvajanje i odvojeno sakupljanje medicinskog otpada je osnova za pouzdano i sigurno upravljanje medicinskim otpadom. Naime, opasni medicinski otpad se razvrstava i sakuplja na mjestu nastanka u ambalau prilagoenu njegovim svojstvima, koliini, te nainu skladitenja, prevoza i obraivanja. Mijeanje opasnog i neopasnog otpada nije dozvoljeno. Principi kojih se treba pridravati kod ravrstavanja otpada: Ambalaa u kojoj se sakuplja opasni medicinski otpad (plastine kese, posude, burad i kontejneri) po boji, mora omoguavati lako razvrstavanje na mjestu nastanka. Ambalaa za infektivni otpad mora imati jasno istaknut znak opasnosti i natpis INFEKTIVNI OTPAD. Ambalaa za ostali otpad mora imati istaknut znak opasnosti ili oznaku OPASNOST uz navoenje vrste opasnog medicinskog otpada. Ambalaa koja se koristi viekratno za ovaj otpad mora biti od odgovarajuih materijala tako da omogui adekvatno pranje i dezinfekciju. Ambalaa po svojim karakteristikama treba da je izraena tako da:
18
- onemoguava neovlateno otvaranje posuda i kontejnera; - poslije obrade ne zagauje okoli; - neprobojna za otre predmete, tako da je onemogueno ispadanje sadraja, ozljeivanje, kao i prenos infekcije na osobe koje postupaju sa otpadom; - nepropusna za tekuine, tako da onemoguava prolijevanje sadraja. Skupljanje i odlaganje medicinskog otpada sa preporukama obiljeavanja njegovog pakiranja vrsti infektivni otpad e biti sakupljan u crvene kese od kvalitetnog najlona tako da e biti onemogueno njihovo pucanje. Crvene kese e imati naljepnicu itko popunjenu sa sljedeim podacima: izvor otpada (naziv zdravstvene ustanove ili slube), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju i kategorija otpada i ifra iz Kataloga otpada. Kada se crvene kese napune do 2/3 zapremine, zatvraju se vezivanjem vrha kese. Zatvorene kese se nikada ponovo nee otvarati. Hemijski otpad koji nastaje kod radioloke i ultrazvune dijagnostike odlagat e se u odgovarajue kanistere (ksir, razvija). RTG lmovi e se odvojeno odlagati na mjestu nastanka u utu ambalau. Ostali hemijski otpad (odbaene vrste, tene i gasovite hemikalije, slomljeni toplomjeri itd.) odlagat e se u odgovarajuu utu ambalau. Kada posude budu napunjene po potrebi e biti transportovane do centralnog skladita za otpad. Amalgamski otpad e biti odlagan u plastine kontejnere/buradi ute boje i povremeno (jer nastaje u malim koliinama) predavan preduzeu za zbrinjavanje hemijskog otpada. Sakupljanje otrih predmeta (igle, skalpeli i ostali predmeti koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu) vri se na mjestu nastanka radi sprjeavanja povrede uposlenika (smanjenja rizika od povrede, uboda, infekcije) i to manje manipulacije otrim predmetima. Otri otpad e se odlagati u crvene kontejnere/buradi/posude. Crveni kontejneri/buradi/posude e biti neprobojne za sadraj i napravljene tako da onemoguavaju ispadanje sadraja. Kontejneri/buradi/posude e se puniti do 2/3 svoje zapremine i zatvarat e se bez mogunosti ponovnog otvaranja. Na njih e se zalijepiti aljepnica koja e biti itko popunjena i koja e sadravati sljedee podatke: izvor otpada, datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada. Ovako popunjeni i etiketirani kontejneri se odlau u crvene kese koje se poslije vezanja ne smiju ponovo otvarati.
19
Transport i skladitenje medicinskog otpada Kontejneri/buradi/posude i kese u koje se pakuje opasan medicinski otpad, odnose se iz zdravstvene ustanove kada se napune do 2/3 njihove zapremine. Osobe koje vre vezivanje kesa obavezne su koristiti zatitnu opremu. Kese sa medicinskim otpadom se sa mjesta nastanka odnose u namjensku prostoriju za privremeno skladitenje medicinskog otpada koja se nalazi u ustanovi. Privremena prostorija je zakljuana i u nju nije dozvoljen ulazak neovlatenih lica. Prostorija za centralno skladitenje opasnog medicinskog otpada je zatvorena prostorija posebno odreena za tu namjenu, sa instaliranim rashladnim ureajem i ventilatorom. Skladite posjeduje uputstvo u sluaju akcidenta, kao i potrebni pribor za sanaciju istog. Neovlatenim licima pristup prostoriji za centralno skladite medicinskog otpada nije dozvoljen. Prostorija je zakljuana i adekvatno obiljeena i pod nadzorom je referenta za upravljanje otpadom. Opremljena je ureajima za gaenje poara i inertnim apsorbirajuim materijalom za lokaliziranje eventualno prosutih tenosti (hemikalija). Prostorija za centralno skladitenje dostupna je sredstvima za transport. Medicinski otpad koji se nalazi u centralnom skladitu se prije odlaganja u namjenske kontejnere za predvieni medicinski otpad vae, upisuje datum i upisuje se u knjigu skladitenja medicinskog otpada. Prenos medicinskog otpada na tree lice Zdravstvena ustanova predaje sakupljen medicinski otpad, sakupljen u ustanovi, licu koje ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinsku dozvolu. Predaja medicinskog otpada vri se u skladu sa Pravilnikom o prenosu obaveza sa proizvoaa i prodavaa na operatora sistema za upravljanje otpadom (Slubene novine Federacije BiH, broj: 09/05). Postupanje u sluaju akcidenata Svaka zdravstvena ustanova, u smislu Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom, mora imati izraene procedure o postupanju u akcidentnim situacijama (prosipanje infektivnog, hemijskog, amalgamskog otpada, izlijevanje krvi, urina i drugih tjelesnih tenosti). Voenje evidencije o otpadu Zdravstvena ustanova e tokom cijele godine prikupljati podatke o koliinama nastalog medicinskog otpada po kategorijama otpada.
20
Podaci iz analize koristit e se za poboljanje Plana upravljanja medicinskim otpadom zdravstvene ustanove. Evidencije o nastaloj koliini medicinskog otpada u pravilu se vodi sedmino, a prikupljeni podaci analiziraju se jednom godinje. Takve evidencije sadre sljedee podatke: naziv zdravstvene ustanove u kojoj nastaje otpad, period za koji se evidencija vodi, mjesto nastanka otpada (npr. Odjel Hirurgije, apoteka itd.), kategorija otpada i koliina proizvedenog otpada. Tabela 3. Primjer sedminog voenja evidencije o vrstama i koliinama medicinskog otpada Naziv zdravstvene ustanove ____________________________________sedmica_________ od ________ do __________ 20___.
Odjeljenje
Kategorija otpada
Porodine medicine
21
Odjeljenje
.....
.....
......
......
......
......
22
Tabela 5: Primjer godinje analize prikupljenih podataka o vrstama i koliinama medicinskog otpada kod bolnice ili doma zdravlja
Vrsta otpada Otri (kg) Hemijski (l) Hemijski (kg) . . . Otri (kg) Hemijski (l) Hemijski (kg) . . .
Pedijatrija
23
Tabela: 5. Primjer godinje analize prikupljenih podataka o vrstama i koliinama medicinskog otpada kod stomatoloke ordinacije, veterinarske stanice, apoteke itd. Naziv zdravstvene ustanove _________________________________________________ Ukupne koliine otpada u 20___.godini Vrsta otpada Otri Infektivni Farmaceutski Amalgam . . . Kategorija otpada 18 01 01 18 01 03*; 18 01 04 18 01 09 18 01 10* Godinja koliina otpada (kg/l) npr. 50
Praenje upravljanja otpadom Nakon izrade Plana neophodno je vriti nadzor nad implementacijom Plana. Nadzor implementacije Plana e vriti Odbor za upravljanje medicinskim otpadom, odnosno rukovodilac zdravstvene ustanove, ako u skladu sa Pravilnikom ne postoji obaveza te ustanove da uspostavi Odbor za upravljanje otpadom. Nadzor implementacije Plana obuhvata praenje kvaliteta razvrstavanja medicinskog otpada, praenje kvaliteta unutranjeg transporta i ocjenu mjesta skladitenja otpada.
7. MJERE KOJE SE PODUZIMAJU U CILJU SPREAVANJA I SUZBIJANJA NASTANKA INFEKTIVNIH BOLESTI KOJE SE PRENOSE KRVNIM PUTEM I NJIHOV NADZOR Svaka zdravstvena ustanova duna je osigurati sanitarno tehnike, higijensko organizacione i druge mjere za zatitu od pojave i irenja infekcije unutar zdravstvene ustanove. U tom cilju svaka zdravstvena ustanova treba poduzimati higijensko-epidemioloke mjere nadzora u cilju spreavanja i suzbijanja nastanka infektivnih bolesti koje se prenose krvnim putem, zatim te mjere nadzora redovno implementirati, te vriti kontrolu nakon akcidentne povrede u cilju spreavanja i suzbijanja nastanka infektivnih bolesti koje se prenose krvnim putem.
24
Shodno tome svaka zdravstvena ustanova trebala bi vriti periodine nadzore nad izvrenom imunizacijom protiv hepatitisa B svih svojih uposlenika, kao i brinuti se o kvalitetnom odravanju higijene unutar zdravstvene ustanove. Takve mjere trebale bi biti praene redovnim edukacijama zdravstvenih radnika i higijeniara o pojavi nastanka infektivnih bolesti koje se prenose krvnim putem, nakon povreda iglama i otrim predmetima, kao i nepravilnim rukovanjem pri izvoenju medicinskih intervencija, a uslijed kojih edukacija bi zdravstveni radnici izgradili stav prema osonovama higijene u zdravstvenim ustanovama. U toku obavljanja poslova radnog mjesta, zdravstveni radnici koji mogu doi u dodir s krvlju, tjelesnom tenou, sluzokoom ili povrinom koe koja je kontaminirana krvlju ili tjelesnim tenostima, trebali bi nositi rukavice, zatitne naoale ili maske u zavisnosti od konkretne situacije. Nakon upotrebe rukavice, zatitne maske i naoale treba skinuti i odloiti u kantu namijenjenu za medicinski otpad, koja je pravilno obiljeena i postavljena na mj esta potrebnim za njihovu svrhu, a posebno nakon skidanja rukavica, ruke oprati tenim sapunom i vodom, odnosno izvriti pravilnu dezinfekciju istih. U sluaju da se uposlenik zdravstvene ustanove povrijedi u toku obavljanja poslova radnog mjesta, njegovo stanje je potrebno pratiti odgovarajui period. Naime, nakon povrede uposlenik treba da se javi nadlenom ljekaru u cilju saniranja povrede, a nakon toga javlja se u higijensko-epidemioloku slubu, gdje epidemiolog vodi protokol evidencije o akcidentnoj povredi i ispunjava identifikacioni obrazac o akcidentnoj povredi.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
radioaktivni otri otpad odlau se odvojeno od ostalog otrog otpada i zbrinjavaju se kao i ostali citostatski i radioaktivni otpad. Kontejner mora biti obiljeen sa etiketom na koju se upisuju sljedei podaci: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju. Kontejner mora da sadri oznaku za kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada kao i znak za fiziku opasnost od povrijeivanja. Transport otpada sa odjeljenja vri se u transportnom kontejneru ute boje ili pomou kolica za transport otpada koji su oznaeni oznakama za otri otpad. Putevi kretanja ove kategorije otpada trebali bi biti odreeni tako da bi se minimiziralo kretanje otpada kroz podruja u kojima borave pacijenti i kroz druga ista podruja i kako bi se sprijeilo izlaganje osoblja i pacijenata potencijalnim rizicima. Infektivni i potencijalno infektivni otpad. To su dijelovi ljudskog tijela i organi, vreice i konzerve krvi (osim 18 01 03) i otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (npr. zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene). Infektivni otpad se na mjestu nastanka odlae u utu/crvenu vreu koja se nalazi u utoj/crvenoj kutiji. Veoma infektivni otpad jeste otpad ije skupljanje i odlaganje podlijee posebnim zahtjevima zbog spreavanja infekcije. To je otpad iz mikrobiolokih laboratorija, materijal i pribor koji je doao u dodir s krvlju ili izluevinama infektivnih bolesnika ili je upotrijebljen pri hirurkim zahvatima, previjanju rana i obdukcijama, otpad iz odjela za dijalizu, zavojni materijal sa vidljivim prisustvom krvi, neprepoznatljivo tkivo (kiretirano), zubi, rukavice i drugi pribor za jednokratnu upotrebu, otpad koji je doao u dodir s pokusnim ivotinjama itd. Veoma infektivni otpad zahtijeva toplotnu ili hemijsku sterilizaciju u podruju gdje se otpad proizvodi, prije nego to se pomijea sa ostalim infektivnim otpadom. Patoloki otpad. U patoloki otpad spadaju: dijelovi ljudskog tijela (amputati, tkiva i organi odstranjeni tokom hirurkih zahvata), tkiva uzeta u dijagnostike svrhe, placente i fetusi i sl. Patoloki otpad nastaje u operacionim salama, na odjeljenjima i u ambulantama. Patoloki otpad se na mjestu nastanka odlae u plastine kese (crvene boje sa crnom trakom), koje su postavljene u plastine kante crvene boje i oznaene oznakom za patoloki otpad. Zdravstveni radnik postavlja kesu u kontejner za patoloki otpad, stavlja odgovarajuu naljepnicu i upisuje datum i vrijeme, naziv odjeljenja i potpie se. Vree bi trebalo mijenjati po zavretku jedne vrste posla tokom koje nastaje patoloki otpad ili kada su pune do 2/3. Patoloki otpad bi se trebao to krae zadravati na mjestu nastanka. Transport patolokog otpada obavlja se u transportnom kontejneru. Kontejner za transport patolokog otpada ima odgovarajue oznake za tu vrstu otpada, te se poslije svakog prijevoza isti i dezinfikuje. Svi uposlenici koji rukuju s ovom kategorijom otpada obavezno nose zatitnu opremu i moraju biti educirani o mjerama sigurnosti prilikom prolijevanja ili drugih akcidenata.
26
Otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (npr. zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene), odlae se kao komunalni otpad, u crne kese koje su smjetene u plastine kante sa pedalom. Farmaceutski otpad je otpad koji je nastao u proizvodnji lijekova, lijekovi i hemikalije koji su vraeni s odjela gdje su bili proliveni, rasipani, pripremljeni, a neupotrijebljeni i lijekovi sa isteklim rokom upotrebe, koji se trebaju baciti iz bilo kojeg razloga. Neispravni lijekovi i farmaceutske supstance se moraju odmah ukloniti i na adekvatan nain odloiti. Ugovorom o nabavci lijekova, zdravstvena ustanova treba osigurati besplatan povrat lijekova sa isteklim rokom proizvoau ili dostavljau. Odmah po utvrivanju neispravnosti lijeka ili farmaceutske supstance zdravstveni uposlenik obavjetava medicinsku sestru/tehniara ili farmaceutskog tehniara zaduenog za prirunu apoteku, koji odlae otpad u odgovarajuu ambalau (plastine kese, kartonske kutije, plastina ili metalna burad i sl.) koja je prilagoena svojstvima otpada i oznaena oznakom Opasnost! Opasan farmaceutski otpad. Otpad treba oznaiti i odgovarajuom deklaracijom koja sadri: datum i vrijeme, izvor otpada, naziv lijeka/ifra EU kataloga otpada, ime osobe koja popunjava deklaraciju. Klasifikovan, obiljeen, upakovan, i odloen farmaceutski otpad, upuuje se u apoteku istog dana po utvrivanju neispravnosti. Evidencija otpada u apoteci se vri upisom podataka u Listu evidencije farmaceutskog otpada koja sadri iste podatke kao i lista evidencije na odjeljenju. Farmaceutski otpad se uva u privremenom skladitu za farmaceutski otpad koji se nalazi u blizini magacina apoteke izdvojeno i obiljeeno oznakom FARMACEUTSKI OTPAD i zakljuano. Farmaceutski otpad preuzima preduzee koje ima dozvolu za zbrinjavanje farmaceutskog otpada na osnovu ugovora sa zdravstvenom ustanovom. Lijekovi koji se nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe, predaju se dostavljau. Citotoksici i citostatici su otpadni citostatici i citotoksini lijekovi (vinkristin, pharmarubicin, metotreksat i svi slini lijekovi koji se primjenjuju kod tretmana tumora), otpad koji je kontaminiran, otri predmeti npr. igle, price, skalpeli i otri instrumenti, koritene staklene boce i boice, lina oprema, npr. rukavice, maske, haljine price, infuzioni sistemi i sl. koji su koriteni tokom aplikacije citostatika. Citostatski otpad se smatra opasnim otpadom kako za ljude koji sa njime rukuju tako i za okoli i klasificiran je u opasni otpad. Zdravstveni radnik koji rukuje ovim otpadom, isti odlae u odgovarajui kontejner za citostatski otpad. Kontejner za citostatski otpad postavljen je na mjestu nastanka citostatskog otpada. Svaki kontejner mora biti oznaen sa etiketom koja sadri podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada. Kontejner je oznaen i simbolom tetan za zdravlje.
27
vrsti hemijski otpad (RTG filmovi) i teni hemijski otpad (fiksir i razvija) odlae rendgen tehniar na mjestu nastanka, u odgovarajui kontejner za vrsti hemijski otpad, odnosno odgovarajui kanister za teni hemijski otpad. Ambalaa mora imati oznaku Opasnost! Opasan hemijski otpad. Ostali hemijski otpad koji nastane u drugim slubama (hemikalije kojima je istekao rok upotrebe), odlae glavni laboratorijski tehniar ili glavna/odgovorna medicinska sestra/tehniar slube. Hemikalije se odlau u standardizovanu odgovarajuu ambalau za hemikalije koja se nalazi u prostoriji za centralno skladitenje hemijskog otpada.
Toksian
Iritantan
tetan za zdravlje
Korozivan
Zapaljiv
Opasan za okoli
Komunalni/opi otpad u zdravstvenoj ustanovi ini otpad koji nije nastao pruanjem zdravstvenih usluga i ne predstavlja rizik za zdravlje. Takav otpad nastaje u bolesnikim sobama, kuhinjama, administraciji. Tu spada papir, kartonska ambalaa, staklo, limenke, plastika i ostaci hrane. Neke vrste komunalnog otpada mogu se reciklirati, a ako ne postoji mogunost recikliranja onda se zbrinjavaju kao mijeani komunalni otpad. Za recikliranje se mogu odvajati papir i karton, limenke, plastika, staklo, ostaci hrane. Komunalni otpad se na mjestu nastanka razvrstava na onaj koji se moe reciklirati i na ostali komunalni otpad. Razvrstavanje se vri tako to se odvojeno prikuplja svaka vrsta otpada koji se reciklira i to posebno kartonska i papirna ambalaa, posebno limenke, posebno staklo, posebno plastika, a posebno ostali otpad koji se svrstava u komunalni. Kartonska i papirna ambalaa, limenke, staklo i plastika svaki zasebno se direktno odlau u kontejner za komunalni otpad koji je crne boje i ima oznaku recikliranje. Ove vrste otpada se mogu se pakirati i u plastine kese ili kartonske kutije. Ostali komunalni otpad se prikuplja u plastine kante sa poklopcem na nono otvaranje u koje su postavljene crne kese za komunalni otpad. Kante za komunalni otpad postavljene su u svakoj prostoriji u kojoj nastaje komunalni otpad (bolesnika soba, ambulante, ljekarske sobe, sobe za osoblje,
28
ekaonice, WC kabine i kupatila). U ovaj otpad spadaju i biorazgradivi otpad (ostaci hrane) kao i ostaci od amabalae plastika, staklo, karton, limenke).
8.2.
Svaka primopredaja svake od pobrojanih vrsta otpada sa mjesta nastanka na odjeljenju evidentira se na obrascu za primopredaju otpada. Tromjesene izvjetaje o vrstama i koliinama, kao i o tretmanu otpada sva odjeljenja dostavljaju u higijensko - epidemioloku slubu, dok distribuciju i nadzor vre neposredni rukovodioci koji su u ljestvici odgovornosti zadueni da nadziru rad osoblja koje obavlja odreene postupke sa odgovarajuom vrstom otpada. 3 9. POSTUPANJE U SLUAJU PROSIPANJA MEDICINSKOG OTPADA Osobe koje rade sa medicinskim otpadom moraju biti upoznate sa naelima zatite na radu i sugurnosti radnika koja ukljuuje odgovarajue mjere. U sluaju nezgoda potrebno je napraviti program mjera koji e sadravati: pruanje prve pomoi; pripremanje izvjeataja o dogaaju; obezbjeivanje medicinske brige, ukljuujui laboratorijske pretrage krvi; istraivanje uzroka; priprema preventivnih mjera za sline nezgode. U sluajevima vanrednih situacija i izlijevanja otpada neophodno je: evakuirati podruje; dekontaminirati oi i kou; obavijestiti ovlatenu osobu; utvrditi vrstu opasnog otpada; osigurati podruje i staviti ga pod nadzor; ograniiti izloenost radnika i uticaj na pacijente i okoli; oistiti kontaminirana podruja i dezinficirati ih ili neutralizirati ako je potrebno. Sve incidente ili prijetee opasnosti treba prijaviti i pripremiti izvjetaj koji e sadravati: opis dogaaja; gdje i kad se desio; ko od osoblja je bio ukljuen u dogaaj; ostale okolnosti.
29
Izvjetaj se dostavlja odgovornom slubeniku koji itav sluaj treba da istrai i razmotri primjenu preventivnih mjera, a zatim se treba arhivirati na odgovarajue mjesto dostupno upravi bolnice i nadlenoj inspekciji. Tabela 7. Primjer obrasca za evidenciju akcidenta
OBRAZAC ZA EVIDENCIJU AKCIDENTA Ime i prezime Kratak opis Potpis osobe osobe ubodene dogaaja ubodene iglom iglom N.N. Ubod iglom N.N. prilikom vaenja krvi
Meutim, da bi se izbjegle bilo kakve incidentne situacije, potrebno je da svaka zdravstvena ustanova detaljno razradi: - nain razvrstavanja otpada; - njegovo inicijalno skladitenje; - puteve; - nain; - zaduene osobe; - vremenski plan skupljanja otpada; - prevoz do mjesta sekundarnog skladitenja; - trajanje sekundarnog skladitenja; - voenje evidencije o vrstama i koliinama otpada; - njegovo obiljeavanje. PROGRAM OBUKE UPOSLENIKAAVLJA 1
30
SADRA SADRAJ Uvod 1. Uloga zdravstvenih ustanova.........................................................................................2 2. Upravljaka struktura zdravstvene ustanove kod upravljanja medicinskim otpadom...3 2.1. Uesnici u procesu zbrinjavanja medicinskog otpada ......................................3 2.2. Organizacija i unutranji nadzor........................................................................4 2.3. Upravljaka struktura i odgovornosti ...............................................................4 2.3.1. Odbor/tim za upravljanje medicinskim otpadom .............................................5 3. Obuka uposlenika ............................................................................................................5 4. Nain izrade Plana upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi.............6 4.1. Opis vrsta otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi.............................6 4.2. Dijelovi zdravstvene ustanove u kojima moe nastati medicinski otpad...........9 4.3. Postupanje s otpadom.........................................................................................9 4.4. Sortiranje medicinskog otpada.........................................................................10 4.5. Zbrinjavanje i obiljeavanje medicinskog otpada............................................11 4.6. Skladitenje i transport medicinskog otpada....................................................14 5. Zatita prilikom rukovanja medicinskim otpadom...................... ................................15 6. ta sadri plan upravljanja medicinskim otpadom (sa praktinim pojanjenjima)........15 7. Mjere koje se poduzimaju u cilju spreavanja i suzbijanja nastanka infektivnih bolesti koje se prenose krvnim putem i njihov nadzor..............................................................23 8. Postupanje s otpadom...................................................................................................24 8.1. Procedure odlaganja otpadom.........................................................................24 8.2. Voenje evidencije, izvjetavanje i distribucija..............................................28 9. Postupanje u sluaju prosipanja medicinskog otpada..................................................28
31
32