Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

POBOLJANJE AKUSTIKE PROSTORIJA APSORPCIJSKIM MATERIJALIMA I ELEMENTIMA

eljko Koki
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, pof.dr.sc.

Mario Perak
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student
Saetak: U suvremenom ivotu ovjeka gotovo da nema trenutka u kojem zvuk ne ostvaruje neki oblik komunikacije s vanjskim svijetom. Napredak tehnike i tehnologije u arhitekturi stvorio je nove mogunosti u graenju zgrada. Uporaba novih materijala omoguuje izvedbu bolje zatite od buke koja je efikasnija nego prije. Istovremeno, razliite funkcije zgrada postavljaju nove zahtjeve u postizanju kvalitetne akustike prostorija. Uz osnovne karakteristike fizikalne pojave zranog zvuka, u lanku se prezentiraju mogunosti poboljanja akustike prostorija. Analizirani su glavni elementi koji odreuju akustike karakteristike prostorija i primjena apsorpcijskih materijala i elemenata u funkciji poboljanja akustike prostorija. Kljune rijei: zvuk, akustika prostorija, apsorpcija zvuka, apsorpcijski materijali i elementi Abstract: In modern life there is almost no moment in which sound does not generate some form of communication with external world. Increase of engineering and technology in architecture creates new possibilities in building construction. Use of new materials provides more efficient implementation of noise protection than ever before. At the same time diverse functions of buildings lead to new requirement for quality acoustic. Apart from describing basic characteristics of physical manifestations of the flow of sound through air, in the article we present improvement possibilities for room acoustics. Analysed are basic factors which determinate acoustic characteristics of rooms, and usage of absorption materials and elements that can improve acoustic of rooms. Key words: sound, acoustic of rooms, sound absorption, absorption materials and elements

Koki, ; Perak, M

101

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Uvod

Zvuk, kao fizikalna pojava titranja estica u elastinoj sredini, predstavlja uobiajeno sredstvo ljudske komunikacije. U suvremenom ivotu gotovo da nema trenutka u kojem zvuk moemo iskljuiti iz ivotnih funkcija. Stoga je jasna velika vanost koju zvuk ima za ovjeka. Gotovo sve pojave ili procesi u ivotnoj sredini stvaraju neki zvuk. Neke pojave stvaraju vrlo visoke razine zvuka, a druge jedva ujne. Neki ureaji pri radu proizvode jedva ujan zvuk, npr. kucanje sata, dok drugi pak veoma glasan, kao to su razne vrste motora, motorna vozila i slino. Ubrzani razvitak industrije, tehnologije i prometa, unio je u ovjekov ivot vrlo mone izvore zvuka. Naravno da ubrzani razvitak nije zaobiao ni graevinarstvo. Svjedoci smo novih naina graenja, ali i uvoenja uporabe novih graevinskih materijala. Osobit napredak se dogodio u podruju materijala s cementnim vezivom, meu koje spadaju nove vrste betona i mortova. Takoer imamo i razliite vrste opeke i druge sintetike materijale i to sve u svrhu breg, jeftinijeg i kvalitetnijeg graenja. Uporaba tih modernih graevnih materijala ima i svoju lou stranu, a to je da oni manje apsorbiraju zvuk od starijih, masivnijih materijala, ime se pojaava razina buke i ometanje ljudi za vrijeme boravka u zgradama. Kada govorimo o buci, zapravo govorimo o eljenom ili neeljenom zvuku. Hoe li neki zvuk dobiti oznaku buke ne ovisi o apsolutnoj vrijednosti njegove razine, nego o injenici ometa li on neku osobu ili ne. Tako, na primjer, zvuk vode koja kaplje iz slavine, iako je ekstremno niske razine, predstavlja buku ako nekoga ometa. Takoer za zvuk na rock koncertima ne moemo rei da je buka, iako je ekstremno visoke razine. Ova dva primjera najbolje prikazuju sutinu problema s kojima se susree graevinska akustika koja treba osigurati da zvuk koji nastaje u zgradama nikoga ne ometa. Budui da je zatitu od neeljenih zvukova u suvremenom ivotu sve tee postii, potrebno je potivati propise o zatiti od buke. Uz to, mogue je raznim mjerama u podruju graevinske akustike osigurati komfor i udobnost boravka ovjeka u zgradama. Uz zatitu od buke, osiguranje akustike kvalitete prostorija vaan je element svakog kvalitetnog procesa graenja. Koliki e biti znaaj ove komponente odreuje namjena zgrade, odnosno njezin unutranji sadraj i okruenje u kojem se nalazi. U stambenim i poslovnim objektima, kao najrairenijem pojavnom obliku zgrada, akustika kvaliteta je regulirana zakonima. Boravak ljudi u zgradama odreuje znaaj akustike komponente kvalitete zgrade. Ljudske aktivnosti definiraju uvjete koje treba zadovoljiti da bismo mogli govoriti o akustikoj kvaliteti prostorija. U dijelovima zgrada u kojima nema dueg boravka ljudi, akustika kvaliteta kao tema pri projektiranju i graenju zgrada se posebno ne razmatra. U ovom lanku prikazane su akustike karakteristike materijala i elemenata u funkciji poboljanja akustike kvalitete prostorija u kojima boravi ovjek.

Fizikalna svojstva zvuka

Zvuk je titranje estica u plinovitim, tekuim i krutim tvarima. Zvukom se u uem smislu naziva sve ono to ujemo, odnosno zamjeujemo sluhom. U plinovima i tekuinama valovi zvuka su iskljuivo longitudinalni, tj. ire se u istom pravcu u kojem se gibaju estice medija pri titranju, dok u vrstim tijelima valovi mogu biti i transverzalni, tj. estice medija mogu titrati i okomito na pravac irenja vala. Zvuk se ne moe iriti kroz vakuum. Zvuni valovi se kroz razliite medije kreu razliitim brzinama. Brzina ovisi i o temperaturi medija kroz koji se zvuk kree. U zraku se pri temperaturi od 20C ti valovi kreu brzinom od 300 m/s, u vodi se kreu priblinom brzinom od 1500 m/s, dok se u eljeznoj ici kreu brzinom od 5000 m/s. to je materijal gui, zvuk se kroz njega prenosi due i bre. Visinu pojedinog zvuka odreuje frekvencija zvunog vala. Val ima svojstvo da se cikliki ponavlja u vremenu pa jedno takvo ponavljanje nazivamo valnim ciklusom. Frekvenciju vala moemo definirati kao broj ciklusa vala koji se ponavlja u jednoj sekundi. U sluaju naeg zvunog vala, jedan ciklus traje onoliko koliko je potrebno da se tlak promijeni od najveeg, preko najnieg do ponovno najveeg tlaka, a frekvencija oznaava koliko se takvih ciklikih promjena tlaka dogodi u jednoj sekundi. Mjerna jedinica za frekvenciju je Hz (Hertz), a oznaka je f. Frekvencija od 100 Hz oznaava uestalost, odnosno ponavljanje jednog valnog ciklusa 100 puta u sekundi. Poveanjem broja ciklusa u sekundi poveava se frekvencija zvuka, a takav zvuk registriramo kao vii. S druge strane, smanjenjem frekvencije zvuka dobivamo nie, odnosno dublje tonove. Prosjeno ljudsko uho moe
Koki, ; Perak, M 102

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

uti zvukove u frekvenciji od 16 Hz do 20 000 Hz1. Sve frekvencije ispod 16 Hz nazivamo infrazvuk, a frekvencije vie od 20 000 Hz nazivamo ultrazvuk. Vana karakteristika svakog vala, pa tako i zvunog, jet njegova valna duljina. Kao to je kod vala na vodi valna duljina udaljenost izmeu vrhova dvaju susjednih valova, tako je kod zvunog vala valna duljina udaljenost izmeu dva susjedna najvea zgunjavanja, odnosno razrjeenja. Naravno, valnu duljinu zvuka ne moemo vidjeti, ali je posebnim instrumentima moemo izmjeriti. Karakteristike frekvencije, valne duljine i brzine zvuka u meusobnom su odnosu, to znai da ako su nam poznate dvije od ove tri veliine, moemo izraunati i treu. Na putu to ga zvuk prevali u jednoj sekundi ima upravo toliko valova kolika mu je frekvencija. Prema tome, valna duljina () moe se izraunati iz brzine irenja zvuka (c) i frekvencije (f) (1):

c [m] f

(1)

ovjek kod zvuka uglavnom razlikuje visinu tona (frekvenciju) i njegovu jainu (glasnou). Budui da je ocjena jaine zvuka uhom subjektivna, u fizici je bilo potrebno uvesti objektivne mjere. U elastinoj tvari zbog titranja estica nastaje zvuni tlak kojeg mjerimo mikrobarima ili paskalima (1b = 1Pa). Omjer zvunih snaga proporcionalan je omjeru kvadrata pripadajuih zvunih valova. ujno podruje zvunog tlaka nalazi se izmeu tzv. ujnog praga koji iznosi 2x10-4 (0,2 Pa) i praga boli koji iznosi 2x102 (20 Pa). Iz toga zakljuujemo da je omjer izmeu ujnog praga i praga boli 1:106, pa e omjer zvunih snaga iznositi 1:1012. Takva bi ljestvica, iji bi najvei broj imao 12 nula, bila vrlo nepogodna pa se upotrebljava logaritamska ljestvica s bazom 10, za logaritme brojeva od 1 do 1012. Prema fiziaru Bellu, ljestvica je podijeljena na 12 dijelova, 12 B odnosno 120 dB (deciBella), 1 dB = 1/10 B. Decibel je jedinica bez dimenzije, a slui za iskazivanje omjera dvije istorodne veliine (zvuni tlak, zvuna snaga, zvuni intenzitet). S tako definiranom ljestvicom tihi zvukovi u ivotnoj sredini su reda veliine 2030 dB, normalan govor je nivoa 60-70 dB, a glasni zvukovi (npr. glasna glazba) ima razine 90-110 dB, pa i vie.

2.1 irenje zvuka u otvorenom prostoru

Da bismo objasnili zato zvuk slabi s udaljenou, moemo se posluiti analogijom bacanja kamena u jezero. Najvii valovi, odnosno valovi najvie amplitude, pojavljuju se kada je kruni val u svom nastanku. Kako se val udaljava od svog izvora, tako su i njegovi koncentrini krugovi sve vei pa je i val u svojoj krunoj dimenziji sve dulji. Kako ukupna energija vala po svom iznosu ostaje ista, ona se mora rasporediti unutar sve duljeg i duljeg vala, to znai da se iznos energije po jedinici duljine smanjuje. To za posljedicu ima smanjenje amplitude vala. Ista se dogaa i sa zvunim valom koji se, emitiran iz svog izvora, iri kruno, jednako u svim smjerovima (slika 1). Kako se udaljava od izvora, gubi energiju po jedinici svoje dimenzije, odnosno pada mu amplituda, a upravo amplituda zvunog vala odreuje glasnou zvuka s padom amplitude, dok prelazi put, zvuk postaje sve tii i tii.

Slika 1 - Smanjenje razine zvuka poveanjem udaljenosti od izvora2

1 2

imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb1983. str.134. irenje zvuka u otvorenom prostoru. Dostupno na: http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=21 103

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Za zvuk moemo rei da ima dva znaenja: subjektivno ili psiholoko i objektivno ili fizikalno. U prvom smislu zvuk je vezan za sluni osjet, a u drugome to je energija koja se iri i onda kada nema uha koje bi je otkrilo. Za nas je vano ovo prvo znaenje, jer se u graevinskoj akustici razmatraju zvune pojave koje uje normalno uho, a i konaan sud o akustikoj kvaliteti neke prostorije donosi se na temelju sluanja.

2.2 irenje zvuka u zatvorenom prostoru

U zatvorenom prostoru zvuni val udara u povrinu konstrukcije graevine prije nego znatno oslabi. Zvuno polje u zatvorenom prostoru nije sferno, ali ovisi o geometriji i akustikim svojstvima tih povrina. Zapremina prostorije i udaljenosti izmeu izvora zvuka, povrine konstrukcija graevine i mjesta sluanja takoer su vani. Zvuk se na odreenom mjestu sluanja u prostoriji sastoji od direktnog i reflektiranog zvuka. Direktan zvuk jest zvuk koji se jo nije odbio od neke povrine. Zbroj svih reflektiranih zvukova zove se reverberacijsko zvuno polje. Sastoji se od svih zvukova koji su se odbili jedanput, dvaput ili vie puta od povrina konstrukcije graevine. Zvuk koji je reflektiran jednom zove se prva refleksija, dvaput druga refleksija itd.

Slika 2 - irenje zvunih valova u zatvorenom prostoru3 Velik dio energije zvunog vala reflektira se kad udari o povrinu tvrdog graevnog materijala. Kut upada 'a' jednak je kutu refleksije 'b' za ravne povrine. Ako se povrina ne moe smatrati ravnom, refleksija e biti difuzna.
UPADNA ENERGIJA REFLEKTIRANA ENERGIJA

Slika 3 - Refleksija zvuka od glatke povrine graevinskog elementa4

3 4

irenje zvuka u zatvorenom prostoru. Dostupno na: http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=21 Kriteriji apsorpcije zvuka. Dostupno na: http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=43 104

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Openito, refleksija nikad nije potpuna kao to je prikazano na slici 3, ak i kod vrlo tvrdih graevnih materijala. Betonski zid, primjerice, tipino ima koeficijent apsorpcije 1% pri niskim frekvencijama, te 3% pri visokim frekvencijama.Refleksija zvunog vala, kad on udari u materijal, dogaa se zbog posebnog akustikog svojstva koje se moe nazvati akustiki otpor (akustika impedancija). Svi materijali imaju vlastiti akustiki otpor, od vrlo malog kod zraka, do vrlo visokog kod, na primjer, betona ili stakla.
UPADNA ENERGIJA DIFUZNO REFLEKTIRANA ENERGIJA

Slika 4 - Refleksija zvuka od difuzne povrine graevinskog elementa5 Difuzne povrine koriste se da bi se izbjegla jeka i koncentracija zvuka. Difuzija je takoer vana i na suptilniji nain, primjerice u prostorijama ureenima za glazbu. Postoje mnogi naini konstruiranja difuzne povrine. Zid ili strop moe se opremiti nagnutim, zakrivljenim ili pomaknutim panelima. Dimenzije difuznih panela moraju se usporediti s valnom duinom zvuka koji treba raspriti. Jedno od osnovnih pravila jest da izboine moraju dosei najmanje jednu sedminu valne duine zvuka. Koeficijent apsorpcije ovisi o kutu upada zvunog vala. Ta se potekoa otklanja time to se rauna sa statikim koeficijentom apsorpcije koji vrijedi kao srednja vrijednost za statiki raspodijeljene kutove upada. Time koeficijent apsorpcije postaje konstanta odreenoga akustikog materijala.

Akustika kvaliteta prostorija

Znanost o akustici prostorija relativno je mlada. U proteklih nekoliko desetaka godina zanimanje za akustiku prostorija uvelike je poraslo. Akustika kvaliteta koja se dobiva prijenosom preko komunikacijskih medija kao to su radio, televizija, telefonija itd., uvelike ovisi o akustikim osobinama prostorija iz kojih se prenosi. Takoer, danas su akustiki principi sve vaniji i pri projektiranju predavaonica, uredskih prostorija, bolnica, hotela itd. Tome je jedan od razloga uporaba modernih graevnih materijala koji manje apsorbiraju zvuk nego stari materijali. Zato je odjek esto suvie velik, ime se pojaavaju buka i smetnje. Zadatak graevinske akustike je u prostorijama stvoriti uvjete za dobro i ugodno sluanje. Pritom trebaju biti zadovoljni ne samo slua, nego i govornik. Da bismo dobili dobru akustiku u prostoriji, potrebno je zadovoljiti sljedee uvjete6: 1. u prostoriji ne smije biti buke, niti unutarnje niti vanjske 2. zvuk u prostoriji mora biti dovoljno glasan na svim mjestima 3. u prostoriji ne smije biti jeke 4. glasnoa zvuka mora biti priblino posvuda jednaka, to znai da na mjestima udaljenijim od izvora zvuka, izvornom zvuku treba dodati reflektirani zvuk od prikladno postavljenih ploha u prostoriji 5. u prostoriji ne smiju nastati neeljene rezonancije 6. odjek mora biti dovoljno malen da bi se izbjegla preklapanja uzastopnih zvukova u govoru i glazbi, zbog toga direktan zvuk mora biti u odreenom odnosu prema reflektiranom.
5 6

Kriteriji apsorpcije zvuka. Dostupno na: http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=43 Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 93. 105

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Teorijska razmatranja i mjerenja u izvedenim prostorijama pokazala su da optimalna duljina odjeka ovisi o veliini prostorije, ali i o tome za koje svrhe se ona upotrebljava. Takoer je vaan i oblik prostorije, jer utjee na raspodjelu zvuka. Tako dolazimo do tri vana imbenika koji odreuju akustike osobine prostorije, a to su volumen, oblik i odjek (reverberacija)7.

3.1 Volumen prostorije

Svakom izvoru zvuka odgovara odreeni volumen prostorije do kojeg se moe ii, a da pritom glasnoa ne postane premalena. Poveavamo li volumen prostorije, raste i unutarnja povrina te prostorije pa je samim time i apsorpcija zvuka vea. Iz toga moemo zakljuiti da uz jednaku emitiranu zvunu energiju, imamo manju glasnou. Tablica 1 - Orijentacijske vrijednosti volumena za neke izvore zvuka
Izvor zvuka Prosjean govornik Uvjeban govornik Instrumentalni ili vokalni solist Simfonijski orkestar Maksimalni volumen dvorane u m3 3 000 6 000 10 000 20 000

Osnova po kojoj se odreuje volumen koncertnih dvorana jest volumen po sluatelju. Minimalni specifini volumen po sluatelju je 6,5 m3 ispod kojega se ne bi smjelo ii ako se eli postii akustika kvaliteta. Optimalan specifini volumen bi bio izmeu 7 8 m3 po osobi. Ako bi se ilo na vee volumene, bilo bi problema s odjekom pa bi se morala dodavati apsorpcijska sredstva. Dijagram na slici 5. prikazuje ovisnost specifinog volumena o broju sluatelja za razne vrste glazbe. Iz dijagrama se moe primijetiti da je vee vrijednosti od gore spomenutih, no on vrijedi ako je apsorpcija prostorije jednaka apsorpciji prisutnih sluatelja.

Slika 5 Najmanji volumen prostorija ovisno o broju osoba za razliite vrste glazbe8 Optimalan volumen za koncertnu dvoranu bi bio izmeu 10 000 i 15 000 m3. Dobri se rezultati mogu postii i uz manje volumene, od 6 000 do 7 000 m3. Nije preporuljivo ii na vee volumene, jer tada moe doi do tekoa prilikom solistikih izvedaba. Na osnovi ovih predoenih podataka proizlazi da koncertna dvorana optimalnih akustikih svojstava moe primiti 1 600 1 700 sluatelja. Za kino-dvorane volumen po sjedalu kree se izmeu 3 i 4 m3. Zbog tako malog volumena po osobi potrebno je osigurati dobru ventilaciju. Vei volumen bio bi tetan iz dva razloga. Prvo, veim volumenom strop bi bio vii pa bi zbog toga bio slabije iskoriten kao reflektor zvuka i drugo, odjek bi bio vrlo velik. Za predavaonice se uzima kao optimalan volumen 4 5 m3 po sjedalu, odnosno osobi.
7 8

Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 94. Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 95. 106

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

3.2 Oblik prostorije

Jedan od najvanijih imbenika o kojemu ovise akustika svojstva prostorije jest njezin oblik. Zbog toga je vrlo vano ve u procesu projektiranja svim prostorijama i unutarnjim plohama odrediti ispravan oblik i poloaj. U suprotnom, ako se o ovome ne vodi rauna, u objektu se mogu pojaviti akustiki nedostatci koje je kasnije gotovo nemogue ukloniti. Prilikom akustikog projektiranja, panju je potrebno posvetiti svim plohama prostorije. To se odnosi na pod i strop, na bone strane, prednju i stranju stranu te strop ispod balkona. Kada govorimo o raspodjeli zvuka u prostoriji, vano je znati da zvuk dolazi do sluatelja to kraim putem. Prema tome, prostorija tlocrtnog oblika kao na slici 6 povoljna je oblika, jer su zvune zrake od govornika pa do najudaljenijeg sluatelja gotovo jednake. No ipak, ta prostorija nije akustiki ispravna. Da bi sluatelji mogli govornika dobro uti, moraju se nalaziti unutar kuta od 45 ispred govornika. Kao to se vidi na slici, veliki dio prostorije ostaje izvan toga kuta pa prema tome ta prostorija akustiki ne odgovara. Iz akustikog aspekta bolja je prostorija s tlocrtom na slici 7.

Slika 6 - Neispravno smjetanje izvora zvuka9

Slika 7 - Ispravno smjetanje izvora zvuka

Iz akustikog aspekta vrlo su povoljne prostorije trapezna ili lepezasta oblika, jer tada imamo usmjereni kut i kratak razmak izmeu govornika i sluatelja (slika 8). Tada bone stijene prostorije postaju dobar reflektor koji ravnomjerno reflektira zvuk po cijelom auditoriju.

Slika 8 - Za auditorije vrlo je povoljan lepezast tlocrt dvorane Kod veih dvorana, gdje imamo veliki broj sjedala, zvuk prilino oslabi prolazei preko glava i tijela sluatelja pa se onda javlja problem da na stranjim sjedalima glasnoa nije dovoljna. To se moe rijeiti izdizanjem izvora zvuka do one ravnine na kojoj e se izravnom zvuku osigurati slobodan put do stranjih sjedala dvorane.

Slike: 6, 7, 8 - Izvor: Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 101 - 102. 107

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Potrebnu visinu izdizanja zvuka moemo izraunati po formuli10 (2):

H = h

S r [m] r
S = udaljenost posljednjeg sjedala od izvora H = visina izvora iznad glava r = razmak izmeu redova h = visina glave sluatelja u posljednjem redu

(2)

Da sluanje bude dobro, h mora iznositi barem 12 cm. Moglo bi se ii i do 8 cm, no tada bi se moralo susjedne redove meusobno pomaknuti u bonom smjeru za pola sjedala. Za normalnu visinu glave od poda uzima se 1,2 m , a za razmak izmeu redova 0,85 m. Ako je broj redova auditorija velik, ne moe se izvesti ravan pod, jer bi tada izvor zvuka trebalo suvie izdignuti iznad glava sluatelja u prvim redovima. Tada se prednji redovi postave na ravnom podu, a ostali na uzdignutom dijelu (slika 9). To omoguuje sluanje izravnog zvuka i u stranjem dijelu dvorane.

Slika 9 - Postupno izdignuta stranja sjedala u dvorani11 Na slici 10 imamo primjer oblika poda koji u prednjem dijelu nije vodoravan, ve uzdignut. Ovime se postie manje izdizanje stranjeg dijela i dobra akustika veza izmeu izvora zvuka i sluatelja, a da pritom izdizanje nije veliko. Ovakav profil poda najee se upotrebljava u kino dvoranama.

Slika 10 - Izdignuta prednja i stranja sjedala u dvorani

3.3 Reverberacija ili odjek

Ako se nalazimo u dugakim hodnicima ili velikim halama, moemo uti zvuk i poslije prestanka emisije zvunog izvora. Uzrok ovomu su viestruke refleksije koje daju utisak da zvuk traje dosta dugo. Ova pojava je poznata kao odjek ili reverberacija. Za vrijeme svake refleksije, dio zvune energije je apsorbiran pa e poslije izvjesnog vremena zvuk prestati. Vrijeme reverberacije definira se kao vrijeme koje je potrebno da se razina zvuka smanji za 60 dB nakon to je izvor zvuka iskljuen (slika 11).

10 11

Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 104. Slike 9, 10 - Izvor: Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 104. 108

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Slika 11 - Grafiki prikaz odreivanja vremena reverberacije12 Temelje akustici prostorija i prouavanju reverberacije postavio je ameriki fiziar W. C. Sabine. On je jo davne 1895. godine zapoeo svoja istraivanja na Harvardskom sveuilitu gdje je pokuao popraviti vrlo lou akustiku u velikoj sveuilinoj predavaonici. Nakon niza eksperimenata, Sabine je zakljuio da je uzrok loe akustike dugotrajno priguivanje zvune energije, to se dogaa tek nakon mnogo refleksija i pri emu se svaki puta dio energije apsorbira. Drugim rijeima, nerazumljivost govora posljedica je predugog odjeka. Sluei se sredstvima koja su mu u ono vrijeme bila dostupna te vlastitim sluhom, Sabine je, na osnovi svojih mjerenja, uspio izvesti formulu za izraunavanje vremena reverberacije13 (3) koja i danas vrijedi:

T=

0,161 V [s] A

(3)

T je vrijeme u sekundama, A je ukupna apsorpcijska povrina prostorije izraena u kvadratnim metrima, dok je V volumen prostorije. Prevelika reverberacija uzrokuje da nam izgovorene rijei zvue neobino, a za sluatelja na malo veoj udaljenosti i nerazgovjetno. S druge strane, premala reverberacija uzrokuje da je zvuk tup i priguen. Za velike koncertne dvorane, kino dvorane, ali i za obine prostorije potrebno je prilagoditi eljenu vrijednost reverberacije zbog ugodnog boravka i sluanja glazbe. Za ovjeka je najpogodnije vrijeme reverberacije u namjetenim sobama izmeu 0,7 i 1,5 s. U velikim prostorijama, dvoranama, velika reverberacija izaziva nerazumljivost govora, lou reprodukciju glazbe itd. Ona se smanjuje presvlaenjem zidova rupiastim drvenim ili slinim ploama. Zbog potrebe za uobiajenom reverberacijom, koncertne, operne i baletne probe se izvode redovito pred punom dvoranom, jer se jedino tako moe ocijeniti je li glazbena proba postigla odreenu kvalitetu. esto se u praksi u koncertnim dvoranama postavljaju reflektori. Njihova uloga je sprjeavanje efekta prve refleksije. Vrijeme izmeu kojeg do sluatelja doe direktan zvuk i prvi reflektirani zvuk stvara utisak izoliranosti. Zato se reflektori postavljaju da stvore raniji prvi reflektiran zvuk i umanje opu reverberaciju.

Apsorpcijski materijali i elementi

Sve plohe, svi materijali i predmeti u nekoj prostoriji apsorbiraju zvuk. Kad se govori o apsorpcijskim materijalima ili o apsorpcijskim konstrukcijama, misli se na one kojima je osnovni zadatak da svojim akustikim svojstvima proizvedu kontroliranu apsorpciju. Svrha je takvih akustikih materijala i elemenata u praksi da: (1) skrate vrijeme odjeka, (2) otklone pojavu jeke i (3) prigue buku. Zvuk se u nekom materijalu apsorbira na taj nain to se pretvori u drugi oblik energije i, konano, u toplinu. Kad zvuni val udari u neku plohu, jedan se dio zvune energije reflektira, a ostatak se apsorbira i propusti (slika 12). Pod koeficijentom refleksije r razumijeva se odnos amplitude tlaka reflektiranog vala prema amplitudi tlaka upadnog vala. Koeficijent apsorpcije definiran je odnosom apsorbirane prema upadnoj zvunoj energiji (4).
12 Akustiki 13

kriteriji prostorije. Dostupno na: http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=42 Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 123. 109

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Kako je zvuna energija razmjerna kvadratu amplitude tlaka, za koeficijent apsorpcije vrijedi: = 1 r 2 [%]

(4)

1-dio energije zvunog vala koji se reflektira natrag u prostoriju 2-dio energije vibriranja pregrade vraa se natrag u istu prostoriju 3-manji dio iri se uzdu pregrade 4-preostalu energiju zrai pregradna stijena u prijemnu prostoriju 5-ako je element porozan, dio zvune energije prelazi u prijemnu prostoriju zranim putem kroz pore Slika 12 Raspodjela energije zvunog vala koji udari u graevinski element14 Akustike osobine apsorpcijskih materijala mogu se opisati i akustikom impedancijom. Ona je definirana kompleksnim odnosom zvunog tlaka i odgovarajue titrajne brzine estica na povrini materijala. No matematika obrada problema u akustici prostorija uz pomo akustike impedancije vrlo je sloena pa za normalnu praksu nije prihvatljiva. U praktinoj graditeljskoj akustici susreu se tri vrste apsorpcijskih materijala i elemenata15: 1. porozni 2. membranski 3. rezonatorski.

4.1 Porozni materijali

Tipini porozni apsorpcijski materijali su tekstilni produkti od vune, pamuka i svile, izraevine od biljnih niti (koks, juta i dr.), mineralna vuna, strugotine od drveta, staklena vuna itd. U njima se zvuk apsorbira na taj nain to on potakne zrak u porama na titranje pa se trenjem zraka o stjenke pora zvuna energija ponitava, tj. pretvara u toplinu. Ona se u porama troi i zbog razmjene topline stijenki materijala i ugrijanog komprimiranog ili ohlaenoga razrijeenog zraka. Koeficijent apsorpcije poroznih materijala ovisi o16: 1. debljini sloja 2. frekvenciji 3. otporu strujanju 4. poroznosti 5. faktoru strukture. U debljemu poroznom sloju (slika 13) apsorbira se cijela zvuna energija koja prodre u sloj te se pretvara u toplinu, pa je koeficijent odreen samo reflektiranim dijelom. Ako je sloj tanak (slika 14), jedan se dio zvune energije, koji proe kroz sloj, reflektira od tvrde stijene pa je koeficijent apsorpcije manji.

14

15 Jelakovi 16

imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb1983. str. 190. T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 180. Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 181. 110

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Slika 13 Apsorpcija zvuka u debelom sloju poroznog apsorbera17

Slika 14 Apsorpcija zvuka u tankom poroznom sloju

Koeficijent apsorpcije poroznih materijala ovisan je o otporu strujanju. Tako se maksimalni koeficijent apsorpcije od 0,8 dobiva pri otporu strujanju od 104 m-3 kg s-1. Takav otpor strujanju ima vrlo rastresit sloj od vlakanaca. Koeficijent apsorpcije tvrdo tlaene ploe od drvenih vlakanaca 1 cm debele, najvei je pri otporu strujanju od 106 m-3 kg s-1 i iznosi manje od 0,1. Sagovi su tipini materijali s velikom apsorpcijom u podruju srednjih i visokih frekvencija. Najee im je otpor strujanju optimalan, tako da imaju maksimalan koeficijent apsorpcije. Kao to smo napomenuli prije, koeficijent apsorpcije dosta ovisi i o poroznosti materijala. Poroznost je definirana odnosom volumena zraka u porama i ukupnog volumena. Ta dva imbenika, otpor strujanju i poroznost, nisu dovoljna da se karakterizira neki porozni materijal. Kanali u materijalu mogu tei u raznim smjerovima i mogu zavravati slijepo, a to nije obuhvaeno ni poroznou ni otporom strujanju. Te geometrijske osobine materijala utjeu na viim frekvencijama, to se u raun unosi faktorom strukture. Tek uvoenjem tog faktora bilo je mogue objasniti veliko apsorpcijsko djelovanje tzv. akustik-ploa. Ploe imaju rupe promjera veeg od 4mm, razmak izmeu njih oko 15 mm, tako da na kvadratni metar dolazi vie od 4 000 rupa (slika 15). Akustik-ploe najraireniji su akustiki materijal, a upotrebljavaju se u kolama, bolnicama, uredima, hotelima, svugdje gdje je potrebno priguiti buku i smanjiti odjek.

Slika 15 - Akustik-ploe: lijevo s okruglim rupama, desno s urezanim brazdama18

17 18

Slike 13, 14 - Izvor: Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 181. Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 184. 111

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

4.2 Membranski apsorberi

U praksi se membranski apsorberi izvode kako je prikazano na slici 16. Preko reetke od letava privrsti se tanka ploa ili membrana od drveta, ljepenke, koe uljnog platna i sl. Apsorpcija nastaje tako da dio ploe koji pokriva pojedino polje reetke pod djelovanjem zvunih valova titra, na to se troi energija zvuka. Ploa moe titrati na vie naina (slika 16). Najvea apsorpcija nastaje na osnovnoj rezonantnoj frekvenciji.

Slika 16 Primjer konstrukcije membranskog apsorbera i nekoliko naina titranja ploe19 Koeficijent apsorpcije membranskih apsorbera moe se znatno poveati stave li se porozni apsorpcijski materijali u prostor zranog jastuka. Pritom nije potrebno ispuniti cijeli prostor, dovoljno je da se materijal stavi samo uz okvir. Mijenjanjem debljine ploe, debljine zranog jastuka i nainom akustike obrade prostora iza ploe, moe se znatno utjecati na vrijednost koeficijenta apsorpcije zvuka. U graevinama i unutranjoj opremi prostorija ima mnotvo nehotinih membranskih apsorbera. Objeeni strop od gipsa, drvene obloge ili drveno oploenje, ormari, prozori, vrata itd., sve su to apsorberi koji povoljno djeluju na niskim frekvencijama jer smanjuju vrijeme odjeka. Poznat je neugodan osjeaj u podrumima, kupaonicama i slinim prostorijama gdje apsorbera membranskog tipa nema, pa je vrijeme odjeka u niskom frekvencijskom podruju vrlo dugo.

4.3 Rezonatorski apsorberi

Za rezonatorske apsorbere upotrebljavaju se akustiki rezonatori. To su kutije ili posude s otvorom kojima zrak u otvoru, grlu, predstavlja masu koja pod djelovanjem zvunog tlaka titra, a volumen zraka u samoj kutiji ili posudi, slui kao opruga (slika 17).

Slika 17 - Akustiki rezonator i analogni mehaniki rezonator20

19 20

Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 189. Slike 17, 18 - Izvor: Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 192 - 193. 112

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

Priguivanje e nastati dijelom zbog reradijacije zvune energije, djelomino zbog trenja estica zraka i stijenke grla, ali e utjecati i umjetno priguenje koje se poduzima da bi se dobila eljena vrijednost. Hotimino priguivanje postie se stavljajui porozan materijal u kutiju ili stavljajui mreast materijal preko grla. Akustiki se rezonatori upotrebljavaju bilo kao pojedinani rezonatori, razmjeteni daleko jedan od drugoga da ne bi meusobno djelovali, bilo kao spojeni rezonatorski sistemi (panelni rezonatori), ili, konano, kao rezonatori s rasporom, tj. takvi kojima je jedna dimenzija mnogo vea od valne duljine na rezonantnoj frekvenciji. Pojedinani rezonatori moraju biti izraeni od vrsta materijala, npr. betona, kako bi prilikom titranja gubitci u stijenama bili to manji. Da se dobije velika apsorpcija, otpor trenja treba biti malen. Obino se ovim rezonatorima u kutiju ne stavlja ni porozni materijal ni mreasti materijal preko grla.

Slika 18 - Primjeri izvedbi pojedinanih rezonatora O zanimljivoj uporabi rezonatora pie Vitruvius u knjizi De Architectura. U starim grkim i rimskim kazalitima bile su ispod sjedala smjetene vaze od bronce otvorima okrenute prema orkestru. Vaze su bile ugoene na tonove glazbala. Prema Vitruviusu, svrha vaza bila je da pojaaju i poljepaju zvuk. Danas se zna da su rezonatori bili postavljeni da bi proizvodili umjetni odjek (0,5 2 s). Panelni rezonatori grade se najee tako da se vrsta tanka panelna ploa s izbuenim okruglim ili duguljastim rupama uvrsti na stanovitoj udaljenosti od zida (slika 19). Ako su rupe okrugle, obino im je promjer 3-5 mm, a meusobni razmak 10-15 mm.

Slika 19 - Presjek panelnog akustinog rezonatora21

Zakljuak

ovjek danas ivi u izrazito bunom svijetu. Izloeni smo zvuku koji ne elimo, kojeg ne trebamo, skoro 24 sata dnevno, a sve to zahvaljujui sve intenzivnijem razvoju tehnologije i industrije. Povean cestovni, a posebice zrani promet, ugroava sve vei broj ljudi. Nai domovi vie nisu mirna utoita kakva bi trebala biti, radna mjesta su zbog buke sve manje produktivna, a kolske ustanove sve tee uspijevaju osigurati kvalitetan proces uenja i obrazovanja. injenica da buka nije samo smetnja nego i prijetnja zdravlju, navela je mnoge zemlje da
21

Jelakovi T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika. kolska knjiga, Zagreb, 1978. str. 195. 113

Koki, ; Perak, M

Broj 1, godina 2010 Poboljanje akustike prostorija apsorpcijskim materijalima i elementima

Stranice 101-114

se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem. Tako su doneseni mnogi standardi i zakoni kojima se nastoji regulirati razinu buke u ovjekovu okruenju. Meutim, ti standardi ne pruaju onakvu razinu akustike udobnosti kakvu mogu pruiti suvremena tehnika rjeenja. Razni izolacijski sustavi i proizvodi koji danas postoje daju temelj za dobra graevinska rjeenja zatite od buke, a samim time pridonose kvaliteti ivljenja. No tu se ne smije stati. Potreban je daljnji razvoj i daljnja istraivanja kako bi se dolo do novih, kvalitetnijih, jeftinijih i najvanije po okoli, zdravih materijala koji e omoguiti stvaranje akustiki ugodnog, funkciji primjerenog i zdravog okruenja u zgradama.

6
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Literatura
Jelakovi, T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika, kolska knjiga, Zagreb, 1978. Miji, M.: Akustika u arhitekturi, Nauka, Beograd, 2001. Bilan, O.: Akustika prostorija, Split, 1998. imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb,1983. Zvuk i akustika, Drvo znanja, br. 61(2003.), str 15-18. Zvuk, Drvo znanja, br. 122(2009.), str. 32-37. http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=21 http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=42 http://www.isover.hr/Item.aspx?Id=43 http://hr.wikipedia.org/wiki/Zvuk

Koki, ; Perak, M

114