Formiranje Vrijednosti Saobraćajne Usluge I Faktori Veliči

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 13

Univerzitet u Sarajevu Fakultet za saobraaj i komunikacije

Tema: Formiranje vrijednosti saobraajne usluge i


faktori veliine vrijednosti

Ekonomika u transportu i komunikacijama

SEMINARS I RA!

Mentori: Red.pro .dr. !e kija "eki $an.pro .dr. %lija &e'men $. asis. %zra Ferizovi %sis. %mel )osovac

Studenti: Musta i #asmin Me(i #asmin

Sarajevo* mart +,-,. .od.

Sadr"aj

#$ %vod$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$& &$ Formiranje vrijednosti saobraajne usluge$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$' '$ Faktori veliine vrijednosti$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$( ($ )akljuak$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$#& *$ +iteratura$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$#'

#$ %vod

Saobraajno tr/i(te* kao uostalom i tr/i(te neko. dru.o. proizvoda* opredjeljuju nje.ovi osnovni konstitivni elementi: proizvod* prostor* vrijeme* ponuda i tra/nja. Saobraajno tr/i(te ima bitne speci i0nosti u odnosu na tr/i(te dru.i' proizvoda i uslu.a. Speci i0nosti ovo. tr/i(ta opredjeljenje su veim brojem elemenata i aktora* od koji' su svakako najzna0ajniji: 1 1 1 1 )arakter i speci i0nosti transportne uslu.e kao proizvoda )arakteristike i speci i0nosti tra/nje za prevozom )arakteristike i speci i0nosti transportne ponude Speci i0nosti uspostavljanja me2usobni' odnosa i ravnote/e izme2u ponude* tra/nje transportni' uslu.a. Saobraajna uslu.a je nematerijalni proizvod. 3na se ne mo/e skladi(titi*la.erovati* jer ne mo/e e.zistirati izvan procesa proizvodnje. 4roces prijevozne uslu.e je vremenski i prostorno potpuno o.rani0en. 5ako2er za transportnu uslu.u mo/emo rei da njen kvalitet za korisnika nije unaprijed poznat. U navedenom emo detaljnije pisati o ormiranju vrijednosti* na0inu ormiranja vrijednosti transportne uslu.e* koji aktori uti0u na ormiranje vrijednosti* te navesti obja(njenja ti' aktora* tj. 6a0in na koji oni uti0u na ormiranje vrijednosti transportne uslu.e.

&$ Formiranje vrijednosti saobraajne usluge


7a bi jedno preduzee mo.lo da proizvodi* mora da vr(i kombinovanje elementarni' aktora proizvodno. procesa. Samo kombinovanje aktora proizvodno. procesa vrlo je slo/en problem u industrijskom preduzeu. Kombinovanje proizvodnih faktora treba da obezbjedi ne samo neometano obavljanje tehnolokog proizvodnog procesa, i obezbjeivanje proizvoda odreenog kvaliteta koji e biti sposobni da prou na tritu, nego i ostvarenje predviene proizvodnje uz najnie trokove po jedinici proizvoda.- 4roces proizvodnje predstavlja jedan proces kombinovanja elementarni' proizvodni' aktora koji treba da omo.ue najekonomi0niju proizvodnju. 4roces kombinovanja elementarni' proizvodni' aktora treba* prema tome* da izna2e kakve ma(ine i proizvodne ure2aje* i kakve sirovine i dru.e materijale treba nabaviti i me2usobno uskladiti u cilju ostvarenja (to ekonomi0nije proizvodnje. 3vdje u punoj mjeri dolazi do izra/aja principa ekonomi0nosti. U industriji* pa i dru.im proizvodnim djelatnostima u kojima se proizvod pojavljuje u od.ovarajuem materijalnom obliku* vrijednost proizvoda se sastoji od vrijednosti sredstava za proizvodnju* vrijednosti /ivo. rada i vrijednosti vi(ka rada. U vrijednost sredstava za proizvodnju ulazi prenijeta vrijednost sredstava za rad i predmeta rada. U procesu prevo/enja primjenjuje se isti model za dobivanje vrijednosti prijevozne uslu.e. %li u konkretnom ostvarenju vrijednosti* odnosno od.ovarajuem kvantitativnom izrazu* mora se imati u vidu niz navedeni' osobina koje karakteri(u saobraajnu djelatnost. U konkretnom utvr2ivanju vrijednosti sredstava za rad* te(ko je* s obzirom na inte.riranost prijevoza* nai pravi udio konkretni' vrijednosti pojedini' sredstava za rad. 7alje treba istai da u ormiranoj vrijednosti sudjeluje srazmjerno veliki udio vrijednosti sredstava za rad* dok vrijednost predmeta rada* u pravom smislu rije0i ne postoji* ve postoji udio vrijednosti predmeta rada u pomonim procesima 8 ener.ija* odr/avanje sredstava za rad9. $rijednosti prijevozne uslu.e u saobraaju zasniva se na sljedeim elementima:
1

4renijeti dio vrijednosti sredstava za rad 8 amortizacija osnovni' sredstava9:

Dr. Dimitrije Perovi, Teorija trokova, Svjetlost Sarajevo, 1964., str. 55

$rijednost .oriva* pomono. materijala i uslu.a koje se tro(e za obavljanje procesa transporta:

$rijednost odr/avanja osnovni' sredstava saobraajne djelatnosti: $rijednost /ivo. rada koji se utro(i u procesu prevo/enja: $rijednost vi(ka rada ko.a stvaraju radnici koji u0estvuju u procesu prevo/enja.+

1
1

5eorijske osnove za utvr2ivanje vrijednosti prijevozne ulu.e imaju posebno. zna0aja u dola/enju do cijene prijevozne uslu.e. ;ato je veoma va/no pri'vatiti ekonomski najispravniju teorijsku osnovu. 3snovne determinante obima potreba za prevozima proisti0u iz nivoa razvijenosti i strukture privrede.

;a sve one proizvode 0ije se mjesto proizvodnje ne poklapa sa mjestom potro(nje* osnovni aktori od koji' zavise potrebe za robnim transportnim uslu.ama su: 1 1 1 6ivo razvijenosti privrede i obim proizvodnje: Struktura privrede i proizvodnje: 4rostorni razmje(taj proizvodnje.

4oveanjem ukupno. obima proizvodnje rezultirae poveanjem potreba za prevozima roba. 5reba istai i da sve proizvedene koli0ine proizvoda ne podlije/u transportovanju* odnosno ne za'tjevaju robnim transportnim uslu.ama. Struktura dru(tvene proizvodnje neposredno opredjeljuje strukturu potreba i tra/nje u robnom saobraaju po vrstama roba. 4romjene u strukturi proizvodnje rezultirae i u promjenama struktura potreba* a te strukturne pormjene mo.u usloviti kao (to je naprijed istaknuto* i izmjenu tempa porasta obima ukupne tra/nje. 4roizvodi pojedini' privredni' .rana se prirodno usmjeravaju pojedinim vidovima transporta. 4rostorni razmje(taj proizvodni' kapaciteta u odnosu na izvore sirovina i reprodukcioni' materijala s jedne* i potro(nje* s dru.e strane* odre2uje pravce prevoza roba.
2

Red. Prof. Dr. efkija !eki, "ko#omika $ tra#s%ort$ i kom$#ika&ijama, 'S( Sarajevo, 2))5. , str. 156

4otrebe za prevozom putnika determinisane su veim brojem aktora od koji' su zna0ajniji:


1

&roj i teritorijalni razmje(taj stanovni(tva: Ekonomsko1 socijalna struktura stanovni(tva: 7emo.ra ske karakteristike stanovni(tva: %.lomeracijske tendencije.<

1 1
1

Ukupan broj stanovnika je osnovni aktor koji opredjeljuje obim potreba za prijevozom putnika na posmatranom tr/i(nom podru0ju. 4romjena u broju stanovnika dovest e do izmjene obima ti' potreba. 5eritorijalni razmje(taj stanovni(tva po pojedinim prostornim cjelinama* a zatim u okviru ti' cjelina nji'ov razmje(taj u odnosu na proizvodne* tr.ovinske* sportsko1 rekreativne* kulturne* obrazovne* zdravstvene i sl. centre* opredjeljivae teritorijalnu strukturu potreba i tra/nje za prevozom putnika. 5ako2er i ekonomske kateo.orije stanovni(tva predstavljaju razli0ite potrebe i tra/nje za prevozom. 4ripadnici razli0iti' socijalni' slojeva i .rupa pokazivae zna0ajne razlike kako po pitanju broja preduzeti' putovanja* tako i po pitanju cilja* tj. motiva putovanja. Razli0ite demo.ra ske kate.orije stanovni(tva tako2er ispoljavaju razli0it intezitet potreba za prevozom. 5ako npr. Stanovnici razli0ito. pola* starosne dobi* obrazovno1 kulturno. nivoa* pod ostalim istim uslovima* preduzimaju razli0iti broj putovanja. %.lomeracijske tendecije stanovni(tva* posebno one uslovljenje mi.racijom

stanovni(tva iz ruralni' u urbana naselja* od zna0aja su za analizu i ocjenu obima budui' potreba i tra/nje za prevoze putnika.

Dr. *lada# +o,i, Dr. Stoja# -ovakovi, "ko#omija sao.raaja sa eleme#tima lo/istike, +eo/rad, 1999. ,str.315

'$ Faktori veliine vrijednosti

4rijevozna uslu.a* koju ostvaruju preduzea u saobraaju* mo/e se u sa.ledavanju posmatrati kao ukupna 8 zbir svi' prijevozni' uslu.a koje obavi jedno preduzee9 i kao pojedina0na 8prijevozna uslu.a koja se obavi za korisnika prijevoza i izradi putem od.ovarajue jedinice prijevoza9. 7o vrijednosti ukupne uslu.e se dolazi uzimanjem u obzir svi' elemenata vrijednosti* dok kod pojedina0ne uslu.e dolazi do razli0ito. u0e(a pojedini' elemenata* ovisno o djelovanju aktora koji uti0u na visinu njene vrijednosti. ;a korisnika prijevoza od posebno. zna0aja je kako ormirati vrijednost pojedina0ne prijevozne uslu.e* pa i uslu.e u .lobalu* ali samo za konkretno. korisnika prijevozne uslu.e. ;bo. to.a je veoma va/no poznavati aktore koji uti0u na ormiranje vrijednosti pojedina0ne transportne uslu.e. =z niza aktora izdvojili smo sljedee:
1. Udaljenost prijevoza:

+. 5e/ina stvari* odnosno njena zapremina: <. $rsta stvari: >. 3dnos bruto i neto rada: ?. Stepen iskori(tenja transportni' kapaciteta:
6. Stepen neravnomjernosti prevo/enja:

@. Uvjeti eksploatacije: A. )valiteta prijevozne uslu.e: B. Custoa i razvijenost saobraajne uslu.e:


1). 3bim prijevoza.>

Red. Prof. Dr. efkija !eki, "ko#omika $ tra#s%ort$ i kom$#ika&ijama, 'S( Sarajevo, 2))5. , str. 150

U svakom prijevozu je za ormiranje vrijednosti prijevoza od zna0aja udaljenost na kojoj se prijevoz obavlja. %ko je odstojanje krae* potrebno je manje sredstava za prijevoz* kao i manje .oriva i dru.i' elemenata vrijednosti koji se u vrijednosti pojavljuju kao vrijednost predmeta rada. 5ako2er je potrebno manje /ivo. rada8 jednostavnija or.anizacija* manje radne sna.e9 pa se na osnovu to.a ormira i manja vrijednost ulo/eno. rada kao vi(ka rada. 3bratno je ako se udaljenost prijevoza poveava. U sli0noj je ovisnosti vrijednost i kada je u pitanju te/ina stvari* odnosno zapremina. !to je vea te/ina stvari* odnosno zapremina* vrijednost prijevozne uslu.e mora rasti* i obratno ako se radi o suprotnom kretanju. $rsta stvari djeluje na vrijednost u prvom redu izborom vrste prijevozno. sredstva i od.ovarajuom or.anizacijom prijevoza u kojima se adekvatno ormira od.ovarajua veli0ina vrijednosti. Stvari* koje se prevoze saobraajnim sredstvima u kojima se mo.u prevoziti i dru.e stvari* uvijek e ormirati manju vrijednost ne.o u slu0ajevima u kojima se prevoze stvari za 0iji je prijevoz potrebno upotrijebiti sredstva za posebne svr'e 8 naprimjer kola 'ladnja0e i sl.9. 5ako2er* ako se na prijevoz predaju neke vrste stvari* naprimjer pokvarljive* prijevoz se mora vr(iti pod uvjetima druk0ije or.anizacije* ne.o (to je te'nolo(ki najracionalnije. )ako se mora ulo/iti vi(e rada* kao i ostvariti dru.a0ija eksploatacija sredstava* poveavaju se vrijednosti prijevozne uslu.e. 7jelovanja sva tri naprijed analizirana aktora ostvaruju se u ormiranju vrijednosti u od.ovarajuim proporcijama* u manje slu0ajeva linearno* pa se zbo. to.a moraju dobro poznavati konkretne povezanosti i me2usobne tendencije. Odnos bruto i neto rada ima veliki utjecaj na veinu vrijednosti transportne usluge. to se ostvari vie neto prijevoza po jedinici bruto prijevoza, to se formira manja vrijednost prijevozne usluge. Obratno je ukoliko je vei bruto rad po jedinici neto prijevoza, odnosno manji neto rad po jedinici bruto rada. ! Razlo. je (to se lokacija transportni' sredstava ne poklapa uvijek sa ponudom prijevozne uslu.e*kako po koli0ini* tako i po vrsti. ;bo. to.a se mora vr(iti od.ovarajue promjene koje izaziva ula.anje rada* pa time poveava vrijednost* kako ulo/eno. /ivo. rada* tako i
5

Red. Prof. Dr. efkija !eki, "ko#omika $ tra#s%ort$ i kom$#ika&ijama, 'S( Sarajevo, 2))5. , str. 1501152

vrijednost sredstava jer se ona tro(e*iako ne vr(e od.ovarajui koristan rad. 5reba napomenuti da je veoma te(ko uspostaviti idealnu lokaciju transportni' kapaciteta u odnosu na ponude prijevoza. 6ajracionalnije je prila.o2avati se uvjetima konkretni' slu0ajeva. 3vdje su od posebno. zna0aja djelovanje lokacije proizvodnje i potro(nje* strukture privrede* vremenske ravnomjernosti prevoza kao i dr. 6eravnomjernost prevoza ima na.la(en uticaj na visinu pojedina0ne vrijednosti transportne robe.5ako2er* uticaj neravnomjernosti prijevoza u znatnoj mjeri djeluje na ormiranje vrijednosti ukupne transportne uslu.e. )ada se .ovori o neravnomjernosti prijevoza* onda se pod ovim pojmom misli na dvije vrste neravnomjernosti* a to su vremenska neravnomjernost i teritorijalna neravnomjernost. 4od vremenskom neravnomjerno(u podrazumjevamo promjene u obimu prijevoza vezane za pojedine dane* nedelje i mjesece u .odini. Skoro je postalo zakonito da sredi(nji dani u nedelji imaju vei obim prijevoza ne.o po0etni i krajni. 5ako2er je* u dru.om polu.odi(tu* vei prijevoz ne.o u prvom. 6eki mjeseci svake .odine imaju znatno manji obim prijevoza ne.o dru.i. ;bo. to.a se vrijednost transportne uslu.e znatnije poveava ako se kapaciteti neravnomjerno koriste. &rojni razlozi izazivaju vremensku neravnomjernost prijevoza 8 sezonski karakter proizvodnje*vremenski uvjeti kori(tenja transportni' sredstava*or.anizacija rada i vrijeme po0etka i zavr(etka radno. vremena kao i dru.i9. 3na saobraajnim or.anizacijama postavlja za'tjev da se raspola/e s kapacitetima za prijevoz u svim uvjetima. ;bo. to.a* one moraju imati kapacitete za najvei obim prijevoza. U vremenskim periodima u kojima je obim prijevoza umanjen* ovi poveani kapaciteti ne mo.u biti isklju0eni iz ormiranja vrijednosti transportne uslu.e ve se moraju uzimati u obzir. ;bo. to.a se ormira vea vrijednost uslu.e. 4od teritorijalnom neravnomjerno(u u prijevozu podrazumjevamo stanje u kojem saobraajni kapaciteti obavljaju prijevoz putnika ili stvari u jednom smjeru* a u suprotnom smjeru kreu se prazni. 6ajidealnije je kada su transportni kapaciteti i u jednom i u dru.om smjeru potpuno iskori(teni. U takvim uvjetima se ula/e po jedinici prijevoza najmanje rada* pa je i vrijednost najni/a. U suprotnom vrijednost prijevozne uslu.e se mora poveati.
9

5eritorijalna neravnomjernost je u velikoj mjeri u zavisnosti od strukture privrede i njene teritorijalne lociranosti kao i sezonski' uvjeta. $eliki uticaj imaju prirodni uvjeti. Me2utim* 0esto je mo.ue* dobrim i racionalnim lociranjem novi' proizvodni' objekata kao i poduzimanje od.ovarajui' te'ni0ki1te'nolo(ki' mjera* ubla/iti teritorijalu neravnomjernost prijevoza. Uvjeti eksploatacije i kvaliteta prijevoza* tako2er* djeluje kako na visinu vrijednosti pojedina0ne transportne uslu.e* tako i na visinu vrijednosti ukupne transportne uslu.e. Eksploatacija transporni' sredstava u zavisnosti je od od.ovarajui' te'ni0ki' re(enja* prirodni' uvjeta za postavljanje i or.aniziranje saobraajno. sistema8uvjeti relje a*vremenski uvjeti9 i konkretne or.aniziranosti transportno. procesa u datim uvjetima.#edan transportni pravac 0iji je saobraajni put iz.ra2en kroz brdovito i planinsko podru0je mora ormirati veu vrijednost transportne uslu.e od dru.o. pravca koji je iz.ra2en kroz ravni0arsko podru0je*ili jo( povoljnije*koji ima prirodni saobraajni put* plovnu rijeku. )valiteta prijevoza o.leda se u brzini prevo/enja i boljem o0uvanju upotrebne vrijednosti proizvoda. Razumije se da se ostvarenje ovi' uvjeta moraju u0initi znatniji napori i te'ni0ke or.anizacione prirode8skuplja kola s veim brzinama*vee nekorisno kretanje sredstava ili vea koli0ina sredstava ne.o (to je za normalne uvjete potrebno9. Sve to izaziva vea ula.anja prenijeto. ili /ivo. rada* a analo.no tome* poveava se i vrijednost prijevozne uslu.e. Custoa i razvijenost saobraajne mre/e ima* tako2er* od.ovarajui uticaj na visinu vrijednosti transportne uslu.e. !to je saobraajna mre/a .u(a* postoje vee mo.unosti transportiranja. 5o se ispoljava skraenjem prijevozno. puta* odnosno udaljenosti. U ovom se slu0aju smanjuje vrijednost transportne uslu.e. Me2utim* .ustoa i razvijenost saobraajne mre/e ne mo/e se promatrati nezavisno od obima saobraaja* odnosno veli0ine potrebni' prijevoza. #er* saobraajna mre/a* u najveem broju slu0ajeva* mora da se iz.radi. 6jena iz.ra2enost mora vrijednost da se prenosi na transportnu uslu.u. Ukoliko je obim transportni' uslu.a dovoljan* onda e se u takvim uvjetima ormirati niz vrijednosti transportne uslu.e po jedinici prijevoza. S malim obimom prijevozni' uslu.a poveavat e se vrijednost prijevozne uslu.e. Sto.a e* u od.ovarajuim uvjetima* biti povoljnije da se sa rje2om saobraajnom mre/om i time veom udaljeno(u prijevoza ormira manja vrijednost
1)

prijevozne uslu.e. U na0elu* razvijenija saobraajna mre/a omo.uuje da se ormira ni/a vrijednost prijevozne uslu.e* ali postoji od.ovarajua ovisnost o obimu prijevoza. 3bim prijevoza zna0ajno utje0e na visinu vrijednosti transportne uslu.e. Saobraajni putovi za'tijevaju velika ula.anja* pa se vrijednosti ti' ula.anja moraju prenositi na vrijednost transportne uslu.e srazmjerno obimu transportni' uslu.a. !to je obim transportni' uslu.a vei* to se prenijeta vrijednost saobraajno. puta umanjuje. 5ime se ormira ni/a vrijednost saobraajne uslu.e. S manjim obimom prijevoza* poveava se vrijednost transportne uslu.e po jedinici prijevoza. 3tuda se u or.anizaciji prijevoza i te'ni0kim rje(enjima nastoje saobraajni putovi* na kojima se ostvaruje veliki obim prijevoza* te'ni0ki usavr(iti. 3ni s malim obimom rada samo se neop'odno odr/avaju* a kod /eljezni0ko. saobraaja i ukidaju. Formiranje vrijednosti prijevozni' uslu.a* zbo. svoje slo/enosti* za'tjeva poznavanje mno.i' aktora i me2usobni' zavisnosti* kako u na0elu tako i u konkretnim slu0ajevima. ;bo. to.a nije mo.ue ni cijene prijevoza jednostavno postaviti.

11

($ )akljuak

Saobraajna uslu.a je* u ovom savremenom na0inu /ivljenja* uslu.a bez koje bi bilo nemo.ue obavljati svakodnevne stvari. %li i pored njene vrijednosti* veliku ulo.u i.ra odabir one najkorisnije i naje ikasnije saobraajne uslu.e u obavljanju poslova. ;a odabir najbolje saobraajne uslu.e potrebno je i poznavati niz aktora* .dje smo nekoliko nji' naveli u okviru .lavno. dijela seminarsko. rada. $eoma je va/no da svi aktori zadovolje prilikom transportovanja* zbo. o0uvanja kvaliteta prevo/ene robe* kao i obavljanja prevoza u do.ovorenom roku. 5ako2er smo kroz ovaj seminarski rad detaljno objasnili aktore koji uti0u na saobraajnu uslu.u* te na0ine na koji ti aktori uti0u. 4ored aktora koji uti0u na o0uvanje vrijednosti saobraajne uslu.e* veoma va/na je i cijena saobraajne uslu.e* te na0ini ormiranja cijene saobraajne uslu.e o 0emu se vi(e .ovoriti na(e kole.e.

12

*$ +iteratura

Ekonomika u transportu i komunikacijama* Red. 4ro . 7r. !e kija "eki* FS) Sarajevo* +,,?. .od.

Ekonomija saobraaja sa elementima lo.istike* 7r. $ladan &o/i* 7r. Stojan 6ovakovi* &eo.rad* -BBB. .od.

5eorija tro(kova* 7r. 7imitrije 4erovi* Svjetlost Sarajevo* -BD>. .od. =nternet

13

You might also like