Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 178

SNAGA SUOSJEANJA

Zbirka predavanja Njegove Svetosti Dalaj Lame XIV

Na engleski preveo Geshe Thupten Jinpa

QUANTUM
Zagreb !"""#

Naslov i$vornika The Power of Compassion %is %oliness the XIV Dalai Lama !""& 'rijevod( Zvje$dana )astrapeli Lektura( Vladimira Veli*ki +redila( ,arina )ralj

SADRAJ

'redgovor Kesang Y Takla##########################!# Zadovoljstvo radost i umije.e dobrog /ivljenja ##########################################" 0# )ako se suo*iti sa smr.u i ispravno umrijeti 01# )ako se nositi sa ljutnjom i emo2ijama # # # # 31 3# Davanje i primanje( prakti*ni na*in usmjeravanja ljubavi i suosje.anja################41 &# ,e5uovisnost me5usobna pove$anost i priroda stvarnosti#####################################64# I$a$ov $a *ovje*anstvo( obra.anje svim vjerama##############################################!!! -# 'itanja i odgovori#######################################!!"

PREDGOVOR

Njegova Svetost Dalaj Lama dr/avni je poglavar i du7 hovni vo5a tib2tskoga naroda# +jedno ga dr/e najvi8im budisti*kim vo5om i o*itovanjem 9henre$iga :odhi7 sattve suosje.anja# +*enjak i *ovjek mira Njegova Svetost Dalaj Lama proputovao je 2ijeli svijet ne samo da bi pobudio $anima7 nje svijeta $a silnu patnju tibetskog naroda ve. i da bi govorio o budi$mu i sna$i suosje.anja# ;d !"&"# Njegova Svetost /ivi u progonstvu u Dha7 ramsali u Indiji nakon 8to su kineske trupe ugu8ile tibet7 ski narodni ustanak protiv kineske vlasti u Tibetu# )ina je $au$ela Tibet !"3"<&=# Godine !"6"# Njegovoj je Svetosti dodijeljena Nobelo7 va nagrada $a mir $bog njegove nenasilne borbe $a oslo7 bo5enje Tibeta# ;d vremena kad je prognan do danas susreo se s mnogim svjetskim politi*arima i duhovnim vo5ama uklju*uju.i predsjednika 9linlona premijera Johna ,ajora predsjednika Va2lava %avela Njegovu Svetost papu Ivana 'avla nadbiskupa od 9anterbur>ja te nadbiskupa Desmonda Tutua# S tim je vo5ama podijelio svoja stajali8ta o me5usobnoj ovisnosti *ovje*anstva i i$ra$io svoju $abrinutost $bog trgovine oru/jem ug7 ro/enosti okoli8a i netoleran2ije# Njegova Svetost sebe na$iva skromnim budisti*kim redovnikom# + predavanjima i na putovanjima odu8ev7

ljava publiku svojom jednostavno8.u humorom i sr7 da*nom toplinom7 Njegova je poruka svugdje ista7 isti*e va/nost ljubavi suosje.anja i opra8tanja# Tekst $a ovu knjigu u$et je i$ ni$a javnih predavanja koje je Njegova Svetost Dalaj Lama odr/ao na stadionu ?2mble> u Londonu svibnja !""&7 'remda svi stotine ljudi slu8ale ta predavanja mnogi su od tada $atra/ili prijepise govora od Tibetskog ureda slu/bene agen2ije Njegove Svetosti Dalaj Lame u Londonu# ;soblje Tibet7 skog ureda stoga je nei$mjerno sretno 8to je u mogu.7 nosti ponuditi rije*i Njegove Svetosti *itateljima 8irom svijeta# + i$vornim predavanjima Njegova Svetost Dalaj Lama govorio je uglavnom engleski ali je tako5er upot7 rebljavao i tibetski obra.aju.i se svome slu/benom pre7 voditelju# 'okrovitelj ovog posjeta Londonu svibnja !""1# bila je Zaklada $a Tibet u Londonu# Tibetski ured $ahvaljuje Jane @as2h i 9ait 9ollins $a brojne sate koje su provele transkribiraju.i govore s vrp2i# Tako5er se /elimo $ahvaliti prevoditelju Njegove Svetosti Gesheu Thuptenu Jinpi i %eather ?ardle $a nji7 hov rad na ure5ivanju toga teksta# G5a )esang A Takla Predstavnica Njegove Svetosti Dalaj Lame London

ZBD;V;LJSTV; @BD;ST I +,IJCDC D;:@;G EIVLJCNJB

Ljudi koji puno brinu $amolili su me da govorim o odre5enim temama i o najboljem na*inu na koji se treba odnositi spram /ivotnih situa2ija# 'oku8at *u to objasniti tako da obi*ni ljudi shvate na koji na*in mogu upotrijebiti vlastite mogu.nosti u sus7 retu s neugodnim situa2ijama kao 8to je smrt ili mentalnim Frustra2ijama kao 8to su ljutnja i mr/nja# Ja sam budist i 2ijela se moja i$obra$ba temelji na budisti*kom u*enju ili :uddhinoj dharmi. 'remda govorim i$ vlastitog iskustva mislim da nitko nema pravo nametati svoja vjerovanja drugi7 ma# Ne /elim vas uvjeriti da je moj put najbolji# ;d7 lu*ite sami# Bko otkrijete ne8to 8to je prikladno $a vas onda mo/ete po*eti sami eksperimentirati# Bko shvatite da tu nema koristi $a vas mo/ete to odba2iti# Temeljna je *injeni2a da sva /iva bi.a osobito ljudska bi.a /ele sre.u a ne /ele bol i patnju# 'ola7 $e.i od toga imamo pravo biti sretni i slu/iti se ra$7 li*itim metodama ili sredstvima kako bismo se

oslobodili patnje i sretnije /ivjeli# ,e5utim te me7 tode ne bi smjele $adirati u tuda prava niti drugima nanositi jo8 vi8e patnje# Vrijedi o$biljno promisliti o po$itivnim i negativnim posljedi2ama tih metoda# Trebali biste biti svjesni da ima ra$like i$me5u kratkoro*nih i dugoro*nih interesa i posljedi2a# Bko se kratkoro*ni interes kosi s dugoro*nim interesom dugoro*ni je interes va/niji# :udisti obi*no ka/u da ni8ta nije apsolutno te da je sve relativno# Stoga moramo prosu5ivati u skladu s okolnostima# Na8a iskustva i osje.aji uglavnom se odnose na na8a tijela i na8 um# I$ svakodnevnog iskustva nam je po$nato da je mentalna sre.a blagotvorna# 'ri7 mjeri2e premda je dvoje ljudi suo*eno s istom tra7 gedijom jedna je osoba lak8e podnosi od druge $ahvaljuju.i svom mentalnom stavu# Vjerujem da je na*elo po kojem se svi ljudski problemi mogu rije8iti strojevima i stvarima pog7 re8no# Naravno materijalna pomagala i$nimno su korisna# Istodobno je potpuno jasno da se svi na8i problemi ne mogu rije8iti isklju*ivo materijalnim pomagalima# + materijalisti*kom dru8tvu vlada isto tako puno mentalnog nemira i ne$adovoljstva ako ne i vi8e nego u nematerijalisti*kom# To nam govori da smo na kon2u samo ljudska bi.a# Stoga moramo o$biljno promisliti o svojim unutarnjim sposobnostima i dubljim vrlinama#
12

,islim da je vrlo va/no da se onaj koji doista /eli sre.u u /ivotu oslanja kako na unutarnja tako i na i$vanjska sredstvaG drugim rije*ima da se i mate7 rijalno i mentalno ra$vija# To bi se moglo na$vati Hduhovnim ra$vojemH ali kad ka/em HduhovnoH pod time ne podra$umijevam bilo koju vrstu religije# )ad upotrebljavam rije* HduhovniH mislim na te7 meljne ljudske vrline# To su ljudska privr/enost osje.aj anga/iranosti dis2iplina i ljudska inteligen7 2ija pod ispravnim vodstvom dobrih motiva# Sve to imamo ve. od ro5enjaG ne stje*emo ih kasnije u /ivotu# @eligija me5utim dola$i kasnije u na8em /ivotu# + tom smislu vjerujem da postoje dvije ra7 $ine ra$nih religijskih u*enja# Na jednoj ra$ini reli7 gijska u*enja govore o :ogu ili Svemogu.em ili u budi$mu o nirvani i sljede.em /ivotu# No ipak na drugoj ra$ini sva nas religijska u*enja i tradi2ije pou*avaju da budemo dobri i srda*ni ljudi# Ta reli7 gijska u*enja naprosto osna/uju temeljne ljudske vrline koje imamo od ro5enja# )ao ljudi svi imamo iste ljudske mogu.nosti ako nemamo neku vrstu poreme.ene Funk2ije mo$ga# Iudesni ljudski mo$ak i$vor je na8e snage i i$vor na8e budu.nosti pod uvjetom da ga koristimo u ispravnoj namjeri# Bko divan ljudski um koristi7 mo na neispravan na*in to je uistinu katastroFa#

,islim da su ljudska bi.a najra$vijenija /iva bi.a na ovom planetu# Ljudi imaju sposobnost ne samo sebi stvoriti sretan /ivot ve. i pomo.i drugim bi.ima# Imamo prirodni poriv $a stvaranjem i vrlo je va/no da to shvatimo# +vjeren sam da su ljudski mo$ak i temeljno ljudsko suosje.anje po svojoj prirodi u nekoj vrsti ravnote/e# 'onekad kad odrastemo po*injemo $a7 nemarivati ljudsku privr/enost i usmjerimo se samo na mo$ak te lako gubimo ravnote/u# +pravo se tada po*nu doga5ati katastroFe i nesre.e# Bko pro7 motrimo ra$li*ite vrste sisava2a vidjet .emo da je priroda vrlo va/na te da je najsna/niji *imbenik koji stv ar a neku vrstu ravnote/e# 'ostanemo li svjesni vlastitih mogu.nosti i pou$damo li se u svoje sposobnosti mo.i .emo i$7 graditi bolji svijet# + mom iskustvu samopou$danje je i$nimno va/no# Takva vrsta pou$danja nije slijepo vjerovanjeG to je svjesnost o vlastitim mo7 gu.nostima# Na temelju toga ljudska se bi.a mogu preobra$iti ja*anjem vrlina i smanjivanjem nega7 tivnih osobina# 'reobra$ba ne $na*i stopostotnu promjenu# :e$ temelja u onome *emu te/imo kako mo/emo ra$viti vrlineJ :udisti na$ivaju te mo7 gu.nosti :uddhinom prirodom koja je istodobno temeljna nepomu.ena svjetlost prirode uma#
14

+ temelju :uddhina u*enja jest u*enje o Ietiri plemenite istine( !K da postoji patnjaG 0K da ta patnja ima u$rokG 1K da postoji prestanak patnje te na kon7 2u 3K da postoji put do takve slobode# Temeljno na*elo ovoga u*enja jest univer$alno na*elo u$7 ro*nosti# ;no 8to se isti*e u ovom temeljnom u*enju jest i$vorna svjesnost o vlastitim mo7 gu.nostima i potrebi da ih se u potpunosti iskoristi# )ad se sagleda na taj na*in svaka ljudska aktivnost postaje bitna# 'rimjeri2e osmjeh je vrlo va/an i$ra$ ljudskog li2a# Bli $bog ljudske inteligen2ije *ak i dobar dio ljudske prirode mo/e se upotrijebiti na lo8 na*in kao 8to su sarkasti*ni osmjeh ili diplomatski osmjeh *ija je jedina svrha da pobude sumnji*avost# ,islim da je iskren srda*an osmjeh veoma v a/an u na8em svakodnevnom /ivotu# )ako nastaje taj osmjeh uvelike ovisi o na8em stavu# Nera$umno je o*ekivati osmjehe od drugih ako se i sami ne smi7 je8imo# Dakle uvi5amo da mnoge stvari ovise o na8em vlastitom pona8anju# Sad bismo trebali govoriti o na8oj motiva2iji i mentalnim stavovima# )ao 8to sam ranije napome7 nuo sposobnost kojom se stvaraju po$itivne stvari tako5er mo/e proi$vesti i negativne u*inke# :itno je osloniti se na ljudsku inteligen2iju i mo. pro7
15

sudivanja te imati na umu u kojoj mjeri ne8to pri7 donosi kratkotrajnoj i dugotrajnoj sre.i# Do od7 re5ene mjere i samo je tijelo dobar poka$atelj# 'rimjeri2e ako neka vrsta hrane i$a$ove kod vas nelagodu kasnije $asigurno ne.ete po/eljeti tu vrstu hrane# Iini se da nam u odre5enom stadiju samo tijelo mo/e re.i 8to je prikladno $a na8e blagostanje i sre.u a 8to nije# Na primjer ima dana kad osje.amo ja2u /elju $a $elenom salatom i od7 re5enim povr.em a katkad mo/emo po/eljeti jesti ne8to drugo# Na neki na*in ti nam tjelesni poka$a7 telji govore 8to koristi na8em $dravlju a 8to ne# 'remda je primjeri2e vrlo jasno da je na8em ti7 jelu potrebna teku.ina kad smo /edni katkad tje7 lesni poka$atelji mogu stvoriti $abunu# + takvim slu*ajevima inteligen2ija je odgovorna $a prosudbu o onome 8to je najbolje# )oji put .e upo$orenje va8e inteligen2ije biti suprotno od i$ravne /elje jer ono po$naje dugotrajne posljedi2e# Dakle uloga in7 teligen2ije jest odredili po$itivne i negativne mo7 gu.nosti u doga5aju ili *imbeniku koji bi mogao imati i po$itivne i negativne re$ultate# +loga inteli7 gen2ije upotpunjene svjesno8.u koju stje*emo ob7 ra$ovanjem jest prosu5ivati i u skladu s time iskoristiti mogu.nosti $a na8e vlastito dobro i bla7 gostanje#
16

Bko ispitamo svoj mentalni svijet otkrit .emo da postoje ra$li*iti mentalni *imbeni2i koji imaju svoje po$itivne i negativne vidove# 'rimjeri2e mo/emo ispitati dvije vrste mentalnih *imbenika koje su vrlo sli*ne( jedna je samopou$danje a druga je umi8ljenosl ili oholost# Sli*ni su po tome 8to raspiruju um i daju vam dosta samopou$danja i hrabrosti# Lli umi8ljenost i oholost dovode do ne7 gativnih posljedi2a dok samopou$danje uglavnom dovodi do po$itivnih posljedi2a# ;bi*no pravim ra$liku i$me5u ra$li*itih vrsta ega# Jedna vrsta ega je onaj koji nam povla5uje kako bi i$vukao neku korist $a sebe $anemaruju.i prava drugih i *ak iskori8tava druge po*iniv8i ubojstvo kra5u ild# To je negativni ego# Druga vrsta ega ka/e( M,oram biti dobar *ovjek# ,oram slu/iti# ,oram preu$eti odgovornost u potpunosti#HTa vrsta jakog osje.aja $a MjaM ili jastvo u suprotnosti je s na8im negativnim emo2ijama# Dakle postoje dvije vrste ega a mud7 rost ili inteligen2ija ra$lu*uje i$me5u njih# Sli*no tome moramo biti u stanju ra$likovati iskrenu po7 ni$nost od nedostatka samopou$danja# ,o/e nam se dogoditi da lako pomije8amo to dvoje jer su to Funk2ije mo$ga koje nas u manjoj mjeri poni$uju ali jedna je po$itivna dok je druga negativna# Drugi primjer $ato mo/emo vidjeti ako preispi7 tamo ljubav i suosje.anje s jedne strane te jaku ve7

$anost s druge# 'remda se i jedno i drugo odnosi na ne8to 8to volimo jaka ve$anost dovodi do negativ7 nih posljedi2a dok ljubav i suosje.anje dovode do po$itivnih posljedi2a# Tako dva stanja uma koja se odlikuju istim temeljnim osobinama mogu imati ra$li*ite negativne i po$itivne re$ultate# Isto je i sa /eljom# Ima po$itivnih i negativnih /elja# ,islim da je op.enito ona /elja $a koju posto7 je ispravni ra$lo$i po$itivna dok je /elja $a koju ne postoje ispravni ra$lo$i negativna i mo/e dovesti do problema# Zelja je prvotni pokreta* u posti$anju sre.e sada i u budu.nosti# S budisti*kog stajali8ta posti$anje stanja :uddhe mo/e se posti.i samo od7 re5enom vrstom /elje# IHrimjeri2e budisti*ka lite7 ratura ,ahavane govori o dvije /elje ili dvije te/nje# Jedna je te/nja da se bude koristan svim /ivim bi.ima a druga je te/nja da se do kraja postigne prosvijetljeno slanje kako bismo u tome uspjeli# :e$ te dvije vrste te/nji posti$anje potpunog prosvjetljenja nije mogu.e# Bli ima tako5er i nega7 tivnih stvari koje nastaju i$ /elje# 'rotuotrov $a ne7 gativne /elje jest $adovoljstvo# +vijek postoje krajnosti ali srednji je put ispravan put# Dakle ako vas /elja tjera u krajnost onda je na va8oj inteligen7 2iji odgovornost da provjeri nje$in smjer i vrati je u sredinu# ta

;sje.aj $adovoljstva klju*ni je *imbenik $a posti$anje sre.e# Tjelesno $dravlje materijalno bo7 gatstvo i prijatelji tri su preduvjeta $a sre.u# Zado7 voljstvo je klju* prema kojem se odre5uju re$ultati va8eg odnosa spram sva tri *imbenika# )ao prvo u odnosu na tijelo mo/emo vidjeti da prevelika ve$anost $a tijelo ponekad dovodi do pro7 blema# I$ tog ra$loga budisti.ko u*enje promatra tijelo i$ drugog ugla i nastoji anali$irati prirodu ti7 jela# Za mene je ra$mi8ljanje u tom prav2u vrlo ko7 risno# @a$mi8ljam o i$voru svoga tijela i istinskoj prirodi krvi kostiju i mesa# Tijelo nije ne8to *isto# Iak je i *in ra5anja krvav# Isto tako be$ ob$ira na to koliko se lijepim ili ure5enim va8e tijelo doima i$vana unutra je jo8 uvijek puno prljav8tine# 'rek7 riveno ko/om ljudsko tijelo katkad i$gleda prek7 rasno# Bli ako se dublje $agledamo tijelo je $apravo gro$noN 'remda u$imamo kvalitetnu hranu lijepe boje okusa i mirisa hrana se preobra/ava u ne*iste otpadne tvari# +nato* tomu poku8amo li i$dvojiti taj pro2es stvaranja ne*istih tvari u tijelu ne.emo pre/ivjeti# To se dakako ne odnosi samo na tijela drugih ljudi ve. i na na8e vlastito# Najhit7 nije je da se upravo $bog svoga tijela ra$bolijeva7 mo starimo patimo i umiremo# No unato* tim manama tijelo je i$nimno drago2jeno $bog inteli7
!"

gen2ije koju mo/emo upotrijebiti $a mnoga velika djela# Stoga kad ne*ija /elja ili ve$anost $a vlastito tijelo ode u krajnost vrlo je u*inkovito meditirati o ne*istim vidovima tijela te se osobito $amisliti nad njegovim i$borom gra5om i Funk2ijama tako da se stekne realniji i umjereniji uvid u tijelo# Sli*no tome kad na8i stavovi spram materijalnih stvari i bogatstva nisu ispravni to mo/e odvesti u drugu krajnost to jest do pretjerane ve$anosti $a stvari kao 8to su imanja ku.e i osobna imovina# To mo/e dovesti do nemogu.nosti da budemo $a7 dovoljni# Bko se to dogodi tada .e osoba uvijek os7 tati u stanju ne$adovoljstva uvijek pri/eljkuju.i vi8e# Na neki na*in osoba je tada siroma8na jer se patnja siroma8tva ra5a uslijed pri/eljkivanja ne*ega i osje.aja da smo toga li8eni# Dakle premda osoba mo/e imati mnogo materijalnih stvari ako je u umu siroma8na onda .e se uvijek osje.ati li8enom i stalno /eljeti vi8e# S druge strane materijalne stvari i$nimno su bitne $a dru8tvo jer kad pojedin2i steknu materi7 jalno bogatstvo i napredak to na neki na*in po7 ve.ava blagostanje dru8tva i $ajedni2e u kojoj /ive# Za to je potreban odre5eni stupanj onoga 8to bih na$vao $dravom konkuren2ijom $ato 8to be$ kon7 kuren2ije mo/da ne bi bilo takvog sjajnog napretka 0=

i materijalnog ra$voja# Nadalje jo8 je uvijek vrlo va/no biti svjestan kakva nam je vrsta konkuren2ije potrebna koja je vrsta konkuren2ije prijateljska i nije joj 2ilj uni8titi i upropastiti protivnika ili druge ljude ve. djelovati kao poti2aj $a rast i napredak# ;sobno mogu povu.i neke paralele i$me5u potrebe $a konkuren2ijom u materijalnom i du7 hovnom ra$voju u budi$mu# + budi$mu temelj puta jest tra/enje uto*i8ta u tri dragulja( :uddhi dharmi OispravnostiK i sanghi Oduhovnoj $ajedni2iK# :uddhu koji je savr8eno prosvijetljeno bi.e vrlo je te8ko slijediti# ,o/ete 2rpiti nadahnu.e i$ :uddhinoga primjera ali se ne mo/ete uistinu mjeriti s njim ali kad na5ete uto*i8te u sanghi duhovnoj $ajedni2i u njoj mo/e biti duhovnih suputnika koji su na samom po*etku puta do prosvjetljenja# )ad promislite o kvalitetima sanghe dobit .ete ohrabrenje 7 to vam daje osje.aj da se mo/ete mje7 riti s drugima# To uistinu nije negativna konkuren7 2ijaG to je $drava konkuren2ija# Istodobno mo/ete slijediti primjer drugih koji su ispred vas s vjerom da mo/ete dosegnuti stupanj na kojem su oni# )ad govorimo o u/itku ili /elji i materijalnom blagastanju budisti*ka literatura spominje pet vrsta predmeta /elje( oblik $vuk miris okus i dodirni podra/aji# %o.e li nas ti predmeti u kojima u/iva7
21

mo dovesti do sre.e i $adovoljstva ili upravo sup7 rotno u$rokovati nam patnju i ne$adovoljstvo u velikoj mjeri ovisi o tome kako primjenjujemo svo7 ju sposobnost inteligen2ije# Sli*no tome isto kao i u slu*aju materijalnih stvari na8e ve$e s prijateljima imaju ra$li*ite mo7 gu.nosti# + nekim slu*ajevima odre5ena vrsta in7 terak2ije s prijateljima mo/e dovesti do ve.e patnje ra$o*aranja i ne$adovoljstva# ;dre5ena vrsta interak2ije tako5er mo/e dovesti do $adovoljstva osje.aja ispunjenosti i sre.e# Ishod na8ih me5usobnih odnosa opet ovisi o primjeni inteli7 gen2ije# Jo8 jedno va/no pitanje ti*e se seksualnih odno7 sa# Seksualni odnosi dio su prirode i be$ njih ne bi bilo ljudskih bi.a 7 to je jasno# Bli i.i u krajnosti kao 8to je slijepa ljubav *esto u$rokuje probleme i vi8e patnje# ,islim da je glavna svrha seksualnih ve$a ra$mno/avanje stvaranje prekrasnih malih beba# Iovjek ne bi smio /eljeti samo u/ivati u seksu ve. bi trebao ra$vijati osje.aj odgovornosti i obve$e# Bko pogledamo druge vrste mislim da neke od njih $avrje5uju divljenje# Na primjer neke pri*e kao 8to su labudovi temelje svoje odnose isklju*ivo na osje.aju odgovornosti i imaju jednog partnera do kraja /ivota# To je predivnoN Neke druge /ivoti7
22

nje kao na primjer psi nemaju tu vrstu odgovor7 nosti i samo u/ivaju u spolnom *inu prepu8taju.i svu odgovornost maj2i# To je po mom mi8ljenju u/asnoN ,islim da mi kao ljudska bi.a moramo slijediti prirodu ali 2ivili$iranim seksualnim odnosima ne mo/emo na$vati one u kojima se isklju*ivo tra/i prola$no $adovoljstvo# Bko ne uvi5amo osje.aj od7 govornosti i braka to je kratkovidno# 'onekad mi ljudi postavljaju pitanja o braku# Naravno da ne7 mam i$ravno iskustvo ali u jedno sam siguran( srljati u brak na br$inu je opasno# Najprije trebate tijekom du/eg ra$doblja ispitati jedno drugo a onda kad ste se uistinu uvjerili da mo/ete /ivjeti $ajedno trebate se vjen*ati# To je ispravan put# Iini se da mnoge obitelji u ovo moderno doba imaju problema# Jedan ra$log tome jest pretjerana seksualna sloboda# )# tome jedan dio va8e moderne kulture promi*e seks i spolnost na na*in $a koji dr/im da nije $drav# S druge strane ako usporedi7 mo seks s nasiljem onda mislim da je seks boljiN Bli *esto se upravo $bog seksa ra5a nasilje# ,islim da su u stvari tijesno isprepleteni# 'remda su ono najva/nije u obitelji dje2a kon7 tra2ep2ija je tako5er i$nimno va/na# Naravno s budisti*kog stajali8ta svaki je ljudski /ivot nei$7
0!

mjerno drago2jen# S tog stajali8ta kontra2ep2ija nije dobra# Bli istodobno broj ljudi na svijetu ne$aus7 tavljivo rasle# ,o/da se pet milijardi ljudi mo/e prehraniti ako se sva prirodna bogatstva ispravno koriste po rije*ima $nanstvenika jo8 bi dvije do tri milijarde ljudi mogle opstati# Bli mislim kako je bo7 lje kad je ljudi manje mirnije je i prija$nije# S tim ve.im 2iljem u vidu name.e se jasan $aklju*ak da se kontra2ep2ija mora upotrebljavati $a dobrobit 2i7 jelog *ovje*anstva# )ontra2ep2ija je dapa*e nu/na# Dakle ponavljam na8e vladanje u svakodnev7 nom /ivotu klju*ni je *imbenik $a odre5ivanje pri*injavaju li nam sve te stvari i odnosi uistinu du7 gotrajno $adovoljstvo ili ne# ,nogo toga ovisi o na8em vlastitom stavu# B u tom mentalnom *imbe7 niku motiva2ija igra glavnu ulogu# + budisti*koj literaturi ljudski /ivot ili ponovno ro5enje po/eljan je oblik postojanja# @a$li*iti *im7 beni2i utje*u na ugodnost tog po/eljnog ljudskog /ivota kao 8to su dug /ivot dobro $dravlje materi7 jalno bogatstvo i rje*itost tako da se s drugima mo/e komuni2irati na bolji na*in# Bli kao 8to sam ranije istaknuo ko.e bH ti uvjeti dovesti do /ivota u blagostanju ili do /ivota u patnji ponajvi8e ovisi o tome primjenjujemo li svoju sposobnost inteligen2i7 je ili ne i kako je primjenjujemo#

+ sve$i s tim u budisti*koj se literaturi govori o 8est savr8enosti# 'rimjeri2e u slu*aju gomilanja materijalnih stvari budi$am ka/e kako su veliko7 du8nost i davanje i$vori bogatstva# ,e5utim kako bi netko bio uspje8an u velikodu8nosti i davanju on najprije mora imati *vrstu moralnu stegu odre5ene na$ore i na*ela# Ta moralna stega ili ta na*ela mogu se ra$viti samo ako je osoba sposobna i$dr/ati te8ko.e i nevolje kad na njih nai5e# Za to je tako5er potrebno odre5eno ulaganje napora ili truda s rado8.u# Eelimo li uspje8no vje/bati ulaganje truda s rado8.u moramo imati sposobnost kon2entra2ije usredoto*avanjana doga5aje aktivnosti ili 2iljeve# B to opet ovisi o tome imamo li ili nemamo sposobnost primjenjivanja svoje prosudbe svoga suda o tome 8to je po/eljno a 8to nepo/eljno 8to je negativno a 8to po$itivno# Dakle na neki na*in svih 8est savr8enosti odnose se na stje2anje barem jednoga od uvjeta re2imo materijalnog bogatstva# Pto nam je *initi ako /elimo u svakodnevnom /ivotu provesti na*ela koja su uvjet $a prakti2iranje 8est savr8enostiJ :udi$am preporu*a /ivjeti svoj /ivot u skladu s moralnom stegom i pridr/avanjem onoga 8to je po$nato kao Deset pravila ili i$7 bjegavanje Deset negativnih postupaka# ;d tih
25

deset negativnih postupaka jedan po$nat kao Hkri7 va stajali8taH ili Hiskrivljeni poglediH mo/da ima vi8e smisla u nekom religijskom kontekstu# ;sim njega svih ostalih devet postupaka rekao bih mogu se na.i u svim religijskim tradi2ijama# Sve ostale sva7 ko .e dru8tvo osuditi kao negativne ili nepo/eljne be$ ob$ira na religijsko usmjerenje# Zaklju*ujemo da je ispravno vladanje na*in na koji /ivot postaje smisleniji stvarala*kiji i spokojni7 ji# + tom smislu mnogo ovisi o na8em vladanju i na8im mentalnim stavovima#

II

)B); SC S+;IITI SB S,@D+ I IS'@BVN; +,@IJCTI

Vrlo je te8ko objasniti kako na spokojan na*in prihvatiti smrt# Zdrav ra$um ka/e da postoje dva na*ina $a rje8avanje problema i patnje# 'rvi jest jednostavno nastojati i$bje.i problem i$ba2iti ga i$ misli premda je problem u stvari jo8 uvijek tu i nije se smanjio# Drugi je na*in i$ravno se suo*iti s problemom i anali$irati ga upo$nati se s njim i shvatiti da su problemi dio /ivota svakoga od nas# Ve. sam govorio o tijelu i bolesti# :olest se do7 godi# To nije ne8to i$vanrednoG to je dio prirode i /ivotna je *injeni2a# :olest se doga5a $ato 8to pos7 toji tijelo# Dakako imamo pravo i$bje.i bolest i bol ali unato* na8em trudu kad nas bolest sna5e bolje ju je prihvatiti# 'remda trebamo ulo/iti sav mogu.i trud u 8to skorije i$lje*enje bolesti to vam ne bi trebalo predstavljati dodatni mentalni teret# )ao stoje veliki indijski u*enjak Shantideva rekao( MBko postoji na*in da se prebrodi patnja onda nema pot7 rebe $a brigomG ako nema na*ina da se prebrodi pat7 nja onda nema ni koristi od brigeM# Takvo ra2ionalno stajali8te od velike je koristi#
%9

Sada /elim govoriti o smrti# Smrt je dio svakoga /ivota# Svi5alo nam se to ili ne ona .e nas $asigur7 no $adesiti# +mjesto da i$bjegavamo ra$mi8ljati o njoj bilo bi bolje shvatiti nje$ino $na*enje# Na vijes7 tima *esto vidimo ubojstvo i smrt ali neki ljudi misle kako se smrt doga5a nekom drugom a ne njima samima# Takvo je stajali8te krivo# Svi imamo isto tijelo i isto ljudsko meso stoga .emo svi umri7 jeti# Naravno velika je ra$lika i$me5u prirodne smrti i smrti uslijed nesretnog slu*aja ali u biti smrt .e do.i prije ili kasnije# Bko je va8e stajali8te od po*etka( MDa smrt je dio /ivotaM onda .e vam biti lak8e suo*iti se s njom# Dakle dva su ra$li*ita pristupa rje8avanju ovoga problema# Jedan je jed7 nostavno ga i$bjegavati i o njemu ne misliti previ8e# Drugi koji je puno u*inkovitiji jest i$ravno se suo*iti s njim tako 8to smo ga ve. svjesni# ;p.enito govore.i postoje dvije vrste problema ili patnje( s jednom vrstom mogu.e je usvojimo li odre5ena stajali8ta uistinu smanjiti snagu i ra$inu patnje i tjeskobe# ,e5utim mo/e se raditi o drugim vrstama problema i patnji kod kojih usvajanje odre5enoga stajali8ta i na*ina ra$mi8ljanja ne mora nu/no smanjiti ra$inu patnje ali .e vas ipak pripremiti $a suo*enje s njima# )ad se u na8im /ivotima doga5aju nevolje mo7 gu.a su dva ishoda# Jedna je mogu.nost mentalni
I;

nemir tjeskoba strah dvojba ra$o*aranje i na kon7 2u depresija a u najgorem slu*aju *ak samouboj7 stvo# To je jedan na*in# Druga je mogu.nost to da uslijed tragi*nih iskustava postanete realniji dakle pribli/ite se stvarnosti# +$ pomo. sposobnosti is7 tra/ivanja tragi*na iskustva mogu vas osna/iti i pove.ati va8e samopou$danje i povjerenje u vlastite mogu.nosti# Neki nesretni doga5aj mo/e postati i$vorom va8e unutarnje snage# )ao 8to sam ve. rekao uspjeh u /ivotu i u na8oj budu.nosti ovisi o na8oj motiva2iji i odlu*nosti ili samopou$danju# Te8kim iskustvima /ivot katkad dobiva vi8e smisla# 'ogledate li ljude koji su od ro5enja imali sve vidjet .ete da kad sitni2e podu krivo oni gube nadu i postaju ra$dra/ljivi# Za ra$li7 ku od njih ljudi koji pripadaju nara8taju koji je u Cngleskoj pro/ivio Drugi svjetski rat ra$vili su sna/nija mentalna stajali8ta kao posljedi2u svojih nevolja# ,islim da se osoba koja je pro/ivjela vi8e te8ko.a mo/e bolje suo*iti s problemima od osobe koja nikad nije iskusila patnju# S tog je stajali8ta dakle patnja dobra /ivotna lek2ija# ,e5utim je li takvo stajali8te samo jedan oblik samo$avaravanjaJ I sam sam i$gubio $emlju a 8to je jo8 gore u mojoj je $emlji bilo puno ra$aranja patnje i nesre.e# 'roveo sam ne samo ve.i dio svog u

/ivota ve. i najbolji dio /ivota i$van Tibeta# Bko to promatrate isklju*ivo i$ jednog kuta *ini se da u tome nema gotovo ni*eg po$itivnog# Bli i$ drugog kuta mo/e se vidjeti da sam upravo $bog te nesre.e stekao drugu vrstu slobode kao 8to je prilika $a upo$navanje ra$nih ljudi i$ ra$li*itih tradi2ija a isto tako i $nanstvenika koji se bave ra$li*itim pod7 ru*jima# Ta su iskustva obogatila moj /ivot i po7 mogla mi nau*iti mnoge vrijedne stvari# Dakle moja tragi*na iskustva imaju drago2jenu dimen$iju# Sagledavanje problema i$ ra$li*itih kutova $ap7 ravo umanjuje mentalni teret i mentalno ra$o*are7 nje# S budisti*kog stajali8ta svaki doga5aj ima brojne vidove i prirodno je da se jedan doga5aj mo/e promatrati i$ mnogobrojnih kutova# Stoga je korisno kad se ne8to dogodi poku8ati to sagledati i$ ra$li*itih kutova tako .e se mo.i vidjeti po$itivni ili povoljni u*in2i# Nadalje ako se ne8to dogodi vrlo je korisno odmah to usporedili s nekim drugim doga5ajem ili doga5ajima koji se odvijaju kod drugih ljudi i naroda# To .e vam biti od velike po7 mo.i u odr/avanju vlastitog mira uma# Sada .u kao budisti*ki redovnik objasniti kako se treba odnositi spram smrti# :uddha je pou*avao na*ela Ietiri plemenite istine prva od njih jest Isti7
12

na o patnji# Istina o patnji pou*ava se u kontekstu triju odlika postojanja od kojih je prva netrajnost# )ad govorimo o prirodi netrajnosti moramo imati na umu da postoje dv ije ra$ine# Jedna je gruba ra$i7 na koja je potpuno o*evidna i predstavlja prestanak ra$voja /ivota ili nekog doga5aja# ,e5utim netraj7 na priroda 8to se pou*ava u odnosu na Ietiri ple7 menite istine odnosi se na suptilniji vid netrajnosti koji se o*ituje kao prola$na priroda postojanja# Svrha :uddhina u*enja o suptilnijim vidovima netrajne prirode postojanja jest pobuditi divljenje spram temeljne prirode na8eg postojanja koja nas ne $adovoljava# Bko ispravno shvatite prirodu ne7 trajnosti shvatit *ete kako ona otkriva da sve pos7 toje.e stvoreno u$rokom to jest ono 8to je nastalo kao posljedi2a u$roka i okolnosti svoje postojanje u potpunosti duguje u$ro2ima i okomostima# I ne samo to sami u$ro2i i okolnosti koji su do7 veli do tih doga5aja u$rokuju i njihovo nestajanje i svr8etak# Dakle u sjemenu u$roka doga5aja sa7 dr/ano je sjeme njihova svr8etka i nestajanja# )ad se to pove/e s ra$umijevanjem netrajne prirode 2i7 jelog na8eg bi.a koje *ine tijelo i um taj se u$rok odnosi na neupu.eno stanje na8ega uma koji je ko7 rijen na8ega postojanja a to nam otkriva da na8im Fi$i*kim ili tjelesnim postojanjem uglavnom uprav7 lja snaga na8eg ne$nala*kog uma#
II

,e5utim samo promi8ljanjem o grubim ra$ina7 ma netrajnosti *ovjek kona*no u*i 2ijenili suptilnije ra$ine netrajnosti# B na laj .e se na*in *ovjek mo.i suo*iti i suprotstaviti /elji da $grabi trajnost ili vje*nost vlastitog identiteta ili sepstva $ato 8to ga upravo ta /elja $a posjedovanjem trajnosti nagoni da se *vrsto dr/i sada8njosti to jest samo onoga 8to se odnosi isklju*ivo na ovaj /ivot# 'opustimo li taj stisak i i$dr/imo li u sebi bit .e nam lak8e 2ijeniti vrijednost rada $a budu.e /ivote# Jedan od ra$loga $a8lo je svijest o smrti i netraj7 nosti toliko bitna u budisti*koj vjerskoj praksi jest to 8to se smatra da stanje uma u trenutku smrti ima golem utje2aj na na8 odabir oblika u kojem .emo se ponovno roditi# Najvi8e .e utje2ati to je li stanje na8eg uma po$itivno ili negativno# Stoga budisti*ka vjerska praksa jako nagla8ava va/nost svijesti o smrti i neprola$nosti# 'remda je glavna svrha visokog stupnja svijesti o netrajnosti i$vje/bati sebe tako da u *asu smrti budemo u krjeposnom i po$itivnom stanju svijesti te tako osiguramo povoljno ponovno ro5enje tu su i druge blagodati# Jedna od po$itivnih nuspojava odr/avanja vrlo visokog stupnja svijesti o smrti jest 8to .e to pripraviti osobu do te mjere da kad se uistinu suo*i sa smr.u on ili ona .e mo.i lak8e $a7 dr/ati pribranost# Naro*ito se u tantri*kom budi$7
!3

mu smatra da je stanje svijesti koje osoba do/ivi u trenutku smrti posebno suptilno te da upravo $bog suptilnosti ta ra$ina svijesti ima silnu snagu i utje7 2aj na na8 mentalni sklop# Stoga se u tantri*koj praksi stavlja jaki naglasak na medita2iju o smrti kao i na promi8ljanje o pro2esu smrti tako da osoba u trenutku smrti ne samo da $adr/i prisebnost ve. tako5er bude u mogu.nosti u*inkovito iskoristiti to suptilno stanje svijesti $a reali$a2iju svog puta# Zbog toga tantri*ke medita2ije koje se tehni*ki na$ivaju H>oga medita2ija na bo/anstvaH budu.i da se meditira na ra$li*ita bo/anstva uklju*uju pro2es ra$laganja kad se promi8lja o ra$laganju elemenata koje osoba pro/ivljava u trenutku smrti# + stvari i$ tantri*kog kuta gledanja 2ijeli pro2es postojanja mo/e se objasniti s tri pojma koja se na$ivaju HsmrtH Hme5ustanjeH i Hponovno ro5enjeH# Sva tri stanja postojanja vide se kao stanja ili o*itovanja svijesti i energija koje prate ili pokre.u svijest tako da me5ustanje i ponovno ro5enje nisu ni8ta drugo nego ra$li*ite ra$ine suptilne svijesti i energije# 'rimjer $a ta nestalna stanja mo/e se na.i i u na8em svakodnevnom postojanju kada tijekom 03 sata pro/ivljavamo stanje dubokog spavanja ra$doblje budnosti i stanje sna# Na8e svakodnevno postojanje $apravo odlikuju ova tri stanja#

)ad govorimo o ra$likama i$me5u suptilnih i grubih ra$ina svijesti koje se navode u tantri*koj literaturi mislim da je va/no imati na umu 8to se to*no misli kad ka/emo Hmentalna svijestH# Ljudi su *esto pod dojmom da kad govorimo o 8est vrsta mentalne svijesti postoji i neka vrsta autonomne svijesti koja je potpuno neovisna o tjelesnom stanju pa je na naki na*in jednaka du8i# ,e5utim to je krivo shva.anje# ;sobno mislim da kad bismo preispitali svoj mentalni svijet otkrili bismo da ve.ina mentalnih stanja i Funk2ija ima i$ravne Fi7 $i*ke u*inke# Ne samo osjetilna svijest ve. veliki dio onoga 8to bismo na$vali mentalnom svijesti ima Fi$iolo8ku osnovu i blisko je pove$ano s tjelesnim stanjima upravo kao 8to $nanstveni2i ka/u da mo$ak i /iv*ani sustav *ine primarnu Fi$iolo8ku osnovu $a ve.inu na8ih svjesnih do/ivljaja# Stoga kad nestanu tjelesna stanja ove mentalne Funk2ije tako5er prestaju# 'itanje $apravo glasi( 8to omogu.uje odre5enim Fi$i*kim supstan2ama ili Fi$iolo8kim stanjima biti povodom nekog mentalnog do/ivljaja ili stanja svijestiJ :udisti*ko osobito tantri*ko obja8njenje upo$orava na ono 8to se na$iva suptilnim stanjem jasnog svjetla koje je neovisno o Fi$iolo8koj podlo7 $i# I upravo je to stanje jasnog svjetla najsuptilnija
i5

ra$ina svijesti koja u me5usobnom djelovanju s Fi7 $iolo8kom podlogom daje povoda $a sve na8e svjesne i spo$najne do/ivljaje# 'ostoje jasni doka$i o postojanju onoga 8to na$i7 vamo stanjem svijesti jasnog svjetla# Ima doga5aja koji .e se op.enito vjerojatnije dogoditi religio$nim ljudima# Na primjer u tibetanskoj $ajedni2i u pro7 gonstvu bilo je nekoliko slu*ajeva da su osobu proglasili klini*ki mrtvom to jest prestale su nje7 $ine mo/dane Funk2ije i mo$ak je bio mrtav ali raspadanje tijela nije jo8 po*elo i osoba je ostala u tom stanju dane i dane# 'rimjeri2e moj pokojni u*itelj )vabje Ling @inpo2he ostao je u tom stanju !1 dana# 'roglasili su ga klini*ki mrtvim i on je ve. do/ivio iskustvo smrti mo$ga ali je njegovo tijelo ostalo /ivo i nije se po*elo raspadati tijekom tih !1 dana# Za to mora postojati obja8njenje# :udisti*ko je obja8njenje da tijekom tog stanja osoba $apravo nije mrtva ve. pro/ivljava pro2es umiranja# :udisti obja8njavaju da iako se ve$a i$me5u tijela i uma prekinula na grubljoj kru.oj ra$ini ona nije pres7 tala postojati na suptilnoj ra$ini# + osobitom djelu tantri*ke literature koje se na$iva !"h#asamaja tantra ka/e se da kad osoba pro/ivi pro2es smrti nastupa pro2es ra$laganja# I$me5u tog ra$laganja i
17

stanja jasnog svjetla postoji 2iklus obratnog kreta7 nja kad taj 2iklus dosegne odre5eni stupanj $a7 po*inje novi /ivot koji se na$iva ponovno ro5enje# Tada to ponovno ro5enje ostaje a osoba ponovno prola$i kro$ pro2es ra$laganja# Na neki na*in smrt je me5uslanje kad se elementi preta*u u jasno svjetlo i odatle se ponovno pojavljuju u drugom ob7 liku# Dakle smrt nije ni8ta drugo nego me5ustanje kad se Fi$iolo8ki elementi jedne osobe preta*u u jasno svjetlo# Pto se ti*e stvarnog pro2esa ra$laganja ra$li*itih elemenata u literaturi se navode ra$li*iti stupnjevi ra$laganja i njima pripadaju.i $nakovi# 'rimjeri2e u slu*aju ra$laganja na grubljoj ra$ini elemenata postoje i unutarnji i i$vanjski $nakovi i poka$atelji koji o$na*uju ra$laganje# )ad se radi o suptilnim elementima postoje samo unutarnji $nakovi kao 8to su vi$ije i sli*no# ,e5u $nanstveni2ima sve vi8e raste $animanje $a te opise pro2esa ra$laganja osobito u ve$i s i$vanjskim i unutarnjim $nakovima# )ao budist mislim kako je $a nas vrlo va/no da budemo svjesni $nanstvenih istra/ivanja koja su u tijeku# ,e5utim moramo biti u stanju ra$likovati pojave koje i dalje ostaju i$van dosega provjere postoje.im $nanstvenim metodama i pojava $a koje se $na da ih postoje.e $nanstve7
!6

ne metode i istra/ivanja pobijaju# @ekao bih da ako se $a odre5ene pojave $na kako ih pobija $nanost putem $nanstvenih istra/ivanja i $nanstvenih me7 toda kao budisti mislim da .emo morali po8tivati te $aklju*ke# )ako sve bolje upo$najete smrt te kako stje*ete odre5eni uvid u nje$ine pro2ese i prepo$najete nje7 $ine i$vanjske i unutarnje poka$atelje pripremate se $a nju# I$ vlastitog iskustva mogu re.i da jo8 uvijek nisam potpuno siguran da .u u trenutku smrti uistinu mo.i primijeniti sve te vje/be $a koje sam se pripremao# Ni8ta nije $ajam*eno# +nato* tome ponekad kad ra$mi8ljam o smrti obu$me me neka vrsta u$bu5enja# +mjesto straha osje.am rado$na7 lost a na taj mi je na*in daleko lak8e prihvatiti smrt# 'itam se do koje .u mjere mo.i primijeniti te vje/be# Naravno moje jedino breme ako umrem danas jest( M; 8to li .e se dogoditi s TibetomJ Pto .e biti s tibetskom kulturomJ Pto .e biti s pravima 8est milijuna Tibetana2aJM To je moja najve.a briga# ;sim toga ne osje.am gotovo nikakav strah od smrti# ,o/da njegujem neku vrstu slijepog povje7 renjaN Stoga je dobro smanjiti strah od smrti# + svo7 joj svakodnevnoj molitvi $ami8ljam osam ra$li*itih bo/anstava i osam ra$li*ith smrti# ,o/da .e sve moje pripreme pasti u vodu kad smrt do5e# Toplo se nadam da to ne.e biti slu*ajN
!"

:ilo kako bilo mislim da su nam mentalne vje/7 be od velike pomo.i u promi8ljanju o smrti# Iak ako i ne postoje sljede.i /ivoti od njih ima velike koristi ako nas mogu osloboditi straha# +pravo $ato 8to je strah umanjen *ovjek se mo/e u potpunosti pripremiti# :a8 kao i kad je u pitanju bitka ne pripremimo li se veliki su i$gledi da .emo i$gubiti ali ako smo potpuno spremni ve.i su i$gledi da .emo se obraniti# Bko smo potpuno spremni u tre7 nutku smrti mo.i .emo dosegnuti mir uma# B up7 ravo je mir uma u *asu smrti temelj $a i$gradnju ispravne motiva2ije koja i$ravno jam*i povoljno ponovno ro5enje i bolji sljede.i /ivot# ;sobito $a one koji vje/baju mahan"ttara#og" lantra#an" smrt je jedna od rijetkih prilika $a preobra$bu sup7 tilnog uma u istinsku mudrost# Pto se ti*e onoga 8to nas o*ekuje nakon smrti budisti govore o tri podru*ja postojanja koja se teh7 ni*ki na$ivaju Hpodru*je oblikaH Hbe$obli*no pod7 ru*jeH i podru*je /elja# I u podru*ju oblika i u podru*ju /elja postoji me5ustadij prije nego 8to do5e do ponovnog ro5enja koji na$ivamo Hsrednjim stanjemH# Sve ovo upu.uje na *injeni2u da premda nam smrt daje najbolju priliku da iskoristimo naj7 suptilniju ra$inu svijesti pretvaraju.i je u put mudrosti *ak i ako nismo u stanju u*inkovito isko7
40

ristiti tu priliku tu je i me5ustanje koje je premda grublje od onoga koje se pro/ivljava u *asu smrti puno suptilnije od svijesti u *asu ponovnog ro5enja# Dakle imamo jo8 jednu priliku# Bko nismo u stanju iskoristiti tu priliku ponovno se ra5amo i nas7 tavljamo 2iklus# Stoga kako bismo iskoristili ov u *udesnu prili7 ku koju dobivamo u *asu smrti i nakon loga tijekom srednjeg stanja moramo se najprije i$vje/bati kako bismo bili u stanju iskoristiti te trenutke# + tu svrhu budi$am pou*ava ra$li*ite tehnike koje omogu*uju pojedin2u da primijeni odre5ene meditativne tehnike tijekom sva tri stanja 7 stanja sna dubokog spavanja i budnosti# )ao $aklju*ak mislim da je mir uma u *asu smrti od najve.eg $na*enja be$ ob$ira u 8to vjeru7 jemo bio to budi$am ili neka druga religija# + *asu smrti osoba ne bi smjela podle.i srd/bi mr/nji i si# To je op.enito vrlo bitno# ,islim kako *ak i ateisti uvi5aju da je bolje preminuti na spokojan na*in# To je puno sretniji na*in odlaska# Isto tako $a one koji vjeruju u raj ili neki drugi sli*an pojam najbolje je preminuti spokojno misle.i na :oga ili vjeruju.i u vi8e sile# Za budiste kao i druge indijske vjerske tradi2ije koje prihva.aju teoriju ponovnog ra5anja ili karme prirodno je stajali8te da je krjeposno sta7 nje uma u *asu smrti blagotvorno#
41

III

)B); SC N;SITI SB LJ+TNJ;, I C,;9IJB,B

Ljutnja i mr/nja dva su nam najbli/a prijatelja# )ad sam bio mlad ljutnja je bila moj bliski pratila2# Zatim sam kona*no shvatio da se ra$ila$imo# ;sla7 njaju.i se na $drav ra$um u$ pomo. suosje.anja i mudrosti sad imam ja*e ra$loge s kojima mogu po7 biti ljutnju# ,oje iskustvo poka$uje kako se svaka osoba ko7 ja ulo/i napor mo/e promijeniti# Dakako promjena nije trenutna i $ahtijeva mnogo v remena# Da bismo se promijenili i uspje8no nosili s emo2ijama najhit7 nije je anali$irati koje su misli korisne konstruktiv7 ne i donose nam blagodati# Govorim o ra$li2i i$me5u misli koje nas uglavnom *ine spokojnijima opu8tenijima i smiruju na8 um i onih koje stvaraju nelagodu strah i ra$o*aranje# ;va je anali$a sli*na onoj koju bismo mogli primijeniti na pojave u i$7 vanjskom svijetu primjeri2e biljke# Neke biljke 2vije.e i vo.e dobri su $a nas te ili $ato u$gajamo i rabimo# ;ne biljke koje su otrovne i 8tetne u*imo prepo$nati i *ak ponekad uni8titi# 3&

Tu postoji sli*nost s unutarnjim svijetom# :ilo bi previ8e pojednostavljeno govorili o HtijeluH i HumuH# Tijelo sa*injavaju milijarde ra$li*itih *esti2a# Sli*no tome postoji puno ra$li*itih vrsta misli i stanja uma# ,udro je pomnije promotriti svijet na8eg uma i ra$lu*iti korisna od 8tetnih stanja uma# Jednom kad ste u stanju prepo$nati vrijednost povoljnih stanja uma mo/ete ih pove.ati ili poti2ati# :uddha je pou*avao na*ela Ietiri plemenite is7 tine a one tvore temelj :uddhine dhanne. Tre.a plemenita istina jest prestanak# 'rema Nagarjuni u ovom kontekstu prestanak se odnosi na stanje uma ili mentalnu odliku u kojoj vje/bom i ulaganjem napora prestaju sve negativne emo2ije# Na7garjuna deFinira istinski prestanak kao stanje kad osoba dosegne savr8eno stanje uma koji je slobodan od utje2aja ra$li*itih 8tetnih ihH negativnih emo2ija i misli# Takvo stanje istinskog prestanka u budi$mu predstavlja istinsku dharm" i stoga je uto*i8te koje tra/e svi oni koji prakti2iraju budi$am# :uddha postaje objekt uto*i8ta koji $avrje5uje po8tovanje $ato 8to je :uddha ostvario to stanje# Stoga privr/enost :uddhi i ra$log $a8to netko tra/i uto*i8te u :uddhi nije sloga 8to je :uddha bio i$u$et7 na osoba od po*etka ve. $ato 8to je :uddha ostva7 rio stanje istinskog prestanka# Isto tako duhovna
4

$ajedni2a ili sangha tako5er je uto*i8te $ato 8to su nje$ini *lanovi osobe koje su ve. na putu ili kre.u na put koji vodi k stanju prestanka# Shva.amo da se istinsko stanje prestanka mo/e ra$umjeti samo u okvirima stanja uma koji je slo7 bodan ili pro*i8.en od negativnih emo2ija i misli primjenom protuotrova i suprotnim djelovanjem# Istinski prestanak jest stanje uma i *imbeni2i koji dovode do njega tako5er su Funk2ije uma# Temelj na kojem se odvija pro*i8.enje jest mentalni tijek# Stoga je ra$umijevanje prirode uma od najve.eg $na*enja $a prakti2iranje budi$ma# @ekav8i to ne mislim da je sve 8to postoji naprosto odra$ ili pro7 jek2ija uma te da ni8ta ne postoji odvojeno od uma# BhH $bog va/nosti ra$umijevanja prirode uma u bu7 disti*koj praksi ljudi *esto opisuju budi$am kao H$nanost o umuH# ;p.enito govore.i u budisti*koj literaturi ne7 gativne emo2ije ih misli deFinirane su kao Hstanje koje u$rokuje nemir u umu neke osobeH# Te 8tetne emo2ije i misli *imbeni2i su koji stvaraju nesre.u i nemir u nama# Cmo2ije ne moraju nu/no biti ne8to negativno# Na $nanstvenoj konFeren2iji kojoj sam bio na$o*an $ajedno s mnogim psiholo$ima i neu7 rolo$ima $aklju*eno je da *ak i :uddhe Oprosvijet7 ljeniK imaju emo2ije u skladu s deFini2ijom emo2ija
47

kakva se nala$i u ra$li*itim $nanstvenim dis2ipli7 nama# Dakle kar"na Obeskrajno suosje.anje ili dobrotaK se mo/e na$vati jednom vrstom emo2ije# Dakako emo2ije mogu biti po$itivne i negativ7 ne# Stoga kad govorimo o ljutnji i si# bavimo se ne7 gativnim emo2ijama# Negativne su emo2ije one koje odmah stvaraju neku vrstu nesre.e ili nelagode i koje na duge sla$e u$rokuju odre5ene postupke# Ti postup2i na kon2u dovode do povrede drugih i lako nanose bol ili u$rokuju patnju nama samima# Na lo se misli pod negativnim emo2ijama# Jedna od negativnih emo2ija je ljutnja# Vlo/emo govoriti o dvije vrste ljutnje# Jedna vrsta ljutnje mo/e se preobra$iti u po$itivnu emo2iju# 'rimjeri7 2e ako iskreno suosje.amo i brinemo $a nekoga a ta osoba ne u$me u ob$ir na8a upo$orenja u ve$i sa svojim postup2ima onda ne preostaje ni8ta drugo nego uporaba neke vrste sile kako bi se $austavila nje$ina nedjela# + praksi Tantravane postoje teh7 nike medita2ije koje omogu.uju preobra$bu ener7 gije ljutnje# To je ono 8to stoji i$a gnjevnih bo/anstava# Bko je ljutnja potaknuta suosje.anjem ona u nekim slu*ajevima mo/e biti i korisna jer nam daje dodatnu energiju i poma/e nam da djelu7 jemo hitro# ,e5utim ljutnja *esto dovodi do mr/nje a mr/nja je uvijek negativna# ,r/nja skri7
48

va $le namjere# ;bi*no anali$iram ljutnju na dvije ra$ine( na osnovnoj ljudskoj ra$ini i na budisti*koj ra$ini# S ljudske ra$ine nepove$ano s bilo kojom vjerskom tradi2ijom ili ideologijom mo/emo pro7 matrati i$vore na8e sre.e( dobro $dravlje materi7 jalna sredstva i $dravo dru8tvo# Sa $dravstvenog stajali8ta negativne emo2ije poput mr/nje vrlo su lo8e# :udu.i da se ljudi uglavnom trude voditi ra*una o svom $dravlju jedna od tehnika koju mogu uporabiti jest rad na svom mentalnom stanju# Stanje va8eg uma uvijek bi trebalo biti spokojno# 'oput vala koji se di/e i$ vode i ponovno uranja u nju smetnje tom spokoju vrlo su kratkotrajne tako da ne bi trebale utje2ati na osnovni mentalni stav# 'remda ne mo/ete odstraniti sve negativne emo2ije ako je va8 mentalni stav $drav i spokojan one na vas ne.e previ8e djelovati# Bko ostanete neu$nemi7reni va8 krvni tlak i si# tako5er ostaje u normalnim grani2ama a kao posljedi2a toga popravit .e vam se $dravlje# Iako ne mogu $nanstveno objasniti $a8to je tomu tako vjerujem da se moja tjelesna kondi2ija popravlja s godinama# +vijek rabim iste lijekove idem kod istog lije*nika jedem istu hranu to dakle mora biti $bog mog mentalnog stava# Neki mi ljudi ka/u( M,ora da rabite neku posebnu vrstu tibetskih lijekovaM# Bli to nije slu*ajN
3"

)ao 8to sam ranije napomenuo kad sam bio mla5i bio sam prili*no nagao# Znao sam to ponekad opravdali time 8to je i moj ota2 bio nagle .udi kao daje to ne8to genetsko# Bli vrijeme je prola$ilo i sad $nam da ne osje.am gotovo nikakvu mr/nju ni spram koga uklju*uju.i i )ine$e koji u$rokuju nesre.u i patnju Tibetan2ima# Iak i spram njih doista ne osje.am nikakvu mr/nju# Neki od mojih bliskih prijatelja imaju visoki krv7 ni tlak unato* tome nikada nisu iskusili ni8ta sli*no o$biljnoj $dravstvenoj kri$i i nikada nisu umorni# Tijekom godina upo$nao sam mnoge ljude koji vrlo dobro prakti2iraju budi$am# S druge strane imam i drugih prijatelja koji u/ivaju velika materijalna dobra ali kad s njima $apo*nem ra$govor nakon nekoliko uvodnih ljuba$nih rije*i oni se po*inju tu/iti i jadati# +nato* materijalnom bogatstvu ti ljudi nemaju spokojne ili smirene umove# )ao re7 $ultat oni se uvijek $abrinjavaju $a svoju probavu spavanje sveN Stoga je jasno kako je mir uma vrlo bitan *imbenik koji utje*e na dobro $dravlje# Bko /elite biti $dravi nemojte tra/iti lije*nika pogle7 dajte u sebe# 'oku8ajte iskoristiti barem dio svojih mogu.nosti# To .e vas *ak manje ko8tatiN Drugi i$vor sre.e jesu materijalne stvari# )atkad se probudim u ranu $oru i ako nisam najbolje so

raspolo/en kad pogledam na sat osjetim jo8 ve.u nelagodu $bog svog neraspolo/enja# Drugih dana mo/da uslijed iskustva prethodnog dana kad se probudim moje je raspolo/enje veselo i radosno# Bko tada pogledam na sat do/ivljavam ga kao ne8to i$ra$ito lijepo# Bli to je isti sat $ar neJ Jedina je ra$lika u mom mentalnom stavu# %o.e li nas mate7 rijalne stvari koje posjedujemo uistinu usre.iti ili ne ovisi isklju*ivo o na8em mentalnom stavu# Za na8e je materijalne stvari lo8e ako na8im umom upravlja ljutnja# 'onovno .u ispri*ati ne8to o sebi# )ad sam bio mlad obi*avao sam popravljati satove# 'oku8ao sam i nisam uspio puno puta# 'o7 nekad bih i$gubio strpljenje i ba2io satN + tim tre7 nu2ima ljutnja je potpuno i$mijenila moj stav i nakon toga stra8no sam se pokajao $bog svojih pos7 tupaka# Bko mi je 2ilj bio popraviti sat $a8to sam njime lupio o stolJ ;pet se mo/e vidjeti koliko je mentalni stav bitan kako bi se materijalne stvari upotrijebile $a vlastito $adovoljstvo i korist# Tre.i i$vor sre.e jesu na8i prijatelji# ;*ito je da kad ste mentalno smireni iskreni ste i otvoreni# Navest .u jedan primjer# 'rije !3 7 !& godina jedan Cngle$ po imenu 'hillips bio je u bliskom odnosu s kineskom vladom napose s 9houku Laiem i drugim vo5ama# 'o$navao ih je dugi ni$ godina i bio
si

dobar prijatelj s )ine$ima# Jednom prilikom !"--# ili !"-6#god# 'hilips je do8ao u Dharamsalu posjetiti me# Sa sobom je donio Filmove i govorio o svim pogodnostima u )ini# Na po*etku na8eg sastanka medu nama je bilo puno nesuglasi2a $ato 8to smo se u potpunosti dr/ali svojih suprotnih mi8ljenja# 'o njegovom mi8ljenju ula$ak )ine$a u Tibet bio je ne8to dobro# 'o mom mi8ljenju i u skladu s brojnim i$vje8.ima situa2ija nije bila dobra# )ao i obi*no spram njega nisam osje.ao ni8ta negativno# Samo sam osje.ao da se on dr/i tih pogleda i$ ne$nanja# ;tvoreno sam nastavio na8 ra$govor# +stvrdio sam kako su oni Tibetan2i koji su se pridru/ili kineskoj komunisti*koj partiji jo8 !"1=#god# i sudjelovali u Sino7japanskom ratu te prihvatili kinesku okupa2iju i odu8evljeno sura5ivali s kineskim komunistima to *inili $ato 8to su vjerovali daje to bila $latna prilika $a ra$voj Tibeta sa stajali8ta marksisti*ke ideologije# Ti su ljudi sura5ivali s )ine$ima njeguju.i velike nade# Zatim oko !"&4# ili !"&-# god# ve.ina ih je otpu8tena i$ ra$li*itih kineskih ureda neki su $avr8ili u $atvoru a neki su nestali# Time sam objasnio kako mi nismo protiv )ine$a niti protiv komunista# + stvari ponekad $a sebe mislim da sam pola marksist a pola budist# ;bjasnio sam mu sve te ra$li*ite stvari iskreno i otvoreno a
&0

nakon nekog vremena njegovo se stajali8te potpuno i$mijenilo# ;vaj mi primjer daje potvrdu da *ak i ako postoji velika ra$lika u mi8ljenjima komunika7 2ija je mogu.a na me5uljudskoj ra$ini# ,o/emo $anemarili svoja ra$li*ita mi8ljenja i komuni2irati kao ljudska bi.a# ,islim da je to jedan od na*ina na koji se mo/e stvoriti po$itivan stav kod drugih ljudi# Isto tako sasvim sam siguran da bi *etrnaesti Dalaj Lama imao puno manje prijatelja na ra$7 li*itim mjestima kad bi se manje smije8io# ,oje sta7 jali8te spram drugili ljudi jest da ih uvijek gledam na ljudskoj ra$ini# Na toj ra$ini bilo da ste predsjed7 nik kralji2a ili prosjak nema ra$like pod uvjetom da njegujemo istinske ljudske osje.aje i smje8imo se iskreno# ,islim da je iskreni ljudski osje.aj vredniji od dru8tvenog polo/aja i sli*no# Ja sam obi*no ljudsko bi.e# Svojim iskustvom i mentalnom dis2iplinom ra$vio se odre5eni novi stav# To nije ni8ta osobito# Vi koji ste po mom mi8ljenju stekli bolju naobra$bu i vi8e iskustva od mene imate bolje i$glede da se promijenite i$nutra# 'otje*em i$ malog sela u ko7 jem nema suvremenog obra$ovanja i *vrstih ve$a s ostatkom svijeta# Tako5er od svoje petnaeste ili 8esnaeste godine nosim ne$amislivi teret# Stoga bi svatko od vas trebao osje.ati da imale velike mo7

gu.nosti i da je u$ samopou$danje i ulaganje vi8e truda promjena mogu.a ako je /elite# Bko osje.ate da vam je sada8nji na*in /ivljenja neugodan ili imate pote8ko.e nemojte gledati samo negativne stvari# 'ogledajte i po$itivnu stranu kakve se mo7 gu.nosti pru/aju i ulo/ite napor# ,islim da vam je tad ve. djelomi*no $ajam*en uspjeh# Bko upotrije7 bimo svu svoju po$itivnu ljudsku energiju ili ljud7 ske vrline mo.i .emo svladati te ljudske probleme# Dakle 8to se ti*e na8eg kontakta s bli/njima na8 mentalni stav od najve.e je va/nosti# Iak je i $a nevjernika ako je jednostavan i iskren *ovjek naj7 ve.i i$vor sre.e njegov mentalni stav# 'remda ste mo/da dobrog $dravlja upotrebljavate materijalne stvari na ispravan na*in i njegujete dobre ve$e s drugim ljudima glavni u$rok $a sretan /ivot dola$i i$nutra# Bko imate vi8e nov2a katkad imate i vi8e briga te i dalje osje.ate neuta/ivu glad# Na kon2u postajete rob nov2a# 'remda je nova2 vrlo koristan i nu/an on nije kona*m i$vor sre.e# Sli*no tome naobra$ba ako nije dobro uravnote/ena mo/e donijeti vi8e nevolja ve.u napetost ja*u pohlepu vi8e /elja i ambi2ija 7 ukratko vi8e mentalne patnje# 'rijatelji nam tako5er katkad u$rokuju nevolje# 'ogledajmo sad kako mo/emo svesti ljutnju i mr/nju na najmanju mogu.u mjeru# )ao prvo i$7&3

nimno je bitno shvatiti negativnost ovih osje.aja op.enito a osobito mr/nje# Dr/im da je mr/nja na8 najve.i neprijatelj# 'od MneprijateljemM podra$umi7 jevam osobu ili okolnost koja i$ravno ili nei$ravno uni8tava na8 interes# Na8 interes je ono 8to nas na kon2u *ini sretnima# Tako5er mo/emo govoriti o i$vanjskom nepri7 jatelju# 'rimjeri2e u mom slu*aju na8a kineska bra.a i sestre uni8tavaju tibetska prava i na taj na*in dola$i do jo8 vi8e patnje i tjeskobe# No koliko me god to te8ko poga5alo to ne mo/e uni8titi najvi8i i$vor moje sre.e 7 mir uma# To je ne8to 8to i$7 vanjski neprijatelj ne mo/e uni8titi# ;ni mogu $au$eti na8u $emlju mogu uni8titi na8e posjede poubijati na8e prijatelje ali to dola$i na drugo mjes7 to ispod na8e mentalne sre.e# Najve.i i$vor men7 talne sre.e $a mene je mir uma# Njega ni8ta ne mo/e uni8titi osim moje vlastite ljutnje# ) tome od i$vanjskog se neprijatelja mo/e pob7 je.i ili sakriti a katkad ga se mo/e i prevariti# Na primjer ako netko naru8ava mir moga uma mogu ga i$bje.i ako $aklju*am svoja vrata i sjedim sam u ti8ini# Bli to ne mogu u*initi ako se ra$ljutimN )amo god i8ao ljutnja me uvijek prati# Iak i ako $ak7 lju*am svoju sobu ljutnja je jo8 uvijek unutra# +ko7 liko ne usvojimo odre5ene metode ne.emo je se
ss

mo.i osloboditi# Stoga mr/nja ili ljutnja7tu mislim na negativnu srd/bu 7 na kon2u uistinu uni8tava mir moga uma i stoga je moj istinski neprijatelj# Neki ljudi vjeruju da nije dobro potiskivati emo7 2ije da ili je puno bolje i/ivjeti# ,islim da nema ra$like i$me5u ra$nih negativnih emo2ija# +$mimo primjeri2e Frustra2iju# 'ostoji jedna vrsta Frustra2ije koja nastaje kao posljedi2a pro8lih doga5aja# )atkad ako skrivate negativne doga5aje kao 8to je seksualno $lostavljanje to svjesno ili nesvjesno stvara probleme# Stoga je u tom slu*aju puno bolje i$ra$iti Frustra2iju i i/ivjeti je# ,e5utim kao 8to smo vidjeli i$ iskustva s ljutnjom ako je ne po7 ku8ate smanjiti ona .e ostati s vama i *ak se po7 ve.ati# B tada .ete se *ak i $bog sitni2a odmah ra$ljutiti# Jednom kad po*nete nastojati kontrolirali i dis2iplinirati svoju ljutnju na kon2u vas *ak ni velike nevolje ne.e mo.i ra$ljutiti# Vje/bom i dis7 2iplinom *ovjek se mo/e promijeniti# )ad vas obu$me ljutnja postoji jedna va/na teh7 nika koja .e vam pomo.i da $adr/ite mir uma# Ne biste trebali biti ne$adovoljni ili Frustrirani $ato 8to to u$rokuje ljutnju i mr/nju# 'ostoji prirodna ve$a i$me5u u$roka i posljedi2a# Jednom kad se odre5eni u$ro2i i uvjeti ispune i$nimno je te8ko sprije*iti da taj u$ro*ni pro2es ne urodi plodom# Nu/no

je ispitati situa2iju tako da na vrlo ranom stupnju *ovjek mo/e $austaviti u$ro*ni pro2es# + tom se slu*aju on ne.e ra$viti do naprednog stupnja# + bu7 disti*kom tekstu $odi% &a 'ivljenje (odhisattve veliki u*enjak Shantideva govori kako je vrlo va/no pobrinuti se da oso)a ne do5e u situa2iju ko7 ja vodi k ne$adovoljstvu jer je ne$adovoljstvo sje7 me ljutnje# To $na*i da *ovjek mora usvojiti novi kut gledanja na materijalno bogatstvo koje posjedu7 je svoje bli/nje i prijatelje te na ra$li*ite situa2ije# Na8 osje.aj ne$adovoljstva nesre.e be$na5a i tako dalje u stvari je pove$an sa svim pojavama# Bko ne usvojimo ispravne na$ore mogu.e je da .e sve i sva8ta kod nas u$rokovati Frustra2iju# )od ne7 kih bi ljudi i samo ime :uddhe moglo i$a$vati ljutnju i mr/nju premda to mo/da ne bi bio slu*aj pri i$ravnom osobnom susretu takve osobe s :uddhom# Stoga sve pojave imaju mo. da kod nas u$rokuju Frustra2iju i ne$adovoljstvo# Ipak pojave su dio stvarnosti a mi smo podlo/ni $akonima pos7 tojanja# To nam dakle ostavlja samo jedan i$bor( promijeniti vlastiti stav# +vode.i promjene u svoje poglede na stvari i doga5aje sve pojave mogu pos7 tati prijatelji ili i$vori sre.e umjesto neprijatelji ili i$vori Frustra2ije#
Q-

,e5utim osobit je slu*aj kad imamo neprijate7 lja# Naravno s jedne strane imati neprijatelja vrlo je lo8e# Li8ava nas mira uma i uni8tava neke od na8ih vrlina# Bli ako to sagledamo i$ drugog kuta samo nam neprijatelj pru/a priliku da vje/bamo strpljenje# Nitko nam drugi ne daje toliko prilike $a toleran2iju# Na primjer kao budist mislim da nam je :uddha potpuno uskratio priliku da vje/bamo to7 leran2iju i strpljenje# Neki *lanovi sanghe nam je mogu pru/iti ali ina*e to je vrlo rijetko# :udu.i da ne po$najemo pet milijardi ljudi na ovoj Zemlji ve.ina nam ljudi ne daje priliku poka$ati toleran2iju ili strpljenje# Samo oni ljudi koje po$najemo i koji nam stvaraju probleme uistinu nam pru/aju dobru priliku $a vje/banje toleran2ije i strpljenja# Gledano i$ tog kuta neprijatelj je najve.i u*itelj u na8oj praksi# Shantideva je sjajno objasnio kako su na8i neprijatelji ili oni koji nam nose $lo $apravo oni koji $avrje5uju na8e po8tovanje i koje moramo gledati kao na8e vrsne u*itelje# Netko bi se mogao usprotiviti govore.i kako svoje neprijatelje ne mo7 /emo smatrati vrijednim po8tovanja $ato 8to nam oni nemaju namjeru pomo.iG *injeni2a da je ne8to $a nas pou*no i korisno samo je plod slu*ajnosti# Shantideva ka/e 7 ako je tomu tako $a8to onda mi koji prakti2iramo budi$am smatramo stanje pres7
58

tanka drago2jenim uto*i8tem kad je prestanak sa#7 mo stanje uma i kao takvo nema nam namjeru po7 mo.i# Netko bi na to mogao re.i da premda je to istina prestanak nam barem ne /eli nanijeti $lo dok nam na8i neprijatelji upravo suprotno /elji da nam pomognu u biti namjeravaju nanijeti $lo# Stoga neprijatelja ne mo/emo po8tovati# Shantideva ka/e kako je upravo ta namjera da nas se povrijedi ono 8to na8eg neprijatelja *ini posebnim# )ad nam neprijatelj ne bi /elio nanijeti $lo tada ga ne bismo mogli na$vati neprijateljem pa bi $bog toga na8 stav prema njemu bio potpuno druk*iji# +pravo je namjera da nam se nanese $lo ono 8to tu osobu svr7 stava u na8e neprijatelje na taj nam na*in neprija7 telj daje priliku da vje/bamo toleran2iju i strpljenje# Dakle neprijatelj je doista vrstan u*itelj# :udete li ovako ra$mi8ljali na kon2u .ete biti u stanju smanjiti negativne mentalne stavove i emo2ije napose mr/nju# Ljudi ponekad misle kako je ljutnja korisna j4r im daje dodatnu energiju i neustra8ivost# )ad naide7 mo na te8ko.e mo/emo do/ivjeti ljutnju kao svdg $a8titnika# Bli iako nam ljutnja daje vi8e energije ta je energija u svojoj biti slijepa# Nema jamstva Rla ljutnja i energija ne.e nanijeti 8telu na8im vlastitim interesima Sloga mr/nja i ljutnja nisu nimalo korisne#

Tu se javlja jo8 jedan problem 7 ako uvijek bude7 te poni$ni drugi .e vas po*eti iskori8tavati kako tada reagiratiJ ;dgovor je vrlo jednostavan( trebali biste reagirati mudro i $dravora$umski be$ ljutnje i mr/nje# Bko situa2ija $ahtijeva od vas da ne8to podu$mete mo/ete be$ ljutnje podu$eti protumjere# Djela koja slijede istinsku mudrost a ne ljutnju $apravo su puno u*inkovitija# 'rotumjera koju po7 du$imamo svladani ljutnjom *esto mo/e krenuti krivo# + dru8tvu koje sna/no poti*e natje2anje po7 nekad je nu/no podu$eti prolumjere# 'onovno mo/emo $a primjer u$eti situa2iju u Tibetu# )ao 8to sam ranije napomenuo mi slijedimo put istinskog nenasilja i suosje.anja no to ne $na*i da se trebamo samo pokloniti pred postup2ima agresora i predati se# 'ostoji jo8 jedan na*in $a vje/banje 7 svjesno preu$imanje tu5e patnje na sebe# ,islim na situa7 2ije u kojima sudjelovanjem i postupanjem na od7 re5eni na*in postajemo svjesni nevolje te8ko.a i problema koji su prola$nog karaktera a istodobno smo duboko uvjereni kako .e takva djela imati vrlo blagotvoran dugotrajni u*inak# Zbog takvog stava i na8e predanosti te /elje da se postigne dugotrajni u*inak mi ponekad svjesno i namjerno na sebe preu$imamo nevolje i probleme kratkotrajnog ka7 raktera# e*o

Jedan od naju*inkovitijih na*ina svladavanja snage negativnih emo2ija kao 8to su ljutnja i mr/nja jest ra$vijanje njima suprotnih snaga dakle po$itvvih odlika uma a to su ljubav i suosje.anje#

IV

DBVBNJC I '@I,BNJC
Prakti%ni na%in "smjeravanja lj")avi i s"osje+anja

Suosje.anje je najdivniji i najdrago2jeniji os7 je.aj# )ad govorimo o suosje.anju vrijedi $apamtiti da je osnovna ljudska priroda suosje.ajna i nje/na 7vjerujem u to# 'onekad se upustim u raspravu s prijateljima koji vjeruju kako je ljudska priroda u osnovi negativna i agresivna# Tvrdim da .ete ako prou*ite ustroj ljudskog tijela vidjeti da je vrlo sro7 dan onim vrstama sisava2a *iji je /ivot dru/eljubiv ili miran# )atkad u 8ali primijetim kako se na8e ruke nala$e na mjestu na kojem nam omogu.uju da se lako $agrlimo a te/e potu*emo# Da su na8e ruke namijenjene $a udar2e tada nam ovi prekrasni prsti ne bi trebali# Na primjer kad su prsti ispru/eni boksa* ne mo/e sna/no udarati mora ih saviti u 8ake# Stoga mislim da nam na8 temeljni Fi$i*ki ustroj predodre5uje suosje.ajnu ili nje/nu prirodu# Bko pogledamo ljudske odnose brak i $a*e.e su i$nimno va/ni# )ao 8to sam ranije rekao brak se ne bi smio temeljiti na slijepoj $aljubljenosti ili krajnjoj vrsti lude ljubaviG trebao bi se $asnivati na u$ajam7

nom po$navanju i shva.anju da ste stvoreni $a $a7 jedni*ki /ivot# :rak ne slu/i $a kratkotrajno $ado7 voljstvo ve. $a ra$vijanje smisla $a odgovornost# Takva istinska ljubav pravi je temelj braka# Ispravno $a*e.e djeteta dogodit .e se kad nje7 gujemo takvu vrstu moralnog ili mentalnog stava# Dok je dijete u maj*inu trbuhu maj*in mir uma ima vrlo povoljan u*inak na nero5eno dijete tvrde neki $nanstveni2i# Bko je maj*ino mentalno stanje negativno na primjer ako je ra$dra/ena ili ljuta to je vrlo 8tetno $a $dravlje i ra$voj nero5enog djeteta# Jedan mi je $nanstvenik rekao da je prvih nekoliko tjedana nakon ro5enja najva/nije ra$doblje jer se tijekom tog vremena pove.ava djetetov mo$ak# Tijekom tog ra$doblja dodir majke ili nekoga dru7 gog tko igra ulogu majke od presudnog je $na*enja# To poka$uje da premda dijete mo/da ne $na tko je tko ono Fi$i*ki treba ne*iju ljubav# +skrati li mu se ta ljubav nastaje velika opasnost $a $dravi ra$voj njegova mo$ga# Nakon ro5enja prvo 8to majka treba u*initi $a dijete jest podojiti ga svojim hranjivim mlijekom# Bko majka ne osje.a privr/enost ili nje/ne osje.aje $a dijete tada mlijeko ne.e pote.i# Bko majka Mhra7 niM svoje dojen*e nje/nim osje.ajima unato* bolesti ili tegobama mlijeko .e nesputano te.i# Takav
66

stav je drago2jeni dragulj# ,e5utim s druge strane ako dijete ne osje.a bliskost s majkom ono ne.e htjeti sisati# To poka$uje koliko je bitan osje.aj pri7 vr/enostii s jedne i s druge strane# To je po*etak na8ega /ivota# Sli*no je i s obra$ovanjem i$ vlastitog iskustva $nam da lek2ije koje nau*imo od u*itelja koji nisu samo vrsni stru*nja2i ve. poka$uju duboku pri7 vr/enost $a svoje u*enike ostaju duboko ukorije7 njene u na8 um# S lek2ijama koje smo dobili od drugih u*itelja to nije slu*aj# +nato* tome 8to os7 je.amo potrebu $a u*enjem bojimo li se u*itelja novo gradivo ne.e nam se ure$ati u pam.enje# 'uno ovisi o privr/enosti u*itelja# Sli*no tome kad odemo u bolni2u be$ ob$ira na lije*nikovu stru*nost ako on ili ona poka/u duboke osje.aje i iskrenu brigu $a nas te ako se smije8e osje.at .emo se dobro# Bli ako bje*nik poka/e vrlo malo ljudskih osje.aja *ak i ako je i$vrstan stru*7 njak osje.at .emo se nesigurno i upla8eno# Takva je ljudska priroda# Na kon2u promislimo o svom /ivotu# + ranoj mladosti i isto tako u starosti silno ovisimo o pri7 vr/enosti drugih# I$me5u ta dva ra$doblja obi*no osje.amo da mo/emo posti.i sve be$ pomo.i dru7 gih te da nam privr/enost drugih ljudi naprosto ni7
67

je va/na# No mislim kako je i$nimno va/no i u tom ra$doblju njegovati duboki osje.aj privr/enosti# )ad se ljudi u velikim gradovima osje.aju usamlje7 nima to ne $na*i da im nedostaju bliske osobe ve. da sami ne njeguju osje.aj privr/enosti# )ao poslje7 di2a toga njihovo mentalno $dravlje na kon2u biva jako naru8eno# S druge strane ljudi koji odrastu okru/eni ljubavlju iskusit .e puno $draviji i lak8i ra$voj tijela uma i pona8anja# Dje2a koja su odgaja7 na u okru/ju be$ ljubavi obi*no ra$vijaju negativ 7nije stavove# Tako5er kako sam ve. spomenuo ljudskom je tijelu potreban mir uma# ;no 8to nas u$nemirava ima vrlo lo8 u*inak na na8e $dravlje# To nam poka$uje da je 2ijeli ustroj na8ega $dravlja takav damu odgovara okru/enje ispunjeno ljubav7 lju# Dakle na8a sposobnost $a suosje.anje je tu# Je7 dino je pitanje jesmo li je svjesni i koristimo li je# ;snovna svrha ovog mog obja8njenja bila je da vam poka/em kako smo mi po prirodi suosje.ajna bi.a te da je suosje.anje ne8to $bilja nu/no i ne8to 8to mo/emo ra$viti# @a$li*ite Filo$oFije i tradi2ije na ra$li*ite na*ine tuma*e smisao ljubavi i suosje.anja# Neki od mojih prijatelja kr8.ana vjeruju da se ljubav ne mo/e ra$viti be$ :o/je milosti drugim rije*ima da bismo ra$vili ljubav i suosje.anje pot7 rebna nam je vjera# :udisti*ko tuma*enje ka/e da
08

se istinsko suosje.anje $asniva na jasnom prih7 va.anju ili shva.anju da drugi ba8 kao i mi sami /ele sre.u i imaju pravo svladati patnju# Na tom te7 melju *ovjek po*inje ra$vijati jednu vrstu skrbi $a dobrobit drugih be$ ob$ira na stav koji ima o sa7 mome sebi# To je suosje.anje# Va8a ljubav i suosje.anje koje osje.ate $a svoje prijatelje u puno slu*ajeva $aprav o je ve$anost# Taj se osje.aj ne $asniva na shva.anju da sva bi.a imaju jednako pravo da budu sretna i nadvladaju patnju# +mjesto toga on se $asniva na ideji da je ne8to HmojeH netko Hmoj prijateljH ili da je ne8to dobro $a HmeneH# To je ve$anost# Stoga kad se osje.aji jedne osobe prema vama promijene va8 osje.aj bliskosti istog trena nestaje# ,e5utim kad se radi o suos7 je.anju onda ra$vijate jednu vrstu skrbi $a drugu osobu be$ ob$ira kako se ona odnosi prema vama naprosto $ato 8to je ta osoba va8 bli/nji i ima pravo nadvladati patnju# :e$ ob$ira na to ho.e li ta osoba ostati neutralna prema vama +i *ak postati va8 neprijatelj va8a skrb trebala bi ostati nepromije7 njena $bog njegova ili nje$ina prava na svladavanje patnje# + tome je glavna ra$lika# Istinsko suosje.anje puno je $dravijeG ono je nepristrano i temelji se na ra$umu# Suprotno tome ve$anost je uskogrudna i pristrana#
4"

+ biti istinsko suosje.anje potpuno je suprotno od ve$anosti# 'rema budisti*koj praksi kako biste ra$vili istinsko suosje.anje najprije morate vje/bati medita2iju i$jedna*enja i spokoja odvajaju.i se od onih ljudi koji su vam vrlo bliski# Zatim se morate osloboditi negativnih osje.aja prema svojim ne7 prijateljima# Sva bi /iva bi.a trebalo smatrati jednakima# Na toj osnovi mo/ete postupno ra$viti istinsko suosje.anje $a sve njih# Tu se mora re.i da istinsko suosje.anje nije isto 8to i sa/aljenje ili osje.aj da su drugi na neki na*in manje vrijedni od nas# +p7 ravo suprotno kad istinski suosje.ate smatrate druge va/nijima od sebe# )ao 8to sam ve. ranije istaknuo da bismo ra$vili istinsko suosje.anje najprije moramo vje/bati mir# To postaje vrlo va/no jer ako ne njegujemo osje.aj spokoja $a sve na8i osje.aji $a druge bit .e pristrani# Sada .u navesti kratak primjer budisti*ke vje/be medita2ije $a ra$vijanje spokoja# 'rvo trebate $amisliti malu skupinu ljudi koje po$najete kao 8to su va8i prijatelji i ro5a2i $a koje ste ve$ani# Drugo trebate $amisliti ljude prema kojima ste potpuno ravnodu8ni# ! tre.e $amislite ljude koje ne volite# Jednom kad ste $amislili te ra$li*ite ljude trebali biste poku8ati dovesti um u njegovo prirod7 no stanje i ra$misliti kako obi*no reagirate pri sus7
70

retu s tim ljudima# Zamijetit .ete da bi va8a prva reak2ija bila ve$anost $a prijatelje neprijateljstvo spram onih koje smatrate neprijateljima i potpuna ravnodu8nost spram onih koje smatrate neutralnima# Tada biste se trebali preispitati# Trebali biste usporediti u*inke dvaju suprotnih stavova koje njegujete spram prijatelja i neprijatelja te uvidjeti $a8to osje.ate takva nestalna stanja uma spram te dvije skupine ljudi# Trebali biste uo*iti kakve u*inke imaju takve reak2ije na va8 um i poku8ati shvatiti kako je beskorisno odnositi se spram njih na isklju*iv na*in# Ve. sam govorio o prednostima i manama koje imaju osje.aji mr/nje i ljutnje spram neprijatelja isto tako rekao sam ne8to o negativnim posljedi2ama pretjerane ve$anosti $a prijatelje i sli*no# Trebali biste promisliti o ovome a $atim nastojati svoje sna/ne osje.aje prema tim dvjema suprotnim skupinama ljudi svesti na najmanju mo7 gu.u mjeru# Zatim biste 8to je najva/nije trebali promisliti o temeljnoj jednakosti i$me5u sebe i svih /ivih bi.a# :a8 kao 8to imate istinktivnu prirodnu /elju da budete sretni i svladate patnju isto je tako imaju sva /iva bi.aG jednako kao 8to vi imate pravo ispuniti tu svoju unutarnju te/nju imaju ga i sva ostala /iva bi.a# Na temelju *ega onda diskirmini7 rateJ 'ogledamo li *ovje*anstvo kao jednu 2jelinu
71

mi smo dru8tvena bi.a# Ptovi8e strukture suvre7 menog gospodarstva obra$ovanja i sli*no poka$uju da svijet postaje sve manji i mi sve vi8e ovisimo jedni o drugima# 'od takvim okolnostima mislim kako je na8 jedini i$bor /ivjeti i raditi $ajedno u skladu i uvijek imati na umu interese 2ijelog *ov7 je*anstva# To je jedini svjetona$or koji moramo ra$viti $bog vlastitog opstanka# 'o svojoj prirodi napose stoga 8to sam ljudsko bi.e moji interesi nisu neovisni o drugima# ,oja sre.a ovisi o sre.i drugih# Stoga kad vidim sretne ljude automatski se i sam osje.am sretnije nego kad vidim ljude u te8koj situa2iji# Na primjer kad na televi$iji vidimo pri$ore gladi u Somaliji gdje pate star2i i dje2a automatski osje.amo tugu be$ ob$ira na to mo/e li im ta tuga pomo.i ili ne# ) tome u na8em svakodnevnom /ivotu u/ivamo mnoge pogodnosti kao 8to su primjeri2e ku.e s klima ure5ajima# Sve te stvari i pogodnosti postaju mogu.e ne $ahvaljuju.i nama ve. $ahvaljuju.i mnogim drugim ljudima i njihovom i$ravnom ili nei$ravnom doprinosu# Sve se to udru/ilo# Nemogu.e se vratiti na*inu /ivljenja od prije neko7 liko stolje.a kad smo rabili samo najjednostavnija oru5a a ne sve ove strojeve# Naravno jasno nam je da su sve pogodnosti koje sada u/ivamo proi$vod
72

aktivnosti mnogih ljudi# Tijekom 03 sata spavate u krevetu 7 mnogi su ljudi tome dali svoj doprinos kao i pripremanju va8e hrane osobito $a one koji nisu vegetarijan2i# Slava je $asigurno $asluga drugih ljudi7be$ na$o*nosti drugih ljudi pojam slave ne bi imao nikakvog smisla# Isto tako interesi Curope ovise o interesima Bmerike dok interesi $apadne Curope ovise o gospodarskoj situa2iji u isto*noj Curopi# Svaki kontinent u velikoj mjeri ovisi o osta7 lima to je stvarnost# Dakle mnoge stvari koje pri/eljkujemo kao npr# bogatstvo slava i tako dalje ne mogu se ostvariti be$ aktivnog ili nei$ravnog sudjelovanja i suradnje mnogih drugih ljudi# Stoga budu*i da svi imamo jednako pravo na sre.u i svi smo me5usobno pove$ani be$ ob$ira koliko je va/an pojedina2 logi*no je da je interes ostalih pet milijardi ljudi na ovom planetu va/niji od interesa pojedin2a# 'o*nete li ra$mi8ljati na taj na*in na kon2u .ete ra$vili osje.aj sveop.e odgo7 vornosti# Suvremeni problemi s okoli8em kao 8to su rupe u o$onskom omota*u upu.uju na potrebu svjetske suradnje# Iini se da je s napretkom 2ijeli svijet postao puno manji ali ra$voj ljudske svijesti jo8 uvijek kaska $a njim# Tu se ne radi o religijskoj praksi ve. o bu7 du.nosti *ovje*anstva# Ta vrsta 8ireg altruisti*kog
71

stajali8ta i$nimno je bitna u dana8njem svijetu# Bko sagledamo situa2iju i$ ra$li*itih kutova kao 8to su kompleksnost i unutarnja pove$anost prirode suv7 remenog /ivljenja tad .emo postupno $amijetiti promjenu u svojim na$orima tako da kad ka/emo MdrugiM i mislimo na druge ne.emo ih i dalje odba7 2ivati kao ne8to 8to je nebitno $a nas# Ne.emo vi8e biti ravnodu8ni# Bko mislite samo na sebe ako $aboravljate na prava i dobrobit drugih ili jo8 gore ako i$rabljujete druge na kon2u .ete i$gubiti# Ne.ete imati prijate7 lja koji .e iskreno skrbiti $a va8u dobrobit# Ptovi8e ako vam se dogodi ne8to tragi*no umjesto da se brinu drugi bi se mogli potajno radovati# Nasuprot tome ako je *ovjek suosje.ajan i altruist i ima na umu interese drugih tad .e be$ ob$ira na to po$naje li puno ljudi ili ne odmah ste.i prijatelje# )ad se takva osoba suo*i s tragedijom mno8tvo .e mu lju7 di prite.i u pomo.# Istinsko prijateljstvo temelji se na iskrenoj ljud7 skoj privr/enosti a ne na nov2u ili mo.i# Dakako $bog va8e mo.i ili bogatstva mo/da .e vam prila$iti vi8e ljudi sa 8irokim osmjesima ili darovima no duboko u sebi $nat .ete da vam to nisu pravi prija7 telji ve. da su prijatelji na8eg bogatstva ili mo.i#
74

Iskreno ljudsko prijateljstvo temelji se na ljud7 skoj privr/enosti be$ ob$ira na va8 polo/aj# Stoga 8to se vi8e brinete $a dobrobit i prava drugih bit .ete iskreniji prijatelj# Pto ste iskreniji i otvoreniji na kon2u .ete imati vi8e dobrobiti# Zato ponekad ka/em ljudima da ako smo uistinu sebi*ni tada je mudra sebi*nost puno bolja od neuke sebi*nosti i uskogrudnosti# Za budiste je ra$voj mudrosti vrlo bitan 7 pod ti7 me mislim na mudrost koja shva.a kona*nu prirodu stvarnosti Sh"n#ate. Shva.anje Sh"n#ate daje vam barem nekakav osje.aj smirenosti u ve$i s prestankom# Jednom kad ra$vijete osje.aj $a mo7 gu.nost prestanka postat .e vam jasno da patnja nije kona*na i da postoji alternativa# Bko postoji alternativa onda je ista vrijedna na8ega truda# )ad bi postojale samo dvije od *etiri :uddhine plemenite istine patnja i u$rok patnje to ne bi imalo previ8e smisla# ,e5utim druge dvije plemenite istine uklju*uju.i i prestanak patnje poka$uju put k alternativnom na*inu /ivljenja# 'ostoji mogu.nost prestanka patnje# Dakle vrijedi se potruditi spo$nati prirodu patnje# Zato je mudrost i$nimno bitna $a beskona*no pove.avanje suosje.anja# Dakle tako se osoba upu8ta u prakti2iranje bu7 di$ma( primjenjuju.i svoju mudrost inteligen2iju i
-&

ra$umijevanje prirode stvarnosti $ajedno s vje8ti7 nom ra$vijanja suosje.anja# ,islim da u svakodnev7 nom /ivotu te u svim vrstama proFesionalnog rada mo/ete primijeniti ovu suosje.ajnu motiva2iju# Dakako na polju obra$ovanja nema sumnje da je suosje.ajna motiva2ija va/na# :e$ ob$ira na to jeste li vjernik ili nevjernik suosje.anje sa /ivotom ih budu.no8.u va8ih u*enika a ne samo s njihovim ispitima ono je 8to .e va8 u*iteljski rad u*initi u*in7 kovitijim# 'oka/ete li takvu motiva2iju mislim da .e vas va8i u*eni2i pamtiti 2ijeli svoj /ivot# Sli*no tome kad se radi o $dravlju postoji jedna tibetska i$reka koja ka/e da u*inkovitost tretmana ovisi o tome koliko je lije*nik srda*an# Na temelju te i$reke kad tretman nekog lije*nika ne uspije lju7 di krive lije*nikov karakter pretpostavljaju.i da on ili ona nisu dobre osobe# Jadni lije*nik katkad tako stekne vrlo lo8 glasN Stoga na podru*ju $dravlja ne7 ma dvojbe da je suosje.ajna motiva2ija ne8to vrlo bitno# ,islim da se to tako5er odnosi i na odvjetnike i politi*are# )ad bi politi*ari i odvjetni2i imali vi8e suosje.ajne motiva2ije bilo bi puno manje skanda7 la# )ao re$lutat 2ijela bi $ajedni2a iskusila vi8e mi7 ra# ,islim da bi rad politi*ara postao u*inkovitiji i bio vi8e 2ijenjen#
76

Na posljetku po mom mi8ljenju najgora stvar je ratovanje# No ipak rat u kojem su uklju*ene ljudske emo2ije i suosje.anje manje je destruktivan od mehani*kog ratovanja koje je potpuno li8eno ljud7 skog osje.aja## Tako5er mislim da suosje.anje i osje.aj odgovor7 nosti tako5er spadaju u podru*je $nanosti i tehnike# Naravno sa *isto $nanstvenog stajali8ta u/asna oru/ja poput atomske bombe i$vanredna su dos7 tignu.a# Bli mo/emo re.i da su to negativna otkri.a jer donose nei$mjernu patnju# Stoga ako ne u$me7 mo u ob$ir ljudsku patnju ljudske osje.aje i suos7 je.ajnost nema grani2e i$me5u dobra i $la# Dakle ljudsko suosje.anje svuda dose/e# ,eni je malo te/e primijenili ovo na*elo suos7 je.anja na podru*je gospodarstva# Bli ekonomisti su ljudska bi.a i stoga naravno trebaju ljudsku privr/enost be$ koje bi patili# ,e5utim ako mislite samo na $aradu be$ ob$ira na posljedi2e onda ras7 pa*iva*i droge nisu lo8i budu.i da s gospodarskog stajali8ta ostvaruju ogromnu $aradu# Bli budu.i da je ono 8to *ine vrlo 8tetno $a ljudsko dru8tvo i $a7 jedni2u mi to smatramo lo8im a te ljude na$ivamo kriminal2ima# Bko je tome tako tad mislim da tr7 gov2i oru/jem spadaju u istu kategoriju# Trgovina oru/jem jednako je tako opasna i neodgovorna#
77

I$ tih ra$loga mislim da ljudsko suosje.anje ili ono 8to katkad na$ivam ljudskom privr/eno8.u igra glavnu ulogu u svim ljudskim poslovima# :a8 kao 8to vidite da pove$ani dlanom svih pet prstiju na va8oj ru2i postaje korisno jer# da nema dlana svih bi pet prstiju bilo beskorisno# Sli*no tome sv a7ko ljudsko djelo be$ ljudskog osje.aja postaje opasno# S ljudskim osje.ajem i po8tivanjem ljudskih vrijednosti svako ljudsko djelo postaje stvarala.ko# Iak i religija koja je navodno dobra $a Iovje7 *anstvo be$ osnovnog ljudskog suosje.anja mo/e postati prljava# Na/alost *ak i danas ima problema koji su nastali isklju*ivo $bog ra$li*itih religija# Dakle ljudsko je suosje.anje ne8to temeljno# Bko je prisutno suosje.anje sve ljudske aktivnosti postaju korisnije# ;p.enito govore.i imam dojam da se u obra$o7 vanju i nekim drugim podru*jima dosta $anemaruje ljudska motiva2ija# ,o/da je u drevno doba religija trebala na sebe preu$eti tu odgovornost# Bli danas se religija u ljudskoj $ajedni2i doima pomalo staromodnom pa ljudi gube $animanje $a nju i $a dublje ljudske vrijednosti# Ipak mislim da bi to trebale biti dvije odvojene stvari# Bko osje.ate po8tovanje ili $animanje $a religiju to je dobro# Bli ako vas religija ne $anima ne biste trebali $abora7 viti va/nost dubljih ljudskih vrijednosti#
78

'ostoje ra$li*iti po$itivni u*in2i pove.avanja vlastitog suosje.anja# Jedan od njih je to 8to .e ve.a snaga suosje.anja pove.ati va8u otpornost u suo7 *avanju s nevoljama i va8u sposobnost njihove preobra$be u po$itivnije okolnosti# Jedan oblik vje/be koji je vrlo u*inkovit nala$i se u klasi*nom budisti*kom tekstu $odi% &a 'ivot (odhisattve. + toj vje/bi $amislite svoje staro ja utjelovljenje ego7 2entri*nosti sebi*nosti i tako dalje a onda $amislite skupinu ljudi koji predstavljaju mno8tvo ostalih /ivih bi.a# Zatim usvojite stajali8te neke tre.e osobe koja je neutralan nepristran promatra* pa us7 poredite pro2jenu vrijednosti interesa i va/nosti te dvije skupine# Tako5er poku8ajte promisliti o pog7 re8kama kad ste bili potpuno nesvjesni osje.aja drugih /ivih bi.a te 8to je to staro ja $apravo pos7 tiglo kao re$ultat takvog na*ina /ivljenja# Zatim ra$mislite o svim drugim /ivim bi.ima i sagledajte koliko je va/no njihovo $adovoljstvo i blagostanje koliko je potrebno da im slu/ite te vidite 8to biste vi kao tre.a osoba neutralni promatra* $aklju*ili *iji su interesi i $adovoljstvo va/niji# Tako .ete prirodno po*eti osje.ati naklonost prema be$brojnim drugim bi.ima# Tako5er mislim da 8to je ja*i va8 altrui$am pre7 ma svim /ivim bi.ima to postajete hrabriji# Pto je
-"

ve.a va8a hrabrost to manje osje.ate sklonost obeshrabrenju i gubitku nade# Stoga je suosje.anje tako5er i$vor unutarnje snage# S pove.avanjem unutarnje snage mogu.e je ra$viti *vrstu odlu*nost a u$ odlu*nost ve.e su 8anse $a uspjeh ma kakve prepreke bile# S druge strane ako osje.ate neodlu*nost strah i nedostatak samopou$danja tada *esto ra$vijate pesimisti*na stajali8ta# Dr/im da je to istinski korijen neuspjeha# S pesimisti*nim stajali8tem ne mo/ete posti.i *ak ni ono 8to biste la7 ko mogli# ,e5utim *ak i kad je ne8to te8ko posti.i ako imate nepokolebljivu odlu*nost na kon2u pos7 toji mogu.nost uspjeha# Sloga je *ak i u konven2io7 nalnom smislu suosje.anje vrlo bitno $a uspjeh u budu.nosti# )ao 8to sam ranije istaknuo ovisno o ra$ini va8e mudrosti postoje ra$li*ite ra$ine suosje.anja kao 8to su suosje.anje koje je motivirano istinskim uvidom u kona*nu prirodu stvarnosti suosje.anje koje je motivirano po8tivanjem netrajne prirode postojanja i suosje.anje koje je motivirano svjes7 no8.u patnje drugih /ivih bi.a# @a$ina va8e mud7 rosti ili dubina va8eg uvida u prirodu stvarnosti odre5uje ra$inu suosje.anja koju .ete iskusiti# S budisti*kog stajali8ta suosje.anje pove$ano s mud7 ro8.u od najve.e je va/nosti# To je kao da je suos7
6=

je2anje vrlo iskrena osoba a mudrost vrlo sposobna osoba 7 ako se udru/e re$ultat je i$nimno u*in7 kovit# Ja vidim suosje.anje ljubav i opra8tanje kao $a7 jedni*ki temelj svih ra$li*itih religija be$ ob$irana tradi2iju ili Filo$oFiju# 'remda postoje temeljne ra$7 like i$me5u ra$li*itih religijskih ideja kao 8to je prihva.anje Svemogu.eg Stvoritelja svaka religija pou*ava nas istoj poru2i( budite srda*ne osobe# Sve nagla8avaju va/nost suosje.anja i opra8tanja# + stara vremena kad su ra$h*ite religije imale sjedi8te na ra$li*itim mjestima i kad je komunika2ija me5u njima bila manja nije bilo potrebe $a plurali$mom i$me5u ra$li*ith religijskih tradi2ija# No danas je sv ijet postao puno manji pa je i komunika2ija i$me5u ra$li*itih vjera postala puno ve.a# 'od takvim okolnostima mislim da je plurali$am me5u vjerni2ima od najve.e va/nosti# Jednom kad putem nepristranog objektivnog prou*avanja sagledate koliko su ra$li*ite religije unaprijedile *ovje*anstvo tijekom stolje.a imat .ete dovoljno ra$loga da prihvatite ili po8tujete sve religije# Na kon2u me5u ljudima je toliko ra$li*itih mentalnih sklonosti da niti jedna religija ma kako duboka bila ne mo/e $adovoljiti sve ra$li*ite vrste ljudi# Na primjer danas unato* velikoj ra$li2i me5u religijskim tradi2ijama ve.inu ljudi ne privla*i reli7
81

gija# ;d pet milijardi ljudi mislim da je tek jedna milijarda $aista religio$nih ljudi# 'remda mnogi ka/u( M,oja obitelj pripada kr8.anskoj musliman7 skoj i budisti*koj tradi2iji pa sam ja kr8.anin mus7 liman ili budist istinski vjerni2i u svakodnevnom /ivotu a osobito kad do5u u te8ku situa2iju shvate da su pripadni2i odre5ene religije# Time mislim na one koji ka/u( MJa sam kr8.aninM a pritom misle na :oga mole se :ogu i ne poka$uju negativne emo2i7 je# Takvih vjernika mislim da ima manje od milijar7 du na $emlji# ;statak *ovje*anstva od *etiri milijarde ljudi ostaju u pravom smislu te rije*i nevjerni2i# Dakle jedna religija o*igledno ne mo/e $adovoljiti 2ijelo *ovje*anstvo# + takvim okolnosti7 ma ra$li*itost religija $apravo je nu/na i korisna stoga je logi*no i ra$umno da sve religije djeluju i /ive u skladu me5usobno si poma/u.i# ;dnedavno se vidi povoljan ra$voj i $amijetio sam kako se us7 postavljaju bliske ve$e i$me5u ra$li*itih religija# Dakle kad promislimo o pogre8kama sebi*nog na*ina ra$mi8ljanja i /ivljenja te kad smo ra$motrili povoljne u*inke usmjeravanja po$ornosti na $a7 dovoljstvo drugih /ivih bi.a i rada $a njihovu dobrobit kad smo se u to uv jerili postaje jasno ko7 liko su va/ne budisti*ka medita2ija i vje/ba po$nata pod na$ivom Hvje/banje davanja i primanjaH# ;ne
82

su posebno namijenjene promi2anju na8e sposob7 nosti suosje.anja i ljubavi spram drugih /ivih bi.a# Vje/ba se sastoji u $ami8ljanju kako preu$imamo na sebe patnju bol negativnost i nepo/eljna iskus7 tva drugih /ivih bi.a# Zami8ljate kako na sebe pre7 u$imate patnje drugih a onda im dajete ili dijelite s njima vlastite vrline kao 8to su povoljna stanja uma va8a po$itivna energija va8e bogatstvo sre.a itd# Takav oblik vje/be premda ne mo/e uistinu dovesti do smanjenja patnje /ivih bi.a ili do porasta va8ih vrlina ona psiholo8ki u$rokuje preobra$bu u va8em umu tako u*inkovito da uvehke poja*ava va8 osje.aj ljubavi i suosje.anja# 'oku8aj da se vje/ba provodi u svakodnevnom /ivotu vrlo je u*inkovit i mo/e vrlo sna/no utje2ati na um i $dravlje# Bko mislite da vrijedi poku8ati ta7 da biste be$ ob$ira na to jeste li vjernik ih niste tre7 bah ra$vijati te osnovne ljudske vrline# No jedno morate $apamtiti( ove mentalne pre7 obra$be traju dugo i nisu lake# ,islim da neki ljudi sa Zapada gdje je tehnologija vrlo ra$vijena misle kako se sve odvija automatski# Ne biste trebah o*ekivati duhovnu preobra$bu u kratkom ra$doblju# To je nemogu.e# Imajte to uvijek na umu i nep7 restano ula$ite napor pa .ete nakon jedne pet deset ili petnaest godina osjetiti promjenu# Jo8 uvi7
6!

jek je *ak i meni ponekad te8ko provoditi tu vje/bu# +nato* tome uistinu vjerujem da su takve vje/be nei$mjerno korisne# ,oj omiljeni 2itat i$ Shantide7 vine knjige glasi7# MDok god ima /ivih bi.a dok god ima svemira ostat .u tu da bih slu/io da bih dao svoj mali doprinos $a dobrobit drugihM#

84

,CS+;VISN;ST ,CS+S;:NB ';VCZBN;ST I '@I@;DB STVB@N;STI

@ad ra$govaramo o me5uovisnosti me5usobnoj pove$anosti i prirodi stvarnosti prvo pitanje koje se name.e glasi( MPto je vrijemeJM Ne mo/emo odrediti vrijeme kao neku vrstu neovisnog entiteta# ;p.enito govore.i postoje vanjske stvari i unutarnji osje.aji ili iskustva# Bko pola$imo od vanjske stvarnosti mo/emo re.i da postoje pro8lost sa7 da8njost i budu.nost# Bko pobli/e ra$motrimo Hsa7 da8njostH npr# godinu mjese2 dan sat minutu i sekundu ne mo/emo je prona.i# Sada8njosti nema# Bko nema sada8njosti onda je te8ko govoriti o pro8losti i budu.nosti $ato 8to obje ovise o sa7 da8njosti# Stoga ako promatramo vanjske stvari *ini se da je pro8lost u na8em sje.anju a budu.nost u ma8ti tek vi$ija# ,e5utim ra$motrimo li unutarnja iskustva ili stanja svijesti pro8losti vi8e nema budu.nost jo8 nije po*ela postoji samo sada8njost# Dakle stvari se kompli2iraju ako ra$mi8ljamo na takav na*in# To je priroda me5uovisnosti koja se na sanskrtu
87

$ove pralll#asam"tpada. ;vo je vrlo korisna $a7 misao koju svrstavam u svoje omiljene teme# 'ostoje dvije ra$ine me5uovisnosti( povr8na ra7 $ina i dublja ra$ina# Najprije .u se po$abaviti po7 vr8nom ra$inom# )ad govorimo o budisti*kom na*elu me5uovisnosti 8to se obi*no na$iva Hme5uovisnim postankomH moramo imali na umu da postoji mnogo ra$li*itih ra$ina shva.anja tog na*ela# 'ovr8na ra$ina shva.anja tog na*ela jest me5uovisna priroda odnosa i$me5u u$roka i pos7 ljedi2e# Dublja ra$ina shva.anja tog na*ela puno je sveobuhvatnija i u stvari obuhva.a *itav ni$ stvar7 nosti# Na*elo me5uovisnosti postanka u odnosu na u$rok i posljedi2uN ka/e da ni8ta ne mo/e nastati be$ odogvaraju2eg u$roka i okolnosti sve nastaje kao re$ultat nagomilavanja u$roka i okolnosti# Bko pogledamo $akon prirode vidjet .emo da ga nisu stvorili ni karma ni :uddha ve. je priroda jednostavno takva# Smatramo da se budi$am ra$vio u skladu sa $akonom prirode# Stoga na8i do/ivljaji patnje i boli u/itka i radosti u 2ijelosti ovise o njihovim u$ro2ima i okolnostima# Zbog tog prirod7 nog odnosa i$me5u u$roka i posljedi2e budisti*ko na*elo ka/e da 8to manje /elimo do/ivjeti neko is7 kustvo doga5aj ili pojavu tim ve.i napor moramo ulo/ili u sprje*avanje nagomilavanja njegovih u/as

roka i okolnosti tako da mo/emo sprije*iti njegov nastanak# Pto prije /elimo odre5eni doga5aj ishod ili iskustvo tim ve.u po$ornost moramo usmjeriti kako bismo se pobrinuli da se u$rok i okolnosti na7 kupe kako bismo mogli u/ivati u kona*nom ishodu# ;sobno vjerujem da je ve$a i$me5u u$roka i posljedi2e tako5er jedna vrsta $akona prirode# ,islim da se ne mo/e ra2ionalno objasniti $a8to posljedi2e nei$bje/no prate svoje u$roke i okolnos7 ti# Na primjer ka/e se da negativna emotivna stanja kao 8to su ljutnja i mr/nja imaju vrlo naru8avaju.e posljedi2eG budisti*ki spisi ka/u da je jedna od pos7 ljedi2a mr/nje i ljutnje ru/no.a# ,e5utim nema potpuno ra2ionalnog obja8njenja kako ru/no.a nastaje kao posljedi2a negativne emo2ije# +nato* tome *ovjek to mo/e shvatiti $ato 8to kad osjetile sna/nu ljutnju ili mr/nju va8e se 2rte li2a promijene i li2e postaje ru/no# Sli*no tome odre5ene vrste mentalnih i spo$najnih emotivnih stanja istog *asa donose po$itivnu promjenu i$ra$a li2a# Ta vam sta7 nja daju prisebnost smirenost i spokoj te mogu do7 vesti do po/eljnog ishoda# Dakle tu se vidi vrsta ve$e ali ne i potpuno ra2ionalno obja8njenje# ,e5utim mo/emo re.i da postoje neka emo7 2ionalna stanja kao 8to je istinsko duboko suos7 je.anje koja su po$itivna# No u trenutku kad se
6"

pojave u na8em sr2u mo/e se $amijetiti kako ne os7 je.amo radost# 'rimjeri2e *ovjek mo/e biti potpu7 no pod utje2ajem suosje.anja te $ato i sam osje.ati patnju osobe s kojom suosje.a# + tom slu*aju mog7 lo bi se ustvrdili u skladu s onim 8to smo maloprije rekli da suosje.anje nije po$itivan u$rok# Bli tu mislim kako moramo shvatiti da premda je istina da kao posljedi2a suosje.anja on osje.a kako sudje7 luje u patnji druge osobe on u tom trenutku osje.a bol do odre5ene mjere me5utim ta je bol potpuno druk*ija od patnje poti8tene o*ajne bespomo.ne i be$nadne osobe# )ad se radi o suosje.anju s pat7 njom i sami osje.amo jednu vrstu boli i veliku na7 petost ali ne osje.amo gubitak kontrole $ato 8to smo na neki na*in dragovoljno na sebe pru$eli pat7 nju drugoga# Dakle ova emotivna stanja mogu se doimati kao da imaju sli*an ishod ali ona su potpu7 no ra$li*ita# )ad se radi o stvarnoj patnji ona mo/e biti tako jaka da osoba gubi kontrolu i predaje se $a ra$liku od suosje.anja s patnjom drugih pri kojem $adr/avamo nad$or nad svojim mislima# Sad ako ra$umijete koliko je bitno 2ijeniti me7 5uovisni odnos u$roka i posljedi2e $a2ijelo .ete 2i7 jeniti u*enje *etiri plemenite istine# Iitavo u*enje *etiri plemenite istine temelji se na na*elu u$7 ro*nosti# )ako bi se na*elo u$o*nosti o kojem goro

vorimo potanko objasnilo treba pro*itati :uddhi7 no u*enje o Dvanaest ve$a ovisnog postanka# + njemu je :uddha ustvrdio da kad postoji odre5eni u$rok uslijedit .e i njegove posljedi2eG budu.i da je nastao u$rok $na*i da je postojalo ne$nanje koje je onda dovelo do aktivnosti ili karme# Tu su dakle tri tvrdnje# Jedna ka/e da $ato 8to postoji u$rok slijede posljedi2eG $bog nastanka u$7 roka nastale su i posljedi2eG $bog ne$nanja do8lo je do aktivnosti# 'rva tvrdnja s potvrdnog stajali8ta ka/e da kad se nagomilaju u$ro2i posljedi2e .e pri7 rodno uslijediti# ;no 8to je u toj tvrdnji tako5er sa7 dr/ano jest da posljedi2e nastaju isklju*ivo $bog nagomilavanja u$roka i okolnosti koje pogoduju njihovu nastanku a da osim u$ro*nog pro2esa nema i$vanjske sile ili mo.i kao 8to je Stvoritelj ili sli*no koje bi u$rokovale nastanak ovakvih pojava# Druga tvrdnja ponovno isti*e va/ne odlike ovisnog postanka i ka/e da u$rok koji i$a$iva pos7 ljedi2u i sam mora imati svoj u$rok# Bko je u$rok vje*an trajan apsolutan entitet onda takav entitet ne mo/e sam po sebi biti u$rok ne*emu drugome# Bko je tako onda on nije u stanju proi$vesti poslje7 di2e# Stoga najprije mora postojati u$rokG drugo upravo taj u$rok mora i sam imati u$rok#
"!

Tre.a tvrdnja isti*e bitno svojstvo na*ela ovis7 nog postanka# )a/e da posljedi2a mora biti sra$7 mjerna u$roku medu njima mora postojati sklad# Ne mo/e bilo 8to proi$vesti bilo 8toG mora postojati posebna ve$a i$me5u u$roka i posljedi2e# :uddha daje primjer kako ne$nanje dovodi do aktivnosti# ;vdje se name.e pitanje(MTko podu$ima tu aktiv7 nostJM To je /ivo bi.e koje je po*inilo neko djelo mo7 tivirano ne$nanjem te na taj na*in stvara vlastitu propast# :udu.i da ne postoji /ivo bi.e koje /eli nes7 re.u ili patnju samo i$ ne$nanja *ovjek podu$ima aktivnosti koje mogu proi$vesti nepo/eljne poslje7 di2e# Tako otkrivamo da svih Dvanaest odnosa ovis7 nog postanka mo/emo svrstati u tri vrste pojava# 'rvo bolne emo2ijeG drugo karmi*ko djelovanje i njegovi dojmoviG tre.e posljedi2a 7 patnja# Dakle najva/nija poruka jest da je patnja ne8to 8to ne /eli7 mo ali nastaje kao posljedi2a ili re$ultat ne$nanja# :uddha nije ustvrdio da je patnja posljedi2a svjes7 nosti# Da je tako onda bi pro2es oslobo5enja ili pro2i8.enja $asigurno uklju*ivao $avr8etak upravo tog tijeka svijesti# Jedna pouka koju mo/emo i$vu.i i$ ov og u*enja jest da patnja koja je duboko ukorije7 njena u bolnim i negativnim emo2ijama i mislima mo/e prestati# Tog se stanja ne$nanja mo/emo os7
"0

loboditi posti$anjem uvida u prirodu stvarnosti# Sada vidimo da na*elo ovisnog postanka poka$uje kako je svih dvanaest karika u lan2u ra$voja pos7 tanka koji omogu.uje ula$ak pojedin2a u krug ra5anja i umiranja me5usobno pove$ano# Bko bismo sada primijenili tu me5usobnu pove7 $anost na na8u predod/bu stvarnosti kao 2jeline mogli bismo ste.i duboki uvid# Tada bismo na pri7 mjer mogli 2ijeniti me5usobno ovisnu prirodu na8ih interesa i interesa drugih te uvidjeti kako in7 teresi i dobrobit ljudske vrste ovise o dobrobiti /ivotinja koje /ive na istom planetu# Sli*no tome kad bismo ra$vili takvo shva.anje prirode stvar7 nosti bili bismo u stanju 2ijeniti me5usobnu pove7 $anost dobrobiti ljudskih bi.a i prirodnog okoli8a# ,ogli bismo isto tako ra$motriti sada8njost bu7 du.nost itd# Tada bismo bili u stanju ra$viti 2jelovi7 to Oholisti*koK shva.anje stvarnosti koje bi imalo i$nimno duboke implika2ije# Dakle i$ samo nekoliko rije*i mo/emo vidjeti da nema potpuno neovisnih u$roka na8e vlastite sre.e# Sre.a ovisi o mnogim drugim *imbeni2ima# Name.e se $aklju*ak da se /e+mo li imati sretniju budu.nost moramo pobrinuti $a sve 8to je pove$a7 no s nama# To je po mom mi8ljenju i$nimno korisno stajali8te# Dosad sam govorio o na*elu ovisnog pos7
"!

tanka sa stajali8ta prve ra$ine ra$umijevanja# + bu7 disti*kim tekstovima otkrivamo va/nost shva.anja te ra$ine ovisnog postanka# + stvari jedan od ,aha7 >ana tekstova pod imenom Sa'etak djela u kojem Shantideva navodi mnoge dijelove i$ :uddhinih s"tri isti*e prijeku potrebu da najprije 2ijenimo me5usobnu pove$anost svih doga5aja i pojava# To se mo/e ako shvatimo kako uslijed u$ro*nog pro7 2esa i stje2aja okolnosti nastaju neki drugi u$ro2i i okolnostiG uvidimo koliko je bitno po8tovati ovu do7 govornu stvarnost jer upravo na toj ra$ini shva.amo na koji na*in neka iskustva dovode do nepo/eljnih posljedi2a a neki u$ro2i njihovo nagomilavanje i stje2aj okolnosti mogu dovesti do po/eljnih posljedi2a itdG te kako u stvari odre5eni doga5aji mogu i$ravno utje2ati na na8u dobrobit i iskustvo# :udu.i da postoji ta vrsta pove$anosti najva/nije je u prakti2iranju budi$ma najprije ra$viti duboko ra$umijevanje stajali8ta s prve ra$ine# Zatim :uddha ka/e da .ovjek mora nadi.i to ra$u7 mijevanje i preispitati kona*nu prirodu stvari koje se odnose jedne spram drugih na ovaj me5usobno pove$ani na*in# To upu.uje na :uddhino u*enje o 'ra$nini# + svom u*enju o Dvanaest odnosa ovisnog pos7 tanka :uddha ka/e da premda /iva bi.a ne /ele
94

patnju i ne$adovoljstvo ona $bog ne$nanja nago7 milavaju aktivnosti OkarmaK koje onda re$ultiraju nepo/eljnim posljedi2ama# Tu se dakle postavljaju pitanja(#MPto je prava priroda ne$nanjaJ )akav to poriv $apravo nagoni *ovjeka da postupa protiv onoga 8to u biti /eliJM :uddha time misli na ulogu negativih emo2ija i misli kao 8to su ljutnja mr/nja ve$anost i si# koje $asljepljuju *ovjeka i sprje*avaju ga da shvati prirodu stvarnosti# )ad bismo ispitali stanje *ovjekova uma u trenutku kad ga obu$mu sna/ni osje.aji poput mr/nje ljutnje ili duboke ve7 $anosti otkrili bismo da on u tom trenutku ima kri7 vu sliku o sebi on je tad potpuno siguran da njegovo MjaM Oili druga osoba ili predmetK postoji neovisno pa ga mo/da i nesvjesno do/ivljava kao neku vrstu svog gospodara# ;n nije potpuno odvo7 jen od tijela i uma niti ga se treba poistovje.ivati s tijelom ili umom ali u njemu ima ne8to 8to se mo/e deFinirati kao bit na8eg bi.a ili jastvo neka vrsta identiteta ili bi.a koji silno /elimo doku*iti# Na te7 melju toga do/ivljavamo duboka emotivna iskustva poput ve$anosti $a one koje volimo te sna/nu ljutnju ili mr/nju spram onih koje do/ivljavamo kao prijetnju itd# Sli*no tome ako preispitamo kako ustinu do/iv7 ljavamo predmet svoje /elje ili ljutnje $amijetit
"&

.emo da pritom pola$imo od pretpostavke da je on neovisan entitet ne8to 8to $avrje5uje /elju ili mr/nju# ;sim u suptilnom u*enju o 'ra$nini *ak i u svakodnevnom /ivotu *esto uvi5amo nesra$mjer i$me5u na*ina na koji do/ivljavamo stvari i na*ina na koji stvari uistinu postoje# )ad to ne bi bila istina tada osje.aj da smo prevareni ne bi imao nikakvog smisla# Iesto nas u /ivotu potpuno shrva ra$o*arenje jer smo imali krive predod/be o stvar7 nosti# Jednom kad se privid koji smo njegovali ras7 pr8i shva.amo da smo prevareni# Dakle puno puta u svakodnevnom /ivotu uvjerili smo se da se i$gled neke situa2ije ne poklapa uvijek s nje$inom stvarno8.u# Isto tako kao 8to sam istaknuo u govoru o net7 rajnosti *ak i sa stajali8ta prola$ne prirode pojava *esto se vidi nesra$mjer i$me5u na*ina na koji do/ivljavamo stvari i toga kakve stvari $apravo je7 su# Na primjer kad nekoga sretnemo ka/emo( M;h to je ista osoba koju ve. dugo po$najemM# )ad vidimo neki predmet tako5er pomislimo( M;h to je isti predmet koji sam vidio<vidjela prekju*erM# To je vrlo grub na*in dono8enja $aklju*aka o stvarnosti# ;no 8to se uistinu doga5a jest mije8anje slike tii predod/be koju imamo o ne*emu i istinske stvarnosti trenutka# Zapravo je osoba ili predmet
,-

koju promatramo ve. pro8la kro$ ra$li*ite stadije# Taje stvar ili osoba dinami*na prola$na trenutna ono 8to promatramo sada nikako ne mo/e biti jed7 nako onome 8to smo vidjeli ju*er ili prekju*er ali mi imamo dojam da vidimo istu stvar $ato 8to u gla7 vi mije8amo sliku stvari i samu stvar# Stoga tu po7 novno vidimo nesra$mjer i$me5u na*ina kako nam se stvari *ine i na*ina na koji $aista postoje# Sli*no tome sagledamo li to sa stajali8ta suvremene $nanosti opet .emo otkriti da postoji nesra$mjer i$me5u $dravora$umskog gledanja na stvarnost i na*ina na koji $nanstveni2i sa svog stajali8ta tuma*e prirodu stvarnosti# Dakle ono 8to je i$ svega ovoga jasno jest *inje7 ni2a da negdje postoji pogre8ka u na8em poistovje7 .ivanju pojedinog bi.a s jastvom osobom ili tijelom# ,e5utim tu dola$imo do pitanja 7 do koje mjere grije8imoJ Ne mo/emo prihvatiti da jastvo ili MjaM uop.e ne postoji jer ako je tako tad mnoge na8e brige planovi i postup2i ne bi imali nikakvog smis7 la# Zbog *injeni2e da postoji jastvo na8a briga $a posti$anje potpunog oslobo5enja $a dobrobit svili /ivih bi.a na8a briga $a blagostanje drugih /ivih bi.a postaje vrlo o$biljna $ato 8to postoji netko Oih ne8toK tko .e ne8to i$gubiti ili dobiti kad mi usvoji7 mo odre5eni stav ili postupimo na odre5eni *in#
"-

Dakle pravo pitanje glasi( do koje je mjere na8e shva.anje jastva na8 osje.aj $a identitet na8e shva.anje osobe ili pojedin2a pogre8no ili krivo a do koje je mjere ispravnoJ 'ostaviti grani2u i ra$7 lu*iti i$me5u ispravnog i krivog gledanja na jastvo ili osobu i$nimno je te8ko# +pravo $bog te te8ko.e no i stoga 8to smo u stanju postaviti takvu grani2u u Indiji su se ra$vile ra$li*ite budisti*ke Filo$oFske 8kole# Neke 8kole pri$naju samo nepostojanje iden7 titeta osobe ali ne i i$vanjskih doga5aja ili pojavaG neke 8kole pri$naju nepostojanje identiteta ne samo osobe ve. 2ijelog postojanja a *ak unutar te 8kole postoje ra$li*iti prav2i# @a$log $bog kojeg se tolika va/nost pridaje pos7 tavljanju takvih grani2a jest taj 8to je to nu/no $a na8e nastojanje da se oslobodimo patnje i nje$inih u$roka# To je djelomi*an odgovor na pitanje koje je postavljeno tijekom jednog od prethodnih govora a glasi( MBko budi$am pri$naje u*enje ne.jastva 8to je onda ono 8to se ponovno ra5aJM Znamo da je u*enje o ne7jastvu /anatman0 $a7 jedni*ko budisti*kim Filo$oFskim 8kolama# To se o*ituje u nepri$navanju da postoji neovisno ili traj7 no jastvo ili du8a# No ono 8to .u i$nijeti ovdje jest shva.anje koje $agovara Nagarjuna onako kako ga tuma*i indijski pandit 9hadrakirti# Nagarjuna u
98

svom najva/nijem djelu pod na$ivom Temeljni traktat o Srednjem p"t" tvrdi da je ne$nanje ili krivo shva.anje prirode stvarnosti korijen svih na8ih patnji# Na*in na koji se posti/e oslobo5enje od patnje jest putem nadila/enja ovog neupu.enog stanja uma tog pogre8nog shva.anja stvarnosti ra$vijanjem shva.anja krajnje prirode stvarnosti# Nagar juna navodi dvije vrste ne$nanja( jedna je po7 ku8aj da se shvati unutarnja ili uro5ena stvarnost vlastitog jastva ili bi.aG druga je poku8aj da se shvati unutarnje i neovisno postojanje i$vanjskih doga5aja i stvari# + nastavku tvrdi kako poku8aj da se shvati jastvo ili ja nastaje kao posljedi2a poku8aja da se shvati na8a ukupnost tj# na8e tjelesne umne i duhovne Funk2ije# Zatim dodaje kako je potpuno jasno da moramo ukloniti ne$nanje i$ uma moramo pro$rijeti pogre8nu predod/bu na8eg krivog shva.anja# No jednostavno udaljavanje od takvog shva.anja samo uvi5anje da je ono pogre8no ili 8tetno i si# na kon2u ne mo/e osloboditi *ovjeka takve vrste shva.anja# Jedino ako pro$remo taj pri7 vid krivog shva.anja samo ako ra$vijamo uvid koji .e i$ravno proturje*iti na*inu na koji bismo $bog ne$nanja ina*e shva.ali stvarnost mo/emo se us7 pjeti osloboditi ne$nanja#
""

'a kako mo/emo pro$reti privid te krive pre7 dod/be o jastvuJ )ako dola$imo do uvida koji je i$ravno proturje*an tom obliku ra$mi8ljanjaJ Na7 garjuna ka/e da ako jastvo ja ili osoba postoje ona7 ko kako ih mi obi*no $ami8ljamo odnosno kako ih pogre8no vidimo tada slijedi da 8to vi8e istra/uje7 mo njegovu bit tra/e.i ono 8to stoji i$a na$iva i od7 lika koje im dajemo to bi nam ona trebala postati jasnija# ,e5utim to se ne doga5a# )ad bismo tra/ili jastvo ili osobu kakve ih obi*no vidimo ona bi nes7 tala raspala bi se na neki na*in a to bi bio $nak ka7 ko je takva predod/ba o jastvu od po*etka bila samo privid# Zbog te i$jave jedan od Nagarjuninih u*eni7 ka Brvadeva napisao je u svom djelu 1etiri stotine stihova o Srednjem p"t" da je upravo na8e ne$nanje ili pogre8no shva.anje sjeme samsare Okruga ra5anja i umiranjaK te da su stvari i doga5aji samo objekti njegova poimanja i ra$umijevanja# Jedino ako pro$remo privid takvog shva.anja mo.i .emo dovesti do kon2a pro2es postojanja# Nagarjunini tekstovi sadr/e druga obja8njenja koja pobijaju na8 na*in shva.anja jastva i nije*u postojanje jastva ili osobe na na*in na koji mi to kri7 vo shva.amo# ;n tvrdi da ako je osoba istovjetna s tijelom tada budu.i da je tijelo trajno i prola$no podlo/no svakodnevnim promjenama jastvo ili 100

osoba podlije/e istom $akonu prola$nosti# Na prim7 jer ljudsko bi.e kao tijelo mo/e prestati postojati pa ako je jastvo istovjetno tijelu u tom .e trenutku i ono prestati postojati# S druge strane ako je jastvo potpuno neovisno o tijelu kakvog onda ima smisla re.i kad je netko bolestan da je ta oso)a bolesnaJ Stoga osim unutarnje pove$anosti ra$li*itih *im7 benika koji tvore na8e bi.e ne postoji neovisno jas7 tvo S+*no tome ako primijenimo istu anali$u na i$7 vanjsku stvarnost otkrit .emo da svaka materijalna stvar ima dijelove koji su okrenuti u ra$li*itim smjerovima# Znamo da toliko dugo dok postoji bi.e ono se sastoji od dijelova te da postoji neka vrsta nu/ne pove$anosti 2jeline s dijelovima# Dakle do7 la$imo do $aklju*ka kako osim unutarnje pove$a7 nosti i$me5u ra$li*itih dijelova i pojma 2jeline ne postoji neovisno bi.e i$van tog sklopa# Istu anali$u mo/emo primijeniti i na svijest ili mentalne pojave# Jedina je ra$lika u tome 8to svojstva svijesti ili men7 talnih pojava nisu materijalna ili Fi$i*ka# ,e5utim mo/emo to anali$irati u okviru ra$li*itih trenutaka koji tvore vremenski kontinuum# :udu.i da ne mo/emo otkriti bit koja se krije i$a na$iva $na*i li to da ni8ta ne postojiJ Tu se postavlja jo8 jedno pitanje( M'redstavlja li to odsustvo pojava
101

$na*enje u*enja o 'ra$niniJM# Nagarjuna je o*ekivao kritiku sa stajali8ta realista koji tvrde da ako pojave ne postoje onakve kakvima ih mi vidimo ako se pojave ne mogu prona.i u potra$i $a njihovom biti tada ni ne postoje# Dakle osoba ili jastvo ne postoji# B ako osoba ne postoji onda nema ni djelovanja ili karme $ato 8to sam pojam karme podra$umijeva da netko ne8to podu$imaG a ako nema karme onda ne mo/e biti patnje $ato 8to nema onoga koji bi je iskusio dakle slijedi da nema ni u$roka# B ako je tome tako nema mogu.nosti $a osloba5anjem od patnje budu.i da nema ni*ega *ega se trebamo osloboditi# Ptovi8e nema puta koji vodi do slobode# B ako je tako onda nema ni duhovne $ajedni2e /sanghe0 koja bi krenula putem do oslobo5enja# Bko je tako onda nema ni mogu.nosti da se postane savr8eno bi.e ili :uddha# Dakle realisti tvrde da je Nagarjunina te$a istinita ako se bit stvari ne mo/e prona.i onda ni8ta ne postoji pa se mora $anijekati postojanje samsare nirvane i svega ostalog# Nagarjuna ka/e kako takva kritika prema kojoj ovakve posljedi2e proi$la$e i$ njegove te$e poka7 $uje nedostatak ra$umijevanja dubljeg smisla u*e7 nja o 'ra$nini $ato 8to ona ne tvrdi niti ne upu.uje na nepostojanje svega# Isto tako u*enje o 'ra$nini
102

nije samo tvrdnja da se stvari ne mogu otkriti u potra$i $a njihovom biti njegov dublji smisao go7 vori o me5uovisnoj prirodi stvarnosti# Nagarjuna dalje obja8njava 8to misli tvrdnjom da pravi smisao 'ra$nine i$vire i$ shva.anja na*ela ovisnosti postanka# ;n tvrdi da su $ato 8to imaju ovisan postanak i nastaju kao posljedi2a me5usobno ovisnih odnosa u$roka i okolnosti pojave pra$ne# ;ne nemaju uro5eni i neovisni polo/aj# 'o8tivati takvo stajali8te $na*i istinski ra$umjeti Srednji put# Drugim rije*ima kad shvatimo ovisnost postanka uvi5amo da ne samo postojanje pojava ve. i njihov identitet ovisi o drugim *imbeni2ima# Stoga ovisnost postanka mo/e raspr8iti kako krajnosti apsolutnosti tako i nihili$ma jer pojam HovisnostH upu.uje na oblik postojanja kojemu ne7 dostaje neovisan ili apsolutni status te tako osloba5a pojedin2a od krajnosti apsolutnosti# ) tome HpostanakH osloba5a pojedin2a od potpadanja pod utje2aj krajnosti Hnihili$maH jer postanak upu.uje na shva.anje postojanja odnosno to da stvari uistinu postoje# @anije sam ustvrdio kako nemogu.nost otkri7 vanja pojava ili entiteta u potra$i $a njihovom dob7 robiti u stvari ne daje 2jelovito $na*enje u*enja o

'ra$nini ve. da istodobno upu.uje na to da pojave nemaju uro5enu prirodu nedostaje im neovisno i uro5eno postojanje# Time se misli na to da njihovo postojanje i identitet proi$la$e i$ me5usobnog dje7 lovanja s ra$li*itim *imbeni2ima# :uddhapalita je7 dan od Nagarjuninih u*enika tvrdi da $ato 8to su pojave nastale uslijed me5usobnog djelovanja ra$7 li*ith *imbenika samo njihovo postojanje i identitet proi$la$e i$ drugih *imbenika# + suprotnom kad bi postojali neovisno od svega drugog kad bi imali uro5enu unutarnju stvarnost ne bi bilo potrebe $a njihovom neovisno8.u o drugim *imbeni2ima# Sama *injeni2a da ovise o drugim *imbeni2ima $nak je da nemaju neovisan ili apsolutan status# Dakle potpuno shva.anje 'ra$nine mo/emo ostvariti tek kad po*nemo 2ijeniti suptilnost na*ela ovisnog postanka pod uvjetom da smo $aklju*ili kako je kona*na istina da se pojave ne mogu otkriti u potra$i $a njihovom biti# Nagarjuna tvrdi da ako na*elo ili u*enje o 'ra$nini ne vrijedi ako pojave imaju neovisno i uro5eno postojanje i unutarnju stvarnost onda su one apsolutneG stoga nema mjesta $a primjenu na*ela ovisnosti postanka a time ni $a primjenu na*ela me5uovisnosti# )ad bi to bilo istina ne bi bilo mogu.e primijeniti na*elo u$roka i posljedi2e pa time 2jelovita predod/ba o
,,

stvarnosti tako5er postaje krivo shva.anje# B ako je tako tad 2ijela $amisao o *etiri plemenite istine gubi vrijednost budu.i da se ne mo/e primijeniti na*elo u$roka i posljedi2e# Na taj bismo na*in pobili sva :uddhina u*enja# + stvari Nagarjuna obr.e sve kritike upu.ene njegovoj te$i i$nose.i kako bi realisti*no stajali8te moralo pobiti sva :uddhina u*enja# ;n ukratko ob7 ja8njava sve kritike i$javom da svaki sustav vjere ili duhovne prakse koji nije*e u*enje o 'ra$nini ne mo/e ni8ta 2jelovito objasniti dok sustav vjerovanja ili mi8ljenja koji prihva.a na*elo me5uovisnosti postanka tj# u*enje o 'ra$nini mo/e na 2jelovit na*in objasniti stvarnost# Stoga je ono 8to otkrivamo ovdje vrlo $animljiv komplementaran odnos i$me5u dvije ra$ine shva7 .anja ovisnosti postanka o *emu sam ranije govorio# Stajali8te na prvoj ra$ini $apravo obja8njava ve.inu svakodnevnih /ivotnih iskustava gdje u$ro2i me5usobno djeluju na okolnosti i gdje je na djelu na*elo u$roka i posljedi2e# Takvo gledanje na me5uovisnost postanka u budi$mu se na$iva is7 pravnim stajali8tem na svjetovnoj ra$ini# Pto vi8e 2ijenite takvo stajali8te to .ete biti bli/e dubljoj ra7 $ini shva.anja me5uovisnosti postanka $ato 8to na8e shva.anje u$ro*nog mehani$ma na toj ra$ini
IOS

slu/i $a posti$anje uvida u pra$nu prirodu svih po7 java# Sli*no tome jednom kad steknete najdublji uvid u pra$ninu svih pojava tada .ete dobiti potvr7 du svog uvjerenja u djelotvornost u$roka i poslje7 di2a a time .ete vi8e po8tovati op.eprihva.enu stvarnost i relativnost svijeta# Dakle postoji $a7 nimljiv komplementarni odnos i$me5u ta dva sta7 jali8ta# )ako se va8 uvid u kona*nu prirodu stvarnosti i 'ra$nine bude produbljivao i pobolj8avao ra$vijat .e se i va8a predod/ba o stvarnosti tako da .ete sve pojave i doga5aje do/ivljavati kao privid a takav na*in vi5enja dat .e dimen$iju stvarnosti svim va7 8im interak2ijama# )ao posljedi2a toga kad se na7 5ete u situa2iji da po*injete ra$vijati suosje.anje umjesto da se osje.ate otu5enim od osobe s kojom suosje.ate va8a .e uklju*enost biti dublja i potpu7 nija# To je $ato 8to se suosje.anje na kon2u $asniva na sada8njem na*inu ra$mi8ljanja i vi ste do sad ve. stekli dublji uvid u prirodu stvarnosti# + skladu s ti7 me kad se suo*ite sa situa2ijama koje bi ina*e kod vas i$a$vale bolne negativne osje.aje i reak2ije ne.ete potpasti pod utje2aj takvih osje.aja# To je $a7 to 8to u osnovi svih negativnih osje.aja i misli kao 8to su /udnja mr/nja ljutnja i si# le/i krivo shva.a7 nje stvarnosti koje vidi stvari kao apsolutne neo7
106

visne i samostojne# )ad steknete uvid u 'ra$ninu popustit .e *vrsti stisak kojim su negativni osje.aji uhvatili va8 um# Na po*etku ovog govora naveo sam primjer na7 8eg pojma o vremenu( obi*no pretpostavljamo da postoji neka vrsta neovisnog oblika postojanja ihH neovisnog entiteta koji se na$iva HvrijemeH# No kad to preispitamo na dubljoj ra$ini otkrit .emo da je to samo uvrije/eno mi8ljenje# ;sim me5udjelovanja tri vremena sada8njosti pro8losti i budu.nosti ne postoji nikakav neovisan sada8nji trenutak pa tako ra$vijamo neku vrstu dinami*nog gledanja na stvarnost# Sli*no tome kad ra$mi8ljam o sebi premda u po*etku mogu pretpostaviti kako postoji neovisno jastvo kad to pobli/e ispitam otkrit .u da osim me5udjelovanja ra$li*itih *imbenika koji *ine moje bi.e te ra$li*itih trenutaka u vremenskom kontinuumu koji tvore moje bi.e ne postoji takvo 8to kao 8to je apsolutan neovisan entitet# :udu.i da upravo to obi*no HjastvoH HjaH ili osoba na kon2u posti/e oslobo5enje ili se preobra/ava u :uddhu *ak ni :uddha nije apsolutan# Sli*an je slu*aj i s pojavom koju sam ranije spo7 menuo s pojmom *iste svjetlosti koja je najsuptil7 nija ra$ina svijesti# Iovjek je ne bi trebao $ami8ljati kao neku vrstu neovisnog entiteta# ;sim tijeka svi7
tt)7

jesti koji tvori ovu pojavu koju na$ivamo *ista svjetlost ne mo/e se govoriti o apsolutnom entitetu koji postoji neovisno# Sli*no tome otkrit .emo kako mnoge od na8ih predod/bi upu.uju na vrlo duboku vrlo slo/enu unutarnju pove$anost# Na primjer kad govorimo o sebi kao o subjektu taj pojam ima smisla samo u odnosu na neki objekt pojam subjekta nema smisla be$ objekta# Isto tako pojam aktivnosti ima smisla samo u odnosu na bi.e koje kao *initelj podu$ima neku aktivnost# Dakle kad bismo anali$irali ve.inu takvih pojmova otkrili bismo da u stvari ne mo/e7 mo i$dvojiti jedan entitet ili pojavu i$ nje$ina kon7 teksta# 'onovit .u ako nadidemo shva.anje da su stvari samo poka$atelji ili na$ivi te se upitamo i$ *ije su predod/be potekli na$ivi je li to predod/ba i$ pro87 losti iti budu.nosti je li individualna ili kolektivna i tako dalje otkrit .emo da se ne radi o neovisnom postojanju# Iak i sama 'ra$nina koju vidimo kao kona*nu prirodu stvarnosti nije apsolutna niti postoji neo7 visno o svemu drugome# Ne mo/emo $amisliti 'ra$ninu kao ne8to neovisno na osnovi pojava $ato 8to kad preispitamo prirodu stvarnosti otkrivamo kako ona ne sadr/i uro5eno postojanje# Bko
108

dakle u$memo da je i sama 'ra$nina objekt i pot7 ra/imo nje$inu bit ili na*in postojanja opet .emo otkriti da u njoj nema uro5enog postojanja# Stoga je :uddha pou*avao o pra$nini 'ra$nine# ,e5utim kad tragamo $a istinskom biti neke pojave ili do7 ga5aja ono 8to .emo otkriti jest 'ra$nina# No to ne $na*i da je 'ra$nina sama po sebi apsolutna $ato 8to 'ra$nina kao pojam ili entitet ne mo/e i$dr/ati takvu anali$u# Bko shvatimo samu 'ra$ninu kao objekt i onda je ponovno ispitamo ne.emo je pro7 na.i# +nato* tome u nekim spisima stoji da je 'ra$7 nina kona*na istina# Tu bismo trebali ra$jasniti 8to to $na*i Hkona*naH# Iovjek ne bi smio krivo shvatiti da je 'ra$nina kona*na ili apsolutna istina ve. da se $a nju upotrebljava na$iv Hkona*na istinaH $ato 8to je ona predmet uvida koji je uspio prodrijeti u prirodu stvarnosti#

109

VI

IZBZ;V ZB I;VJCIBNSTV;
2)ra+anje svim vjerama

+ dana8nje doba svjedo2i smo golemog napretka na podru*ju materijalnog ra$voja# )ao re$ultat ljudski je /ivot postao $amjetno olak8an# No u isto vrijeme tako5er smo se uvjerili da materijalni ra$voj sam po sebi ne mo/e ispuniti sve snove *ov7 je*anstva# Ptovi8e kako materijalni ra$voj dose/e sve vi8i stupanj katkad uvi5amo da stvara ra$li*ite komplika2ije 8to $na*i vi8e problema i i$a$ova $a nas# Zbog toga mislim da sve velike svjetske reli7 gijske tradi2ije mogu pridonijeti dobrobiti i blago7 stanju *ovje*anstva i $adr/avaju svoju va/nost u dana8nje doba# No kako su se mnoge od velikih svjetskih religi7 ja ra$vijale tijekom dugog povijesnog ra$doblja posve sam siguran da mnogi vidovi njihovih u*enja i tradi2ije odra/avaju potrebe i probleme svojstvene ra$li*itim ra$dobljima i kulturama# Stoga mislim da je vrlo va/no uvidjeti ra$liku i$me5u onoga 8to na$ivam Hsr/H i HbitH religijskih u*enja i kulturolo8kih vidova pojedine tradi2ije# ;no 8to podra$umijeva Hsr/H ili HbitH religijskih tradi2ija jesu
111

osnovne religijske poruke kao 8to su na*ela ljubavi suosje.anja i si# budu.i da ta na*ela uvijek $a7 dr/avaju svoju relevantnost i vrijednost be$ ob$ira na ra$doblje i okolnosti# Bli kako se vremena mije7 njaju mijenja se i kulturolo8ki kontekst stoga dr/im kako je va/no da sljedbeni2i ra$li*itih religij7 skih tradi2ija budu u mogu.nosti provesti sve nu/ne promjene koje bi se mogle odra$iti na odre5ene probleme ve$ane $a ra$doblje i kulturu u kojima /ive# ,islim da je najva/nija $ada.a svakog vjernika preispitati sebe svoj um i poku8ati promijeniti svoje tijelo govor i um te postupati u skladu s u*e7 njem i na*elima religijske tradi2ije kojoj pripada# To je vrlo bitno# S druge strane ako vjera i vjerska praksa ostanu samo na ra$ini intelekta kao 8to je primjeri2e po$navanje odre5enih u*enja be$ njihove primjene u vlastitom pona8anju i opho5enju s drugima tada mislim da se *ini velika pogre8ka# + stvari ako netko ima odre5eno $nanje o religijskim tradi2ijama ili u*enjima a unato* tome njegova savjest i ra$mi8ljanje ostaju potpuno netaknuti tim $nanjem onda to mo/e biti i$nimno ra$orno po njega# To mo/e dovesti do situa2ije u kojoj osoba $ato 8to ima $nanje o religijskim na*elima mo/e is7 koristiti religiju u svrhu iskori8tavanja i manipula7
11

*ije# Stoga dr/im da je nama kao onima koji vjeru /ive prva odgovornost pa$iti na svoje postupke# Danas je situa2ija u svijetu potpuno druk*ija od nekada8nje# + pro8losti su $ajedni2e i dru8tva bili vi8e7manje neovisni jedni o drugima# + takvim okolnostima pojam jedinstvene religije monolit7ske kulture i si# imao je smisla i svoje mjesto u kul7 turnom kontekstu# ,e5utim danas je situa2ija i$ temelja promijenjena kao posljedi2a ra$novrsnih *imbenika( jednostavno uspostavljanje ve$a medu $emljama inForma2ijska revolu2ija lako.a puto7 vanja i si# Stoga ljudsko dru8tvo ne mo/e Funk2io7 nirati onako kako je Funk2ioniralo u pro8losti# +$mimo $a primjer grad London# London je grad u kojemu su i$mije8ane ra$li*ite kulture i reli7 gije# Stoga ako nismo opre$ni i ne koristimo svoju inteligen2iju mo/e do.i do sukoba prou$ro*enog ra$li*itim religijskim vjerovanjima i kulturama# Zato je vrlo va/no ra$viti stajali8te koje u$ima u ob$ir pluralitet religija# Najbolji na*in suo*avanja s takvim i$a$ovom jest ne samo prou*avanje knjiga ve. 8to je puno va/nije upo$navanje ljudi i$ ra$7 li*itih religijskih tradi2ija tako da se s njima ra$mi7 jene iskustva i do/ivljaji te u*i i$ njihovog iskustva# +spostavite li osobni kontakt bit .ete u mogu.nosti 2ijeniti vrijednost drugih religijskih tradi2ija#
11!

Sagledamo li to i$ 8ireg kuta vidjet .emo da svakako postoje jaki ra$lo$i $a po8tivanje pluralite7 ta religija i kultura a to se osobito odnosi na religi7 je# Iinjeni2a je da me5u ljudima postoje ra$li*ite intelektualne sklonosti interesi potrebe itd#G stoga 8to je ve.a ra$novrsnost religijskih tradi2ija to je ve.a vjerojatnost da one mogu $adovoljiti potrebe ra$li*itih ljudi# 'ovijest *ovje*anstva prepuna je tragi*nih do7 ga5aja *iji su u$rok bile vjerske ra$like# Iak i dan danas vidimo kako i$bijaju sukobi u ime religije a ljudsko je dru8tvo sve vi8e podijeljeno# )ad bismo prihvatili taj i$a$ov siguran sam da bismo tada ot7 krili kako postoji dovoljno velik temelj na kojem mo/emo i$gr aditi sklad me5u ra$li*itim religijama i ra$viti istinsko me5usobno po8tivanje# Jo8 jedan va/an i$a$ov s kojim se *ovje*anstvo danas suo*ava jest problem $a8tite okoli8a# Zapravo veliki broj uglednih ekologa i$ra$io je /elju $a ve.om ekolo8kom ini2ijativom i aktivno8.u ra$7 li*itih vjerskih $ajedni2a a napose njihovih vo5a# ,islim da je to vrlo opravdana /elja# ;sobno os7 je.am kako veliki dio problema sa $a8titom okoli8a $apravo potje*e od ne$asitne /elje nedostatka $a7 dovoljstva i pohlepe# +pravo u u*enjima ra$li*itih religija otkrivamo upute koje nam omogu.uju da na

$adr/imo /elje i pohlepu pod nad$orom te da u po7 $itivnom smislu promijenimo svoje pona8anje i op7 ho5enje s drugima# Zato dr/im da religijske tradi2ije imaju ne samo mogu.nost ve. i veliku od7 govornost da daju svoj doprinos u tom smislu# Jo8 ne8to smatram i$nimno va/nim odgovornost koju religijske tradi2ije trebaju preu$eti na sebe a to je osnivanje ujedinjene Fronte protiv rata i sukoba# Znam da je tijekom povijesti bilo nekoliko slu*ajeva kad se ratom i$vojevala sloboda i ostvarili odre5eni 2iljevi# +nato* tomu vjerujem kako rat nikad ne mo/e dovesti do kona*nog rje8enja prob7 lema# Stoga mislim da je vrlo bitno $a sve religijske tradi2ije da $au$mu $ajedni*ki stav i podignu svoj glas protiv svake pomisli na rat# No podi.i glas protiv rata nije dovoljno# ,oramo ne8to podu$eti da bismo $austavili rat i sukob# ;no o *emu moramo o$biljno ra$misliti je pitanje ra$oru/anja# Znam da su motiv iraju*a sila i$ koje nastaje potreba $a oru/jem osje.aji mr/nje i ljutnje# Ne postoji na*in $a potpuno uklanjanje ljutnje i mr/nje i$ sr2a ljudi# No iako ih ne mo/emo potpuno i$brisati mo/emo ih ubla/iti i smanjiti njihov inten$itet# To $na*i da moramo ulo/iti o$biljan napor $a posti$anje ra$o7 ru/anja# Sljede.i i$a$ov s kojim se suo*avamo jest pita7 nje broja stanovnika# Znam da je sa stajali8ta reli7
11 7

gijskih tradi2ija /ivot napose ljudski /ivot i$nimno drago2jen# Sa stajali8ta pojedin2a 7 8to je vi8e ljudskih bi.a to bolje $ato 8to onda imamo ve.u priliku $a stvaranje novih ljudskih /ivota# ,e5utim ako to pogledamo i$ globalne perspektive tad mislim da o*ito postoji potreba da sve religijske tradi2ije o$biljno ra$misle o pitanju broja stanovni7 ka $ato 8to su i$vori energije na Zemlji ograni*eni# Svjetski i$vori energije mogu odr/avati ljudska bi.a na ovom planetu samo do odre5enog stupnja

VII

'ITBNJB I ;DG;V;@I
2 ra&nim pro)lemima s"vremenog do)a

; one*i8.enju i kraju svijeta $a3a Svetosti koji je va3 prijedlog &a &a"stavljanje one%i3+enja " svijet" i svemir"4 5o+e li morati nast"piti kraj svijeta i %ovje%anstva kako )i do3lo do pro%i3+enja i ponovnog po%etka4 Naravno s budisti*kog stajali8ta a tako5er i $dravora$umski gledaju.i vidimo da postoje po*e7 tak i kraj# To je logi*no to je $akon i to je priroda# Dakle bilo da to na$ivamo Velikim praskom ili ne7 kako druk*ija odvija se pro2es evolu2ije ili po*et7 ka# Sukladno tome mora postojati i kraj# + svakom slu*aju mislim da kraj ne.e nastupiti jo8 nekoliko milijuna godina# B sad ne8to o one*i8.enju# )ao 8to $nate dola7 $im i$# Tibeta# )ad smo bili u Tibetu nismo imali pojma o one*i8.enju# Tamo je sve vrlo *istoN + stvari prvi put ka2i sam nai8ao na one*i8.enje i *uo kako me ljudi upo$oravaju da ne smijem piti vodu i$ sla7

vine $a mene je to bio veliki 8ok# S vremenom su se na8e spo$naje produbljivale# Danas je to vrlo i$ra/en problem# Ne radi se sa7 mo o jednoj ili dvije $emlje ve. o opstanku i $drav7 lju 2ijelog *ovje*anstva# Bko u pogledu toga imamo *istu savjest i djelujemo u skladu s njom *ini se kako ipak postoji na*in da se taj problem barem umanji# 'rimjeri2e prije dvije7tri godine kad sam bio u Sto2kholmu na obali velike rijeke prijatelji su mi rekli da deset godina prije toga uop.e nije bilo riba u rije2i $bog velikog one*i8.enja# Negdje u vrijeme mog prvog posjeta po*ele su se pojavljivati prve ribe uslijed kontrole one*i8.enja# Dakle to poka$uje kako postoji mogu.nost da se situa2ija pobolj8a# +bijanje i rat kao npr# u :osni i$ravno nas 8oki7 raju dok s druge strane one*i8.enje i drugi ekolo8ki problemi nemaju tu snagu 8oka# 'ostupno i$ mjese2a u mjese2 i$ godine u godinu situa2ija se pogor8ava a kad problem postane o*igledan mo/da .e biti prekasno# Zato mislim da je to vrlo o$biljna stvar# +velike me ohrabruje to 8to su u mnogim $emljama ljudi o*ito $abrinuti te se *ak i neke poli7 ti*ke stranke temelje na potrebi $a8tite okoli8a i promi*u je# ,islim da je to vrlo $drav ra$voj# Dak7 le ima nade#
1""

; ljudskoj patnji $a3a Svetosti " s"vremenom svijet" pok"3ava. mo i&)je+i patnj". No doima se da stvaramo jo3 vi3e patnje " smisl" da rad jedne oso)e &adaje )ol nekom dr"gom npr. " &dravstv" politici 6d. Kako +emo pros"diti4 7ar ne )ismo tre)ali naprosto prihvatiti odre8en" koli%in" patnje i ne"gode4 ,islim da postoje ra$li*ite vrste patnje# ;p.eni7 to govore.i sigurno je mogu.e smanjiti ra$inu patnje# ;sobno ne vjerujem da uvjeti koji osigura7 vaju ne*ije $adovoljstvo i sre.u nei$bje/no uklju7 *uju nano8enje boli ili neki drugi negativan utje2aj na /ivot drugih# Tu bih /elio ne8to istaknuti# ,islim da televi$ija i novine obi*no i$vje8.uju o negativnim stvarima na primjer o ubojstvima ili o tragi*nim doga5ajima odmah se i$vje8.uje# + me5uvremenu milijuni lju7 di $apravo dobivaju pomo. ili hranu ili skrb putem ljudske topline# Tu mislim na milijune dje2e boles7 nih i starih# No ljudski rod u$ima takve stvari $dra7 vo $a gotovo# ;n ih ne vidi kao ne8to *emu bismo trebali poklanjati osobitu po$ornost# + stvari to sa7 mo poka$uje da pravu ljudsku prirodu *ine suosje7 .anje toplina i ljubav# Svu ljudsku toplinu i nje$ine re$ultate ne $amje.ujemo jer ih prihva.amo kao
1"1

ne8to normalno $a ra$liku od toga i$nenadimo se kad vidimo stvari kao 8to je krvoproli.eG to je 8o7 kantno $a nas $ato 8to na8a priroda u biti nije takva# )ao posljedi2a toga mnogi ljudi /ive u uvjerenju da je ljudska priroda $la agresivna nasilna# ,islim da je to s psiholo8ke strane vrlo lo8e osobito $a dje2u i mlade/ koji putem televi$ije vide te negativ7 ne ljudske osobine ali uvijek samo na kratko# + lom trenutku ili kratkom vremenu ubijanje ili tu*e mogu biti u manjoj mjeri u$budljive# No gledano na du/e sta$e mislim da su takvi nasilni pri$ori i$7 nimno 8tetni $a ljudsko dru8tvo# Ptovi8e nedavno sam se sastao s Filo$oFom )arlom 'opperom# Zna7 mo se od mog prvog posjeta njegovoj $emlji !"-1# god# ;vom prilikom smo ra$govarali o nasilju na televi$iji i ja sam i$ra$io svoje stajali8te da previ8e nasilja ima i$ra$ito negativan utje2aj na umove mi7 lijuna dje2e# )arl se u tome sla/e sa mnom# Ispra7 van na*in obra$ovanja najva/niji je element ako /elimo sa*uvati nadu u bolju budu.nost# ; rasi$mu vjerskoj netrpeljivosti i ljudskoj Iakoumnosti $a3a Svetosti rasi&am vjerska netrpeljivost i lj"dska lako"mnost kao da s" " porast". Kojim ne. gativnim "tjecajima to pripis"jete4 Kojim se po&itiv. nim sredstvima mo'emo )oriti protiv toga 4 124

,islim da to uvelike ovisi o obra$ovanju# Iim vi8e to*nih inForma2ija dobijemo dublje ne8to os7 vijestimo i uspostavimo bolje kontakte tim bolje# Dakako isto tako moramo ra$viti otvorenost uma# Na kon2u svatko je samo jedno ljudsko bi.e od pet milijardi na svijetu a budu.nost pojedin2a u velikoj mjeri ovisi o drugima# Dio problema vidim u nedostatku upu.enosti o drugim kulturama i o pos7 tojanju drugih $ajedni2a a isto tako i u nedostatku ra$umijevanja prirode stvarnosti suvremenog postojanja# )ad bi bilo mogu.e prona.i potpuno $a7 dovoljstvo i ispunjenje /ive.i potpuno neovisno o drugima unutar vlastite kulture i $ajedni2e 7 biti potpuno neovisan i nepove$an s drugim $ajedni2a7 ma u sv ijetu 7 tada bih mo/da i u$eo u ob$ir tvrdnju da postoji osnova $a prihva.anje tako krivih na$ora kao 8to su vjerska netrpeljivost i rasi$am# No nije tako# Stvarnost /ivota drugih kultura i $ajedni2a ne mo/e se $anemariti# Ptovi8e priroda suvremenog /ivljenja je takva da su $adovoljstvo sre.a i uspjeh jedne $ajedni2e usko pove$ani sa $adovoljstvom i interesima drugih $ajedni2a i dru8tava# + tako slo7 /enom suvremenom svijetu nema mjesta $a vjersku netrpeljivost i rasi$am# 'rema mom iskustvu nema sumnje da je budi7 $am najprikladnija religija $a mene# No to ne $na*i
1"!

daje budi$am najbolji $a svakoga# Svaka osoba ima ra$li*ite mentalne sklonosti pa stoga nekim ljudima vi8e odgovara odre5ena religija ili je $a njih u*inkovitija nego $a druge# Dakle ako po8tujem prava svake osobe onda moram po8tivati ili prih7 vatiti vrijednost ra$li*itih religija $ato 8to su one u*inkovite $a milijune ljudi# )ad sam boravio u Tibetu do mene je dopiralo malo inForma2ija i$ knjiga ili osobnih kontakata sa$navao sam o prirodi i vrijednostima drugih tra7 di2ija# ;tkako sam postao prognanik imao sam vi8e prilike uspostaviti bliskiji kontakt s drugim tradi2i7 jama uglavnom ra$vijanjem ve$a s drugima pa sam stekao puno dublje ra$umijevanje njihovih vrijednosti# )ao posljedi2a toga moj je stav sada da su sve religije vrijedne# Naravno *ak i s Filo$oFskog stajali8ta jo8 uvijek vjerujem da je budisti*ka Filo$oFija soFisti2iranija ra$novrsnija ili 8ira no sve ostale religije jednako tako daju ogromne dobrobiti i pru/aju velike mogu.nosti# Dakle kako god se u$me mislim da se moj stav spram drugih religija uvelike promijenio# Danas kamo god po5em i kad god sretnem pripadnike drugih religija duboko se divim njihovoj predanosti i najiskrenije po8tujem njihovu tradi2iju#
IM

; odgajanju dje2e Stoje najva'nije " odgoj" djece4 ,islim da biste trebali pitati stru*njake# To bi bilo boljeN ; nov2u Kako se mo'e ispravno 'ivjeti " dr"3tv" koje se &asniva na potre)i &a stjecanjem novca4 ,islim da postoji mogu.nost da se to uskladi s ispravnim /ivljenjem# Na primjer *ak i Tibetan2i trebaju $ara5ivati nova2# ;sobito ja u ovom tre7 nutku kad je vlada prognana# ,islim da smo ove godine u minusu preko dva milijuna dolaraN To me jako brineN ; kontroli ra5anja i demograFskoj eksplo$iji $a3a Svetosti imate li savjet " sve&i s demografskom eksplo&ijom4 ,islim kako nema sumnje da je kontrola ra5anja potrebna# 'oba*aj je ne8to vrlo vrlo tragi*no# ,e5utim moje je mi8ljenje da je kontrola ra5anja nu/na# 'onekad u 8ali ka/em da bi bilo najbolje kad bi na svijetu bilo vi8e redovni2a i redovnika# Nije li to najbolji nenasilni na*in kontrole rasta stanovni87 tvaJ
1"7

; religiji u suvremenom svijetu $a3a Svetosti " $elikoj (ritaniji tijekom posljednjih godina osjetan je odmak od religije. 9stodo)no sve vi3e raste &animanje &a ra&li%ite o)like samoraz-voja. :e li religija jo3 "vijek prikladan p"t " s"vremenom svijet"4 ;na je neosporivo bitna u suvremenom svijetu# No mo/da bih to trebao pojasniti# 'ro8lo je mnogo godina od vremena kad su nastale ra$li*ite religije stoga su neki njihovi vidovi mo/da $astarjeli# ,e7 5utim to ne $na*i da je religija u 2jelini nebitna u dana8nje vrijeme# Zato je va/no ra$motriti bit ra$7 li*itih religija uklju*uju.i i budi$am# Ljudska bi.a bilo dana8nja ili ona koja su /ivjela prije !== !=== 3=== ili &=== godina u osnovi su ista# Naravno ve7 liki dio kulture i na*ina /ivota se promijenio pa ipak smo ista ljudska bi.a# Zato su osnovni ljudski problemi i patnje kao 8to su smrt starost bolest ratni sukobi i si# jo8 uvijek prisutni# Ne ra$mi8ljam o tome kako .e ljudi i$gledati $a != === ili !== === godina to nilko ne $na# No dr/im da smo kao ljud7 ska bi.a tijekom posljednjih nekoliko tisu.a godina $adr/ali manje7vi8e istu prirodu# Stoga mislim da se ra$li*ite religije $apravo ba7 ve ljudskom patnjom i problemima *ovje*anstva#
1"8

Na toj ra$ini $ato 8to su ljudska priroda i patnja os7 tale iste religije su jo8 uvijek relevantne# S druge strane neki obredni obi*aji su se promijenili# + In7 diji je u doba Feudali$ma ili vladavine kraljeva na7 *in i$vo5enje obreda bio pod jakim utje2ajem tada8njih okolnosti# No to se promijenilo i mislim da .e se morati nastaviti mijenjati# Pto se ti*e budi$ma on se ne bavi samo sada87 njim /ivotom ve. i drugim misti*nijim stvarima# +koliko se po ugledu na moderni$a2iju koja se od7 vija u dana8njem svijetu sli*na moderni$a2ija ne po*ne odvijati i u drugim podru*jima /ivljenja mislim da .e budi$am $adr/ati svoju relevantnosl i prikladnost u dana8njem svijetu ne samo $ato 8to su mnogi temeljni problemi u ljudskom /ivotu jo8 uvijek prisutni ve. i $ato 8to govori o stvarima koje su pove$ane s drugim misti*nim obli2ima eg7 $isten2ije# +vijek vjerujem da je suvremena prom7 jena samo povr8na a da duboko u sebi ostajemo isti# 'ro8le godine na grani2i i$me5u Bustrije i Italije otkriveno je jedno staro tijelo# )ad bismo pret7 postavili da je ta osoba /iva mislim da bismo jo8 uvijek mogli komuni2irati s njom unato* tome 8to je tijelo staro oko 3=== godina# Dakako ta bi osoba potje2ala i$ druge kulture i mo/da bi se malo druk7 *ije i$ra/avala ali u osnovi bismo ipak mogli ko7 muni2irati#
129

; osveti i situa2iji u :osni ;ekli ste da ako nema mr'nje "&vra+anje mo'e )iti po&itivno kako )i se sprije%ilo dr"ge da po%ine &lodjela. <eli li $a3a Svetost komentirati opravda. nost davanja dop"3tenja &a &ra%ne napade od stra. ne 6jedinjenih naroda protiv )osanskih Sr)a4 To je $bilja preslo/eno pitanjeN Jedino 8to mo/e7 mo u*initi jest suosje.ati s nesre.om i patnjom tih ljudi# Situa2ija je tragi*na# ;sim sudjelovanja u nji7 hovoj nesre.i u svom sr2u *ini se da se ni8ta drugo $apravo ne mo/e u*initi# ,i8ljenja sam da se svi ti problemi i kaoti*ne situa2ije u :osni biv8em Sov7 jetskom Save$u kao i u BFri2i ne doga5aju odjed7 nom# +$ro2i tih doga5aja ra$vijaju se desetlje.ima# Stoga bismo trebali u*ili na tim doga5ajima# + bu7 du.nosti mislim da .e ako se pojavi podru*je na kojem postoji mogu.nost $a ra$voj neke vrste kri$e svjetska $ajedni2a morati posvetiti punu po$ornost tom podru*ju od samog po*etka i podu$eti potrebne mjere# ,islim da je to nu/no# Pto se ti*e kr8enja ljudskih prava danas vrlo je ohrabruju.e da ljudi diljem svijeta na novi na*in gledaju na pitanje ljudskih prava# To je vrlo $dravo i dobro# No $a mene su kr8enje ljudskih prava i sli*ne vrste problema tako5er simptomi# Na primilo

jer ako se pojavi oti2anje ili pri8ti. na povr8ini ko7 /e to je $ato 8to se ne8to poremetilo u tijelu# Nije dovoljno samo i$lije*iti simptome morate to dublje ispitati i poku8ati prona.i glavni u$rok# Trebali bis7 te poku8ati promijeniti temeljne u$roke tako da simptomi automatski nestanu# Sli*no tome mislim da se ne8to poremetilo u te7 meljnoj strukturi osobito na polju me5unarodnih odnosa# Iesto prijateljima u Cngleskoj i SBD7u ka7 /em( MSilno ste ponosni na svoju demokra2iju i slo7 bodu# No kad treba rije8iti me5unarodne probleme nitko se ne dr/i na*ela demokra2ije ve. se oslanjale na gospodarsku nadmo. ili vojnu silu# Vrlo *esto u me5unarodnim odnosima ljudi se vi8e bave silom i mo.i nego demokratskim na*elima# + tom smislu mogu nastaviti( u najvi8em me5una7 rodnom tijelu +jedinjenim narodima koje je ute7 meljeno nakon Drugog svjetskog rata pet naroda ima stalno mjesto u Vije.u sigurnosti i svaki ima pravo veta# To nije demokratski# Ptovi8e u BFri2i gdje milijuni ljudi umiru od gladi oru/je je dostup7 no a hrana nije# To je kontinent prepun mogu.nos7 ti a milijuni dolara tro8e se na kupnju oru/jaN ,islim da je to $bilja tu/no# Dakle kao 8to smo ve. rekli mr/nja je na8 ne7 prijatelj pa je tako i oru/je na8 neprijatelj# Naravno kad sam bio mlad mislio sam da je oru/je npr#
11 1

$ra*na pu8ka vrlo lijepo# ;bo/avao sam je la8titiN Bli prava svrha kojoj je oru/je namijenjeno jest ubijanjeN Stra8no# ,oramo podu$eti ne8to u sve$i s tim lijepim ali stra8nim oru/jem# B 8to se ti*e vojnog establi8menta### mislim kako je u $apadnja*koj tradi2iji normalno da se sin kralja ili kralji2e 8koluje na vojnoj ili pomorskoj akademi7 ji# Narod se time ponosi# Ispri*at .u vam jednu malu pri*u# 'ro8le godine ekipa njema*ke televi$ije do8la mi je u posjetu# LI ra$govoru su rekli kako se Zapadnja2i jako boje smrti dok se doima da Isto*7 njake smrt nimalo ne pla8i# + 8ali sam im odgovorio kako je to*no upravo suprotno# Vi Zapadnja2i tako volite vojnu silu# Ne samo da i$gra5ujete vlastitu vojnu silu ve. i prodajete oru/je# Svrha oru/ja i vojnog ustroja jest ubijanje# No na Istoku ako se ubije *ak i si.u8ni kuka2 nastupi osje.aj kajanja# Na primjer jednom kad sam bio u Tibetu dogodilo se ubojstvo i svi su bili 8okirani# Nitko nije mogao vje7 rovati# + skladu s tim *ini se da se Zapadnja2i ne boje smrti dok je se Isto*nja2i uistinu pla8e# Zaista tako osje.am# Sloga mislim da ne8to nije u redu s na*inom shva.anja rata i vojnog ustroja# :ilo kako bilo moramo ulo/iti sve napore u smanjivanje voj7 ne sile# 8to se ti*e ljudi u :osni i va8eg pitanja o sta7 nju u :osni nemam jasan odgovor 7 ne $nam#

11"

; smanjivanju negativnosti u vijestima i me7 dijima Kakav savjet mo'ete dati &a smanjivanje nega. tivnog "tjecaja vijesti &a)avnog programa i medija koji neprestano promi%" negativne stavove i emocije i s"protni s" onome 3to vi &agovarate4 To je to*no# Iesto i$ra/avam $abrinutost u sve$i s tim# ,e5utim kao 8to sam ve. rekao mislim da puno toga ovisi o na8em mentalnom stavu# @ad ra$motrimo negativne pojave( ubijanje seks i si# i$ druk*ijeg kuta vidimo da i oni mogu ne*emu pos7 lu/iti# )atkad se pri$ori nasilja seksa i si# mogu upotrijebiti u po$itivne svrhe tako da se prika/u njihovi negativni u*in2i i ra$orna priroda ra$li*itih ljudskih emo2ija# ;dre5eni se pri$ori mogu upotri7 jebiti $a podsje.anje na njihovu ra$ornu prirodu# 'remda pri$ori seksa i nasilja mogu u po*etku biti u$budljivi budete li nastavili gledati dalje vidjet .ete da su beskorisni# Dakako moje mi8ljenje o medijima ne8to je druk*ije osobito kad govorimo o Zapadu# + $emlji kao 8to je Indija ubijanje i ubojstva *esto se prika7 $uju na televi$iji ali pri$ori vo5enja ljubavi nisu dopu8teni# No ako usporedite ubijanje i vo5enje ljubavi onda je vo5enje ljubavi puno boljeN Bko se
%I

pretvaramo da to nije dio ljudskog /ivota ni to nije dobro $ar neJ + svakom slu*aju mislim da je podjednako va/7 no dali jasnu sliku ljudskom umu o drugim dobrim ljudskim odlikama a toga nedostaje# 'oka$ujemo samo negativnu stranu( ubijanje seks i sli*ne stvari a s druge strane ljudsko suosje.anje na djelu uop.e se ne prika$uje# 'rimjeri2e prije deset dana posjetio sam u ?as7 hingtonu mu$ej posve.en /rtvama holokausta# Dok sam gledao sve te strahote podsjetio sam se na dvije strane ljudskog bi.a# S jedne strane tu je na2isti*ka Njema*ka i mu*enje ubijanje iskorjenjivanje /idovskoga narodaG u/as i tragedija# To me je podsjetilo kako je $lo i stra8no kad ljudskom inteli7 gen2ijom upravlja mr/nja# Bli s druge strane bilo je ljudi koji su /rtvovali vlastite /ivote da bi $a8titili /idovski narod# To nam poka$uje ljudsku vrlinu( staviti na ko2ku *ak i vlastiti /ivot da bi se pomoglo ugro/enima# Na taj na*in mr/nja je dobila protute7 /u# Bko dopustimo da nas vodi mr/nja bit .emo vrlo okrutni i destruktivni no ako s druge strane promi*emo ljudske vrline mogu se dogoditi *u7 desne i predivne stvari# Sli*no tome mediji bi mo7 rali poka$ati obje strane# To je ono $a 8to se uvijek $ala/em#
114

; geneti*kom in/enjeringu 7nanstvenici i lije%nici danas mog" pomo+i lj". dima da oda)er" spol svojeg djeteta. =to $a3a Sveto. st misli o geneti%kom in'enjering" i kakvog on "tjecaja ima na nero8en" djec"4 Tre)aj" li i&)or imati nero8ena djeca ili roditelji4 ,islim da je vrlo teT8ko dati sveobuhvatan odgo7 vor na to pitanje# Treba prou*iti svaki slu*aj $a se7 be# Naravno u nekim slu*ajevima takva djela mogu biti po$itivna stoga je vrlo te8ko o tome suditi# ; politi*kim vo5ama >islite li da svjetski politi%ki vo8e koriste svoje sjajne mo&gove na do)ar i po3ten na%in4 Neki od njih mo/da barem tako mislimN Nadam seN ; LJ+DS)I, ;SJCDBJI,B ; nadvladavanju straha i o*aja :e li mog"+e o)i%nom %ovjek" nadvladati strah i o%aj4 Kako to mo'emo "%initi4 ; da i te kako je mogu.e# Na primjer kad sam bio dijele bojao sam se mra*nih prostorija# S vre7
1K

menom je taj strah nestao# Isto je i s upo$navanjem ljudi( 8to je um $atvoreniji to je ve.a mogu.nost nastanka straha i neugode# Pto ste otvoreniji to *ete osje.ati manju neugodu# Takvo je moje iskustvo# )ad god se upo$najem s nekim bilo da je on veliki *ovjek prosjak ili obi*ni *ovjek $a mene nema ra$like# Najva/nije je smije8iti se i poka$ati iskrene ljudske osje.aje# @a$li*ite religije ra$li*ite kulture ra$li*iti je$i2i ra$li*ite rase 7 nije bitno# ;bra$ovan ili neobra$ovan bogata8 ili siromah 7 nema ra$like# )ad otvorim sr2e i um sve ljude do/ivljavam kao svoje prijatelje# To je vrlo korisno# Na temelju tog stava ako se situa2ija poka/e druk*ijom imam pravo djelovati u skladu s okolnostima# Bli na po*etku moram sa svoje strane stvoriti temelj# Tada se obi*no javlja po$itivna reak2ija na ljudskoj ra$ini kod druge strane# ,islim da je strah ono 8to se mora ukloniti# Isto tako u umu osobe ra5aju se mnoge nade# Bko jedna nada propadne ne $na*i da .e propasti sve ostale# Imao sam prilike upo$nati ljude koji se osje.aju potpuno skrhanima i postaju o*ajni ako ni7 su u mogu.nosti ostvariti jednu od svojih nada# No mislim da je ljudski um vrlo slo/en# Ima toliko ra$7 nih vrsta nada i strahova da je vrlo opasno polagati sve na jednu jedinu nadu a onda ako se ona ne os7 tvari bili potpuno skrhan# To je $aista vrlo opasno#

; odnosu spram ve$anosti $a materijalna bo7 gatstva i prijatelje !ovorili ste o oslo)a8anj" od ve&anosti &a tijelo. Koje s" metode "%inkovite " )or)i s i&ra&ito jakom ve&ano3+" &a materijalna )ogatstva i prijatelje4 Za onoga koji vjeruje u reinkarna2iju ili bilo ko7 ju vrstu /ivota nakon smrti postoje ra$ne mentalne tehnike koje se mogu koristiti kao npr# ra$mi8ljanje o krajnjoj jalovosti prevelike ve$anosti $a prijatelje ili materijalna bogatstva ili ra$mi8ljanje o prola$noj i netrajnoj prirodi tih pojava# ,o/e se ra$mi8ljati o tome kako pretjerana ve$anost $a ove pojave pove.ava negativne emo2ije i dovodi do ne$adovoljstva i si# S druge strane ako ste nevjernik ili ateist i pro7 mislite o svrsi svog /ivota vidjet .ete da ona nije samo stje2anje bogatstva ib bbskih osoba# Eivot ima mnoge druge svrhe# Bko ste nevjernik mo/ete tako5er i$vesti neke mentalne vje/be $a smanjiva7 nje pretjerane ve$anosti $a materijalno bogatstvo i prijatelje# 'rimjeri2e mo/ete u$eli materijalno bo7 gatstvo i prijatelje kao jedan od ra$li*itih uvjeta $a ostvarenje sre.e i ispunjenja ali to ne $na*i da su oni jedini uvjet ili na*in posti$anja ispunjenja ili $a7 dovoljstva# Stoga nema smisla biti usredoto*en sa7
11 7

mo na jedno postignu.e i ulo/iti svu energiju u to $ato 8to to nije jedini uvjet koji je potreban $a sre7 tan i ispunjen /ivot# + stvari sli*ni obli2i mentalnih vje/bi mogu se na.i u klasi*nim budisti*kim tek7 stovima kao 8to je tekst 1etiri stotine stihova o Srednjem p"t". ; istinskoj toleran2iji >o'e li $a3a Svetost jo3 ne3to re+i o me8"lj"d. skim odnosima " sklad" s karmom pojedinca4Kako mo'emo shvatiti ra&lik" i&me8" tolerancije i gl". posti4 Istinska toleran2ija je stav ili reak2ija koju *ov7 jek usvaja u odnosu na neku situa2iju drugu osobu ili doga5aj kad je *ovjek sposoban djelovati na sup7 rotan na*in# )ad nakon ra$mi8ljanja i u$imanja u ob$ir mnogih *imbenika *ovjek odlu*uje ne reagi7 rati negativno 7 to je istinska toleran2ija# To je pot7 puno ra$li*ito od situa2ije u kojoj *ovjek nikako nije u stanju podu$eti tako jake protumjere# + tom je slu*aju u be$i$la$nom polo/aju pa ne mo/e pos7 tupiti druk*ije# @a$lika i$me5u ta dva slu*aja opi7 sana je u jednom od budisti*kih tekstova pod na$ivom Sa)rana djela indijskog u*itelja Shanti7 deve#
118

Stoga kad se radi o mojoj toleran2iji spram )i7 ne$a potpuno se opravdano mo/e postaviti pitanje( je li to $aista istinska toleran2ija ili neJ ; nadvladavanju straha Kako mo'emo nadvladati strah ili pla3ljivost kao navik" i stanje "ma oso)ito kad &a njih nema opravdanog "&roka4 ,islim da postoji v elika ra$lika i$me5u na$ora i na*ina ra$mi8ljanja# Iesto osjetimo kako nas odjed7 nom obu$me neka misao ili osje.aj kao 8to je npr# strah# Bko taj osje.aj prepustimo njemu samome ili drugim rije*ima ako mu se predamo be$ previ8e ra$mi8ljanja on nas mo/e uvjeriti u svoju op7 ravdanost i tako po*eti utje2ati na nas# ;no 8to je u takvim situa2ijama najhitnije jest primijeniti vlas7 titu mo. ra$lu*ivanja tako da ne potpadnemo pod utje2aj takvih misli i osje.aja# Naravno ako ima do7 voljno ra$loga $a strah onda je strah dobarN Strah je jedna mjera $a8tite i stoga je dobar# No ako je neutemeljen onda se putem analiti*ke medita2ije mo/e smanjiti# To je ispravan put# ; spontanom suosje.anju >o'e li se s"osje+anje spontano ra&viti nakon 3to smo &ado)ili i&ravan int"itivni "vid4
11#

,islim da to uvelike ovisi o duhovnoj orijenta7 2iji i osnovnoj motiva2iji# To je mogu.e $a iskusne medilante koji su se dobro upo$nali s ra$li*itim vi7 dovima puta ,ahavana altrui$mom i si# )ako po7 jedina2 stje*e sve ve.i uvid u prirodu stvarnosti tako se pove.ava njegova sposobnost suosje.anja i altrui$ma jer .e tada uvidjeti da se sva /iva bi.a kre.u u krugu ra5anja i umiranja $bog nepo$nava7 nja prirode stvarnosti# )ad takvi meditanti postignu i$nimno duboki uvid u prirodu stvarnosti tako5er .e shvatiti da postoji i$la$ i$ stanja patnje# Jednom kad steknete tu spo$naju suosje.anje spram /ivih bi.a koje osje.ate postaje jo8 ve.e jer tada shva.ate njihovu sudbinu premda oni ne mogu prona.i i$la$ jer su jo8 uvijek uhva.eni u taj krug# ,e5utim samo to 8to je netko postigao odre5eni stupanj uvida u prirodu stvarnosti ne jam*i auto7 matski iskustvo suosje.anja# To je $ato 8to uvid u prirodu stvarnosti mo/e biti nadahnut altruisti*7kom /eljom da se pomogne drugim /ivim bi.ima ili ga mo/e potaknuti /elja koja na prvo mjesto stavlja vlastiti interes 7posti$anje oslobo5enja i$ kruga ra7 5anja i umiranja# Dakle stje2anje uvida u prirodu stvarnosti samo po sebi ne mo/e re$ultirati istin7 skim suosje.anjemG potrebne su neke dodatne okolnosti# 14

; opra8tanju >o'ete li ne3to re+i o opra3tanj"4 6 pro3losti sam post"pao kako nisam tre)ao a osje+aj krivnje &)og tih dvoj)enih post"paka nar"3ava mi mir "ma "nato% tome 3to se istinski tr"dim popraviti "%inje. n" 3tet". =to mog" pod"&eti kako )ih na"%io lak3e oprostiti se)i i dr"gima4 Bko ste predani budist onda mogu preporu*iti jedan oblik vje/be pro*i8.enja koji uklju*uje prim7 jenu onoga 8to na$ivamo %etiri mo+i. Jedna od njih je osje.aj kajanja $bog u*injenih postupaka# I$gleda da je kod vas to ve. prisutno# Jo8 je potrebno do7 nijeti *vrstu odluku da se takvi postup2i vi8e ne ponove u budu.nosti# )ad imamo to dvoje vje/ba pro*i8.enja mo/e obuhvatiti nala/enje utjehe u Tri drag"lja te sudjelovanje u nekim religijskim ob7 redima kao 8to su prostra2ija i i$govaranje mantri medita2ija o ljubavi i suosje.anju ili medita2ija o pra$nini krajnjoj prirodi stvarnosti# ; po$itivnom i$ra/avanju ljutnje Postoje li primjeri po&itivnog i&ra'avanja lj"tnje koji se temelje na s"osje+anj" i ra&"mijevanj" vlastite prirode4 Da mogu.e je da se na5emo u okolnostima u kojima je osnovna motiva2ija $apravo suosje.anje
1 1

ali katali$ator ili poti2aj mo/e biti ljutnja koja je vrlo sna/na sila uma# ; osloba5anju od patnje $bog $lostavljanja u djetinjstvu ?ko je netko )io povrije8en ili &lostavljan kao di. jete te kao odrasla oso)a &)og nanijete )oli osje+a depresij" i negativne emocije mo'emo li se oslo)odi. ti patnje p"tem meditacije4 :e li proces psihoterapije komplementaran P"t"4 ,islim da je najbolje rabiti obje tehnike# ;ne se mogu ra$likovati u skladu s okolnostima no op.e7 nito u$ev8i one su $asigurno komplementarne# ; odr/avanju kontakta s emo2ijama $a3a Svetosti kako mog" ostati " kontakt" s vlastitim emocijama a da me pritom ne )"de strah4 1esto tako sna'no kontroliram osje+aje da postajem &atvoren i nesposo)an voljeti. )ad govorim o ljubavi i suosje.anju isti*em ra$7 liku i$me5u onoga 8to obi*no na$ivamo ljubavlju i onoga 8to ja podra$umijevam pod pojmom ljubavi# ;no na 8to mislim kad ka/em ljubav mo/e se ra$viti na temelju jasne spo$naje o postojanju drugih ljudi te iskrenog po8tivanja dobrobiti i prava drugih# ,e5utim ljubav $asnovana na jakoj ve$anosti $a
1 "

svoje najmilije sa stajali8ta duhovne prakse ne8to je 8to se mora do kraja pro*istiti# ,ora se ra$viti od7 re5eni stupanj neve$anosti# ,islim da .ete se mo/da na po*etku susresti s nekom vrstom usamljenosti# + stvari to je jedan od 2iljeva redovni*kog /ivota# Dok se s jedne strane takav na*in /ivljenja mo/e doimati pomalo 8turim i neprivla*nim s druge strane on je vrlo slikovit# ,islim da u stvarnosti onaj prvi oblik sre.e uklju7 *uje preveliku nestalnost $bog toga kad se gleda na duge sta$e redovni*ki je na*in /ivljenja premda manje /ivopisan ipak *vrst i stalan# Na duge sta$e mislim da je daleko ugodnijiN Dakle to je utjeha $a redovni2e i redovnikeN ; nadvladavanju o*aja i depresije ?ko netko osje+a veliki o%aj i vrlo d")ok" depresij" te nave%er lije'e " krevet sa 'eljom da "mre kakav savjet mo'ete dati takvoj oso)i da )i postala stalo'enija i po&itivnija4 Vrlo je te8ko ako se radi o nekome tko nema ni7 kakav duhovni temelj ili iskustvo# + tom slu*aju $aista ne $nam 8to bih savjetovao# Bli ako se radi o nekome tko ima iskustva u duhovnosti ili religiji te ako je osoba stekla neko iskustvo u budisti*koj praksi tada .e pomo.i ako bude ra$mi8ljao o priro7
1 1

di :uddhe i mogu.nostima ljudskoga tijela i mo$7 ga# Tako5er je dobro pro*itati pri*e o velikim du7 hovnim ljudima i$ pro8losti( u njihovim se /ivotima o2rtavaju pote8ko.e kro$ koje su pro8li# 'rimjeri2e u nekim slu*ajevima veliki u*itelji bili su ljudi koji na po*etku nisu imali gotovo nikakvu naobra$bu ili su bili depresivni i be$ ikakvih sredstava itd# Bli kao re$ultat odlu*nosti i pou$danja u vlastite mogu.nosti na kon2u su ipak bili u stanju posti.i velike spo$naje# Isto tako moramo imati na umu da depresija i gubitak nade $apravo nikad ne mogu pomo.i u popravljanju situa2ije# ; preobra$bi energije bijesa i /udnje $a3a Svetosti govorili ste o gnjevnim )o'anstvima. >o'ete li re+i ne3to vi3e o preo)ra&)i energije )ijesa i '"dnje p"tem tantri%ke prakse. =to je klj"%no &a takv" preo)ra&)"4 ;dre5ene odlike su nu/ne da bi osoba bila u sta7 nju preobra$iti energiju negativnih emo2ija kao 8to su bijes i /udnja u 'ut# Takva osoba mora imali *vrsti temelj u spo$naji puta mudrosti i spo$naji na%ina preo)ra&)e. + skladu s lim oso)a tako8er mora imati odre5eni stupanj spo$naje o vogijskoj medita2iji na bo/anstvo $a 8to je potrebna jed7 nousmjerenost na odre5eno ime i lik bo/anstva#
1

Zatim postoje odre5eni obli2i aktivnosti kojima se mo/emo baviti kako bismo uspjeli preobra$iti tu negativnu energiju uklju*uju.i i postupke i$ gnje7 va# Da bi se podu$ela takva aktivnost potrebna je jedna vrsta gnjevne motiva2ije kao npr# bijes koji se u potpunosti temelji na suosje.anju /kar"na0. :olji odgovor obuhvatio bi puno du/e obja8njenje# ; :+DIZ,+ ; ispravnim stajali8tima i mudrosti Sig"rno je kako s" ispravna stajali3ta po%etak m"drosti na p"t". To se ne odnosi samo na religij". Imate pravo kad ka/ete da ispravna stajali8ta ne moraju nu/no biti povlasti2a koja pripada rebgiji# I$opa*ena ili kriva stajali8ta spadaju u Deset nega7 tivnih djela kad ih se promatra s religijske ra$ine# + budi$mu se u Deset negativnih djela ubrajaju i$o7 pa*ena ili kriva stajali8ta kao 8to su nevjerovanje u reinkarna2iju nevjerovanje u mogu.nost posti$anja nirvane itd# To je $asigurno jedinstveno budisti*koj tradi2iji# ; medita2iji Kako meditacija mo'e pomo+i posti&anj" &ado. voljstva4
1 !

;p.enito govore.i kad upotrebljavamo rije* medita2ija vrlo je va/no imati na umu da ona ima vi8e ra$li*itih $na*enja# Na primjer medita2ija mo/e biti jednousmjerena kontemplativna duboka analiti*ka i si# ;sobito u kontekstu vje/be ra$vijanja $adovoljstva ona vrsta medita2ije koju treba prakti2irati ili kojom se treba baviti vi8e je analiti*7 ka# +klju*uje ra$mi8ljanje o ra$ornim posljedi2ama ne$adovoljstva i dobrobitima $adovoljstva i si# @a$mi8ljanjem o po$itivnim i negativnim posljedi7 2ama mo/ete ra$viti sposobnost $a osje.anje $a7 dovoljstva# Dakle ako je shva.anje medita2ije ograni*eno samo na duboko jednousmjereno stanje uma be$ primjene sposobnosti anali$e ne mislim da .e takva vrsta medita2ije dovesti do ra$voja $adovoljstva# Tako mislim $ato 8to osnovni budis7 ti*ki pristup medita2iji podra$umijeva uklju*ivanje nekog oblika vje/be tijekom medita2ije na takav na*in da to ima i$ravan utje2aj na ra$doblje nakon medita2ije na primjer na na8e pona8anje i opho5enje s drugima# ; karmi Karma je &akon "&roka i posljedica na3ih aktiv. nosti. >e8"tim 3to je s "&rocima i posljedicama neaktivnosti4U

+vijek kad se govori o pojmu karme osobito s ob$irom na negativnu i po$itivnu karmu ona je nei$bje/no pove$ana s nekim oblikom aktivnosti# No to ne $na*i da postoje neutralni postup2i ili neutralna karma koja se mo/e shvatiti kao karma neaktivnosti# Na primjer ako se na5ete u situa2iji u kojoj je nekome potrebna pomo. netko pati ili je u o*ajnoj situa2iji a okolnosti su takve da aktivnim sudjelovanjem ili uklju*ivanjem u situa2iju mo/ete pomo.i ili olak8ati patnju ako u tom slu*aju ostane7 te pasivni 7 to mo/e imati karmi*ke posljedi2e# ,e5utim to uvelike ovisi o stajali8tu i motiva2i7 ji# :e$ ob$ira ima li osoba sposobnost olak8ati pat7 nju drugoga ako je nje$ino stajali8te takvo da je potpuno ravnodu8na prema dobrobiti drugih te njihovu dobrobit i potrebe prepu8ta situa2iji to .e joj $asigurno donijeti negativne karmi*ke posljedi7 2e# No to je potpuno ra$li*ito od situa2ije u kojoj osoba nehoti2e $anemaruje potrebe drugih i ostaje pasivna $bog nedostatka samopou$danja i hrabrosti# To mo/emo shvatiti kao manje negativno# ; ra$vijanju pou$danja u na8u prirodu :uddhe Koji je naj)olji na%in &a ra&vijanje po"&danja " prirod" ("ddhe " nama4
1 7

Na temelju pojma 'ra$nine $na*enja objektivne *iste svjetlosti te pojma subjektivne *iste svjetlosti nastojimo ra$viti dublje ra$umijevanje prirode :uddhe# Nije lako ali istra/ivanjem kako intelektualnim tako i uspostavljanjem ve$e s na8im svakodnevnim osje.ajima postoji na*in $a ra$vija7 nje jedne vrste dubokog do/ivljaja ili osje.aja pri7 rode :uddhe# ; prirodi /ivih bi.a i tome imaju li biljke pri7 rodu :uddhe# $a3a Svetosti s"vremena &nanost ne pravi jasn" ra&lik" i&me8" )iljaka i jednostavnih 'ivotinjskih organi&ama. Kako se " )"di&m" ra&l"%"je tko pos. jed"je d"h a tko ne4 Tre)a li vjerovati da )iljke s"d. jel"j" " kr"g" ra8anja i "miranja i imaj" prirod" ("ddhe4 Na jednom skupu sa $nanstveni2ima o me5u7 sobnoj isprepletenosti suvremene $nanosti i budi$7 ma postavljeno je pitanje kako se odre5uje je li /ivo bi.e osje.ajno ili neosje.ajno# Na kon2u smo se svi slo/ili kako je odlu*uju.i poka$atelj sposobnost $a pokret i kretanje# Naravno s budisti*kog stajali8ta postoje /iva bi.a koja nemaju oblik poput onih u svijetu be$ oblika# Ptovi8e unutar podru*ja oblika gdje se bi.a o*ituju u Fi$i*kom obliku budisti*ka li7
1 8

teratura spominje /iva bi.a u obliku biljaka 2vije.a itd# Bli 8to se ti*e i$ravnog pitanja mo/e li se otkriti jesu li biljke osje.ajne ili nisu iskreno govore.i ne bih $nao kako se to odre5uje# ,islim da na op.eprihva.enoj ra$ini ljudi ka/u( MTo je samo biljkaM# ;nda je mi i prihva.amo samo kao biljku# ,e5utim ipak moramo u$eti u ob$ir da postoje ra$li*ite ra$ine nedosljednosti i$me5u na*ina na koji do/ivljavamo stvari i na*inanakoji se stvari i doga5aji $bilja odvijaju# To mo/e na neki na*in imati ve$e s tvrdnjom i$nijetom u budisti*kim Filo$oFskim postavkama pod na&iv om >adh#amika Pra. sangika u kojima se prihva.a ra$lika i$me5u la/noga i stvarnoga privida i stvarnosti ali se na kon2u ne prihva.a takva ra$lika# ; svjesnim i nesvjesnim uvjerenjima 6 pok"3aj" da se 'ivot sagleda " po&itivnom svjetl" kako se )"di&am postavlja prema podvojenosti i&me8" svjesnih i nesvjesnih "vjerenja4 Nisam posve siguran u $na*enje engleske rije*i HnesvjesnoH ali kad govorimo o na*inima svladava7 nja ra$li*itih bolnih i negativnih spo$najnih i emo7 2ionalnih stanja budi$am stvara ra$liku i$me5u do/ivljaja koji su svjesni ili o*igledni te onih koji ostaju u obliku sklonosti te/nji i namjera# @ad go7
1 #

vorimo o njima svladavanje svjesnih i o*itih spo$7 najnih i emo2ionalnih stanja smatra se lak8im od svladavanja suptilnih sklonosti te/nji i namjera uma# Stoga se u budisti*kim spisima kad se pred7 stavlja put prosvjetljenja uvid u prirodu 'ra$nine ra$matra kao protusila svladavanju svjesnih i o*itih oblika ovih bolnih stanja# Samo putem stalnog ra$vijanja ra$umijevanja prirode stvarnosti dugim pro2esom medita2ije *ovjek mo/e kona*no svladati sklonosti i te/nje# :udisti*ka literatura spominje ra$li*ite stadije u pro2esu svladavanja bolnih i negativnih stanja# 'rvi stadij je i$vje/bati sebe na takav na*in da na po*etnom stadiju osoba dosegne ra$inu na kojoj premda se mo/da ve. susrela s odre5enim okol7 nostima koje bi ina*e u$rokovale negativne i bolne reak2ije ta se negativna stanja ushjed vje/banja ne.e pojaviti# Nakon toga .e onda uslijediti vi8e sta7 nje u kojem osoba $apravo mo/e i$ravno svladati i sprije*iti pojavu bolnih emo2ija# Na kon2u na jo8 naprednijem stupnju osoba *ak mo/e ukloniti sjeme ili kli2u koja u$rokuje ta negativna stanja# Dakle kao 8to vidite pro2es svladavanja negativnih i bolnih spo$najnih i emo2ionalnih stanja vrlo je slo7 /en# Ne mogu se pukim ra$vijanjem uvida u prirodu stvarnosti u istom trenutku ukloniti sve negativnosti i$ uma#

Eelim vam bolje predo*iti slo/enost pro2esa# Imali smo prilike vidjeti da s ob$irom na odre5eni problem um prola$i kro$ stanja koja se prili*no ra$likuju# Na primjer na8 stav prema odre5enom problemu mo/e u po*etnom stadiju biti potpuno suprotan stvarnosti# @ao re$ultat na8eg nastojanja da shvatimo pravu stvarnost situa2ije mo/da .emo polako po*eti sumnjati u svoje *vrsto pogre8no uvjerenje i promijeniti ga u prilagodljivo stanje u kojem smo svjesni da stvari mo/da jesu takve a mo/da i nisu# 'rilagodljivo stanje oklijevanja mo/e se tada putem dublje anali$e pretvoriti u stanje pretpostavljanja koje te/i ispravnom $aklju*ku# )ad se dalje produbi i pribli/i takvo stanje pretpos7 tavljanja mo/e se pretvoriti u stanje istinskog $na7 nja# Na po*etnom stadiju to istinsko $nanje samo je $aklju*ak koji se $asniva na odre5enim postavkama i stoga je samo kon2ept# No putem stalnog ra$vija7 nja ra$umijevanja na kon2u i ono ra$umijevanje $asnovano na $aklju*2ima prema budi$mu mo/e kulminirati i$ravnim intuitivnim shva.anjem pri7 rode stvarnosti# Jasno se vidi kako se odvija napre7 dovanje# To na neki na*in poka$uje slo/enost pro2esa svladavanja bornih stanja# :udi$am ka/e da pravo stanje prestanka u kojem je osoba potpuno svladala u*inke negativnih i bolnih emo2ionalnih i spo$najnih stanja jest i$ravni i intuitivni uvid#
1!1

; tome $a8to se budi$am opisuje kao duhovni put $a3a Svetosti &a3to se )"di&am opis"je kao d". hovni p"t kad se sve vrti oko "ma4 Da istina je da neki ljudi opisuju budi$am kao $nanost o umu prije negoli kao religiju# + djelima jednog od najve.ih budisti*kih u*itelja Nagarjune spominje se da pristup budisti*kom duhovnom putu $ahtijeva uskla5eno primjenjivanje sposobnosti vjere i inteligen2ije# 'remda ne $nam to*no sva suptilna $na*enja engleske rije*i HreligijaH osobno mislim da se budi$am mo/e deFinirati kao neka vrsta spoja duhovnog puta i Filo$oFskog sustava# ,e5utim u budi$mu se ve.i naglasak stavlja na ra$um i inteligen2iju nego na vjeru no naravno ima mjesta $a ulogu vjere# Na primjer budi$am sve pojave svrstava u tri kategorije# + prvu spadaju na prvi pogled o*ite pojave naime one stvari koje mo/emo i$ravno iskusiti ili osjetiti i ra$umjetiG u drugu spadaju odre5ene vrste pojava koje $ahtije7 vaju i$vo5enje $aklju*aka putem logi*kog pro2esa ali do kojih jo8 uvijek mo/emo do.i pola$e.i od o*itih premisaG u tre.oj su kategoriji one pojave ko7 je se na$ivaju nejasnim pojavama koje se mogu ra7 $umjeti samo ako se oslonimo na svjedo*enje tre.e
1!"

osobe i u kontekstu budi$ma na :uddhino svjedo7 *enje# ;slanjanjem na :uddhine rije*i mo/emo prihvatiti njihovo postojanje# ,e5utim *ak se ni tad :uddhino svjedo*enje ne prihva.a slijepom vjerom samo $ato 8to je on :ud7 dha ve. radije $ato 8to se poka$alo da su :uddhine rije*i pou$dane u kontekstu pojava i tema pod7 vrgnutih logi*kom ra$mi8ljanju i shva.anju# +pu7 .uju.i na to da je doka$ano kako su :uddhine rije*i pou$dane kad se radi o ovim stvarima ne mo/e se $aklju*iti da .e :uddhine rije*i jednako vrijediti i $a probleme ili teme koje nam nisu tako i$ravno o*ite# Dakle tu se otvara mjesto $a ulogu vjere no ipak mo/emo v idjeti da ona na kon2u ovisi o ra$umu i inteligen2iji tj# sposobnosti shva.anja# Dakle budi$am se mo/e opisati kao spoj Filo$oFskog sus7 tava i duhovnog puta ili kao spoj $nanosti o umu i duhovnog puta# Jedan od ra$loga $a8to ka/em da u budisti*koj metodologiji osobito u metodologiji ,ahavana bu7 di$ma postoji ra$lika i$me5u dvije kategorije :uddhinih rije*i jest sljede.i# ;dre5ene vrste :u55hmih tekstova mogu se shvatiti doslovno i od7 re5eno dok se neke druge ne mogu u$eti $dravo $a gotovo ne prihva.aju se doslovno i $ahtijevaju daljnje tuma*enje# )ako mo/emo odrediti treba li
151

neki tekst prihvatiti doslovno i odre5eno ili ga tre7 bamo dalje tuma*iti kako bismo otkrili $na*enje koje se krije ispod povr8ineJ To se mo/e u*initi sa7 mo oslanjanjem na jedan oblik $aklju*ivanja# Sto7 ga kona*no shva.anje i ispitivanje donose prosudbu# Smisao toga vrlo jasno ilustrira :uddhi7 na re*eni2a koju se *esto 2itira# M@edovni2i /)hik. sh"0 i mudri ljudi ne prihva.aju moje rije*i samo $ato 8to su one rije*i :uddhe samo $ato 8to su mi odani ve. poput $latara ispituju $lato na ra$li*ite na*ine da bi na kon2u donijeli prosudbuG u skladu s tim prihva.aju vrijednost mojih rije*i tek nakon 8to su ih podvrgli anali$i i ispitivanjuM# Na neki na*in :uddha nam daje slobodu da nje7 gove vlastite rije*i podvrgnemo dubljem ispitiva7 nju# Iini se da je *ovje*anstvo podijeljeno na dvije skupine( u jednoj ljudi tvrde da su radikalni materi7 jalisti a druga se temelji isklju*ivo na vjeri be$ ve7 likog ispitivanja# To su dva svijeta ili dva tabora# :udi$am ne pripada ni jednome od njih# S jedne strane budi$am je $nanost o umu pa ga stoga jedna skupina odbija tvrde.i kako nije religija# S druge strane budi$am je previ8e duhovan uklju*uje me7 dita2iju i sli*ne stvari pa ga $ato odba2uje i druga skupina# Stoga budi$am ostaje i$me5u njih# ,o/da je upravo to prednost( budi$am mo/e poslu/iti kao
154

most koji .e spojiti te dvije krajnosti# 'onekad osje7 .am da .e u budu.nosti budi$am odigrati bitnu ulo7 gu u spajanju tih dviju strana# ; 2elibatu :e li celi)at pred"vjet &a prosvjetljenje4 ,islim da nije# Ipak mo/ete pitati $a8to je i sam :uddha na kon2u postao redovnik# ,islim da je sa stajali8ta $ini#a s"tre glavna svrha 2elibata sma7 njivanje /elje ili ve$anosti# Sa stajali8ta Tantravane osobito najvi8e >oge Tantravane i$ energije kaplji2e ili najvi8eg bla/en7 stva i$vire energija koja raspr8uje grubu ra$inu svijesti ili grubu ra$inu energije# )ad se iskusi takvo bla/enstvo postoji mogu.nost da .e se grublja ra$ina kona.no raspr8iti# Dakle kaplji2e su klju*ni *imbenik $a bla/enstvo# + tibetskom budi$mu osobito ako pogledamo ikonograFiju bo/anstava i njihovih dru/i2a mo/emo vidjeti kako je prisutno puno i$ri*ito seksualne simbolike koja *esto ostavlja krivi dojam# Zapravo u ovom slu*aju koristi se spolni organ ali energij7 ski pokret koji se odvija na kon2u ostaje pod punim nad$orom# Cnergija se ne bi nikada trebala samo pustiti# Nju treba nad$irati i na kon2u usmjeriti u ostale dijelove tijela# ;no 8to osoba koja prakti2ira
155

tantru treba ra$viti jest sposobnost uporabe vlastitog osje.aja i iskustva bla/enstva koji se osobito ra$vijaju $bog protoka regenerativnih teku.ina unutar energetskih kanala# ;d najve.e je va/nosti imati sposobnost $a8tite od pogre8nog ispu8tanja energije# Tu se ne radi samo o obi*nom spolnom *inu# Dakle tu se mo/e vidjeli da postoji neka po7 sebna ve$a s 2elibatom# ;sobito u prakti2iranju )ala2haktra lantre to pravilo $a8tite od ispu8tanja energije dr/i se i$nimno bitnim# + literaturi o @a7 la2hakri govori se o tri vrste iskustva bla/enstva( jedno je iskustvo bla/enstva koje je potaknuto pro7 tokom energijeG drugo je nepromjenjivo iskustvo bla/enstva a tre.e promjenjivo iskustvo bla/enstva# Smog stajali8ta kad je :uddha dao $avjet 2elibata na toj ra$ini nije objasnio sve ra$loge $a to pravilo i tu dis2iplinu# 'otpuno obja8njenje dola$i tek kad upo$namo Tantravana sustav# ,o/da je to odgovor na va8e pitanje# Na kon2u mislim da je odgovor i da i neN ; /enama i 2elibatu 2dgovor koji ste dali o potre)i &a celi)atom i pos. ti&anj" )la'enstva p"tem neisp"3tanja energije dan je sa stajali3ta m"3karca. 7a3to se " tim vje')ama nikad ne spominje 'enska "loga4 =to 'ena tre)a "%i.

niti sa svojom energijom da )i ostvarila prosvjetlje. nje p"tem )la'enstva4 @adi se o istoj tehni2i i istom na*elu# 'rema rije7 *ima nekih mojih prijatelja i$ Indije oni koji prakti7 2iraju hinduisti*ku Tantravanu tako5er upo$naju vje/banje k"ndalini i chandralini. 'rema onome 8to sam sa$nao /ena ima istu vrstu energije kaplji2e# Dakle radi se o istoj metodi# ; obliku u kojem .emo se ponovno roditi Tko ili 3to odre8"je " kojem +emo se o)lik" ponovno vratiti na &emlj"4 'rema budi$mu na8a djela ili karma je ta koja $apravo odre5uje ponovno ro5enje# Tako5er stanje urna u trenutku smrti ima odlu*uju.u ulogu# ;ni koji su donekle upo$nati s budi$mom mo/da ve. $naju $a glavno u*enje koje je pou*avao :uddha pod na$ivom j#vanaest ve&a " lanc" ovisnog postanka. Druga ve$a u lan2u je karma# ,e5utim sama karma nije dovoljna da bi dovela do ponovnog ro5enja stoga su drugi uvjetuju.i *imbeni2i kao 8to su negativne emo2ije i spo$naje jednako nu/ni# To su osma i deveta ve$a koje predstavljaju ve$anost i pohlepa# Dakle kad se aktivira karmi*ki utisak uslijed sile osme i devete ve$e odnosno ve$anosti i pohlepe tada karmi*ki
151

utisak postaje $reo tako da je deseta ve$a po$nata kao ve$a postanka# Dakle priroda ponovnog ra5a7 nja u osnovi ovisi o karmi*kim utis2ima i sposob7 nosti pojedinog bi.a ne samo o utis2ima i sposobnostima koji su se nagomilali tijekom sada87 njeg /ivota ve. i tijekom prethodnih /ivota# Tako7 5er unutar karmi*kih mogu.nosti mo/e biti nekih koje su sna/nije i nekih koje su slabije# ?)hidhar. ma Kosha budisti*ki tekst ka/e da najja*i me5u Hkarmi*kim utis2imaH ili Hkarmi*kim kli2amaH koje osoba mo/e imati pohranjenog u svom mentalnom kontinuumu odre5uje prirodu ponovnog ro5enja# Bko osoba ima mnogo karmi*kih utisaka iste snage tada je karmi*ko djelovanje koje je najbli/e sada87 njem /ivotu ono koje .e sa$rijeti# B ako jo8 uvijek ostaje mnogo karmi*kih utisaka sli*ne prirode tada je karmi*ko djelovanje s kojim je osoba najbolje upo$nata ono koje .e sa$rijeti i odrediti sljede.e ro7 5enje# )ao 8to sam prije napomenuo jedan od odlu7 *uju.ih *imbenika ili uvjeta jest stanje uma u trenutku smrti# ; tome kako se mo/e iskoristiti stanje sna >o'ete li ne3to vi3e re+i o korisnosti stanja sna4 Samo u najvi8oj tantra >ogi tantri*kom budi$7 mu otkrivamo medita2ijske tehnike koje se mogu
1S8

primijeniti u stanju sna# Dvije su glavne svrhe $a takve vrste medita2ije putem uporabe svijesti u stanju sna# )ao 8to sam ju*er istaknuo tijekom sta7 nja sna pru/a nam se i$vrsna prilika $a probu ili upo$navanje s pro2esom smrti jer se i u stanju sna do/ivljava pro2es sli*an ra$laganju# Na neki na*in meditanti to *ine tako 8to koriste stanje sna da bi se upo$nali s pro2esom ra$laganja i nau*ili prepo$nati ra$li*ite $nakove koji se pove$uju s ra$li*itim ra7 $inama ra$laganja# Bli glavna svrha medita2ije u snovima jest i$7 vje/bati sebe na takav na*in da *ak i tijekom stanja sna uistinu mo/emo iskusiti ono 8to je po$nato kao *ista svjetlost najsuptilnija ra$ina svijesti na taj na*in omogu.iv8i sebi istinsko iskustvo ra$laganja ra$li*itih elemenata tijekom sna# B $a to je potrebna sposobnost prepo$navanja snova kao stanja sna# Dva su glavna na*ina da se to u*ini# Jedan je putem prana >oge koju *ini usmjeravanje energije kro$ energetske kanale( v rio napredna i te8ka metoda $a po*etnike# Drugi na*in ne vodi putem vje/banja pra7 na >oge ve. putem ra$voja jedne vrste odlu*nosti ili mentalne snage 7 ra$vijanjem sna/ne volje $a prepo$navanjem i odre5ivanjem snova kao stanja sna# To je tako5er umnogome pove$ano s vrstom prehrane koju ste prihvatili s va8im pona8anjem itd#
159

; pri$navanju /ena u tibetskom budi$mu 7a3to 'ene nikad " pro3losti nis" pri&nate kao lame ili g"r"i " ti)etskom )"di&m"4 Zapravo postoji nekoliko visokih institu2ija koje prou*avaju reinkarna2iju kao 8to je Samdring Dorje 'hagmo koje tradi2ionalno vode /ene lame vrlo visokoga polo/aja# Trenutno je lama Samdring Dorje 'hagmoa *etrnaesta reinkarna2ija# To poka$uje da je ova institu2ija stara koliko i )arma7 pa koja se smatra prvom takvom institu2ijom u Ti7 betu# Dakle postoji nekoliko reinkarniranih /ena la7 ma# Naravno ve.ina su i danas i u pro8losti mu87 kar2i# No mora se pri$nati da se polo/aj /ena u pro8losti $anemarivao ili previ5ao# Dio ra$loga $a takvo $anemarivanje prava i polo/aja /ena u tibet7 skom budi$mu je $ato 8to u pro8losti ljudi naprosto nisu tome posve.ivali puno po$ornosti# +$imali smo $ate*eno stanje manje7vi8e $dravo $a gotovo# Na primjer nedavno sam se u Dharamsali sastao sa $apadnja*kim budisti*kim u*iteljima# Tijekom sas7 tanka ra$govaralo se o pravilima $a odre5ivanje prioriteta po starosti pri obredu $are5ivanja i $ak7 lju*eno je da taj obi*aj $aista odra/ava predrasudu# Na sastanku sam obe.ao da .u $a 8est mjese2i orga7
160

ni$irati veliku konFeren2iju i okupili barem tibet7ske u*enjake i redovnike /)hiksh"0 kako bismo to raspravili# ;p.enito mislim da u budisti*kom sustavu a osobito u $ini#a S"tri i mu8kar2i i /ene imaju pravo na najvi8i red kako redovni2i /)hiksh"0 tako i redovni2e /)hiksh"ni0. 'a ipak *injeni2a je da redovnik dobiva vi8i red a redovni2a ni/i# Zatim u :odhisattvavani su svi vjerovali da imaju istu pri7 rodu :uddhe# Ptovi8e sposobnost posti$anja ra$ine :odhi2itte i prakti2iranja 8est paramita potpuno je jednaka# Pto se ti*e to*nog budisti*kog stava o pitanjima spolne diskrimina2ije /enskih prava i polo/aja /ena u budi$mu kao 8to sam ranije istaknuo 7 barem 8to se ti*e prisutnosti prirode :uddhe nema nikakve ra$like# Niti ima ikakve ra$like u smislu poten2ijala koji svaka osoba ima $a ra$vijanje najvi8ih altruisti*kih te/nji $a posti$anje stanja budinstvaili uvida u kona*nu prirodu stvarnosti itd# No mora se pri$nati da se u nekim dijelovima budisti*ke literature odra/ava jedna vrsta diskri7 mina2ije# Na primjer u jednom od tekstova pod na7 $ivom ?)hidharina Kosha u kojem se navode odre5ene odlike ili osobine napredne ra$ine :odhi7 sattve jedan od opisa doima se kao da osobu koja je

u$napredovala na putu ka prosvjetljenju prika$uje kao mu8kar2a# Dakle $aista se doima kao da odra7 /ava pristranost# No ako promotrimo to pitanje sa stajali8ta koje dr/im najvi8im u budi$mu a to je prema na8em shva.anju stajali8te najvi8e tantra >oge rekao bih da nema spolne diskrimina2ije $ato 8to praksa najvi8e tantra >oge najprije $ahtijeva ini2ija2iju a ini2ija2ija u tantru nije potpuna be$ punopravnog i podjednakog sudjelovanja i /enskih i mu8kih u*enika# Na primjer i mu8kar2i i /enV pri7 maju posve.enje# Tako5er u > oga mandali s bo/an7 stvima nu/no je punopravno sudjelovanje mu8kih i /enskih bo/anstava# Pto se ti*e tantre $apravo po7 stoje osobita pravila $a one koji vje/baju tantru ko7 /a ka'" da ako poni'avale ili polcjenj"jete 'en" time kr8ite pravilo tantre# Sli*no tome 2jelovito iskustvo lantri*kog puta k prosvjetljenju m2j/e se $adobiti samo ako i mu8kar2i i /ene i$vode komple7 mentarne vje/be# Na primjer ako se radi o mu87 kar2u njemu su potrebni pomo. i poti2aj suprotnog spolaG isto tako ako /ena prakti2ira tantru potrebni su joj pomo. i poti2aj nje$inog mij8kog partnera# To se nadove$uje na teme o kojima smo govorili ranije o posti$anju bla/enog stanja umaG ali ovo je potpuno druk*ije od obi*nog seksa# Sli*no tome svaki u*enik mo/e posti.i potpuno prosvjet7
16"

ljenje be$ ob$ira na to da li se rodio kao mu8kara2 ili /ena# Dakle sa stajali8ta najvi8e tantra >oge re7 kao bih da nema ra$like me5u spolovima niti spolne diskrimina2ije# ,islim da je vrlo va/no $a /ene da nastoje i$bo7 riti sva svoja prava# + $ajedni2i tibetanskih prog7 nanika u Indiji dugi ni$ godina $agovaram /ensku stranu dakle stranu redovni2a# ;ne moraju ra$viti $animanje ili hrabrost $a prou*avanje jednako kao i redovni2i# 'remda danas u Tibetu gotovo niti jedan samostan $a redovni2e nije mjesto o$biljnog prou*avanja legende nam govore o ne8to druk*ijoj pro8losti u kojoj su samostani $a redovni2e bili va/na sredi8ta $a Filo$oFsku naobra$bu i rasprave u tolikoj mjeri da je bilo nekoliko slu*ajeva rasprava i$me5u redovnika i redovni2a u kojima su redovni2i i$gubiliN Dakle vidite da ve. vi8e od 0= godina u Indiji neprestano ula/em napore u rje8avanje /enskih pitanja ali i same /ene moraju preu$eti punu ini2ijativu to je bitno# ; predodre5enosti Neki lj"di i "%itelji ka'" da kad ne3to "%inimo ili odl"%imo " stvari nismo mi ti koji odl"%"jemo i da +e se ono 3to se ima dogoditi odviti )e& o)&ira na to 3to mi mislimo kako smo ne3to odl"%ili ili na neki na%in "tjecali na ra&voj doga8aja ili sit"acije. ?ko
161

je tako kako onda mi stvaramo karm" ako nismo oni koji " stvari donose odl"k"4 ,islim da je to krivo shva.anje# )ad bi taj oblik Fatalisti*kog shva.anja na8ih postupaka i /ivljenja bio istinit onda sama $amisao o mogu.nosti oslo7 bo5enja ili prosvjetljenja ne bi imala nikakvog smisla# Zato 8to je nu/na posljedi2a pojma oslobo7 5enja potpuni obrat karme uslijed kojega se posti/e spas ili stanje budinstva# To je upravo ono na 8to se misli pod prakti2iranjem i kro.enjem na duhovni put# @anije sam spomenuo kako ponekad ljudi pa i Tibetan2i koriste karmu kao i$liku# ,islim da je to neispravno# ; medita2iji be$ prethodnog pro*i8.enja motiva2ije od negativnosti 2 velikoj 3teti koja nastaje provo8enjem medita. cije )e& pro%i3+enja motivacije od negativnosti. 6po&nao sam lj"de koji s" ra&vili neke mentalne mo+i i koriste t" snag" &a se)i%ne gotovo okr"tne motive dok s" im umovi smr$nuti ili )lokirani a sr. ca doslovno tvrda ili ne%ista. Postoji li metoda &a od. mr&avanje energija koje s" se %vrsto nak"pile na neispravan na%in4
164

;no 8to je va/no jest imati uravnote/en pristup vlastitoj medita2iji# + stvari $bog te va/nosti u bu7 disti*kom se u*enju *esto govori o Msveobuhvatnom putuM# Na primjer ako bi se netko usredoto*io isklju*ivo na posti$anje uvida u pra$ninu be$ pok7 lanjanja po$ornosti ra$voju suosje.ajnijih vidova uma tada bi to $apravo moglo imati $a posljedi2u ni/i put# Sli*no tome ako usmjerimo svu snagu u ra$vijanje suosje.ajnih strana puta be$ obra.anja po$ornosti na mudrost i inteligen2iju onda $apravo altruisti*ke te/nje i stavovi nikad ne bi u potpunosti bili ra$vijeni $ato 8to bi im nedostajao komplementarni *imbenik# Dakle op.enito govo7 re.i mo/e se re.i kako postoje dva ra$li*ita pristupa osobnom prakti2iranju budisti*kog puta# Jedan se temelji na ra$vijanju ra$umijevanja svih sustava u budisti*kom putu i na tome kako se ve.ina klju*nih elemenata uklapa u odre5eni sustav# ,e5utim postoji i drugi pristup koji bismo mogli shvatiti kao individualniji u kojem osoba mo/da nije u potpunosti ra$vila ra$umijevanje 2ijelog sveo7 buhvatnog sustava budisti*kog puta ve. naprosto jednousmjereno slijedi upute iskusnog u*itelja# + tom slu*aju u*itelj je $aista i$nimno va/an i mora uistinu biti stru*an# Tada se radi o i$nimnom slu*aju be$ op8irnog prou*avanja#

; slijepoj vjeri =to mislite o slijepoj vjeri s ciljem posti&anja oslo. )o8enja4 ,islim da vas ne mo/e odvesti dalekoN V ; suosje.anju i ovisnosti o drugima $a3a Svetosti " kojoj mjeri tre)amo osje+ati odgovornost " svom nastojanj" da )"demo s"osje+ajna lj"dska )i+a4 =to )ismo tre)ali "%initi kad vidimo da je netko emotivno ovisan o na3em s"osje+anj"4 :e 6 s"osje+ajno po"rijediti nekoga ako mislimo da je to naj)olje na d"ge sta&e4 ,islim da biste trebali imati na umu suosje.anje s mudro8.u#MV rio je va/no iskoristiti vlastitu in7 teligen2iju $a prosu5ivanje o dugoro*nim i kratkoro*nim posljedi2ama svojih djela# ; va/nosti postupaka pojedin2a ;a&"mijem kako moj vlastiti "m i post"pci mog" "tjecati na moje stanje. >og" li tako8er "tjecati i na stanje " svijet" kao npr. na glad neima3tin" i dr"ge te3ke patnje )i+a sv"gdje " svijet"4 Kako4 'onekad osje.amo da je postupak pojedin2a be$na*ajan# Tada dakako mislimo kako se u*in2i

posti/u putem kanali$iranje ili ujedinjuju.ih pok7 reta# No pokret u dru8tvu $ajedni2i ili skupini ljudi podra$umijeva udru/ivanje pojedina2a# Dru8tvo je skup pojedina2a i stoga ini2ijativa mora pote.i od pojedina2a# +koliko svaki pojedina2 ne ra$vije os7 je.aj odgovornosti 2ijela se $ajedni2a ne mo/e pokrenuti# Stoga je od najve.eg $na*enja ne misliti kako je napor pojedin2a be$na*ajan 7 ne bismo tako trebali osje.ati# Trebali bismo ulo/iti napor# ; tome trebaju li po*etni2i polako ili br$o svladavati u*enje budi$ma Da li )iste savjetovali 7apadnjacima po%etnici. ma na )"disti%kom p"t" da id" polako i pro"%e ve+e podr"%je ili da pok"3aj" na"%iti stoje mog"+e vi3e i id" )r'e4 To opet ovisi o osobi# ,islim da je u nekim slu7 *ajevima op8irno prou*avanje prikladnije i koris7 nije# Bli va/no je na umu imati sljede.e( trebali biste shvatiti da $a duhovni ra$voj treba vremena on se ne mo/e odviti preko no.i# Neki bi lama mo7 gao re.i( MBko slijedi8 moje u*enje ste.i .e8 duhov7 no iskustvo $a tjedan ili *etrnaest danaM# ,islim da je to besmisli2a#
t7

; *istoj svjetlosti uma $a3a Svetost govori o "n"tarnjoj %istoj svjetlosti "ma. Doima se da to potje%e i& D&ogchenova govora. 6 stvari pojam "n"tarnjeg "ma %esto je predmet neslaganja " dijalektici >adh#amike Prasagike. Neke hijerarhije !el"gpa %ak se u Dogchenovim pos. tavkama dr'e krivm*jernima i ne)"disti%kima. 6nato% tome $a3a Svetost ra&vila je na%in da se ta dva nai&gled s"protna stajali3ta o kona%noj prirodi "ma pove&". >o'ete li o)jasniti na koji se na%in D&ogchen nadop"nj"je s lamom Tsong Kapom4 Najprije mislim da ste malo pogrije8ili# ,o/da je do8lo do $brke i$me5u dvije vrste nai$gled vrlo sli*nih no $apravo vrlo ra$li*itih pojmova# Sjedne strane imamo unutarnju *istu svjetlost uma a s druge ono 8to na$ivam Munutarnjim shva.anjem trajnog jastvaM# To su dvije ra$li*ite stvari# +nutar7 nje shva.anje trajnog vida jastva u stvari se odvija na kon2eptualnoj ra$ini gdje su misaoni pro2esi jo8 aktivni# Tada se jo8 uvijek odvija unutarnje shva.anje jastva dok unutarnja *ista svjetlost uma postaje o*ita tek na najsuptilnijoj ra$ini# No dok do toga do5e veliki broj kon2eptualnih misaonih pro7 2esa ve. se $avr8io pa su to dvije ra$li*ite stvari#

Bli 8to se ti*e istinske prirode *iste svjetlosti uma i toga je li ona kon2eptualna ili nekon2eptual7 na postoje ra$li*ita mi8ljenja# Jo8 je jedna ra$lika ta da *ista svjetlost uma nastaje i$nutra s 2iljem shva7 .anja prirode stvarnosti# + stvari ovo je jedan od najsna/nijih na*ina $a posti$anje shva.anja trajnog vida jastva# )a/e se da kad se objektivna *ista svjetlost koja je pra$nina spoji ili asimilira sa sub7 jektivnim iskustvom *istog svjetla a koji je unutar7 nji um o kojem ovdje govorimo ostvaruje se najsna/nija svjesnost koja je i$jedna*ena sa silom shva.anja# ,islim kad govorimo o Gelugpinom stavu ili stajali8tu moramo to poistovjetiti vi8e s la7 mom Tsong )apom osniva*em Gelugpa tradi2ije i njegova dva najva/nija u*enika# ;tkrivamo da se u jednom od $apisa )hnanpuje jednog od dva najis7 taknutija u*enika lame Tsong )ape postavlja pita7 nje o autenti*nosti i u*inkovitosti D$og2henovog stajali8ta o kona*noj prirodi# )hnanpuje ka/e da 8to se ti*e pravog stajali8ta o kona*noj prirodi D$og2henovih postavki to je autenti*no stajali8te ne8to 8to se svakako mo/e primijeniti u vlastitom provo5enju najvi8e tantra >oge# No ra$log $a8to se D$og2henovo stajali8te toliko kriti$ira jest to 8to su se neki od D$og2henovih u*enika u to doba doimali previ8e popustljivima u slije5enju eti*kih na*ela#
16#

No ono 8to se ovdje mora imati na umu jest upo7 raba rije*i stajali8te ispravno stajali8e stajali8te pra$nine# )ad se u literaturi ,adh>amike govori o stajali8tu pra$nine to se naj*e8.e odnosi na predmet pra$nine prirodu stvarnosti kakva jest dok kad se rije* Hstajali8teH koristi u D$og2henov+n tekstovima i ,ahamudra literaturi tada se prjje odnosi na subjektivno iskustvo nego na pra$ninu# @a$lika je vrlo bitna i moramo je po8tivati $Vto 8to ako usporedimo stajali8te o pra$nini u sutri i Lantri sa stajali8ta shva.anja pra$nine nema nikakv e ra$like# No ra$lika se pojavljuje u subjektivnom stajali8tu gdje se ka/e da je tantri*ko subjektivno iskustvo pra$nine dublje# Va8a Sv etosti kad biste imali tri /elje 8to biste po/eljeliJ To je stroga tajnaN O RAZLIITIM VIDOVIMA SMRTI I UMIRANJA ; slu*ajnoj iti i$nenadnoj smrti $a3a Svetosti 3to se doga8a s oso)om koja "mre " nesre+i kao 3to je npr. prometna nesre+a ili "slijed "morstva i sl.4
170

'od takvim okolnostima osoba bi se mogla na.i u stanju krajnje tjeskobe ili 8oka ali op.enito stanje uma u takvim situa2ijama mo/emo opisati kao neutralno um nije ni pun vrline ni be$ vrline# ;no 8to sam $amijetio u istra/ivanjima ponovnog ro5e7 nja na temelju svjedo*enja dje2e koja tvrde da se sje.aju svojih pro8lih /ivota jest to daje u mnogim slu*ajevima na*in na koji su se susreli sa smr.u u prethodnom /ivotu bio vrlo neo*ekivan kao 8to su nesretni slu*ajevi i si# Stoga mislim da tome treba posvetiti vi8e istra/ivanja# S budisti*kog stajali8ta koliko mi je po$nato nema posebnog obja8njenja# 'rije oko != godina u Indiji sam upo$nao dvije djevoj*i2e jedna je bila i$ 'unjaba a druga i$ +ttar 'radesha# + oba slu*aja djevoj*i2e su do/ivjele i$7 nenadnu smrt u prethodnom /ivotu# Jedna od njih doista se i$vrsno sje.ala svog pro8log /ivota# )ao posljedi2u toga ovu su djevoj*i2u nje$ini roditelji i$ pro8log /ivota prihvatili kao vlastitu k.er tako da ona sad ima *etiri roditeljaN 'o*eo sam se pitati ima li tu jo8 nekih ve$a# 'rvo i u ovom i u pro8lom /ivo7 tu one su /enskog spola drugo obje su umrle i$ne7 nadaN Ne $nam Bko je doista tako mislim da .e u budu.nosti biti vi8e reinkarniranih /enaN
171

; ra$likama i$me5u spokojne i neo*ekivane ili nasilne smrti $a3a Svetosti mo'ete li ne3to re+i o ra&likama i&. me8" spokojne i neo%ekivane ili nasilne smrti4 Dakako sa stajali8ta duhovne prakse prirodna je smrt bolja# Imamo vi8e vremena $a ra$mi8ljanje i duhovnu praksu# Tako5er prema Tantravani postoje $nakovi koji poka$uju kad se ra$li*iti ele7 menti rastapaju# Bko je tijelo relativno sna/no ti su $nakovi ra$laganja ra$li*itih elemenata o*itiji tako da je praksa lak8a# Bko je me5utim umiru*i dugo bolovao i postao Fi$i*ki slab tada ti $nakovi ne moraju biti jasni# 'ostoje ra$li*ite vrste medita2ij7 skih tehnika koje se u budi$mu na$ivaju prijenos7 nikom svijesti a koje se preporu*aju me5itantu isklju*ivo kao posljednje uto*i8te# ;ne omogu.uju *ovjeku da svjesno pro5e pro2esom ra$laganja# 'rije toga pojavljuju se ra$li*iti $nakovi koji poma7 /u me5itantu sa sigurno8.u odrediti svoju smrt# )ad se ti $nakovi neprestano ponavljaju i postoji mogu.nost obrata kona*nog re$ultata tada medi7 tant mo/e potra/iti posljednje uto*i8te u vje/bi kakva je prijenosnik svijesti# No pro2es prirodne smrti puno je bolji# i$a

; pripremanju $a smrt i stanju kome ?ko se netko do)ro pripremio &a smrt je li )itno ako je " kami sve do smrti kao i " tren"tk" smrti4 5o+e li takva oso)a ipak imati jasn" svijest &a koj" ste ranije rekli daje i&nimno )itna4 'remda je vrlo te8ko suditi o ra$li2i i$me5u ta dva stanja kao pretpostavku rekao bih da premda osoba mo/e biti vje8ta u medita2iji ako dugo ostane u komi onda bi to mo/da moglo utje2ati na nje$inu sposobnost ra$lu*ivanja ra$li*itih $nakova pro2esa ra$laganja# 'remda u trenutku pro2esa ra$laganja mo. ra$lu*ivanja nije ista kao na gruboj kon2eptualnoj ra$ini ra$mi8ljanja s kojom ina*e imamo iskustva ipak svjesna volja da se ra$lu*e $nakovi ra$laganja sna/no utje*e na sposobnost osobe da ostane svjesna u trenutku smrti# + ideal7 nom slu*aju bilo bi lijepo kad bismo mogli eksperi7 mentirali s tim stanjem i na primjer vidjeti ho.e li na sposobnost iskusnog meditanta da ostane u sta7 nju *istog svjetla utje2ati stanje kome uslijed te8ke bolesti ili ne# + stvari prije nekoliko godina skupina $nan7 stvenika do8la je u Dharamsalu i i$vela nekoliko eksperimenata# Eeljeli su prou*iti pro2es smrti i u tu svrhu donijeli su jedan stroj# Bli kako utvrditi tko
17 1

.e umrijeti i kadaJ I tko .e do/ivjeti neko iskustvoJ Nitko to nije mogao predvidjeti# To je problem# ;d tada je bilo vi8e slu*ajeva u kojima nakon smrti nije do8lo do raspadanja tijela# ,islim da je to u nekim slu*ajevima trajalo tjedan dana a u nekima i puno du/e# ,e5utim onda kad su se dogodili ti slu*ajevi nije bilo nikoga tko bi mogao i$vesti eksperimente# S druge strane kad su $nanstveni2i bili prisutni sa svojom opremom nitko nije umroN To je vrlo te/ak $adatakN ; $ara/enosti virusom %IV i odno8enju spram bijesa i smrti $a3a Svetosti kao netko tko je &ara'en vir"som 59$ "vjerio sam se da me )ijes &)og mog stanja spr. je%ava da smrt prihvatim spokojno. =to )i moglo po. mo+i kad se radi o takvom )ijes"4 To je veliki problem# + velikoj mjeri stav je dru8tva prema takvim osobama vrlo ne$drav pos7 toji te/nja da ih se isklju*uje i$ dru8tva# Da stvar bude gora ti su ljudi potpuno obeshrabreni i imaju vrlo malu mentalnu snagu# No ako bi po*eli ne8to prakti2irati kao npr# budi$am onda bi naravno uvidjeli daje ovaj /ivot samo jedan od mnogih te da kraj jednog /iv ota ne predstavlja kraj $auvijek# Ta7 ko5er svaki doga5aj i iskustvo u ovom /ivotu pos7
17

ljedi2a je dakako na8ih djela ili karme ne nu/no i$ pro8lih /ivota ve. je i posljedi2a postupaka i$ ovog /ivota# + skladu sa $akonom u$roka i posljedi2e ti nesretni doga5aji nastaju $bog na8ih vlastitih pos7 tupaka u pro8losti# Sloga mislim da je i to neka vrsta utjehe# +po$nao sam neke meditante s Tibeta koji su mi opisali svoja iskustva# Neki bolesni2i koji su bolovali od smrtonosnih bolesti $atra/ili su od svojih lije*7 nika da im iskreno ka/u mo/e li se njihova bolest i$lije*iti ili ne te ho.e li umrijeti od nje i koliko im je jo8 vremena ostalo# Jednom kad takvi bolesni2i sa$naju da im je preostalo tek odre5eno vrijeme $a /ivot rekli su mi to im dola$i kao neka vrsta olak7 8anja $ato 8to onda mogu preorijentirati svoj /ivot kako bi na prvo mjesto stavili ono 8to je doista va/7 no# Stoga mislim da sve u velikoj mjeri ovisi o vlas7 titoj praksi# ;sim toga ne $nam te8ko je# ; eutana$iji 6 sl"%ajevima nei&dr'ivo )olnih smrtonosnih )olesti ili o&ljeda )iste li oprostili olak3avanje smrti ili ")ijanje i& milosr8a4 To je tako5er vrlo slo/eno# ;pet puno toga ovisi od slu*aja do slu*aja# Sa stajali8ta budisti*ke du7 hovne prakse budu.i da su te situa2ije u$rokovane
17!

karmom i$ pro8losti ili postup2ima osobe prije ili kasnije *ovjek mora do/ivjeti ta bolna iskustva# + takvim slu*ajevima bolje je osje.ati bol u ovom ljudskom tijelu i $nati da barem postoje medi2inske sestre i lije*ni2i koji se mogu brinuti $a nas# Bko nam se to dogodi u nekom drugom obliku eg$isten7 2ije ne.emo imati takvu pomo. pri ru2i i tada je isto iskustvo doista be$nadno# Cto to je jedan na*in gledanja na to# S druge strane ako je netko u komi i nema nade $a oporavak te ako u tom stanju ostane vrlo dugo to je vrlo skupo i tro8kovi mogu stvoriti ra$ne druge probleme# Tako slo/ena situa2ija mo/da je i$niman slu*aj ali tu je vrlo te8ko ne8to re.i ili generali$irati# ,islim da se mora donijeti odluka na osnovi pojedinog slu*aja# ,o/da se mogu uo*iti neke paralele i$me5u prakse milosrdnog ubijanja i budisti*ke prakse pri7 jenosa svijesti s tom ra$likom da u slu*aju prijeno7 sa svijesti osoba vje/ba na samoj sebi# Tako5er ima ra$like i u 2iljevima# + slu*aju milosrdnog ubijanja motiv mo/e biti da se osobi olak8a nei$dr/iva bol i patnja dok je prijenos svijesti pove$an s pru/anjem prilike osobi da iskoristi vrijeme smrti prije nego 8to nje$ini tjelesni elementi dosegnu stanje u kojem $nakovi pro2esa ra$laganja nisu vi8e jasno vidljivi# Dakle postoje neke sli*nosti#
176

; suo*avanju s bolnom smrti 9ma li $a3a Svetost savjet kako se s"o%iti s )oli " vrijeme smrti4 Bko se radi o osobi koja se bavi duhovnom prak7 som u tim trenu2ima mo/e se dogoditi da u*inak njegove prakse dade povoljne re$ultate u suprot7 nom vrlo je te8ko re.i 8to bi u tom trenutku bilo $aista od koristi# Zato je ove metode i vje/be vrlo korisno provoditi od ranog djetinjstva be$ ob$ira je li im osoba vi*na ili nije# Svatko bi se morao s njima upo$nati tako da se kad do5e vrijeme mo/e s takvim stvarima suo*iti be$ puno napora# To je is7 pravan put# Bko to vjerujemo sve dok nas o$biljna situa2ija ne $adesi ne shva.amo praksu o$biljno no kad situa2ija postane $aista o*ajna ve. je prekasno i vrlo te8ko# 'uno ovisi o tome koliko smo upo$nati s odre5e7 nom vrstom prakse# Na primjer ako ste i$vrsno uvje/bali ra$li*ite tehnike kao 8to je medita2ija o ljubavi i suosje.anju medita2ija o nepostojanju identiteta pojava medita2ija o prola$noj prirodi eg$isten2ije te ako ste vje/bali davanje i primanje 7 daju.i vlastiti napredak sre.u i sli*no drugima i u$imaju.i na sebe bol i patnju drugih 7 tada u tre7 nutku smrti mo/ete pro.i svaku od tih vje/bi u
t77

mislima ili mo/ete obratiti ve.u po$ornost na jedan odre5eni oblik prakse# Zbog ranije ste*ene upu.e7 nosti bit .ete u stanju usredoto*iti najve.i dio svog uma ili svijesti na vje/be u tolikoj mjeri da .e to *ak ubla/iti Fi$i*ku bol ili patnju koja .e tad imati manji u*inak na vas# Sli*no tome ako je va8a mo. kon7 2entra2ije ve.a mo.i .ete se vrlo br$o usredoto*iti upravo na ono mjesto gdje osje.ate bol a $atim me7 ditirati ili provoditi posebne vje/be kao 8to je vi7 $uali$iranje bijele svjetlosti ili nevidljivih kaplji2a ili usmjeravati neke oblike mantre ili ne8to drugo na to posebno mjesto 8to .e pomo.i da se smanji Fi7 $i*ka bol# Bli ako vam nedostaje upu.enost i prak7 sa tada je vrlo te8ko prosuditi koja bi metoda bila najbolja $a svladavanje boli u datom trenutku# ; karmi i nepotrebnom produ/ivanju /ivota 6 sklad" s onim 3to ste rekli o karmi ako se netko )avi medicinom i iscjeljivanjem kakve s" njegove karmi%ke odgovornosti " ve&i s "plitanjem " proces smrti ili sprje%avanjem njegova nastanka te nepot. re)nim prod"'avanjem 'ivota4 ;p.enito govore.i ne vidim nikakvo proturje*je i$me5u medi2inskog stru*njaka koji poma/e pa7 2ijentu da ostane /iv i karmi*kih odgovornosti koje su sadr/ane u tome $ato 8to kad govorimo o smrti
178

s budisti*kog stajali8ta ona se do/ivljava kao pos7 ljedi2a mnogih *imbenika a ne samo karme# Iskus7 tvo smrti koje .e se dogoditi bit .e re$ultat karmi*kih posljedi2a na primjer ako su se kar7 mi*ke mogu.nosti is2rpile ili $bog stje2aja okol7 nosti smrt mo/e nastupiti nepravovremeno dok u nekim slu*ajevima smrt nastupa ne $bog is2rpljenja potpunog sa$rijevanja karme ve. $bog is2rpljenja dobrih $asluga# Sli*no tome postoje dvije vrste bolesti( karmi*ki u$rokovana bolest $a ra$liku od one *iji je primarni uvjet ili u$rok vi8e i$vanjski ili vi8e unutarnji# )armi*ki u$rokovana smrt odnosi se na situa2ije kad se unato* svim mogu.im sredstvima smrt ne mo/e i$bje.i# Za takvu vrstu smrti smatra se da je karmi*ki u$rokovana# Ptovi8e *ak i u slu*aju neo*ekivane smrti *iji se u$ro2i mogu shvatiti kao vi8e i$vanjski karma igra odre5enu ulogu# Na primjer u slu*aju produ/ivanja /ivota sama *inje7 ni2a da je mogu.e produ/iti /ivot ili da postoje uv7 jeti da ga se produ/i na neki je na*in posljedi2a karme# Zapravo sam $amijetio *ak i me5u Tibetan2i7 ma da ponekad ljudi kao individualna ljudska bi.a ne preu$imaju ini2ijativu i koriste karmu kao neku vrstu i$like# ,islim da je to potpuno krivo# Tko
179

stvara karmuJ ,i sami svojim postup2ima stvara7 mo karmu# Na primjer ako bih /elio ne8to $apisati upravo bi taj *in stvorio nove okolnosti i doveo do nekog novog re$ultata ili doga5aja# @adi se o u$ro7 ku i posljedi2i sve odre5uju u$ro2i i posljedi2e# ,isliti kako je karma neka vrsta neovisne energije je krivoN Na8 svakodnevni /ivot ukusna hrana ili predan rad te na8e opu8tanje 7 sve se odvija putem djelovanja# Sve je u djelovanju i posljedi2ama sve ovisi o djelima i posljedi2ama# = *ijim djelimaJ Na7 8imN 'onekad mislim da se radi o nekoj vrsti nespo7 ra$uma kad govorimo o karmi# Iak i ako ste ve. nakupili negativnu karmu jo8 uvijek imate priliku da se promijenite ili svladate tu negativnu karmu dobrom karmom# Dakle sve ovisi o va8im djelima# To je bitno# Za budiste je to najva/nije $nati# Istinski budist imat .e *vrsto uv7 jerenje u prirodu :uddhe koje .e mu omogu.iti posti$anje potpuno prosvijetljenog stanja stanja savr8enstva# Bko je tako $a8to onda ne bi svatko *vrsto vjerovao da mo/e svladati ra$li*ite proble7 meJ Teorija o u*enju karme uklju*uje veliki broj slo7 /enih pitanja tako da je nemogu.e naprosto gene7 rali$irati i re.i da je sve proi$vod ili posljedi2a

karme# Na primjer po5imo od mog Fi$i*kog tijela promotrimo primjeri2e moju 8aku( *injeni2a da je taj dio mog tijela tako intimno pove$an s mojim is7 kustvom i Fi$i*kim osje.ajem boli i $adovoljstva jasno je vidljiva# No kad bismo dalje pratili Fi$i*ke u$roke $a taj odre5eni dio tijela mogli bismo ih pratiti unatrag do po*etka vremena# To je materi7 jalna pojava ili proi$vod materijalne pojave koja se mo/e pratiti unatrag sve dalje i dalje do najranijeg stanja sve dok se ne do5e do stanja u kojem je ona *isti atom ili *esti2a# 'rema budisti*koj literaturi ta se *esti2a tehni*ki na$iva prostornom *esti2om# Tako da se kao re7 $ultat evolu2ijskog pro2esa koji je trajao milijarde godina ta si.u8na *esti2a sada potpuno ra$vila u ovo /ivu.e tijelo koje mo/e djelovati kao oru5e $a osje.anje boli i $adovoljstva# Dakle *injeni2a da ovo tijelo pripada meni mo/e se vidjeti kao re$ultat karme ali *injeni2a da je ovo tijelo posljedi2a beskrajnog kontinuuma materijalnih *esti2a ne mo/e se vidjeti kao proi$od karme to je naprosto prirodni $akon# ,aterijalne stvari potje*u i$ mate7 rijalnih i$vora# Sli*no lome ako ra$motrimo ra$liku i$me5u uma i tijela otkrit .emo kako postoje odre5ene sre7 di8nje odlike koje ih ra$likuju# Na primjer materi7
181

jalne pojave imaju odre5ene odlike koje ih *ine Fi7 $i*kima ili materijalnima# ;ne stvaraju prepreke dok mentalne pojave imaju prirodu jasno.e pro$7 ra*nosti i $nanja ali nisu Fi$i*keG ne stvaraju prep7 reke *injeni2a da te dvije vrste pojava postoje na tako suprotne ili ra$li*ite na*ine naprosto je $akon prirode# Ne mo/emo re.i da su to dvije ra$li*ite stvari $bog karme# :udisti*ka literatura ,ahavane u$ima tu slo/e7 nost stvarnosti u ob$ir i poka$uje kako se na ra$li7 *ite na*ine mo/e pristupiti stvarnosti# + budisti*koj se literaturi govori o *etiri na*ela $a shva.anje prirode stvarnosti# Jedno je na*elo logi*kog i$vo5enja $aklju*aka koje se mo/e primijeniti na osnovi na8eg shva.anja kona*ne prirode stvarnosti ali koje se mo/e prijaviti samo ako postoji odre5ena u$ro*na ve$a ili me5usobna pove$anost pojava7 *injeni2a da ne8to mo/e u$rokovati ne8to drugo ili da kad se odre5ene stvari nagomilaju one mogu re$ultirati odre5enim ishodom# Na osnovi na*ela ovisnosti mo/emo primijeniti logi*ko i$vo5enje $aklju*aka# Tada je na*elo ovisnosti mogu.e $ato 8to na primjer materija i um ili materija i svijest u/ivaju ra$li*iti status postojanja ili ra$li*ite odlike# Iinje7

ni2a da postoje takve ra$like naprosto je $akon pri7 rode a u :udisti*koj literaturi ,ahavane po$nat je pod na$ivom 'rirodni $akon# +$imaju.i u ob$ir slo/enost prirode stvarnosti moramo pristupiti shva.anju prirode stvarnosti mnogim ra$li*itim putevima ra$lu*ivanja# Stoga je odre5ivanje utje7 2aja karme slo/eno# 'remda mo/emo re.i da je ve7 liki dio onoga 8to do/ivljavamo proi$vod ili posljedi2a karme odre5ivanje koliko daleko dose/e utje2aj karme i kolike su posljedi2e mehani$ma prirodnog $akona ostaje otvoreno $a raspravu# To je ne8to 8to bismo trebali ispitati i ra$umjeti ali to je vrlo te8ko# ; suo*avanju sa smr.u prijatelja $ala Svetosti o vlastitoj smrti govorite s lako+om i spokojem. Kako se s"o%avate sa smr+" va3ih prijatelja4 Ne $nam# )ad su u pitanju moji vlastiti osje.aji moram re.i da sam ponekad vrlo tu/an 7 bio sam i$nimno tu/an kad je moj stariji brat Lobsang Sam7 ten preminuo# ,islim da je od sve moje bra.e i ses7 tara on bio brat s kojim sam proveo najvi8e vremena u djetinjstvu osobito kad sam napustio svoje rodno mjesto Lhasu# ,islim da je putovanje trajalo dva mjese2a# Znate li kakve su isto*nja*ke
181

nosiljkeJ :rat i ja smo sjedili u jednoj maloj nosilj2i# :ili smo ra$igrani i oboji2a smo pre8li na istu stranu nosiljke a ona se 2ijela potpuno nagnula na jednu stranu# Tada je osoba koja je vodila brigu o nosilj2i istog trena povikala( MNemojte to raditiN Ne radite toNM Za njega je bilo najbolje da se dva brata posva5aju onda je imao dobru podjelu 7 na jednoj strani ja a na drugoj moj brat# Tada je nosiljka ima7 la ravnote/uN ,islim da osoba koja se brinula $a nosiljku nije bila ba8 presretnaN Stoga kad je moj brat preminuo doista sam osje.ao i$nimno duboku tugu# No s druge strane to je *injeni2a# ;d njegove smrti povremeno bih se upitao( M+h gdje li se on ponovno rodioJ Je li na ovom ili nekom drugom svijetuJ Bko je na ovom svijetu gdje jeJM# S vreme7 na na vrijeme obu$mu me takvi osje.aji# ; me5ustanju svijesti i$me5u smrti i ponovnog ro5enja 2pisali ste med"stanje svijesti i&me8" smrti i po. novnog ro8enja. :e li ono pove&ano s nekom vrstom fi&i%kih ili )iokemijskih procesa ili je neovisno o fi. &i%kim procesima4 Iinjeni2a da takvo medustanje nema ve$e sa sa7 da8njim tijelom jasno je vidljiva i$ svetih tekstova# + tekstovima se opisuje da takvo bi.e ima tijelo ko7
18

je je po svojoj prirodi sa*injeno od suptilne energi7 je dakle ne radi se o Fi$i*kom tijelu ali se tako5er dodaje da ima neku vrstu boje i oblika# Bnalogija koja se koristi u opisivanju tijela bi.a u me5ustanju jest da je to tijelo sna# @e*eno je da neki napredni meditanti mogu tijekom stanja sna uistinu preu$eti tijelo sna te se $a to tijelo ka/e da je vrlo sli*no tije7 lu bi.a u me5ustanju# Neki ljudi mogu prirodno is7 kusiti tijelo sna dok ga neki mogu namjerno posti.i# 'itali ste o suptilnoj energiji ili nekom obliku suptilnog uma# Ipak vidi se boja i katkad oblik# To je vrlo slo/ena tema ali meni se *ini da postoji pet i$vanjskih i pet unutarnjih elemenata te da me5u unutarnjima postoji gruba ra$ina pet elemenata kao i najsuptilnija ra$ina# Na najsuptilnijoj ra$ini nala$i se *ista svjetlost# Iista svjetlost je jedan vid drugi vid je suptilna energija# + loj energiji ponekad postoji odre5ena vrsta sjemena pet elemenata# Dakle kad govorimo o *istoj svjetlosti kao temelju svega 8to postoji mislim da se tu radi o pove$anosti i$vanjskih *vrstih stvari s *istom svjetlo8.u# Spo7 minje se tako5er i osobita energijska sila u tibetskoj budisti*koj literaturi *iji je tehni*ki na$iv energija s pet $ra*enja i mislim da se mo/e prona.i ve$a i$7 me5u makroskopskog svijeta svakodnevnih iskus7
18!

tava i mikroskopskog svijeta suptilne energije# Ve$a koja je ostvarena i$me5u ta dva svijeta mo/e se shvatiti ako se ra$umije priroda nje$ine osobite energijske sile o kojoj se govori u svetim tekstovi7 ma# ;no 8to je toliko bitno $a promi2anje na8eg shva.anje te ve$e jest vidjeti postoji li neka $na*aj7 na ve$a i$me5u ove osobite energijske sile i onoga 8to sam opisao kao *esti2u prostora# ;sobno jo8 uvijek nemam potpuno ra$vijenu $amisao o tome# ; $nanju o smrti i Ti)etskoj knji&i mrtvih >o'e li se &nanje o proces" smrti ste+i %itanjem Tibetske knjige mrtvihJ Da ona mo/e pomo.i# Pto se ti*e pro2esa smrti a osobito ra$li*itih odlika i osobina me5ustanja po7 nekad naila$imo na pomalo iskrivljenu sliku u Bbhidharma literaturi i tantri*koj literaturi# Stoga je mo/da najbolje poku8ati ste.i 8ire ra$umijevanje *itanjem vi8e tekstova# ,e5utim ve.ina vi$uali$a7 2ija i vi$ija koje se opisuju u Ti)etskoj knji&i mrtvih mogu se smatrati usko ve$anim $a odre5enu medita2iju na bo/anstva po$natu pod na$ivom mandala gnjevnih i spokojnih )o'anstava kako stoji u tekstu#
180

O SITUACIJI + TIBETU ; odnosu Tibeta spram velike nebudisti*ke kineske $ajedni2e Kad )iste se vratili " neovisni Ti)et )iste li te3ko pomirili )"disti%ko na%elo s"osje+anja sa stvarno3. +" vladanja &emljom %iji s" stanovnici ve+inom Ki. ne&i ne)"disti4 Zamijetio sam tijekom nekoliko posljednjih de7 setlje.a toliko puno $astranjenja u tibetskoj kulturi i tibetskom na*inu /ivota# ;sim na8e bra.e i sestara )ine$a *ak i me5u Tibetan2ima postoji opasnost od toga# +$mimo na primjer mlade Tibetan2e koji su i$bjegli i$ Tibeta tijekom nekoliko posljednjih godina 7 premda je njihov osje.aj da su Tibe7tan2i vrlo jak i postojan neki vidovi njihova pona8anja bude u meni nemir# ;ni se br$o potuku ili rabe silu a posljednjih mjese2i dogodila su se *ak dva ubojstva u kojima su sudjelovali mladi Tibe7tan2i koji su i$bjegli i$ Tibeta# + svakom drugom pogledu njihova je motiva2ija sjajna ali toliko je puno $astranjenja u njihovoj poni$nosti ili po8tenju i suosje.ajnom stavu# Dakle *ak i u Indiji me5u mojim vlastitim narodom doga5aju se takve stvari# Zbog nedavnih doga5aja uistinu sam se duboko $abrinuo# Pto se onda doista doga5a u mojoj $emlji TibetuJ
187

Ipak to je stvarnost s kojom se moramo suo*iti# )ako bilo vjerujem da .emo kad budemo imali slo7 bodu slobodu govora misli i kretanja uspjeti svesti takve pojave na najmanju mogu.u mjeru# 'remda u budu.nosti kad budemo slobodni ne.u vi8e biti voda Tibelske vlade# To je moja kona*na odluka# + stvari i$radili smo slu/beni dokument u kojem se ka/e da .e se *im se postigne oslobo5enje Tibeta osnovati privremena vlada i ja .u predati svoje $akonske ovlasti toj vladi# Za dvije godine ta .e vlada organi$irati skup8tinu tibetskoga naroda# Tada .e se donijeti odluka o tibetskom ustavu# Dakle to je ne8to 8to je ve. odlu*eno# W ; budu.oj ulo$i Va8e Svetosti u Tibetu $a3a Svetosti maloprije ste rekli da vas promjenljivi stavovi nekih od va3ih Ti)etanaca "&nemir"j". Pitam se kako to da ste se odl"%ili poi*"%i sa svog po. lo'aja " Ti)et" kad se doima daje mladim lj"dima potre)no vi3e d"hovno nego politi%ko vodstvo. Iinjeni2a da ne.u vi8e biti voda tibetske vlade ne $na*i da .u se odre.i moralne odgovornosti ili predanosti# Naravno budu.i da sam Tibetana2 a napose jer u/ivam toliko povjerenje moja je obve$a slu/iti pomagati *ovje*anstvu op.enito te oso7
188

bito onim ljudima koji mi uka$uju i$nimno povjere7 nje do posljednjeg daha# + stvari jedan od ra$loga $a8to ne /elim preu$eti odgovornost u vladi jest taj da mi je na kon2u ve. &- godina stoga dr/im da mi je preostalo jo8 0= godina aktivnog /ivota a na7 kon toga .u biti prestar# + svakom slu*aju unutar $ajedni2e prognanih u Indiji ve.# smo ubr$ali de7 mokratski pro2es# Tijekom sljede.ih 0= godina de7 mokra2ija se mora uspostaviti# + suprotnom bi se na po*etnom stadiju mogli pojaviti nemiri smetnje i komplika2ije# Sve te komplika2ije trebale bi se po7 javiti tijekom mog /ivota da bi se u budu.nosti stvari odvijale glatko# Isto tako ako nastavim obna8ali svoju du/nost premda mislim da bi mnogi Tibetan2i to 2ijenili to bi nei$ravnim putem postalo $apreka $a $dravi ra$voj demokra2ije# Stoga sam odlu*io da se mo7 ram dr/ati po strani# Tu je jo8 jedna prednost( ako ostanem na *elu vlade i nastanu problemi i$me5u sredi8nje vlade Tibeta i lokalnog stanovni8tva tada bi moja na$o*nost mogla dovesti do daljnjih kom7 plika2ija# Bko ostanem neupleten kao tre.a osoba tada mogu pomo.i u rje8avanju takvih o$biljnih si7 tua2ija# Tako5er osobno ne /elim imati udjela u slu/be7 nom protokolu# Ne volim ga i predstavlja mi doda7
189

tan teret# Eelio bih imati vi8e slobode kako bih se vi8e kretao kamo /elim be$ ikakvog protokola# Ta7 ko je puno lak8e i bolje $ar neJ I$ tih sam ra$loga donio svoju odluku# No to ne $na*i da .u di.i ruke od svojih odgovornosti i obve$a# V ; uporabi sile u osloba5anju Tibeta $a3a Svetosti &ar ne )i 'rtvovanje va3ih "vjerenja o "pora)i sile &a oslo)a8anje Ti)eta )ilo vrijedno tr"da jer )i re&"ltiralo olak3avanjem patnje ti)etskoga naroda4 Ne ne mislim tako# + toj situa2iji do8lo bi do jo8 vi8e nasilja# To bi mo/da dovelo do ve.eg interesa javnosti a to bi moglo pomo.i# No na kon2u naj7 va/nije u svemu tome jest da )ina i Tibet moraju /ivjeti kao susjedi svi5alo se to nama ih ne# Stoga da bismo /ivjeli u skladu prijateljstvu i miru u bu7 du.nosti na2ionalna borba putem nenasilja od naj7 ve.eg je $na*enja# Jo8 je ne8to va/no a to je da kona*ni dogovor ili rje8enje moraju na.i i )ine$i i Tibetan2i $ajedno# Za to nam je potrebna podr8ka s kineske strane mislim od strane kineskoga naroda to je i$nimno bitno# + pro8losti je na8 stav bio iskreno nenasilje a to je ve. dovelo do ve.eg ra$umijevanja s kineske
190

strane ne samo i$vana nego i unutar same )ine# Danas na8 2ilj ima puno vi8e pristali2a me5u )ine7 $ima nego ranije# )ako vrijeme prola$i sve vi8e )i7 ne$a i$ra/ava duboko po8tovanje i naklonost# 'onekad im je jo8 uvijek te8ko dati podr8ku neov is7 nom Tibetu ali 2ijene na8 na*in borbe# Dr/im da je to i$nimno drago2jeno# )ad bi se Tibetan2i latili oru/ja mislim da bismo istog trena i$gubili tu vrstu podr8ke# X ; podr82i Tibetu =to )i $a3a Svetost voljela da ova p")lika pod"&. me kako )i pomogla Ti)et"4 'remda mi vrlo mnogo $na*i 8to primamo veli7 ku podr8ku i$ mnogih $emalja kao 8to su SBD i Ve7 lika :ritanija jo8 uvijek trebamo vi8e aktivne podr8ke# Vidite pitanje Tibeta je i pitanje ljudskih prava ono tako5er uklju*uje probleme okoli8a i dekoloni$a2ije# Najva/nije pitanje sada jest problem priliva kineskog stanovni8tva# + ovom trenutku potrebna nam je ve.a pomo. da bismo $austavili tu demograFsku promjenu# To je od daleko najve.eg $na*enja# Iskreno 2ijenimo svaki oblik pomo.i i podr8ke koji nam se iska/e#

1#1

You might also like