Politiki sustav Hrvatske

1. Navedite neka naela ustavno-politikog sustava Republike Hrvatske? Naelo narodne suverenosti, Naelo dravnog suvereniteta, Naelo diobe vlasti, Naelo ustavnosti i zakonitosti 2. Nabrojite 3 drave koje se spominju u Izvorinim osnovama stava RH? Slovenija,Srbija i Crna Gora (ustav-izvorine osnove !!! ". Nabrojite 3 ustavne vrednote iz l! 3! stava RH?

Sloboda, jednakost, na#ionalna ravno$ravnost i ravno$ravnost s$olova, %irotvorstvo, so#ijalna $ravda, $otivanje $rava ovjeka, ne$ovredivost vlasnitva, ouvanje $rirode i ovjekova okolia, vladavina $rava i de%okratski viestranaki sustav????
&. Nabrojite 3 grane dravne vlasti prema stavu RH? 'akonodavna, izvrna i sudbena (. " emu govori naelo ustavnosti i zakonitosti? )ro$isuje se da*++, -. zakoni %oraju biti u suglasnosti s ,stavo%, a ostali $ro$isi i s ,stavo% i zakono%. Svatko je duzan drati se ,stava i zakona i $otivati $ravni $oredak -.++ /. #ako stav RH klasi$i%ira prava i slobode? , " sku$ine* 1 )rava koja su $ret$ostavke za uzivanje svi0 drugi0 $rava(n$r.na#elo jednakosti , 2 osobne i $oliti#ke slobode i $rava($.na zivot,sloboda %isli i tiska , " gos$odarska, so#ijalna i kulturna $rava($ravo na rad, strajk.. 1. Nabrojite tri politika prava u stavu RH? 2ednakost gradana, dostu$nost javni0 sluzbi, sloboda udruzivanja i oku$ljanja, sloboda %isli..!???? 3. Nabrojite tri so%ijalna prava u stavu RH? )rava na zastitu zdrave okoline, $rava na in4or%iranost, $laniranje $orodi#e, zastita na#ionalni0 $rava i druga?????? 5. &ato ostvarivanje prava i sloboda nije iskljuivo pitanje RH? )ristu$anje% $ojedino% %e6unarodno% $aktu koji% se ure6uju $rava i slobode, u .rvatskoj 7e stu$iti na snagu odredbe tog %e6unarodnog ugovora, $a i u sluaju kad bi zakonska regula#ija na odre6eno% $odruju bila razliita od tig odredbi. -. kao suverena drava $ri0va7a te%eljno naelo %e6unarodnog $olitikog i $ravnog $oretka da ostvarivanje ljudski0 $rava, a tako i na#ionalni0 $rava i zatita %anjina, nije vie sa%o unutranja stvar -., nego i zajednika stvar %e6unarodne zajedni#e. (/ str. 18. #oje institu%ije u RH obnaaju sudbenu vlast? Su#i i dravno odvjetnitvo obnaaju sudbenu vlast, i%enuje i0 i razrjeava 9ravno sudbeno vije7e. 11. #oji sudovi postoje u Republi%i Hrvatskoj?

-edovni* o$7inski, u$anijski, :r0ovni sud S$e#ijalizirani* )rekrajni, :isoki $rekrajni, u$ravni, trgovaki, visoki trgovaki
12. #oja je temeljna zada'a stavnog suda? ;ontrola ustavnosti zakona< ,stavni sud r0 odluuje o suglasnosti zakona s ustavo% i drugi0

$ro$isa s ustavo% i zakono%...odluuje $ovodo% ustavni0 tubi $rotiv $ojedinani0 odluka dravni0 tijela, tijela jedini#a lokalne i $odrune sa%ou$rave te $ravni0 osoba s javni% ovlasti%a o ljudski% $ravi%a i te%eljni% sloboda%a, o$7enito $rava zaja%ena ustavo% ( to je te%eljno odluuje o odgovornosti $redsjednika r0, rjeava sukob nadlenosti iz%e6u tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
1". #oji je najvii sud u Republi%i Hrvatskoj? :r0ovni sud 1&. (to u Republi%i Hrvatskoj znai narodna suverenost? =deja narodne suverenosti $redstavlja osnovu %oderne de%okra#ije. )re%a ovoj ideji narod odluuje u dravi ne$osredno, sa% ili $ute% svoji0 $redstavnika. Suveren oznauje nositelja vr0ovne vlasti, dok u drugo% sluaju oznauje onog i%benika koji je u vrenju vlasti najvii, sa%ostalan i neovisan od nekog drugog $olitikog initelja. ,koliko $ovee%o suverenost s de%okra#ijo% dobije se narodna suverenost. (&. str 1(. stav RH de$inira Hrvatski sabor? Sabor -. i%a ustavnotvornu 4unk#iju, to znai da i%a %o7 donoenja i iz%jene ustava. (".str

1/. #oja prava prema stavu RH imaju gra)ani u op'ini? Gra6ani%a se ja%i $ravo na lokalnu i $odrunu (regionalnu sa%ou$ravu. Gra6ani %ogu ne$osredno sudjelovati u u$ravljanu lokalni% $oslovi%a, $ute% zborova, re4erendu%a i drugi0 oblika ne$osrednog odluivanja u skladu sa zakono% i statuto%. (>lanak 1"". 11. Nabrojite barem tri ustavne nadlenosti Hrvatskog sabora? ?bavlja izbore, i%enovanja i razrjeenja, u skladu sa ,stavo% i zakono%< nadzire rad vlade -.< donosi zakone< odluuje o donoenju i $ro%jeni ,stava< odluuje o $ro%jeni grani#a -.... (lanak 31. 13. #akav mandat imaju zastupni%i u Hrvatskom saboru? 'astu$ni#i se u .rvatski sabor biraju na vrije%e od & godine. (lanak 1". < Ne%aju obvezuju7i %andat (lanak 1( < i%aju i%unitet-zastu$nik ne %oe biti $ritvoren niti se %oe $okrenuti kazneni $ostu$ak bez odobrenja sabora (lanak 1/. < trajanje %andata se %oe $roduiti sa%o u sluaju rata (lanak 11. !!! 15. *ko bira predsjednika Republike Hrvatske? )radsjednik -. bira se na te%elju o$7eg i jednakog birakog $rava na ne$osredni% izbori%a tajni% glasovanje% na vrije%e od ( godina, bira se veino% svi0 biraa koji su glasovali. (lanak 5(. 28. *ko moe raspustiti +ladu Republike Hrvatske? .rv. Sabor (lanak11(.<11/. 21. #ako se slikovito opisuje integra%ijska struktura , ? 22. (to predstavljaju tri stupa ,uropske unije?

,govoro% o @uro$skoj uniji us$ostavljena trojaka struktura @uro$ske unije, koja se esto o$isuje $o%o7u $roelja antikog grkog 0ra%a sa tri stu$a, a stu$ovi se %e6usobno razlikuju $o naravi suradnje u nji0ovo% okviru %e6u drava%a lani#a%a*Prvi stup tvore ve7 ranije osnovane 'ajedni#e* @uro$ska zajedni#a za ugljen i elik koja je $restala $ostojati 2882. godine, @uro$ska ekono%ska zajedni#a te @uro$ska zajedni#a za ato%sku energiju Drugi stup sastoji se od suradnje drava lani#a u $odruju 'ajednike vanjske i sigurnosne $olitike Trei stup sastoji se od suradnje drava lani#a u $odruju u $ravosu6u i unutarnji% $oslovi%a (engl. Justice and Home Affairs , kako je to izvorno de4inirano ,govoro% iz Aaastri#0ta????? 2". #oje su razine institu%ionalnog ustroja , ?
2&. #oje su institu%ije , na nadna%ionalnoj razini? 2(. *ko su nositelji institu%ionalne strukture , na na%ionalnoj razini? 2/. -a li je ,uropsko vije'e .,uropean /oun%il0 isto to i +ije'e ,urope ./oun%il o$ ,urope0?

+ije'e ,urope je %e6unarodna organiza#ija &1 drava lani#a ire euro$ske regije, iji su glavni zada#i jaanje de%okra#ije, zatite ljudski0 $rava i $ravne drave na euro$sko% kontinentu. ,uropsko vije'e institu#ija je @uro$ske unije koja se sastoji od $redsjednika drava ili $redsjednika vlada drava lani#a @uro$ske unije, $redsjednika @uro$skog vije7a te $redsjednika @uro$ske ko%isije. Bo $olitiko tijelo i%a kljunu ulogu u usuglaavanju interesa i stajalita drava lani#a.
21. #oji je %ilj 1porazuma o stabiliza%iji i pridruivanju? Cilj S))-a je us$ostava $olitikog dijaloga, uskla6ivanje zakonodavstva, $ro%i#anje gos$odarski0 odnosa, razvoj slobodne trgovine, osiguravanje regionalne suradnje te $oti#anje suradnje u nizu drugi0 $odruja. (12. str 23. 2esu sli sporazumi sastav ni dio poretka ,uropske zajedni%e i to to znai? )re%a $raksi @uro$skog suda, s$orazu%i o $ridruivanju sastavni su dio $ravnog $oretka 'ajedni#e, izravno se $ri%jenjuju i stvaraju $rava i obveze za 4izike i $ravne osobe te su sudovi drava lani#a obvezni nji0ovi% odredba%a $riznati $ravne uinke.(12. str 25. #oje su dvije $aze pregovora RH s , ? Cnaliti#ki $regled zakonodavstva(s#reening i $regovori na te%elju $regovara#ki0 stajalista "8. *ko sudjeluje u izradi 3rvatski3 pregovaraki3 stajalita? )regovara#ka sku$ina za vo6enje $regovora o $ristu$anju -. @uro$skoj ,niji, -adna sku$ina za $ri$re%u $regovora o $ristu$anju -. @uro$skoj ,niji, ;oordina#ija za $regovore o $ristu$anju -. @uro$skoj unii, Na#ionalni odbor i :lada -..

4ospodarski sustav Hrvatske

1. #ada je Hrvatska dostigla razinu srednje razvijene industrijske zemlje? Sredino% 1518-i0.

2.

kojem razdoblju je Hrvatska biljeila najintenzivniji gospodarski rast? 15(2-1538

". #akva je razina in$la%ije u razdoblju do 5678 godine? -azdoblje relativno niske in4la#ije &. #akve su karakteristike investiranja do 5678! godine? =zuzetno brz razvoj zasnovan na visokoj sto$i investiranja koje je 4inan#irano veliki% dijelo% inoze%ni% zaduzivanje%.Nije uklju#ivalo i trzisne kriterije $ri nji0ovo% odredivanju. (. 9ime je popra'ena industrijaliza%ija Hrvatske? ,brzano% deagrariza#ijol i kon#entra#ijo% stanovnistva i $rivredni0 aktivnosti u gradske #entre. /. #oje je razdoblje stagna%ije 3rvatskog gospodarstva? 1538-1558 1. "d koje godine zapoinje pad drutvenog proizvoda i zaposlenosti? 1531

3. &ato dolazi do pada proizvodnosti rada tijekom osamdeseti3 godina?

So#ijalni $ritisak neza$oslenosti uvjetovao je nastavak $ozitivne dina%ike za$osljavanja u drustveno% sektoru gos$odarstva ali $rvenstveno $re%a $oliti#koj %otiva#iji $a se zato biljezi $ad $roduktivnosti rada i stvaranje veliki0 rezervi radni0 resursa u gos$odarski% subjekti%a.

5. #akvo je kretanje in$la%ije u drugoj polovi%i osamdeseti3 godina?

, razdoblju 153/.-1558. godine $re$oznatljivi su ele%enti gos$odarskog kra0a. Sve su vie negativne sto$e rasta, a sto$e 0i$erin4la#ije iz%iu kontroli. ;raje% 1538-ti0 ras$adu gos$odarskog sustava i sto$a%a in4la#ije koje su $relazile 1888D godinje $ridonijeli su i tzv. Eu$adi u %onetarni sustavF to je sa%o drugi naziv za ilegalno tiskanje nov#a koje su vlasti u Geogradu inile %i%o znanja drugi0 lani#a bive 2ugoslavije. (2.str. 18. #oja su tri najvanije teko'e s kojima se susrelo gospodarstvo pri osamostaljenju Hrvatske? -atne stete, $roble% tranzi#ije, gubitak trzista 11. #akvo je kretanje drutvenog proizvoda poetkom devedeseti3? Negativna $rosje#na godisnja sto$a rasta $relazila je -/D, za$oslenost $adala , sto$a in4la#ije u razdoblju konstituiranja sa%ostalne 0rv drzave je bila na razini od vise od (88Dgodisnje. 12. #akva je pokrivenost uvoza izvozom poetkom devedeseti3? Gila je na $rosje#noj godisnjoj razini od 58D 1". #olike su izravne i neizravne ratne tete u Hrvatskoj? =zravne $reko 3: milijardi 1 dolara a neizravne &-&.( $uta ve#e*555-5;7mil! 1d.

1&. #oliki je dio 2ugoslavenski3 dugova trebala pruzeti Hrvatska i zato?

)riliko% u#lanjenja .rv u Aedunarodni %onetarni 4ond .rvatska je $reuzela 23,(D obveza bivse 2ugoslavije $re%a Hondu($re%a udjelu koji je do$rinosila stvaranju drustvenog $roizvoda i trebala je biti nasljednik gotovo ( %ilijardi dolara koje je $risvojila 2ugoslavija. ,ku$na i%ovina bivse 2ugoslavije $ro#jenjuje se na $reko 58 %ilijardi dolara $a .rvatska $o navedeno% klju#u $olaze $rava na gotovo 21 %ilijardi dolara.

1(. #oliki je gubitak vrijednosti zajednike imovine 2ugoslavije koji je trebao pripasti
Hrvatskoj? ( %ilijardi dolara ((.str. 1/. #oliko ima aktivni3 poduze'a u Hrvatskoj? 183888 11. #oliki je udio mali3 poduzetnika u broju poduze'a< a koliki u zaposlenosti i ukupnom pri3odu? >ine $reko 5(Duku$nog broja 0rvatski0 $oduzetnika a ostvaruju tek tre7inu uku$nog $ri0oda u gos$odarstvu. 13. #oliki je udio veliki3 poduze'a u zaposlenosti< ukupnom pri3odu i ostvarenoj dobiti? >ine %anje od 1D uku$nog broja $oduzetnika i ostvaruju u $rosjeku oko (8D uku$nog $ri0oda.,dio $ri0oda veliki0 $oduzetnika nakon 1551.godine kontinuirano raste do rekordni0 (1,/D u 288".godini.-aste i udio nji0ove nrto dobiti koji u 2882. godini doseze 18,"D 15. #oliki je udio 4rada &agreba u gospodarskim aktivnostima Hrvatske? ostvaruje ((D dobiti s "5Dza$osleni0. 28. #oje su dvije glavne spe%i$inosti 3rvatskog tranzi%ijskog pro%esa? 9rustveno vlasnistvo i ta da se trans4or%a#ija odvijala u vrije%e rata i agresije na .rvatsku. 21. #ada je zapoela Pretvorba u Hrvatskoj? Sredino% 1551. 22. #oliki je dio gospodarskog kapitala predvi)en za pretvorbu< a koji najvaniji dijelovi su izostavljeni? )rojekt $retvorbe obu0vatio je 231/ od uku$no "/88$oduze#a.)onaj$rije $riku$ljena sredstva nisu trosena za razvoj nego za stabiliza#iju javni0 4inan#ija a ot$lata je izvrsena staro% devizno% stednjo% koja je bila $retvorena u javni dug, obvezni#a%a i sl.Bijeko% " god $retvorbe stvarno je u$la#eno svega (88%ilijuna 9@A il nesto vise od 2D $ro#ijenjene vrijednosti $retvorbenog ka$itala. 2". #oje su etiri varijante stje%anja vlasnitva u pro%esu pretvorbe? ?tku$ $oduze#a, doka$italiza#ija ili ulaganje ka$itala u $oduze#a, $retvaranje duga u ulog i $rijenos dioni#a i udjela drzavni% 4ondovi%a. 2&. #ada zapoinje privatiza%ijska etapa i tko je provodi? 155(. godine, vlasniki% udjeli%a u obliku dioni#a ras$olagali su .rvatski 4ond za razvoj i %irovinski 4ondovi. )rivatiza#iju su $rovodili .rvatski 4ond za razvoj, $rei%enovan u .rvatski $rivatiza#ijski 4ond i Cgen#ija koja se $rei%enovala u Ainistarstvo $rivatiza#ije (ukinuto 1555. godine . 2(. *ko i kako prodaje velika javna poduze'a? Ai%o .H), $rodaju javni0 $oduze#a ne$osredno $rovodi Ainistarstvo gos$odarstva a $rivatiza#iju $oslovni0 banaka je vodila .rvatska narodna banka uz asisten#iju drzavne agen#ije za sana#iju banaka. ;u$onsko% $rivatiza#ijo% koja se ddvijala se $ute% 1 registrirani0 $rivatiza#ijski0 investi#ijski0 4ondova javno% drazbo% koju je vodio .rvatski $rivatiza#ijski 4ond.???? 2/. *ko je dobio kupone za kuponsku privatiza%iju i to su s njima uinili? 21. #oliko je razina drutvenog proizvoda 5663 bila nia od predratne? &8D 23. Na emu se zasnivao rast drutvenog proizvoda u drugoj polovi%i devedeseti3? Na veliko% $ove#anju 4inalne $otrosnje u%jesto na rastu $roizvodni0 investi#ija 25. Na emu se zasnivao rast drutvenog proizvoda nakon =888! godine? :eliki% javni% in4rastruktura%a i $ove#ano% bankarsko% kreditiranju gradana. "8. #ada je dostignuta predratna razina proizvodnje u Hrvatskoj? 288&. "1. #oliki je bruto drutveni proizvod u Hrvatskoj .ili >-P po stanovniku0? G9) $o stanovniku iznosi 1".588eura "2. #olika je industrijska proizvodnja =88: godine u usporedbi s predratnom?

18Dnia "". #oliki je broj zaposleni3 u industriji u usporedbi s predratnim? u 2881. je 2(D a $rije "1D

"&. #oliki je danas udio industrije u >-P-u i zaposlenosti????

"(. kojoj industriji su najnie< a u kojoj najvie pla'e? Najnize u tekstilnoj, odjevnoj i kozarskoj a najve#e u na4tnoj i du0anskoj ind.

"/. #oliki je udio mali3 trgovina na tritu? Seg%ent %ali0 trgovina ini "8D $re%da %u snaga o$ada iz godine u godinu. (15. str. "1. #oji je najjai trgovaki lana% i koliki mu je udio na tritu? ;onzu%,"8D "3. #olik je broj dolazaka i no'enja ostvaren u 3rvatskom turizmu =88: godine? dolazaka $ove#an za 1.(D(11.1%ilijun a no#enja za (,1D((/%il "5. #akav je odnos ostvareni3 no'enja u Hrvatskoj =88: i 567?! godine? , 2881. godini $ove7an je broj dolazaka turista na 1.(D, a no7enja na (,1D.?stvarena no7enja su dosegla najviu razinu u zadnji0 1(-tak godina ((/ %ilijuna odnosno oko 38D no7enja iz rekordne 153/. godine. !!! Strani turisti jo uvijek $rosjeno ostvaruju 3(D uku$ni0 dolazaka i no7enja (2881.god. &8. Iz koji3 zemlja su najbrojniji turisti u Hrvatskoj? Nje%a#ka,Slovenija i =talija

&1. #oliki je udio ostvareni3 no'enja u privatnom smjetaju< 3otelima i kampovima?

)rivatni("1,/D ,0oteli(2/,5D ,ka%$ovi(2",1D &2.

&". #oliki su ukupno registrirani smjetajni kapa%iteti u Hrvatskoj?

31(,5/5stalni0 $ostelja &&. #akva je struktura smjetajni3 kapa%iteta u Hrvatskoj? &&.5D$rivatni s%jestaj, 2&.1Dka%$ovi, 11./D0oteli &(. #oliki je devizni pri3od od turizma =88: godine? /,1%ilijardi eura

&/. #oliki dio de$i%ita vanjskotrgovinske robne razmjene nadokna)uje turizam?

Neto devizni $ri0od od turiz%a $okriva 1(D de4i#ita vanjskotrgovinske robne raz%jene. (&2. str. &1. #ada je zapoela primjena stabiliza%ijskog programa? $o#etko% listo$ada 155". &3. #oje su osnovne poluge za zaustavljanje in$la%ije? -estriktivna %onetarna $olitika i $olitika stabilnog teaja &5. #oje je godine zaustavljeno smanjivanje broja zaposleni3? 2881. (8. #oje je godine dosegnut vr3una% nezaposlenosti< koliki je broj nezaposleni3 bio i kolika stopa? 2882.god, "58.888registrirani0 neza$osleni0 uz sto$u od 22."D radne snage

(1. #oliko je =887! godine nezaposleni3 i kolika stopa nezaposlenosti? 223.(88 uz sto$u 12.5D (2. #olika je stopa aktivnosti u Hrvatskoj? &3,3D (". #olika je prosjena pla'a u =88: godini? &.3&1kn (&. #olika je propisana minimalna pla'a u Hrvatskoj? 2.1&1kn osi% u tekstilnoj,drvno-$reradiva#koj i kozarsko-obu#arskoj ind(2.(32kn ((. #oliki je vanjski dug Hrvatske i koliki je njegov udio u >-P? ,dio vanjskog duga u G9) je 31,3D. )re%a najnoviji% $oda#i%a, vanjski dug .rvatske iznosi %alo %anje od && %ilijarde eura, %e6uti% tekst $odrazu%jeva sa%o $odatke do 2881. godine, to bi znailo da je tadanji vanjski dug iznosio "" %ilijarde eura. (/. Prema vrstama dunika kako moemo podijeliti udjele u vanjskom dugu? udio ostali0 do%a#i0 sektora &/D,udio izravni0 ulaganja vlasni#ki $ovezani0 $oduze#a 12.5D,udio drzave 15D, udio banaka 22.1D? 9ravni sektor (javna i %jeovita trgovaka drutva i $rivatni sektor (da %oda ovo nije odgovor. ("&. str. (1. #oliki se dio vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje u eurima? ?ko 1(D (3. #olika je pokrivenost uvoza izvozom? &1.3D (5. #oje su glavne izvozne djelatnosti Hrvatske? )roizvodnja ostali0 $ro%etni0 sredstava(brodova ,$roizvodnja ke%ikalija i ke%ijski0 $roizvoda,$roizvodnja 0rane i $i#a, $roizvodnja odje#e, $roizvodnja strojeva i uredaja, $roizvodnja koksa i na4tni0 derivata /8. #oji su nam glavni vanjskotrgovinski partneri za uvoz i izvoz? =talija, Nje%a#ka, rusija, Slovenija, Gi., ;ina

/1. &ato je u Hrvatskoj teaj kune pre%ijenjen?

!!!! ,glavno%, ovdje se radi o to%e kako je u .rvatskoj %ala $roizvodnja i razina uvoza je $uno ve7a nego izvoz, a uvoz se obavlja u euri%a. 'bog toga se kuna odrava na u%jetno% teaju, jer rasto% kune raste euro, krediti. ;una ne vrijedi onoliko koliko se $redstavlja u .rvatskoj.Sad $robaj ovo sastavit u neku nor%alnu reeni#u *9 *9 *9 !!!

/2. #oliko je ukupno strani3 ulaganja privukla Hrvatska?

11./%ilijardi eura /". koje su djelatnosti najvie ulagali strani investitori? Hinan#ijsko $oslovanje, $roizvodnju ke%ikalija i ke%ijski0 $roizvoda, $ostu i teleko%unika#ije.

/&. #oliki je udio bankarskog sektora u stranom vlasnitvu? vie od 58D /(. #oliki udio na tritu ima est najve'i3 banaka? 33Ddobiti, 32Daktive i odobreni0 kredita te 38Dstednje stanovnistva //. #oliki je udio 3rane u osobnoj potronji 3rvatskog ku'anstva? "(,1D

/1. #oliki je udio dravne potronje u >-P? &3D

"1N"+, * RI1*I9#"4 &@#"N"-@+1*+@

5! #oji su zajedniki %iljevi turistiki3 zajedni%a .prema &*&0? 1. )oti#anje i ini#iranje razvoja, una$re6ivanje $ostoje7eg tur. $roizvoda, ini#iranje razvoja novi0 tur. $roizvoda $rodruja za koje su osnovane, na nain da u$ravljaju destina#ijo% na razini za koju su osnovane, 2. $ro%o#ija turistikog $roizvoda $odruja za koje su osnovane ". razvijanje svijesti o vanosti i gos$.,drutveni% i dr. uin#i%a turiz%a,te $otrebi i vanosti ouvanja i una$re6enja svi0 ele%enata tur. $roizvoda odre6enog $odruja, a osobito zatite okolia te $rirodne i kulturne batine sukladno odrivo% razvoju. =! Nabrojite tijela turistiki3 zajedni%a! 1. sku$tina-najvie tijelo 2. turistiko vije7e-izvrno tijelo,odgovorno sku$tini

". $redsjednik-$redstavlja tz &. nadzorni odbor-nadzire vo6enje $oslova. 3! "dakle turistike zajedni%e ostvaruju pri3ode? 1. boravina $ristojba 2. lanarina ". $ri0odi od obavljanja gos$. djelatnosti Aoe ostvarivati $ri0ode i iz* 1. $rorauna jedini#a lokalne sa%ou$rave i $odrune(regionalne sa%ou$rave, te dravnog $rorauna 2. dragovoljni0 $riloga i darova ". i%ovine u vlasnitvu i sl. ;! *ko je obveznik pla'anja lanarine turistikim zajedni%ama? )ravna i 4izika osoba koja u tur. o$7ini ili gradu i%a svoje sjedite ili $odruni#u, $ogon, objekt u koje% se $rua usluga u sl., a koja trajno ili sezonski ostvaruje $ri0od $ruanje% ugostiteljski0 usluga, usluga u turiz%u ili obavljanje% s turiz%o% ne$osredno $ovezani0 djelatnosti. A! *ko je obveznik pla'anja boravine pristojbe? 1. osobe koje u tur. o$7ini ili gradu u koje% ne%aju $rebivalite koriste uslugu s%jetaja u s%jetajno% objektu u koje% se obavlja ugostiteljska djelatnost, 2. $utni#i koji koriste uslugu no7enja na $lovno% objektu nautikog turiz%a, ". osobe koje $ruaju usluge s%jetaja u do%a7instvu ili seljako% do%a7instvu, &. vlasnik ku7e ili stana za od%or u tur. o$7ini ili gradu, koji nije s%jetajni objekt u s%islu 'G), za sebe ili sve osobe koje no7e u toj ku7i ilio stanu. (. vlasnik $lovila koje nije $lovni objekt nautikog turiz%a u s%islu 'G), za sebe i se osobe koje no7e u to% $lovilu u tur. svr0e. ?! " emu ovisi visina boravine pristojbe? :isina boravine $ristojbe ovisi o razredu tur. %jesta i razdoblju sezone za $ojedinu u$aniju. :! *ko pla'a boravinu pristojbu u paualnom iznosu? Godinji $aualni iznos boravine $ristojbe $la7aju korisni#i stalnog veza u lu#i nautikog turiz%a. 3. Pravne i $izike osobe koje pruaju uslugu smjetaja dune su u roku od B=;BBsata prijaviti sve osobe kojima se prua usluga< te u roku odB=;Bsata odjaviti nji3ov boravak! 6! (to obu3va'a ugostiteljska djelatnosti .u smislu &akona o ugostiteljskoj djelatnosti0? ,gost. djelatnost, u s%islu ',9 je $ri$re%anje 0rane i $ruanje usluga $re0rane, $ri$re%anje i usluivanje $i7a i na$itaka, $ruanje usluga s%jetaja, kao i $ri$re%anje 0rane za $otronju na drugo% %jestu sa ili bez usluivanja i o$skrba to% 0rano% (#atering . 58! koje se skupine s obzirom na vrstu ugostiteljski3 usluga koje se u njima pruaju ugostiteljski objekti razvrstavaju? .oteli< ;a%$ovi i dr. vrste ugost. objekata za s%jetaj< -estorani< Garovi< Catering objekti< ?bjekti jednostavni0 usluga. 55! #oje usluge u doma'instvu moe bez osnivanja i registriranja obrta ili trgovakog drutva pruati gra)anin? 1. ,sluge s%jetaja u sobi, a$art%anu i ku7i za od%or,koji0 je iznaj%ljiva vlasnik, do najvie 3 soba, odnosno 1/ kreveta, u koji broj se ne ubrajaju $o%o7ni kreveti, 2. usluge s%jetaja u ka%$u, organizirano% na ze%ljitu kojeg je iznaj%ljiva vlasnik, s najvie 1 s%jetajni0 jedini#a odnosno za 2( gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju dje#a do 12 godina, ". usluge doruka,$olu$ansiona ili $ansiona gosti%a koji%a iznaj%ljiva $rua usluge s%jetaja u sobi,a$art%anu i ku7i za od%or. 5=! #oje se ugostiteljske usluge mogu pruati u seljakom doma'instvu? 1. $ri$re%anje i usluivanje to$li0 i 0ladni0 jela te $i7a i na$itaka iz $reteito vlastite $roizvodnje za najvie 38 gostiju, 2. uivanje(kuanje %ota, vina, vo7ni0 vina i dr. $roizvoda, rakija te do%a7i0 narezaka iz vlastite $roizvodnje u ure6eno% dijelu sta%benog ili gos$odarskog objekta, u zatvoreno%,natkrito% ili otvoreno% $rostoru za najvie 38 gostiju, ". usluge s%jetaja u sobi,a$art%anu do najvie 18 sova, odnosno 28 gostiju istodobno, odnosno usluge s%jetaja u ka%$u s najvie 18 s%jetajni0 jedini#a,odnosno za "8 gostiju.

*ko sve moe pruati usluge u turizmu .u skladu sa &akonom o pruanju usluga u turizmu0? 1. trg. drutva, zadruge, trg. $ojedin#i, i obrtni#i koji is$unjavaju uvjete za $ruanje trg. usluga, 2. javne ustanove koje u$ravljaju zati7eni% $odruji%a $rirode za $otrebe $odruja koji% u$ravljaju ". odr. tur. usluge u zdravstveno% turiz%u %ogu $ruati s$e#ijalne bolni#e i ljeilita &. odr. tur. usluge %ogu $ruati ustanove u kuturi, (. odr.tur. usluge %ogu $ruati udruge (sindikati, udruge u%irovljenika, udruge $laninara , kole i dr. obrazovne ustanove, /. odr.tur. usluge %ogu $ruati 4izike osobe (koje nisu registrirane kao obrtni#i,trgov#i 5;! kojem vremenu je nadleni ured duan izdati rjeenje o otvaranju turistike agen%ije od dana uredno podnesenog za3tjeva? "8 dana. 5A! *ko je voditelj poslovni%e? :oditelje% $oslovni#e s%atra se dravljanin -. koji is$unjava ove uvjete* da je $oslovno s$osoban,da %ini%alno i%a srednju strunu s$re%u, da adekvatno zna bar jedan svjetski jezik, da i%a $oloen struni is$it za voditelja $oslovni#e te da %u nije $ravo%o7no% sudsko% $resudo% izreena zabrana obavljanja $oslova voditelja $oslovni#e. 5?! -a li strani dravljani mogu biti voditelji poslovni%e i pod kojim uvjetima? Strani dravljani koji i%aju registrirano vlastito trg. drutvo ili brt za $ruanje usluga tur. agen#ije ili i%aju odobren stalni boravak u -. %ogu obavljati $oslove voditelja $oslovni#e. 5:! *ko je turistiki vodi i to su njegovi poslovi? Bur.vodi je 4izika osoba koja $rua turisti%a usluge $okazivanja i strunog objanjavanja $rirodni0 lje$ota i rijetkosti, kulturno-$ovijesni0 s$o%enika, u%jetniki0 djela, etnogra4ski0 i dr. zna%enitosti, $ov. doga6aja, linosti, legendi o ti% doga6aji%a i linosti%a, gos$odarski0 i $olitiki0 tijekova i zbivanja. 57! !*ko je turistiki pratitelj i to su njegovi poslovi? Bur .$ratitelj je 4izika osoba koja obavlja o$erativno-te0nike $oslove u vo6enju i $ra7enju turista te koja tijeko% $utovanja %oe,osi% u tur. lokaliteti%a, davati $utni#i%a osnovne in4or%a#ije o $odruji%a obu0va7eni% $utovanje%. 56! !*ko je turistiki animator i to su njegovi poslovi? - je 4izika osoba koja os%iljava i izvodi $rogra%e $rovo6enja slobodnog vre%ena turista, a koji se odnose na $ortsko-rekreativne i zabavne sadraje. =8! *ko je turistiki zastupnik i to su njegovi poslovi? - je 4izika osoba koja u odrediti%a $utovanja zastu$a tur. agen#iju koja organizira $utovanja ($aket aran%an $red davatelji%a usluga i klijenti%a. =5! Navedite neke usluge u nautikom turizmu! 1. iznaj%ljivanje veza u luka%a autikog turiz%a za s%jetaj $lovila i turista-nautiara koji borave u nji%a 2. iznaj%ljivanje $lovila s $osado% ili bez nje,s $ruanje% ili bez $ruanja usluge s%jetaja, radi od%ora, rekrea#ije i krstarenja turista nautiara, ". usluge u$ravljanja $lovilo% turista nautiara,ski$eri, &. $ri0vat, uvanje i odravanje $lovila na vezu u %oru i su0o% vezu, (. usluge o$skrbe turista nautiara, /. ure6ivanje i $ri$re%anje $lovila. ==! (to je predmet ugovora kod ugovora o organiziranju putovanja? )red%et ugovora o org. $utovanja je sku$ usluga ($rijevoz,s%jetaj i dr. turistike us$uge koje se $ruaju u vre%enu due% od 2& sata koje organizator $utovanja obvezuje $ribaviti $utniku, a $utnik se obvezuje $latiti %u za to uku$nu ($aualnu #ijenu. =3! Navedite neke obveze organizatora putovanja! 1. zatita $rava i interesa $utnika, 2. obavijetavanje $utnika (o %jestu %e6uodredita, iz%jeni $rijevoznog sredstva, %jestu u $rijevozno% sredstvu...

1".

". uvanje tajne (o $utniku, o $rtljazi, su$utni#i%a i kretanju &. odgovornost za tetu (. osiguranje (ugovor o osiguranju od odgovornosi za tetu /. osiguranje ja%evine. =;! Coe li putnik raskinuti ugovor o putovanju i kakav raskid moe biti? )utnik %oe u svako% trenutku $ot$uno ili djelo%ino raskinuti ugovor. -askid %oe biti - )-C:?9?GN=* u razu%no% roku $rije $oetka $utovanja, organizator i%a $ravo na naknadu ad%inistrativni0 trokova, - N@)-C:?9?GN=* organizator i%a $ravo na naknadu odre6enog $ostotka od #ijene ovisno o vre%enu $reostalo% do $oetka $utovanja, a ukoliko $utnik odustane nakon $oetka $utovanja i%a $ravo na #ijeli $uni iznos #ijene. =A! (to je posredniki ugovor o putovanju? )osrednik se obvezuje, u i%e i za raun $utnika, sklo$iti bilo ugovor o organiziranju $utovanja, bilo ugovor o izvrenju jedne ili vie $osebni0 usluga koje o%ogu7uju ostvarenje nekog $utovanja ili boravka, a $utnik se obvezuje za to $latiti naknadu. =?! #oje su osnovne obveze putnike agen%ije kod ugovora o alotmanu? 1. nastojati $uniti ugovoreni broj leaja i obavjetavati ugostitelja o tijeku $o$une s%jetajni0 ka$a#iteta, 2. ukoliko ne %oe $o$uniti sve angairane ka$a#itete duna je o to%e u ugovoreni% ili uobiajeni% rokovi%a obavjestiti ugostitelja i odrediti rok do kojeg ugostitelj %oe slobodno ras$olagati angairani% ka$a#iteti%a, ". osoba%a koje alje u ugostiteljski objekt ne %oe zaraunavati ve7e #ijene od $redvi6eni0 ugovoro% o alot%anu ili ugostiteljski% #jeniko%, &. $latiti #ijenu ugostitelju nakon izvreni0 usluga , s ti% da ugostitelj i%a $ravo traiti $la7anje odgovaraju7e akonta#ije, (. izdati $isanu is$ravu (vou#0er osoba%a koje alje ugostitelju, /. ako se radi o ugovoru koji sadri $osebnu obvezu $utnike agen#ije da 7e $o$uniti angairane ka$a#itete,duna je $latiti naknadu $o neiskoriteno% leaju i danu, s ti%da i%a $ravo $ravodobno obavije7u otkazati ugovor djelo%ino ili u #jelosti. =:! #oje su osnovne obveze ugostitelja kod ugovora o alotmanu? 1. tijeko% odre6enog vre%ena staviti na koritenje ugovoren broj leajeva i osoba%a koje u$u7uje agen#ija $ruiti usluge navedene u vau#0eru, 2. ne %oe s drugo% agen#ijo% dogovoriti angairanje ka$a#iteta koji su ve7 rezervirani te%elje% ugovora o alot%anu, ". $od isti% uvjeti%a klijenti%a agen#ije $ruiti usluge kao i gosti%a s koji%a je ne$osredno sklo$io ugovor o ugostiteljski% usluga%a, &. $ridravati se ugovoreni0 #ijena osi% u sluaju $ro%jene teaja ili ako / %jese#i una$rijed obavijesti agen#iju o $ro%jeni #ijene s ti% da nove #ijene %ogu $ri%jenjivati %jese# dana od $ri%itka obavijesti, (. $latiti agen#iji $roviziju na $ro%et ostvaren $ute% ugovora. =7! #oliki je iznos do kojeg je ugostitelj odgovoran za stvari koje je gost donio? ,gostitelj je odgovoran za stvari koje je gost donio i odgovara za nji0ov nestanak, unitenje ili oteenje najvie do 18 888 kn. =6! (to se ugovara kod izravnog ugovora o 3otelskim uslugama? ,gostitelj se obvezuje da 7e gostu na njegov za0tjev $ruiti usluge s%jetaja, $ansiona ili $olu$ansiona, a gost se obvezuje za $ruene usluge $latiti naknadu. 38! (to se ugovara kod agen%ijskog ugovora o 3otelskim uslugama? .otelijer se obvezuje da 7e na za0tjev $utnike agen#ije za njezine klijente- korisnike usluga rezervirati s%jetaj, $re0ranu i ostale usluge $o ugovoreni% #ijena%a i da 7e joj $latiti $roviziju,a $utnika agen#ija se obvezuje $latiti $ruene usluge ili izdati turistiku u$utni#u (vau#0er ukoliko usluge izravno $la7a korisnik 35! (to se ugovara kod ugovora o smjetaju u turistikim apartmanima? ,gostitelj se obvezuje $ruiti na u$orabu za odre6eno vrije%e a$art%an za #ijenu koja obu0va7a o$skrbu vodo%, el. energijo%, energijo% za ku0anje, grijanje vode i $rostorija i i7enje a$art%ana, %ijenjanje rublja i sl..odnoenje s%e7a, te u$orabu bazena, $laa, igralita, $arkiralita.

3=! (to se ugovara kod ugovora o uslugama pre3rane i toenja pi'a? ,gostitelj se obvezuje $ruitit gostu usluge davanja 0rane i $i7a $re%a narudbi, a gost se za to obvezuje $latiti naknadu. ,govor je sklo$ljen kad ugostitelj $ri0vati rezerva#iju gosta odnosno narudbu usluga ta i0 gost od njega direktno zatrai.