Proizvodnja

Proizvodnja je proces kombiniranja i transformiranja proizvodnih inputa s ciljem da se dobije odreeni proizvod ili usluga. Vezu izmeu razine upotrebljenih inputa i razine ostvarenog outputa opisuje proizvodna funkcija. Proizvodna funkcija je popis, tablini ili algebarski, koji pokazuje maksimalnu koliinu outputa koja se moe proizvesti iz odreenih inputa uz zadanu tehnologiju. Svaka promjena u tehnologiji rezultira u novom proizvodnom funkcijom. Proizvodna funkcija glasi !f"#,$%, gdje # i $ predstavljaju koliinu rada i kapitala upotrebljenih u proizvodnji. Tehnoloka uinkovitost se postie ako se maksimalna koliina proizvoda moe proizvesti uz zadanu koliinu uloga proizvodnih inputa. Ekonomska uinkovitost podrazumijeva proizvodnju nekog proizvoda uz najmanji mogu&i tro'ak. (konomska uinkovitost pretpostavlja da poduze&e upotrebljava takvu kombinaciju ostvarenih inputa u odnosu na koju je tro'ak po jedinici uinka na njegovoj odreenoj razini najnii. Varijabilni inputi ) inputi ija se razina moe prilagoavati "smanjivati ili pove&ati% eljenoj koliini proizvodnje tijekom odreenog vremenskog razdoblja. Fiksni inputi ) proizvodni imputi koji se ne mogu ili ne ele mijenjati u odreenom vremenskom razdoblju. Kratki rok * vremensko razdoblje u kojem je od dva ili vi'e proizvodnih inputa barem jedan proizvodni imput varijabilan, a barem jedan proizvodni imbenik je fiksan . (Q = f " L, K % ili
Q = f " L% )

u!i rok * vremensko razdoblje u kojem su svi inputi sadrani u proizvodnoj funkciji varijabilni. Veza izmeu koliine uloga proizvodnih imputa i koliine proizvoda uspostavlja se na nain koji najbolje odgovara poduze&u u smislu tehnolo'ke i ekonomske uinkovitosti.

Varijabilna proporcija ) mogu&nost proizvodnje odreenog outputa uporabom razliitih kombinacija inputa. Fiksna proporcija ) mogu&nost samo jedne kombinacije dvaju ili vi'e inputa u proizvodnji odreene koliine outputa. +avlja se u kratkom roku jer je u dugom roku ako fiksni inputi postanu preskupi ili rijetki, mogu&e do&i do novih inputa ili novog procesa koji relativizira znaenje takvih inputa. "elativno fiksna proporcija ) pojava koja podrazumijeva stanovitu mogu&nost variranja inputa s ciljem proizvodnje odreene koliine outputa "proizvodnja proizvoda kojima je mogu&e varirati kvalitetu%.

Proizvodnja u kratkom roku

Podrazumijeva proizvodnju jednog proizvoda s jednim varijabilnim imputom ( Q = f " L% ) . #kupna fizika proizvodnost ( TPPL ) $ najve&a mogu&a koliina proizvoda koja se moe proizvesti na razini pojedine koliine varijabilnog inputa. Prosjena fizika proizvodnost ( APPL ) ) prosjena koliina outputa na pojedinoj razini uloga inputa. %ranina fizika proizvodnost ( MPPL ) ) dodatna koliina outputa koja se moe proizvesti dodatnom koliinom nekog varijabilnog inputa na pojedinoj razini njegova uloga. "astu&i !ranini prinosi ) situacija u kojoj granina fizika proizvodnost varijabilnog inputa raste s porastom koliine upotrebljenog varijabilnog inputa "samo u sluaju progresivnog rasta ukupne fizike proizvodnosti%. Konstantni !ranini prinosi ) situacija u kojoj je promjena ukupne fizike proizvodnosti po jedinici promjene inputa konstantna. 'padaju&i !ranini prinosi ) situacija u kojoj granina fizika proizvodnost pada ako se pove&ava koliina uloga inputa.

Krivulja TPP najprije raste progresivno zbog djelovanja rastu&ih graninih prinosa. ,akon podruja progresivnog rasta krivulja ukupne fizike proizvodnosti dalje raste proporcionalno , jer je na toj razini inputa prisutno djelovanje konstantnih graninih prinosa. -alje pove&anje koliine inputa rezultira degresivnim rastom krivulje ukupne fizike proizvodnosti. -egresivan rast posljedica je djelovanja opadaju&ih graninih prinosa. $rivulja (PP raste u podruju djelovanja rastu&ih graninih prinosa, paralelna je s apcisom u podruju djelovanja konstantnih graninih prinosa te opada na razinama inputa na kojima djeluju opadaju&i granini prinosi. Krivulja TPP u poetku raste, zatim dostigne svoj ma.imum, a potom opada s porastom koliine inputa. krivulja maksimalnu vrijednost dostie u toki /. $rivulje APPL i MPPL takoer u poetku rastu, zatim dostiu svoj ma.imum, a potom opadaju s porastom koliine inputa. $rivulja APPL je u maksimumu u toki C 0 , tj. u visini toke 1 na krivulji TPPL odnosno toke u kojoj je nagib zrake iz ishodi'ta jednak nagibu krivulje TPPL . $rivulja dostie svoj maksimum u toki B 0 , tj. visini toke 2 na krivulji TPPL , odnosno toki infleksije krivulje TPPL . 3oka 2 je granica do koje sve tri krivulje rastu, dok je toka 1 granica do koje je MPPL ve&i od APPL . 4 toki A0 pozitivna vrijednost MPPL prelazi u negativnu vrijednost.

Elastinost proizvodnje je mjera postotne promjene outputa u odnosu na postotnu promjenu inputa. (lastinost je jednaka odnosu granine i prosjene fizike proizvodnosti E L =
MPPL APPL

E > 5 Pove&anjem imputa output se pove&ava za ve&i postotak od pove&anja inputa,

odnosno output raste po rastu&oj stopi.

6 < E < 5 Pove&anjem imputa output se pove&ava za manji postotak od pove&anja

inputa, odnosno output raste po opadaju&oj stopi.

E < 6 Pove&anje inputa dovodi do smanjenja outputa.

E = 5 Pove&anje inputa dovodi do proporcionalnog pove&anja outputa, odnosno

output se pove&ava za isti postotak kao i input.

E = 6 Pove&anje inputa ne rezultira promjenom outputa.

7aza 8. proizvodne funkcije podudara se s rastu&im djelom krivulje APPL , odnosno s koliinama inputa pri kojima je MPPL ve&i od APPL .

7aza 88. potee se u rasponu od koliine inputa pri kojoj je APPL maksimalan do koliine inputa pri kojoj je MPPL jednak nuli.

7aza 888. odgovara koliinama inputa pri kojima je MPPL negativan " E < 6% . 9ranicu izmeu faze 8 i faze 88 oznaava ona koliina inputa pri kojoj je APPL makismalan, odnosno pri kojoj je APPL jednak MPPL .

9ranicu izmeu faze 88 i faze 888 oznaava ona koliina pri kojoj je TPPL maksimalan odnosno pri kojoj je jednak MPPL nuli.

)akon opadaju&ih prinosa ) fenomen prema kojem pove&anje koliine jednog inputa, dre&i koliinu svih drugih inputa fiksnom, dovodi do pada granine fizike proizvodnosti.

Proizvodnja u du!om roku

Svi proizvodni inputi i tro'kovi varijabilni. *zokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije dvaju varijabilnih inputa koji daju istu razinu outputa. +ednadba izokvante je zadana proizvodnom funkcijom kada se output dri konstantnim. Skupina svih izokvanti koje odgovaraju zadanoj proizvodnoj funkciji naziva se mapom izokvanti. 8zokvanta udaljena od ishodi'ta oznaava vi'u razinu outputa.

%ranina stopa tehnike supstitucije ) odnos prirasta proizvodnih inputa, odnosno rada i kapitala zapravo je nagib izokvante, odnosno tangentne linije u toki na izokvanti "
MRTS = K % ) to je mjera koja pokazuje za koliko se mora pove&ati koliina jednog inputa L

ako se smanji koliina drugog inputa da bi se zadrala ista koliina outputa. +a!ib izokvante blisko je povezan s graninom fizikom proizvodno'&u inputa obuhva&enih proizvodnom funkcijom. %ranina fizika proizvodnost izraava promjenu outputa ako se mijenja koliina jednog inputa, dok se drugi input dri konstantnim. 2udu&i da je u smislu granine stope tehnike supstitucije output konstantan, proizlazi da smanjenje outputa uzrokovano smanjenjem kapitala mora biti jednako porastu outputa uzrokovanog porastom rada "
K MPPK = %. L MPPL

'!raniena supstitabilnost inputa ) Pojam koji oznaava mogu&nost da odreena koliina jednog inputa zamjeni odreenu koliinu drugog inputa, zadravaju&i output konstantnim "nesavr'ena supstitucija%. ,avrena supstitucija inputa ) sposobnost jednog inputa da u proizvodnji u cijelosti zamjeni drugi input i obratno zadravaju&i output konstantnim "izokvante su oblika pravca 'to proizlazi iz injenice da je granina stopa tehnike supstitucije konstantna%. ,avrena nesuspstitablinost inpita ) nemogu&nosti ikakva supstituiranja jednog inputa drugim inputom, 'to znaci da se inputi uvijek moraju upotrebljavati u fiksnoj proporciji "izokvante su oblika #%. ,posobnost inputa za supstituciju kre&e se u rasponu od savr'ene sposobnosti za supstituciju inputa do savr'ene nesposobnosti za supstituciju. 8zmeu ta dva krajnja stanja nalaze se primjeri ograniene sposobnosti za supstituciju. #ako&a supstitucije jednog inputa drugim inputom mjeri se njenim pokazateljem koji se naziva elastinost supstitucije imputa. 3o je proporcionalna stopa promjene inputa podijeljena s proporcionalnom stopom promjene granine stope tehnike supstitucije. ,egativni segment izokvante koji je konveksan prema ishodi'tu oznaava racionalno podruje proizvodnje, odnosno proizvodne funkcije. 3aj segment se naziva racionalnim stoga 'to svaka kombinacija inputa na tom segmentu pojedine izokvante daje output uz manju

koliinu jednoga outputa u odnosu na pozitivne segmente, odnosno manju koliinu jednog inputa u odnosu na segment konkavan prema ishodi'tu. Krivulja jednako! na!iba ) krivulja koja povezuje toke na mapi izokvanti koje imaju jednak nagib "izokline
MRTS = K L =k

* k je proizvoljna konstanta%.

Krivulje !rebena ) krivulje koje razdvajaju negativni dio izokvante od njegovih susjednih pozitivnih djelova. 8maju nagibe jednake nuli ili beskonano. "acionalno podru&je proizvodnje ) podruje proizvodnje u kojem svaka kombinacija inputa koja se nalazi na pojedinoj izokvanti izmeu linija grebena zahtjeva manju koliinu barem jednog inputa u odnosu na bilo koju kombinaciju koja se nalazi izvan linija grebena. ,topa prinosa na opse! ) pokazuje za koliko &e se posto promijeniti output ako se koliina svih njegovih inputa promjeni za isti postotak. Konstantni prinosi na opse! ) situacija u kojoj proporcionalno pove&anje svih inputa rezultira istim proporcionalnim pove&anjem outputa. $rivulja ukupne fizike proizvodnosti je linearna dok su krivulje prosjene granine i fizike proizvodnosti konstantne i jednake, dok su izokvante meusobno jednako udaljenje. "astu&i prinosi na opse! ) situacija u kojoj se koliina outputa pove&ava u ve&oj proporciji od porasta inputa. $rivulja ukupne fizike proizvodnosti raste progresivno, a jednako tako i rastu i krivulje i prosjene i granine fizike proizvodnosti, dok izokvante pokazuju da se output pove&ava bre od pove&anja svij inputa. 'padaju&i prinosi na opse! ) situacija u kojoj se koliina outputa pove&ava u manjoj proporciji od porasta inputa. $rivulja ukupne fizike proizvodnosti raste degresivno , dok krivulje prosjene i granine fizike proizvodnosti padaju a izokvante pokazuju da se output pove&ava sporije od porasta svih inputa. :astu&i prinosi na opseg izraavaju utjecaj promjene svih inputa na koliinu outputa, dok opadaju&i granini prinosi izraavaju utjecaj promjene koliine jednog inputa na koliinu outputa dre&i koliinu svih drugih inputa fiksnom. Tehnoloki pro!res ) progres koji omogu&uje da se ista razina outputa moe proizvesti uz manju koliinu inputa, odnosno ve&a koliinu outputa uz istu koliinu inputa. +eutralni tehnoloki pro!res ) progres koji omogu&uje proizvodnju iste razine outputa uz relativno jednako smanjenu koliinu obaju outputa. 3ehnolo'ki progres pomie izokvantu prema ishodi'tu.

4 primjeru neutralnog tehnolo'kog progresa granina stopa tehnike supstitucije uzdu bilo kojeg pravca koji polazi iz ishodi'ta uvijek je nepromijenjeno. Tehnoloki pro!res rada ) progres koji oznaava mogu&nost postizanja jednake razine outputa relativno ve&im smanjenjem udjela rada. 9ranina fizika proizvodnost kapitala raste bre od granine fizike proizvodnosti rada. MRTS L , K je manja poslije tehnolo'kog progresa.

Tehnoloki pro!res koji tedi kapital ) progres koji oznaava mogu&nost postizanja jednake razine outputa relativno ve&im smanjenjem koli&ine kapitala. 2udu&i da se 'tedi na kapitalu , znai da granina fizika proizvodnost rada raste bre od granine fizike proizvodnosti kapitala pa je stoga MRTS L , K vea poslije tehnolo'kog progresa.

'ptimalna kombinacija inputa

*zotrokovna krivulja pokazuje sve kombinacije koje se mogu nabaviti zadanim iznosom novca po zadanim cijenama inputa. TC = r K + a L +a!ib trokovne krivulje jednak je negativnom odnosu cijena inputa tj. jedna jedinica rada vi'e. ,ova izotro'kovna krivulja bit &e paralelna s ishodi'nom krivuljom ako se nisu promijenile cijene proizvodnih inputa, pri emu &e se izotro'kovna krivulja pomaknuti u desno ako se pove&ava, a nadesno ako se smanjuje ukupni novani izdatak.
w r

+a!ib izotrokovne krivulje kae kolike se koliine kapitala treba odre&i ako se eli nabaviti

'ptimalna kombinacija imputa ) kombinacija imputa koja minimizira izdatak za proizvodnju zadanog inputa, odnosno maksimizira output zadanog novanog izdatka za nabavu inputa. 8sotro'kovna krivulja mora biti tangenta izokvanti tj apsolutni nagib izokvante " MRTS =
MPPL % mora biti jednak apsolutnom nagibu izotro'kovne krivulje " w r % . MPPK

#tjecaj cijena inputa na optimalnu kombinaciju ) zadanu koliinu outputa mogu&e je proizvesti uz manji novani izdatak ako se input kojemu se cijena nije promijenila zamjeni inputom kojemu je cijena sniena. #tjecaj tehnolo!ije na optimalnu kombinaciju ) tehnolo'ka unapreenja sniavaju tro'kove proizvodnje te na taj nain pove&avaju profit poduze&a. 4 toki u koja odreuje optimalnu kombinaciju definira se udio jednog i drugog inputa u manjoj koli&ini nego prije tehnolo'ke pobolj'ice "tehnolo'ka unaprijeenja potiu izokvantu prema ishodi'tu%. #tjecaj kvalitete proizvoda na optimalnu kombinaciju ) output u koji se ugrauje ve&a kvalieta obi&no zahtjeva ve&u koliinu proizvodnih inputa, 'to znai da se ista koliina outputa ve&e kvalitete moe proizvoditi jedino pod uvjetom da se prihva&a pove&ani nov&ani izdatak "dovodi do pomaka izotro'kovne krivulje prema gore * udesno%. Putanja ekspanzije u du!om roku ) krivulja koja povezuje optimalne kombinacije inputa, odnosno toke koje pokazuju kombinaciju imputa koja minimizira tro'ak proizvodnje zadanog outputa. Putanja ekspanzije je oblika pravca ako je proizvodna funkcija homogena, a njezin nagib je odreen omjerom cijena inputa " w r % . Putanja ekspanzije je krivolinijskog oblika u primjeru nehomogenih proizvodnih funkcija, pa ak ako je omjer cijena inputa konstantan. Putanja ekspanzije u kratkom roku ) horizontalana krivulja u odnosu na os koja prikazuje varijabilni proizvodni input "u razini fiksnog inputa crtamo horizontalnu funkciju ekspanzije%.

"avnote-a poduze&a u proizvodnji vie proizvoda

Krivulja transformacije ) krivulja koja pokazuje razliite kombinacije outputa koje sme mogu raspoloivim imputima i tehnologijom proizvesti u maksimalno mogu&im koli&inama, odnosno za koliko se mora smanjiti proizvodnja jednog proizvoda ako se eli pove&ati proizvodnja drugog proizvoda. ;blik krivulje transformacije ovisi o uvjetima proizvodnje tako da je u uvjetima djelovanja zakona opadaju&ih prinosa konkavna prema ishodi'tu, dok bi

u uvjetima konstantnih prinosa bila oblika pravca negativnog nagiba, a u uvjetima rastu&ih prinosa bila bi opblika krivulje konveske prema ishodi'tu.

%ranina sopa transformacije ( MRPTBA ) ) mjera koja pokazuje za koliko se mora smanjiti proizvodnja jednog proizvoda da bi se osiguralo pove&anje proizvodnje drugog proizvoda.

( MRPTBA ) = MC A
MC B

*zoprihodna krivulja ) krivulja koja povezuje razliite kombinacije koliina dvaju proizvoda koje daju isti ukupni prihod. 'ptimalna kombinacija proizvoda je ona kombinacja u kojoj izoprihodna krivulja tangira krivulju transformacije.

Trokovi
Fiksni i varijabilni trokovi
Fiksni troak je tro'ak koji je nastao kori'tenjem fiksnog inputa i koji ne ovisi o koliini proizvedenog outputa. Varijabilni troak je tro'ak koji je nastao uporabom varijabilnog inputa i koji se mijenja s koliinom proizvedenog outputa. Eksplicitni troak .raunovodstveni troak/ ) novani iznos koji se mora platiti kako bi se osigurali inputi potrebni za proizvodnju odreenog outputa. Primjer za to je nabavka materijala , kupovina opreme, iznajmljivanje zgrade. *mplicitni troak ) nov&ani iznos koji poduze&e moe dobiti za vlastite inpute u njihovoj najboljoj alternativnoj uporabi. <broj eksplicitnih i implicitnih tro'kova predstavlja ukupni ili oportunitetni troak. 'portunitetni troak je tro'ak uporabe svih resursa bez obzira jesu li oni eksplicitnog ili implicitnog karaktera.

+adoknadivi trokovi ) tro'kovi koji se mogu u cijelosti ili djelomino nadoknaditi ako se inputi uz koje se ti tro'kovi vezuju mogu upotrijebiti alternativno. +enadoknadivi trokovi ) to su tro'kovi koji se ne mogu "niti djelomice% nadoknaditi. *zbje-ivi trokovi ) tro'kovi koji se mogu izbje&i dono'enjem drugaije "poslovne% odluke. +eizbje-ivi trokovi ) tro'kovi koji su nastali i koji se kao takvi vi'e ne mogu izbje&i.

Trokovi u kratkom roku $ ukupni trokovi

,a razini odreene koliine outputa ukupni tro'ak jednak je zbroju fiksnih i varijabilnih tro'kova. #kupni fiksni troak ) ukupni izdatak poduze&a u odreenom vremenskom razdoblju za fiksne proizvodne inpute. 3a vrsta tro'ka postoji i ne mijenja se bez obzira na koliinu proizvodnje. #kupni varijabilni troak ) ukupni izdatak poduze&a u odreenom vremenskom razdoblju za varijabilne proizvodne inpute. 3a vrsta tro'ka postoji samo ako proizvodnje nije jednaka nuli i mijenja se odnosno raste s porastom koliine proizvodnje. 4kupni varijabilni tro'ak se izvodi iz koliine potrebnih varijabilnih inputa i njihove cijene. #kupni troak ) ukupni izdatak poduze&a u odreenom vremenskom razdoblju za fiksne i varijabilne proizvodne inpute.

Prosjeni trokovi u kratkom roku

Prosjeni fiksni troak ) fiksni tro'ak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa AFC =
TFC . Q

2udu&i da je ukupni fiksni tro'ak konstantna veliina prosjean fiksni tro'ak stalno opada i sve je manji 'to je ve&a koliina proizvedenih proizvoda. 7iksni tro'ak po jedinici outputa &e biti najnii pri najve&oj mogu&oj proizvodnji, odnosno pri maksimalnoj iskori'tenosti fiksnih proizvodnih inputa. Prosjeni varibailni troak ) varijabilni tro'ak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa AVC =
TVC . Q

Prosjeni varijabilni tro'ak moe biti konstantan, odnosno isti na svakoj razini outputa, moe padati ili rasti s porastom outputa, a moe se takoer pona'ati razliito na razliitim razinama outputa. 4 kratkom roku se postavlja zahtjev prema kojem cijena mora biti ve&a od prosjenog varijabilnog tro'ka. Prosjeni ukupni troak ) ukupni tro'ak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa ATC =
TC , ATC = AFC + AVC . Q

4 odnosu na prosjeni fiksni tro'ak prosjeni varijabilni tro'ak ima tendenciju pada a zatim rasta s porastom koliine outputa, a u odnosu na /V1 i prosjeni ukupni tro'ak slijedi njegovu promjenu. 3o znai da u zoni smanjenja /V1 prosjean ukupni tro'ak pada bre od tog tro'ka zbog djelovanja prosjenog fiksnog tro'ka. 4 zoni pove&anja /V1 prosjean ukupni tro'ak poinje rasti tek nakon 'to porast /V1 nadjaa pad /31. %ranini troak ) dodatni tro'ak nastao proizvodnjom jedne dodatne jedinice outputa
TC TVC MC = Q , MC = Q .

4 estim sluajevima na niim razinama outputa svako pove&anje outputa u prosjeku zahtjeva manja ulaganja varijabilnih inputa, dok se na vi'im razinama outputa u prosjeku tro'i vi'e varijabilnih inputa.

Krivulja ukupnih trokova

Krivulja TF0 je horizontalna krivulja u odnosu na apcisu. Krivulja TV0 je rastu&a krivulja koja polazi iz ishodi'ta oznaavaju&i da je ta vrsta tro'ka jednaka nuli kada nema proizvodnje. Krivulja T0 predstavlja zbroj tih dviju krivulja. $rivulja 31 polazi iz toke koja oznaava visinu 371 i nastavlja rasti jednako kao 'to raste i krivulja 3V1. ;komit razmak izmeu tih dviju krivulja na bilo kojoj razini outputa je jednak visini fiksnog tro'ka.

Krivulje prosjenih trokova

$rivulja /71 je opadaju&a krivulja. =inimalnu vrijednost poprima pri najve&oj mogu&oj proizvodnji. $rivulja /V1 je 4 oblika, tj. prvo opada, zatim dostie minimalnu vrijednost, a potom raste s porastom outputa. $rivulja /31 je takoer 4 oblika. =inimum krivulje /31 4 oblika uvijek je desno od minimuma /V1. $rivulja =1 je isto 4 oblika. 3a krivulja minimalnu vrijednost dostie prije minimuma krivulje /V1 i /31 te ih presijeca u tokama njihova minimuma.

Veza izme1u krivulja ukupnih i prosjenih trokova i krivulje !ranino! troka

$rivulje 1 i 10 oznaavaju toku infleksije na krivuljama 31 i 3V1 tj toku u kojoj prestaje degresivni rast tih dviju krivulja, a zapoinje progresivni rast. ,a razini toga outputa krivulja =1 je minimalna, a ujedno oznaava koliinu outputa iznad koje djeluje zakon opadajuih prinosa. 3oka - na krivulji 31, simetrina je s tokom -0 oznaavaju&i minimum krivulje /31 i koliinu outputa pri kojoj su /31 i =1 izjednaeni. 3oka 7 na krivulji 3V1 tro'ka simetrina je s tokom 70 na crteu oznaavaju&i minimum krivulje /V1 i koliinu outputa pri kojoj su /V1 i =1 izjednaeni.

Veza izme1u proizvodnje i trokova u kratkom roku ,imetrija izme1u krivulje ukupne fizike proizvodnosti i krivulje ukupno! varijabilno! troka
$rivulje 3V1 i ukupne 3PP meusobno su simetrine. 3oka / na krivulji 3PP, jednako kao toka /0 na krivulji 3V1, oznaava toku infleksije pripadaju&e krivulje. -o toke infleksije krivulja 3PP raste progresivno, krivulja 3V1 degresivno. 4 toki infleksije granina vrijdnost pojedine krivulje poprima ekstremnu vrijednost. 8znad toke infleksija krivulja 3PP raste degresivno, pa stoga krivulja 3V1 raste progresivno. 4 tokama 2 i 20 prosjene vrijednosti pojedine krivulje poprimaju ekstremne vrijednosti. Prva poprima maksimalnu, a druge minimalnu vrijednost.

Prosjena fizika proizvodnost i prosjeni varijabilni troak

Kkrivulje 2PP i (PP3 te 2V0 i (0 meusobno su simetrine. 4 toki 2 krivulja /PP je dostigla svoju maksimalnu vrijednost, dok je krivulja /V1 >u toki 2 dostigla svoju minimalnu vrijednost. -o toke 2 krivulja /PP raste, anakon te toke svako sljede&e

pove&anje inputa dovodi do pada krivulje /PP. $rivulja /V1 do toke 20 pada, a nakon te toke raste. S obzirom na to da je prosjeni varijabilni tro'ak jednak odnosu cijene varijabilnog inputa i prosjene fizike proizvodnosti, svakoj toki na krivulji /PP odgovara tono odreena toka na krivulji /V1. 3oka / oznaava maksimum krivulje =PP, te toj toki odgovara toka /0, tj. toka koja oznaava minimum krivulje =1. $rivulja =PPse nalazi iznad krivulje /PP, a desno od toke 2 odnos je obrnut. #ijevo od toke 20 krivulja =1 je ispod krivulje /V1, a desno od toke 20 odnos je obrnut. -akle, prosjeni varijabilni tro'ak obrnuto je proporcionalan prosjenoj fizikoj proizvodnosti. 3o znai da s porastom /PP prosjeni varijabilni tro'ak opada, a s padom /PP raste i /V1. =aksimalnoj vrijednosti /PP odgovara minimalna vrijednost /V1. Smjer promjene graninog tro'ka je obrnuto proporcionalan smjeru promjene granine fizike proizvodnosti. $rivulja =PP raste bre od krivulje /PP, ali jednako tako pri nioj razini uloga varijabilnog inputa dostie svoju maksimalnu vrijednost. 4 toki maksimuma krivulje /PP, =pp i /PP su jednake. $rivulja graninog tro'ka dostie svoje minimum prije krivulje /V1, 'to znai da krivulja =1 opada bre od krivulje /V1. /V1 jednak je =1 u toki minimuma krivulje /V1.

Trokovi u du!om roku

=inimalni tro'ak pojedine optimalne kombinacije proizvodnih inputa izraunava se? #31!@#Ar$ =inimalni tro'ak proizvodnje zadanog outputa naziva se ukupnim trokom u du!om roku. $rivulja ukupnog tro'ka u dugom roku polazi iz ishodi'ta.

Putanja ekspanzije je rastu&a krivulja, jer sve ve&a razina outputa zahtijeva sve ve&e koliine uloga jednog i drugog proizvodnog inputa, odnosno sve ve&i novani izdatak za njihovu nabavku, stoga je i krivulja ukupnog tro'ka rastu&a. Krivulja ukupno! troka .4T0/, koju karakteriziraju konstantni prinosi na opse! na svim razinama uloga proizvodnog inputa odnosono na svim razinama outputa je linearno! oblika. ":azmak izmeu susjednih izokvanti je konstantan% $rivulja ukupnog tro'ka izvedena iz putanje ekspanzije koju karakteriziraju rastu&i prinosi na opse!3 pro!resivno je rastu&a krivulja ":azmak izmeu izokvanta se pove&ava s pove&anjem uloga proizvodnih inputa% Krivulja ukupno! troka koja se temelji na proizvodnoj funkciji koju karakterizira varijabilni proporcionalni prinos na opseg je krivulja koja obino raste degresivno na niim, a progresivno na vi'im razinama uloga proizvodnih inputa ":azmak izmeu izokvanta se prvo smanjuje, a potom pove&ava.%

Prosjeni i !ranini troak u du!om roku

4 dugom roku prinos na opseg ini prosjean tro'ak vanijim od graninog tro'ka, tj. pona'anje prosjenog tro'ka osnova je za analizu odnosa izmeu outputa i tro'kova. Prosjeni troak u du!om roku je tro'ak po jedinici outputa kada su svi inputi varijabilnog karaktera i kada se svi inputi mogu kombinirati na nain da minimiziraju izdatak koji proizlazi iz njihova angamana. +ajva-nija determinanta oblika krivulje prosjeno! i !ranino! troka je veza izmeu opsega djelovanja poduze&a i inputa koji se zahtijevaju da bi se minimizirali tro'kovi poduze&a? Krivulje trokova pri konstantnim prinosima na opse!5 $rivulja ukupnog tro'ka je linearnog oblika. $rivulje prosjenog i graninog tro'ka su identine i paralelne s apscisom

Krivulje trokova pri rastu&im prinosima na opse! Krivulja ukupno! troka raste degresivno, tj. ukupni tro'ak proizvodnje svake sljede&e jedinice outputa pove&ava se za manji iznos od prethodnog pove&anja Krivulje prosjeno! i !ranino! troka opadaju s porastom outputa, pri pemu krivulja #=1 opada bre od krivulje #/1 i nalazi se ispod krivulje #/1 na svim razinama outputa

Krivulje trokova pri opadaju&im prinosima na opse!

Krivulja ukupno! troka raste progresivno, tj. ukupni tro'ak proizvodnje svake sljede&e jednice outputa pove&ava se za ve&i iznos od prethodnog pove&anja Krivulje prosjeno! i !ranino! troka rastu s porastom outputa. Pri tome krivulja #=1 raste bre od krivulje #/1 pa se stoga i nalazi ispod krivulje #/1 na svim razinama outputa.

Krivulje trokova pri rastu&im3konstantnim i opadaju&im prinosima na opse!

Krivulja ukupno! troka prvo raste degresivno a zatim progresivno. Krivulje prosjeno! i !ranino! troka na niim razinama outputa "u zoni djelovanja rastu&ih prinosa na opseg% opadaju s porastom outputa. ,a vi'im razinama outputa "u zoni djelovanja opadaju&ih prinosa na opseg% te krivulje ratu s porastom outputa. $rivulja #=1 se nalazi ispod u zoni opadanja, a iznad u zoni rata #/1 krivulje. #=1 tro'ak je jednak #/1 tro'ku u toki minimuma #/1 krivulje.

Ekonomija i disekonomija opse!a

,astupa pri konstantnim prinosima na opseg Krivulja prosjeno! troka u dugom roku izvodi se iz niza krivulja prosjenog tro'ka u kratkom roku, pri emu krivulja prosjenog tro'ka povezuje podebljane dijelove krivulja prosjenih tro'kova u kratkom roku. Krivulja prosjeno! troka u du!om roku je pravac te se moe prikazati kao ovojnica krivulja prosjenog tro'ka u kratkom roku

Veza izme1u trokova u kratkom i du!om roku pri ekonomiji i disekonomiji opse!a
$rivulja prosjenog tro'ka u dugom roku poprima oblik 6#6. 3aj oblik posljedica je prevladavaju&eg djelovanja ekonomije opsega na niim i disekonomije opsega na vi'im, razinama outputa. Krivulja prosjeno! troka kao ovojnica krivulja prosjenog tro'ka u kratkom roku predstavlja tek aproksimaciju kretanja prosjenih tro'kova

;bzirom na odnos krivulje prosjenog tro'ka u dugom roku s jedne strane i krivulje prosjenog tro'ka u kratkom roku s druge strane, vano je uoiti da je svaka kombinacija outputa i pripadaju&eg tro'ka iznad krivulje #/1 neefikasna jer izaziva ve&e tro'kove proizvodnje promatrane koliine proizvoda. Svaka kombinacija outputa i pripadaju&eg tro'ka ispod krivulje B#/1 bila bi poeljna jer podrazumijeva manje tro'kove proizvodnje promatrane koliine proizvoda, ali nije ostvariva pri teku&em stanju tehnologije i postoje&im cijenama inputa.

'snovni oblici krivulja prosjenih trokova u du!om roku

Prirodni monopolist * poduze&e koje moe opskrbljivati cijelo tri'te efikasnije "uz nie tro'kove% nego bi bilo koji broj manjih poduze&a C#6 oblik krivulje prosjeno! troka * na niim razinama outputa prevladava ekonomija opsega, pa krivulja prosjenog tro'ka opada s porastom outputa. ,a vi'im razinama outputa prevladava disekonomija opsega, pa krivulja prosjenog tro'ka raste uzlaznom putanjom. ,a razini outputa na kojoj je izjednaena snaga ekonomije i disekonomije opsega, krivulja prosjenog tro'ka se nalazi u minimumu.

Krivulja prosjeno! troka je opadaju&e! oblika tj. ekonomija opsega prevladava na svim razinama outputa

(konomija opsega djeluje na niim razinama outputa pa krivulja prosjenog tro'ka u poetku opada dok ubrzo nakon toga poinju djelovati konstantni prinosi na opseg, pa krivulja prosjenog tro'ka nastavlja rasti paralelno s apscisom.

2naliza toke pokri&a * postupak kojemu je cilj utvrditi odnos ukupnog prihoda, ukupnog tro'ka i profita poduze&a na pojedinoj razini obujma prodaje. Toka pokri&a trokova * razina proizvodnje "prodaje% pri kojoj je ukupni prihod poduze&a jednak njegovim ukupnim tro'kovima %rafikon pokri&a trokova * grafiki prikaz analize pokri&a tro'kova

4kupni prihodi i ukupni tro'ak prikazani su kao linearne funkcije, tj. porast prihoda i porast tro'ka proporcionalan je porastu outputa, odnosno obujma prodaje. Visina dobitka jednaka kao i gubitka, jednaka je vertikalnom razmaku izmeu krivulje 31 i 3:. +a crte-u b/ kad su krivulje 3V1 i 3: linearne kao na crteu a%, krivulja /V1 je konstantna, a krivulja /31 opada kao posljedica opadanja krivulje /71, dok je krivulja prosjenog prihoda,, odnosno cijene, konstana u odnosu na obujam. Pokri&e tro'kova odreena je tokom u kojoj su /31 i prosjeni prihod, odnosno cijena jednaki. oprinos po jedinici iznad toke pokri&a * veliina koja pokazuje koliki dio prodajne cijene, nakon pokri&a varijabilnih tro'kova, preostaje za pokri&e fiksnih tro'kova i ostvarenje profita. 4tjecaj promjene cijene outputa na toku pokri&a 7 pove&anje cijene * krivulja ukupnog prihoda se pomie ulijevo od ishodi'ta #tjecaj promjene cijene varijabilno! inputa na toku pokri&a 7 pove&anje cijene *Bkrivulja tro'kova se pomie ulijevo iz toke na ordinati. #tjecaj promjene fiksno! troka na toku pokri&a * ako fiksni tro'ak raste, krivulja ukupnog tro'ka se pomie paralelno ulijevo D4tjecaj supstitucije inputa na toku pokri&a

,na!a poslovne polu!e * mjera koja pokazuje za koliko &e se promijeniti profit ako se
output ili koliina prodaje promijeni za 5E "-;#%. Snaga poslovne poluge je razliita na razliitim razinama outputa, odnosno obujma prodaje. 4 toki pokri&a snaga poluge je beskonana, a potomopada s porastom i padom koliine outputa.

/ko se krivulje ukupnog tro'ka s krivuljom ukupnog prihoda sijeku u razliitim tokama, tada je snaga poslovne poluge razliita na istoj razini outputa. Ve&a snaga poluge vezuje se uz onu krivulju ukupnog tro'ka koja na vi'oj razini presijeca krivulju ukupnog prihoda.

T"8*9TE P"'*)V' 2
Tr-ina struktura * okruenje unutar kojeg djeluju kupci i prodavatelji nekog proizvoda.

,avrena konkurencija
Tr-ite savrene konkurencije * oblik organizacije tri'ta na kojem posluje veliki broj prodavatelja "kupaca% homogenog proizvoda pri emu su svi savr'eno informirani o uvjetima na tri'tu, a ulazak na tri'te i izlazak s njega potpuno je slobodan. :omo!en proizvod * proizvod jednog proizvoaa koji je u svim svojim osnovnim obiljejima identian proizvodu nekog drugog proizvoaa Tr-ite kupaca * tri'te na kojem kupci imaju znaajnu kontrolu Prihvatitelj cijene * Savr'eno konkurentno poduze&e koje se susre&e s tri'no formiranom cijenom koju ne moe mijenjati i koju stoga prihva&a kao danu veliinu.

+a crte-u a/ prikazane su krivulje ponude i potranje koje prikazuju veliinu tri'ta na razini pojedine cijene, a nastale su zbrajanjem krivulja ponude, odnosno krivulja potranje pojedinih proizvoaa, odnosno potro'aa. +a crte-u b/ prikazano je pojedinano poduze&e kao prihvatitelj cijene koja je odreena na tri'tu 'to znai da po toj cijeni moe prodati bilo koju koliinu.

"avnote-a na razini !rane u svarenoj konkurenciji

"avnote-a u trenutnom roku * ravnotea koja uzima u obzir vremensko razdoblje u kojem je ponuda ograniena postoje&om zalihom dobara.

"avnote-a u kratkom roku * :avnotea koja uzima u obzir vremensko razdoblje unutar kojeg su mogu&e promjene u proizvodnji samo u granicama postoje&ih fiksnih kapaciteta. "avnote-a u du!om roku * :avnotea koja uzima u obzir vremensko razdoblje u kojem su svi inputi sadrani u proizvodnoj funkciji varijabilni. Prema (arshalu, postoji privremena ravnotea ponude i potranje i tri'na cijena u trenutnom roku, kratkorona ravnotea i subnormanlna cijena kratkog razdoblja, te dugorona ravnotea i normalna cijena dugog roka. Fto je kra&e vremensko razdoblje razmatranja na formiranje ravnotene cijene ve&i utjecaj ima potranja, a 'to je due vremensko razdoblje odluuju&i je utjecaj ponude i tro'kova proizvodnje.

+a crte-u a/ prikazana je ravnotea na razini grane u trenutnom roku. Ponuda je fiksna, razina cijene ovisi o poloaju krivulje potranje. +a crte-u b/ prikazana je ravnotea u kratkom roku. Postoji izvjesna varijabilnost ponude, pa ponuda i tro'kovi proizvodnje zajednos s potranjom utjeu na formiranje cijena. Pove&anje potranje dovodi do privremenog porasta cijene sto stimulira pove&anje proizvodnje i rast ponude, te je ravnotena cijena ve&a od poetne, a manja od privremene.

0rte- a/ prikazuje krivulju ponude u du!om roku koja je savr'eno elastinog oblika, odnosno oblika pravca paralelnog s apscisom. pomak krivulje potranje ne dovodi do promjene cijene. "$onstantni tro'kovi% 0rte- b/ prikazuje krivulju ponude u dugom roku u sluaju opadaju&ih tro'kova te je ona negativnog nagiba. 1ijena u dugom roku je normalna cijena.

0';<E; teorem * obrazac prilagoavanja i postizanja ravnotee na tri'tu u koji su ukljuena vremenska zaka'njenja. 4 tom sluaju u savr'enoj konkurenciji proizvoai planiraju budu&u proizvodnju na temelju oekivanja odranja postoje&ih cijena, a cijena je odreena raspoloivom ponudom. $ada je na!ib krivulje ponude ve&i od na!iba krivulje potra-nje dolazi do prigu'enih oscilacija oko ravnotene cijene. 4 sluaju kad je apsolutna vrijednost na!iba krivulje potra-nje ve&a od na!iba krivulje ponude, cijene bi se neprekidno udaljavale od ravnotene cijene "ekspandiraju&i cob@eb%, a u sluaju da je apsolutna vrijednost oba na!iba jednaka, ne bi bilo ni pribliavanja ni udaljavanja od ravnotene cijene cob@eb neprigu'enih oscilacija%

Ponaanje poduze&a u savrenoj konkurenciji u kratkom roku

$ako proizvodnja raste resursi se bolje koriste, i u isto vrijeme, fiksni se tro'kovi prenose na ve&i broj proizvoda, rezultiraju&i padom jedininih fiksnih tro'kova. ,aposlijetku, nastupa zakon opadaju&ih prinosa, 'to znai da se tro'kovi proizvodnje dodatnih jedinica o'tro pove&avaju, nadma'uju&i pad fiksnih tro'kova po jedinici proizvodnje, zbog ega tro'kovi proizvodnje jedinice outputa poinju rasti. "azina outputa koja maksimizira profit * poduze&e &e maksGimizirati profit ako proizvede koliinu profita. %ranini princip * koncept koji odluku o razini proizvodnje temelji na usporedbi tro'kova i prihoda dodatne, odnosno zadnje jedinice outputa. 9ranini prihod "=:% poduze&a u sluaju svar'ene konkurencije je uvijek konstantan i jednak tri'noj cijeni.
5

, jer je pri toj koliini P5!=1, odnosno zadovoljen uvjet za maskimalizaciju

'ptimalna razina outputa u savrenoj konkurenciji * proizvodnja kod koje je tro'ak posljednje proizvedene jedinice jednak cijeni proizvoda. 4kupan profit jednak je razlici izmeu ukupnog prihoda i ukupnog tro'ka, pri emu je ukupan prihod jednak umno'ku cijene i optimalne koliine, a ukupan tro'ak umno'ku koliine i prosjenog ukupnog tro'ka koji odgovara optimalnoj koliini.

Poduze&e koje posluje s !ubitkom

/ko je tri'na cijena proizvoda iz bilo kojeg razloga veoma niska ili ako su tro'kovi proizvodnje iz bilo kojeg razloga veoma visoki, poduze&e &e vjerojatno ostvarivati gubitke Prosjeni tro'kovi proizvodnje ve&i su od cijene proizvoda
5

* razina proizvodnje na kojoj je gubitak minimalan

Poduze&e koje posluje s !ubitkom i pokriva dio fiksnih trokova

3ri'na cijena "p5% je manja od /31, ali ve&a od /V1. Premda &e poduze&e, ako nastavi s proizvodnjom, poslovati s gubitkom, za poduze&e je u kratkom roku uputno nastaviti s poslovanjem, jer &e tako min imizirati gubitak. /ko bi poduze&e odluilo prestati s proizvodnjom, bilo bi izloeno gubitku u visini fiksnog tro'ka.

Poduze&e koje posluje !ubitkom i nalazi se u poziciji prestanka s radom

*3ri'na cijena je manja od /31 i od /V1. poduze&e &e, ako nastavi s proizvodnjom, poslovati s gubitkom koji &e biti ve&i od fiksnih tro'kova, odnosno od tro'kova kojima &e biti izloeno ako prestane s proizvodnjom. poduze&u se vi'e isplati prestati s proizvodnjom.

=Poduze&e na pra!u prestanka s radom 3ri'na cijena je manja od /31 i jednaka /V1. /ko bi poduze&e odluilo nastaviti s proizvodnjom, bilo bi izloeno gubitku u visini razlike izmeu ukupnog prihoda i ukupnog tro'ka. / ako bi prestalo s radom, gubitak bi bio jednak iznosu fiksnog tro'ka.

Toka zatvaranja poduze&a * razina proizvodnje pri kojoj poduze&e pokriva samo svoje varijabilne tro'kove "p!/V1%

P'+292+>E P' #)E?2 # ,2V"9E+'> K'+K#"E+0*>* # #%'( "'K# 4lazak novih poduze&a na tri'te &e pretati kada novo poduze&e koje je do'lo pomakne krivulju ponude na razinu cijene pri kojoj su granini tro'ak i prosjeni tro'ak jednaki. Vi'ak profita, odnosno natprosjeni profit, past &e na nulu.

Toka pokri&a trokova * koliina outputa, odnosno prodaje pri kojoj je ukupni prihod poduze&a jednak njegoim ukupnim tro'kovima. +ormalni profit * oportunitetni to'ak kori'tenja vlastitog kapitala "p!=1!/31% * implicitan je u tro'kovnoj krivulji Ekonomski profit "ili ekstraprofit% * razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnih tro'kova poduze&a "p B /31 * ekstraprofit% "aunovodstveni profit * :azlika izmeu ukupnog prihoda i eksplicitnih tro'kova +atprosjeni profit * Vi'ak cijene iznad prosjenog tro'ka proizvodnje ili vi'ak ukupnog prihoda iznad ukupnog tro'ka. +ormalni profit * Visina profita koja po svojem iznosu odgovara zaradi koju bi poduze&e ostvarilo da je svoj kapital umjesto u vlastitu proizvodnju uloio negdje drugdje.

Toka pokri&a je indikator efikasnosti. ,a toj toki krivulja prosjenih tro'kova dosee minimum. /ko poduze&a djeluju na toj razini proizvodnje, ona &e proizvoditi na najnioj mogu&oj razini prosjenog tro'ka, zbog ega moraju koristiti najefikasnije metode proizvodnje ili najmanju razinu resursa.

('+'P'4
(onopol * oblik organizacije tri'ta na kojem postoji samo jedan proizvoa iji proizvod nema bliskih supstituta. tri'te je zatvoreno za ostala poduze&a, bilo zbog pravnih ili tehnikih razloga. 4kupna ponuda jednostavno je jednaka ponudi poduze&a koje ima monopol * jer to poduze&e jedino proizvodi taj proizvod. Tr-ina krivulja potra-nje u uvjetima monopola ;bzirom na to da je u uvjetima monopola poduze&e jedini ponuditelj promatranog proizvoda, porast cijene ne&e dovesti do znaajnijeg pada potraivane koliine, odnosno porast cijene za posljedicu &e imati relativno mali pad potraivane koliine. Sloboda monopolista manja je na dugi rok nego na kratki. =onopolist mora smanjiti svoju cijenu ako eli pove&ati proizvodnju i prodati proizvedeni output.

3ri'na krivulja potranje? a/ 0oca $ cola b/ ;ezalkoholna pi&a :eakcija kupaca na promjene cijene ovisi o elastinosti potranje, a cjenovna elastinost potranje ovisi o mogu&nosti supstitucije promatranog proizvoda. Potranja za coca*colom je elastinija nego potranja za bezalkoholnim pi&ima, stoga je i krivulja manje nako'ena

Ponaanje poduze&a u uvjetima monopola $rivulja graninog prihoda uvijek &e biti ispod krivulje potranje. Horizontalni odsjeak krivulje graninog prihoda je polovica krivulje potranje

Sve dok je

Ep

B5, smanjenje cijene pove&ava ukupni prihod, a =: je pozitivan. $rivulja

ukupnog prihoda dosee svoj maksimum u toki u kojoj je apsolutna vrijednost cjenovne elastinosti potranje jednaka jedinici
Ep

! 5. 4 toj toki krivulja =: je jednaka

nuli.,akon te toke potranja je neelastina, odnosno apsolutna vrijednost elastinosti potranje manja je od jedan prihod. =: je negativan.
Ep

I5, a sljede&a smanjenja cijene samo smanjuju ukupni

'utput koji maksimizira prihod monopolista :azina pri kojoj se maksimizira profit je razina pri kojoj je (" @ (0. Pravilo maksimizacije profita jednako je za monopolista i za poduze&e koje posluje u uvjetima savr'ene konkurencije. =onopolist maksimizira profit pri koliini pri kojoj je =:! =1. 1ijena po kojoj se maksimizira profit dobije se povlaenjem okomice na krivulju potranje iz toke u kojoj je =: ! =1.

'utput3 cijena i profit monopolista 4kupni prihod jednak je umno'ku koliine i cijene, a ukupni tro'ak jednak je umno'ku prosjenog ukupnog tro'ka pri optimalnoj razini outputa i koliine outputa. 4kupni profit jednak je razlici ukupnog prihoda i ukupnog tro'ka. =onopolist oekuje iznadprosjean profit.

=onopolist moe ostvariti gubitak ako cijena odreena krivuljom potranjene pokrije prosjene ukupne tro'kove. Ho&e li monopolist ostati u tom poslu ili prekinuti s proizvodnjom ovisiti &e o tome pokriva li cijena /V1 ili ne. "avnote-a monopola u du!om roku ,ajprikladnija razina outputa monopolista u dugom roku odreena je tokom u kojoj se sijeku krivulje =: i #=1. =onopolist koristi optimalnu veliinu kapaciteta koja je odreena tokom u kojoj je krivulja S/1 tangenta krivulje #/1 "S=1 ! #=1 ! =: ) ravnotea u dugom roku%

(ultitvorniki monopol ) monopolistiko poduze&e koje ima vi'e proizvodnih jedinica, tvornica ili filijala. "avnote-a multitvorniko! monopola Vodoravnim zbrajanjem krivulja graninih tro'kova dobiva se krivulja ukupnih graninih tro'kova poduze&a " suma =1% =ultitvorniki monopol postie ravnoteu izjednaenjem =: i =1

(onopolska diskriminacija cijena iskriminacija cijena je politika prema kojoj monopolista odreeni proizvod prodaje po razliitim cijenama razliitim skupinama potro'aa, odnosno na razliitim tri'tima.

iskriminacija cijena A. stupnja je politika prema kojoj monopolist odreeni proizvod prodaje na razliitim tri'tima po razliitim cijenama sve dok se =: proizvoda na svakom tri'tu ne izjednai sa =1 njegove proizvodnje.

Vi'a cijena se postie na tri'tu sa neelastinom krivuljom potranje. ,a tri'tu 5 elastinost potranje je manja nego na tri'tu J, pa je na tri'tu 5 cijena vi'a nego na tri'tu J. 8zjednaavaju&i ukupne =: " vodoravno zbrajanje krivulja MR5 i MRJ % sa =1 dolazi do izjednaavanja =: sa prvog i drugog tri'ta. 4kupnu proizvedenu koliinu poduze&e rasporeuje na dva tri'ta u odnosu koji maksimizira dobit. iskriminacija cijena B. stupnja je politika prema kojoj monopolist zaraunava jedinstvenu cijenu proizvoda za odreenu koliinu proizvoda, a drugu cijenu za svaku jedinicu iznad te koliine. Potro'a je diskriminiran jer kad ne bi bilo diskriminacije platio bi ukupnu potro'nju. Potro'aev vi'ak se smanjuje. Primjenom razliitih cijena dio potro'aeva vi'ka prisvaja monopolist "osjenani dio%

iskriminacija cijena C. stupnja je politika prema kojoj monopolist svaku jedinicu proizvoda prodaje zasebno i za svaku od njih zaraunava najvi'u mogu&u cijenu. ,a taj nain mnonopolistiko poduze&e poku'ava iscijediti sav potro'aev vi'ak. 4 sluaju diskriminacije cijena profit je jednak razlici cijene i prosjenog tro'ka pri najprikladnijoj razini outputa.

Prirodni monopol Poduze&e koje moe opskrbljivati cijela tri'ta efikasnije "uz manje tro'kove% nego vi'e manjih poduze&a. Krivulja prosjenih trokova u du!om roku5 /ko se dugorona krivulja prosjenih tro'kova u industriji spu'ta na dolje to znai da industriju karakteriziraju velike ekonomije sa 'irokim opsegom outputa. 3o je industrija opadaju&ih tro'kova, ona u kojoj prosjeni tro'kovi proizvodnje opadaju kako se sve vi'e i vi'e outputa proizvodi. ,akon odreenog vremena ve&e poduze&e "2% &e istisnuti manje poduze&e "/% s tri'ta, i tako zahvaljuju&i ekonomiji obujma postati prirodni monopolist.

('+'P'4*,T*DK2 K'+K#"E+0*>2
Tr-ite savrene konkurencije ) svaka tri'na struktura za koju nije karakteristian jedan ili vi'e uvjeta koji vrijede na ne savr'eno konkurentnom tri'tu. (onopolistika konkurencija ) oblik organizacije tri'ta na kojem posluje mnogo proizvoaa diferenciranog proizvoda, pri emu je ulazak i izlazak s tri'ta relativno lagan. 8ndividualni proizvoa uiva malu tri'nu mo& i zato ima vrlo malu slobodu pri formiranju cijene. 'blici krivulja potra-nje u a% b% c% Savr'enoj konkurenciji =onopolistikoj konkurenciji =onopolu

4 primjeru proizvoda koji su savr'eni supstituti posrijedi je savr'ena konkurencija koju karakterizira krivulja potranje paralelna s apscisom 4 primjeru proizvoda koji se meusobno razlikuju proizvoa raspolae s odreenom tri'nom snagom koja se prikazuje vi'e ili manje nako'enom krivuljom potranje. $rivulja potranje na tri'tu monopolistike konkurencije je manje nako'ena od krivulje potranje s kojom se susre&e monopolist

,ecjenovna konkurencija ) oblik tri'nog natjecanja diferenciranjem osobina i kvalitete proizvoda Ponaanje poduze&a u uvjetima savrene konkurencije u kratkom roku $oliina proizvodnje koja maksimizira profit je ona pri kojoj se sijeku krivulje =: i =1. S obzirom da je P ve&i od /31 poduze&e &e ostvariti odreeni profit. Profit je jednak razlici ukupnog prihoda i ukupnog tro'ka

$rivulja potranje je pri svakoj mogu&oj koliini outputa ispod krivulje /31, 'to znai da &e promatrano poduze&e gubitak ak i pri optimalnoj razini outputa 9ubitak po jedinici outputa jednak je razlici tri'ne cijene i prosjenog ukupnog tro'ka pri optimalnoj razini outputa

Ponaanje poduze&a u uvjetima monopolistike konkurencije u du!om roku 4laskom novih poduze&a u industriju krivuja potranje za proizvodima promatranog poduze&a postupno se pomie prema dolje postaju&i u jednom trenutku tangenta krivulje prosjenog tro'ka. Pri optimalnoj koliini proizvodnje, =: ! =1 prosjeni tro'ak je jednak tri'noj cijeni "/31 ! P% pa promatrano poduze&e ostvaruje samo normalni profit, a ekonomski profit pada na nulu.

Poduze&e u monopolistikoj konkurenciji s mno!o novih poduze&a koja ulaze u industriju 4laskom novih poduze&a u industriju potranja za proizvodima promatranog poduze&a se pomie prema dolje. S obzirom da je pri optimalnoj razini outputa maksimalna cijena koju potro'a pla&a manja od prosjenih tro'kova proizvoal posluje s gubitkom. 9ubitak promatranog i ostalih poduze&a u industriji potaknuti &e neka poduze&a na izlazak iz industrije 'to &e pomicati keivulju potranje pojedinog poduze&a prema gore. Svakim takvim pomakom gubitak &e biti sve manji dok krivulja potranje ne doe na poziciju da bude tangenta krivulji prosjenih tro'kova. "avnote-a skupine poduze&a ) ravnotea koja se postie kad poduze&a u skupini u dugom roku ostvaruju samo prosjeni profit. Pojam skupine poduze&a supstituira pojam grane i sainjavaju je poduze&a liji se proizvodi lako supstituiraju, pa je svaki lan skupine monopolist, ali je njegovo tri'te vezano za tri'te konkurenata. :azliitost poduze&a unutar skupine 1hamberlin je apostrofira postavljaju&i poduze&a u identine uvjete, i to uvode&i dvije pretpostavke 5. J. poduze&a u skupini imaju jednake krivulje tro'kova, jednake krivulje potranje i jednak razmjerni udio na tri'tu nema meuovisnosti u pona'anju konkurenata pa svaki od njih moe voditi vlastitu politiku cijene i outputa. ,a taj nain dobiva se reprezentativno poduze&e pa pona'anje pojedinanog poduze&a moe objasniti 'to se dogaa velikoj skupini

(onopolska mo& ) sposobnost poduze&a da utjee na cijenu proizvoda :erfindahlov indeks * indeks koji sumiraju&i kvadrirane vrijednosti tri'nih udjela svih poduze&a promatrane industrije mjeri stupanj njene koncentracije

4ernerov indeks * indeks koji monopolsku mo& mjeri pomo&u cjenovne elastinosti potranje, pri emu je monopolska mo& jednaka recipronoj vrijednosti koeficijenta cjenovne elastinosti potranje #sporedba monopolistike konkurencije s ostalim tr-inim strukturama # uvjetima monopolistike konkurencije razina outputa bila bi nia, cijena bi bila vi'a i prosjeni tro'ak bi bio vi'i "tj proizvodnja bi bila manje efikasna%, u odnosu na savr'enu konkurenciju. Viak kapaciteta * razlika u koliini proizvodnje koju bi monopolistiki konkurentno poduze&e i savr'eno konkurentno poduze&e realiziralo u dugom roku "vi'ak kapaciteta ) jaz izmeu njihova dugoronog ekvilibrija i toke minimalnih prosjenih tro'kova%. $ako odmiemo od modela savr'ene konkurencije prema monopolistikoj veliina toga vi'ka &e rasti. ,linost s monopolom ) alokacija neuinkovitosti ) proizvodnja manje koliine outputa od optimalne, odnosno koliine pri kojoj je tro'ak po jedinici najnii pa je cijena ve&a od graninog tro'ka.

'4*%'P'4
'li!opol * oblik organizacije tri'ta na kojem djeluje nekoliko ili manji broj meusobno ovisnih proizvoaa homogenog ili diferenciranog proizvoda, pri emu je mogu&nost ulaska na tri'te i izlazak s tri'ta ograniena. ;ligopol karakteristike? ,ema puno proizvoaa na tri'tu, Proizvoai su meusobno ovisni i pona'anje jednog imaju izniman utjecaj na druge, Procesi ulaska i izlaska su ogranieni, Proizvodi i usluge ovih proizvoaa mogu biti homogeni ili diferencirani.

Kinjenica da u ovom tipu tri'ta nema puno proizvoaa implicira da svaki od njih ima odreenu koliinu tri'ne mo&i, te ovisno o tri'nom udjelu i prirodi potranje za svojim proizvodom moe donekle utjecati na cijenu proizvoda.

Kartel ) udruenje koje koordinira djelovanje svojih lanica u pogledu outputa i cijene proizvoda s ciljem maksimizacije zajednikih profita. $rivulja potranje kod oligopola je opadaju&a te je okomitija nego u uvjetima monopolistike konkurencije. /ko jedno od poduze&a na oligopolistikom tri'tu pove&a svoj output, ukupna ponuda tog dobra na tri'tu znatno &e se pove&ati, 'to &e uzrokovati pad cijena. $rivulja potranje, meutim, nije toliko nako'ena kao ona kod monopolista zbog toga 'to je efekt ekspanzije outputa znatno manji s obzirom na to da se dotino poduze&e kontrolira samo dio tri'ta a ne cijelo tri'te. Ponaanje poduze&a u oli!opolistikim uvjetima ) Poduze&a na tri'nu cijenu mogu utjecati smanjenjem ili pove&anjem svoje proizvodnje. <apreke pri ulasku na oligopolistiko tri'te odnose se da bilo koji imbenik koji postoje&im poduze&ima daje tro'kovnu prednost, odnosno manji tro'ak po jedinici pred konkurentima. 4lazne zapreke mogu biti prirodne ili umjetne. S jedne strane, velika ekonomija obujma, visoki fiksni tro'kovi i velika koliina kapitala povezanih u jednu aktivnost su primjeri prirodnih zapreka. S druge strane, zapreke mogu biti umjetno postavljene od poduze&a ili vlada. =asivni promotivni pothvati i kori'tenje brendova asociranih s kvalitetom su primjeri zapreka koje stvaraju poduze&a. Patenti, dravne regulative, tarife na uvozna dobra i legislacija koja ograniava slobodan ulaz novih poduze&a su primjeri zapreka koje stvaraju vlade. Konjekturalna varijacija ) veliina koja pokazuje za koliko &e neko poduze&e promijeniti svoje outpute ili cijene kao odgovor na promjenu outputa ili cijene nekog poduze&a. (odel samostalno! djelovanja oli!opolista 0ournotov model ) razvio je model duopola tj. tri'ta na kojem dva poduze&a meusobno konkuriraju. =odel se zasniva na pretpostavci da dva poduze&a proizvode homogeni proizvod i imaju identine tro'kove te da ovako poduze&e koliinu proizvodnje svog konkurenta smatra fiksnom veliinom tee&i maksimiziranju dobiti unutar preostalog mu dijela tri'ta. 4 konanici tri'na cijena ovisi o ukupnoj proizvodnji obaju poduze&a.

"eakcijska krivulja *pokazuje odnos izmeu koliine proizvodnje pri kojoj promatrano poduze&e postie maksimalni profit i koliine proizvodnje za koju misli da &e ju proizvest konkurent. 0ournotova toka ) toka koja predstavlja 1ournotovu ravnoteu, odnosno toku u kojoj se sijeku reakcijske krivulje promatranih poduze&a, a pokazuje koju &e koliinu outputa proizvesti svaki duopolist.

;ertrandov model ) zasnovan na pretpostavci da je cijena suparnikog poduze&a konstantna i da konkurenti istodobno odluuju o tri'noj cijeni homogenog proizvoda. =odel ne dovodi do maksimiziraja zajednikih profita, jer jedan suparnik pretpostavlja da drugi suparnik nece mijenjati svoju cijenu.

Ed!eEorthoE model ) zasniva se na pretpostavci limitiranosti svakoga oligopolista u ponudi veliine raspoloivih proizvodnih kapaciteta i pokazuje da oligopolistiki modeli daju rje'enje indeterminirane ravnotee. Von ,tackelber!ov model * model u kojem jedno poduze&e pretpostavlja da se njegov suparnik vlada prema 1ournotovoj pretpostavci, 'to mu omogu&uje da odredi reakcijsku krivulju svojega konkurenta i implementira je u vlastitu funkciju profita. *zoprofitna krivulja * krivulja koja povezuje sve kombinacije razliitih cijena proizvoda suparnikih poduze&a koje pojedinom suparniku donose jednak profit.

;ertrandove reakcijske krivulje * krivulje koje povezuju geometrijska mjesta najve&eg profita promatranog poduze&a pri danoj cijeni proizvoda njegova suparnika. Ed!eEorthova u!ovorna krivulja * krivulja koja nastaje spajanjem toaka tangentnosti izoprofitnih krivulja promatranih poduze&a te kretanje uzdu koje dovodi u bolji poloaj jedno poduze&e na 'tetu drugog

(odeli stabilnosti cijena na oli!opolisti&kim tr-itima

0jenovni rast * vid tri'nog natjecanja u kojem je temeljna taktikasniavanje cijene ispod razine konkurentnata bez obzira pokriva li takva cijena proizvodne tro'kove. *zlomljena krivulja potra-nje * model ukljuuje vrlo specifine pretpostavke o konjekturalnim varijacijama? ako poduze&e spusti svoju cijenu, njegovi &e konkurenti slijediti tu akciju. =eutim, ako ona pove&a cijenu, njegovi konkurenti ne&e poduzeti istu akciju. (odel prostorne distribucije poduze&a * pretpostavka modela je da dva proizvoaa proizvode identian proizvod uz jednake tro'kove proizvodnje pa ih kupci razlikuju jedino prema njihovoj lokaciji s obzirom da moraju platiti transportne tro'kove za kupljeno dobro.

(odeli koordinirano! djelovanja oli!opolista

Preutni sporazum * implicitni oblik sporazuma oligopolista s ciljem ograniavanja ili otklanjanja konkurencije. Formalni sporazum * eksplicitni oblik sporazuma oligopolista s ciljem ograniavanja ili otklanjanja konkurencije. 0jenovni predvodnik * poduze&e koje, temeljem injenice da ima najnie tro'kove u dotinoj industriji, odreuje cijenu proizvoda na tri'tu, a ostala ga poduze&a slijede smatraju&i da je u izboru prave cjenovne politike takvo poduze&e najmjerodavnije. ominantno poduze&e * ima veliki udjel u ukupnoj prodaji na nekom tri'tu i koje odreuje cijenu koja maksimizira njegov profit, a manja poduze&a prihva&aju&i tu cijenu mogu proizvesti koliinu koju god ele. (odel me1usobno! sporazuma oli!opolista * K2"TE4 * ;rganizacija koja se prema vanjskom svijetu predstavlja kao jedinstveni ponuditelj proizvoda ili usluga, djeluje u zajednikom interesu svojih lanova. Proces maksimiziranja profita kartela jednak je onome

za individualno poduze&e. -a bi maksimizirao zajedniki profit organizacije, kartel utvruje granini tro'ak i grabini prihod organizacije kao cjeline. ;ptimalni output se postavlja na razini na kojoj se izjednaavaju granini tro'ak i granini prihod, tj. u toki u kojoj se maksimizira ukupni profit kartela. Princip na temelju kojeg se output kartela dijeli meu lanovima je taj da granini tro'ak svakog lana mora biti jednak graninom tro'ku kartela, jer &e ga u suprotnom biti proizvedeno premalo ili previ'e.

'li!opol i konkurentske strate!ije

,trateka oru1a ukljuuju5 '!laavanje i marketin! * 4 uvjetima oligopola agresivno je ogla'avanje pravilo. ;gla'avanje je jedno od najvanijih, najskupljih i najutjecajnijih orua konkurentske borbe koja stoje na raspolaganju oligopolistima. iferencijacija proizvoda * postupak mijenjanja pojedinih obiljeja standardnog proizvoda iversifikacija proizvoda * poslovna orijentacija iji je cilj smanjenje rizika poslovanja uvoenjem u proizvodnju novih proizvoda. *stra-ivanje i razvoj * 8straivanje novih proizvoda i procesa, te njihov komercijalni razvoj vrlo su rizini i zahtijevaju visoka financijska sredstva ,pajanja i preuzimanja * $ako bi pojaala svoju poziciju na tri'tu i pove&ala svoju konkurentnost, te pove&ala tri'ni udio, poduze&a se angairaju u eksternom rastu. (ksterni rast je kada pojedina poduze&a pove&avaju svoju veliinu ne samo polaganim pove&anjem proizvodnje i prodaje, nego i 'irenjem na sline proizvoae ili proizvoae u potpuno razliitim aktivnostima, koje pripajaju zajedno s njihovim proizvodnim pogonima i distribucijskom mreom.

(onopol i konkurencija5 neke implikacije za ekonomsku politiku

Tehnika neuinkovitost * situacija u kojoj se proizvodi ona koliina proizvoda pri kojoj je prosjena cijena proizvodnje vi'a od minimalne. Potroaev probitak * :azlika izmeu cijene koju bi kupac bio voljan platiti za svaku pojedinu jedinicu promatranog dobra i cijene po kojoj stvarno nabavlja to dobro.

rutveni troak monopola * Visina izgubljenih ekonomskih beneficija nastala uslijed neefikasne alokacije resursa, Konkurencijska politika * Vladina politika "u 4$ ili (4% iji je temeljni cilj odrati konkurentnost, sprijeiti nepotrebnu koncentraciju ekonomske mo&i te za'tititi javnost od zlouporabe i neuinkovitosti koja rezultira iz monopola ili koncentracije. 2ntitrust politika * /meriki naziv za vladinu politiku protiv monopola.