Knjizni Blok Znakovi

Od raz rivi vo j
Proces promjena
t tvo rnos u Dr govo Od
Bu d na ui ra taj i
Prava Obveze
Sadanji narataji
PRIRUNIK O ZNAKOVIMA NA PROIZVODIMA I AMBALAI

Dubravka Baun
Izdava:
Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj www.hrpsor.hr hrpsor@hrpsor.hr, ured@hrpsor.hr Mirjana Matei, ravnateljica Hrvatska udruga poslodavaca www.hup.hr hup@hup.hr Dubravka Baun, Ericsson Nikola Tesla d.d. dubravka.bacun@ericsson.com
Za izdavaa: Su-izdava:
Priredila:
Grafiko - likovno oblikovanje: ZeleniZmaj 0915067004 Sanja Klai-Bili sanja.klaic-bilic@zg.t-com.hr Tisak: Sveuilina tiskara d.o.o. HR 10000 Zagreb, Trg marala Tita 14 sveucilisna@net.hr www.sveucilisnatiskara.hr
Broj primjeraka: 1 000 komada
Podaci o proizvoau papira, na kojem je tiskan ovaj Prirunik, njegovom ekonomskom utjecaju na zajednicu, utjecaju na okoli, kao i odnosu prema drutvu, certifikatima koje posjeduje, postignutim poboljanjima u proizvodnom procesu, kao i buduim planovima; mogu se nai u Izvjetaju o odrivosti na adresi: www.mondigroup.com www.mondigroup.com/sustainability.
ISBN 953-98964-2-8 Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj, Zagreb, 2009. Prilikom koritenja djelova Prirunika, obvezno ga navesti kao izvor.
sadraj
>1

UVODNO O PRIRUNIK
1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 Zato o znakovima na proizvodima i ambalai Kome je namijenjen Svrha Na emu se zasniva Kako ga poboljati Ope napomene 9 10 10 11 11 11
>2

NAZIVI I DEFINICIJE
2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 2.9 2.10 2.11 2.12 2.13 2.14 2.15 Openito Odrivi razvoj Odrivi obrasci proizvodnje i potronje Okoli Propis Norma Znak Proizvoa Proizvod Ambalaa Proizvod u ambalai Trite Potroa Otpad ivotni ciklus proizvoda i ambalae 15 16 16 17 18 18 19 19 20 21 22 23 25 26 26
>3

ODGOVORNOST I INFRASTRUKTURA ZA ODRIVI RAZVOJ

3.1 3.2 Openito Tehniki pristup 31 34
>4

PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA

4.1 4.2 4.3 4.3.1 4.3.2 4.3.3 4.4 4.4.1 4.4.1.1 4.4.1.2 4.4.2 4.4.3 4.5 Usporedba propisa i normi Odgovornost za propisivanje i normiranje znakova Dogovor o znakovima Propis i dogovor o znakovima Norma i dogovor o znakovima Ope zabrane Od zamisli do primjene znaka Propisan znak Propisan znak s obveznom primjenom Propisan znak s neobveznom primjenom Normiran znak Znak u nastajanju (pretpostavka) Sudjelovanje u pripremi i donoenju propisa i normi 39 42 45 45 47 51 51 51 51 53 55 59 61
>5

PROIZVOA I ZNAKOVI
5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 Odgovornost proizvoaa Upravljanje oznaavanjem Obavijesti o proizvodu i ambalai Izvjetavanje o odrivosti i znakovi Zeleni marketing i zeleno pranje 65 66 70 85 88
>6

POTROA I ZNAKOVI
6.1 6.2 6.3 Prava i obveze potroaa Potroai i poznavanje znakova LOHAS potroai 93 96 102
>7

RAZVRSTAVANJE ZNAKOVA
7.1 7.2 7.2.1 7.2.2 7.3 7.3.1 7.3.1.1 7.3.1.2 7.3.1.3 7.3.1.4 7.3.2 7.3.3 7.3.3.1 7.3.3.2 7.3.3.3 7.3.3.4 7.3.3.5 7.3.3.6 7.3.4 7.3.4.1 7.3.4.2 7.3.4.3 7.3.4.4 7.3.4.5 7.3.4.6 7.3.4.7 7.3.4.8 7.3.4.9 7.3.4.10 7.3.4.11 7.3.5 7.3.6 7.3.7 7.3.8 7.3.9 Openito Znakovi prema obvezi primjene Obvezna primjena znakova Neobvezna primjena znakova Znakovi prema tematskim podrujima Podruje: prirodni resursi (prirodna dobra, prirodni izvori) Eko-oznaavanje (Ecolabelling) Eko-uinkovitost (Eco - Efficienicy) Energetska uinkovitost (Energy Efficiency) Znakovi Bez.......... neega Podruje: sukladnost Podruje: zdravlje i sigurnost ovjeka Znakovi opasnosti Znakovi upozorenja Znakovi obavijesti Sigurnost i zatita zdravlja - openito Prehrambeni aditivi (dodaci), E-brojevi EKO proizvodi (EKO i BIO znakovi) Podruje: ambalani materijali Oznaavanje ambalanih materijala Polimerni materijali Papir i karton elini lim Aluminij Drvo Tkanina (tekstil) Staklo Vieslojni materijali (sloenci, kompoziti) Biorazgradivi materijali Viedjelna primarna ambalaa Podruje: rukovanje proizvodom (prijevoz, skladitenja, ienje, odravanje i dr.) Podruje: porijeklo proizvoda Podruje: vrijeme (datum proizvodnje, rok uporabe, datum prodaje, rok valjanosti) Podruje: mjerne jedinice Podruje: sastav proizvoda, ambalae 105 105 105 106 107 107 107 111 114 118 119 124 124 124 125 130 136 140 142 142 147 149 154 155 157 158 159 162 164 166 167 176 178 181 182
7.3.10 7.3.10.1 7.3.10.2 7.3.10.3 7.3.10.4 7.3.10.5 7.3.11 7.4 7.5
Podruje: instrumenti zatite okolia (poticaji, naknade, depoziti, kazne) Openito Naredbodavni i nadzorni instrumenti Ekonomski instrumenti Ostali instrumenti Pravedna (potena) trgovina Podruje: otpad Znakovi prema vrsti proizvoda Znakovi prema nainu itanja
183 183 184 184 190 191 192 194 195
>8

INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE O ZNAKOVIMA I OZNAAVANJU

8.1 8.2 8.3 8.4 8.5 Povijesni osvrt Openito Propisi i obveze informiranja i obrazovanja o znakovima Norme i smjernice za informiranje i obrazovanje o znakovima Proizvoai i informiranje potroaa 199 200 201 207 207
>9
ZAVRNI KOMENTARI
>10 POPISI
10.1 10.2 10.3 10.4 10.5 10.6 10.7 Popis hrvatskih propisa Popis europskih propisa Popis normi Popis ostale literature Popis skraenica Popis priloga Popis slika Zahvala O autorici Sponzori 223 224 225 226 229 230 230
1 uvodno o priruniku
1 Uvodno o priruniku
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 9
1 UVODNO O PRIRUNIKU
ZATO O ZNAKOVIMA NA PROIZVODIMA I AMBALAI 1.1
Posljedica usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim, je donoenje vie propisa i normi, koji se, djelomino odnose na oznaavanje proizvoda i ambalae ili obavijesti o proizvodu ili o nekoj drugoj vrsti oznaavanja proizvoda i ambalae, na primjer oznaavanje sukladnosti. Povlae se stari propisi i norme, mijenjaju postojei i/ili donose novi. Postalo je jasno da upotreba nekih znakova prestaje, Primjer 112, a uvode se neki novi, Primjere 83 i 113. Svaki novi propis ili norma, bili su povod za raspravu o njihovoj provedbi. U raspravama se dolo do zakljuka da je oznaavanje vano podruje i za proizvoae i za potroae, da se na proizvodu i ambalai nalazi sve vie znakova i da znakovi, zbog globalizacije trita, postaju sve vaniji nain komunikacije sa svim sudionicima na putu proizvoda od proizvoaa do potroaa. Rasprave su ukazale i na injenicu da se u europskim propisima (direktivama), kada je o oznaavanju rije, upuuje na norme, Slike 4, 5, i druge, dok je to u hrvatskim propisima znatno rjee. U svakom sluaju, tema znakova na proizvodima i ambalai pokazala se inspirativnom. Nikada se nije znalo koja e se nova pitanja otvoriti s nekim novim propisom i propisanim znakom, koja e se sve podruja povezati, to e se zakljuiti. Na primjer donoenje Pravilnika o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom,10.1.27, i stavljanje znaka da se takav proizvod kada postane otpad ne smije odlagati u komunalni (kuanski) otpad otvara pitanje usklaenosti s europskom direktivom, zatim zato Pravilnik ne upuuje na normu kojom se utvruje znak 10.3.22, zato se naknada za gospodarenje takvim otpadom obraunava po teini itd. Nova pitanja se samo niu, a rasprava koja je poela o znaku, Primjere 10, 11, zavrava raspravom o razvijenosti infrastrukture za skupljanje takve vrste otpada i mogunostima njegove prerade, te visokim trokovima naknade za gospodarenje tom vrstom otpada i razliitim nainom obraunavanja u odnosu na drave Europske unije. Gotovo se za svaki znak ponavljala slina situacija. Rasprave su ukazale kako na nedostatak literature o znakovima i oznaavanju proizvoda i ambalae, tako i na nedostatak jasnih uputa za proizvoae s primjerima pravilnog oznaavanja, ali i primjerima koji nisu doputeni. Dok su proizvoai iznosili svoje probleme povezane sa znakovima i oznaavanjem proizvoda i ambalae, ni potroai nisu bili tihi. Njihove primjedbe se odnose na slabu itljivost teksta, odnosno neitljivost zbog sitnih slova, nedostatak informativnih materijala o znaenju pojedinih znakova i kao posljedica toga nepoznavanje znaenja znakova, a onda je upitna i provedba onoga na to znakovi upuuju. Ako proizvoa ima problema sa znakovima za svoje proizvode, kako e se tek onda snai potroa od kojeg se oekuje da poznaje znakove na svim proizvodima kojima se slui, a njih nije mali broj.
10
Na jednom od sastanaka Koordinacije za odrivi razvoj Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj i Hrvatske udruge poslodavaca, predloeno je da se steena znanja i iskustva objedine i objave kao prirunik i tako doprinese boljem poznavanju ovog podruja. Ideja je odmah prihvaena, no put od ideje do ostvarenja nije bio ni brz ni jednostavan. Obraeni su brojni prijedlozi i primjedbe na oznaavanje proizvoda i ambalae, skupljeni uzorci znakova, izjava, obavijesti sa proizvoda i ambalae, pregledani i usporeivani propisi i norme sa stvarnim primjerima, proitani lanci i pregledane internetske stranice. Rezultat svih tih aktivnosti je ovaj Prirunik.
1.2
KOME JE NAMIJENJEN
Prirunik je namijenjen svima koji: ele saznati vie o oznaavanju proizvoda i ambalae, sudjeluju u propisivanju i normiranju znakova za proizvode i ambalau, provode propise, konstruiraju i dizajniraju ambalau, prevoze, skladite, distribuiraju i odreuju smjetaj proizvoda u skladitu i na policama trgovina, upotrebljavaju proizvode, gospodare otpadnim proizvodima i ambalaom.
1.3
SVRHA
Svrha Prirunika je: pruiti opi prikaz, opu sliku, cjelovit i sustavan uvid u podruje znakova i oznaavanja proizvoda i ambalae sa stanovita svih sudionika u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae od zakonodavca, preko proizvoaa i potroaa do skupljaa i preraivaa otpada, ukazati na povezanost znakova s konceptom odrivog razvoja, te ulogu i vanost znakova u provedbi odrivih obrazaca proizvodnje i potronje, pridonjeti podizanju znanja i svijesti o ulozi znakova u upravljanju ivotnim ciklusom proizvoda i ambalae, pridonjeti boljem razumijevanju vanosti znakova u pravilnom rukovanju s proizvodom i ouvanju kvalitete proizvoda, ukazati na vanost poznavanja znakova za sigurnost i zatitu zdravlja, kao i zatitu okolia. ukazati na vanost uspostavljanja veze izmeu propisa i normi, ukazati na ulogu znakova u slobodnom protoku roba i pristupu tritima, potaknuti jasnije definiranje odgovornosti na dravnoj razini za propisivanje znakova, uz snanije ukljuivanje normizacije, potaknuti zakonodavca na usklaivanje propisa i bolju suradnju meu tijelima javne vlasti, potaknuti informiranje, uenje i izobrazbu o znakovima na proizvodima i ambalai, ukazati na primjere dobre prakse, kao i na zbunjujue primjere, zainteresirati potroae za znakove na proizvodima i ambalai, predloiti poboljanja, potaknuti promjene.
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 11 1.4 NA EMU SE ZASNIVA
Prirunik se zasniva na: osobnom iskustvu, suradnji s pojedincima i organizacijama, njihovim upitima, primjedbama i prijedlozima, rjeenjima problema. prikupljanju, analizi i obradi uzoraka znakova na proizvodima i ambalai. analizi zahtjeva propisa, normi i ostalih dokumenata, te njihove provedbe u praksi. usporedbi zahtjeva propisa i normi, usporedbi zahtjeva meunarodnih i dravnih propisa, analizi meuovisnosti propisa i normi. rezultatima ankete razliitih skupina od studenata, upravo diplomiranih mladih ljudi pa do proizvoaa i ostalih strunjaka (na primjer za prodaju, skladitenje) s viegodinjim iskustvom.
1.5
KAKO GA POBOLJATI
Sljedee izdanje Prirunika moe biti bolje ako se sluite Prirunikom, pohvalite i poaljete primjere dobre prakse, poaljete svoje primjedbe i upozorite na zbunjujue primjere, poaljete uzorke znakova i podatke o njima (propis, normu, dodatno objanjenje), upozorite na nespomenute norme i propise, dopunite poglavlja informacijama koje e i drugima biti korisne. Posluite se slikama iz Prirunika u svojim prezentacijama, naravno navedite izvor, raspravljajte o znakovima i oznaavanju na strunim skupovima, posebno na fakultetima.
1.6
OPE NAPOMENE
Propisi i norme lanci propisa i normi u nekim su sluajevima tono navedeni, a ponekad, zbog bolje razumljivosti, slobodno preneeni. Za neka podruja propisi i norme su spomenuti samo kao primjer, to ne znai da ih nema vie, 7.3.4 Podruje: ambalani materijali. Veza izmeu europskih direktiva i hrvatskih propisa za neka je podruja informativna jer se u hrvatskom propisu ne poziva na europske. Isto tako, tvrdnja o usklaenosti odreenog hrvatskog propisa s europskim je informativna jer dokumenti Izjava o usklaenosti i Tablica usklaenosti, koji moraju biti prireeni uz svaki hrvatski propis i koji bi potvrdili usklaenost europske direktive i hrvatskog propisa, nisu javno dostupni. Znakovi i oznaavanje Svi primjeri znakova, oznaka, izjava i tvrdnji preuzeti su sa ambalae proizvoda koje moemo nai u trgovinama. Znakovi su odabrani sluajno i to sa razliitih proizvoda. Prirunik ne sadri sve znakove koji se mogu nai na proizvodima i ambalai, kao ni sve znakove za odreenu skupinu proizvoda, na primjer prehrambani proizvodi ili jo ue suhomesnati proizvodi. Uz primjere znakova nisu navedena imena proizvoaa, ime se eli postii neutralan pristup svim proizvoaima i proizvodima. Proizvoai nastoje napraviti najbolje to mogu u ovoj zbrci propisa i njihovih zahtjeva, no zbog nedostatka jednoznanih strunih uputa, uvijek su mogua razliita tumaenja, nerazumijevanje, pa i pogreke. Primjeri znakova koritenih u priruniku, nalaze se kod autorice, a predvieni rok njihovog uvanja je godinu dana od dana objave Prirunika.
12
Stavovi, napomene, prijedlozi Stavovi, napomene i prijedlozi autorice i suradnika navedeni su u najboljoj namjeri, a temelje se na viegodinjem praktinom iskustvu u praenju i provedbi propisa i normi, te rjeavanju problema koji su nastali njihovom provedbom. Navoenje izjava razliitih autora ne znai nuno i podravanje njihovih stavova. Isto tako, svi oni koji su podrali tiskanje ovog Prirunika ne moraju se slagati sa stavovima, napomenama i prijedlozima autorice ili navedene literature. Promjene Tijekom pripreme ovog Prirunika mijenjani su postojei propisi i donoeni novi te objavljivane nove norme. Promjene relevantne za ovaj Prirunik biti e ugraene u njegovo slijedee izdanje. Internetske adrese provjerene su 2008-04-21, promjene nakon navedenog datuma nisu razmatrane. Upute za lake koritenje Znak upuuje na odreenu sliku, primjer, literaturu ili dio Prirunika, na primjer: Sliku 1, ukazuje itatelju na ilustraciju koja potkrepljuje ili dodatno objanjava, vizualno doarava ili dokazuje tekst. Znak
upuuje na internetsku adresu kao izvor navedenih podataka.
Kontakt adrese: dubravka.bacun@ericsson.com hrpsor@hrpsor.hr
2 nazivi i de finicije
Nazivlje igra znaajnu ulogu u svim normizacijskim poslovima, i u normama koje vrijede samo unutar odreene tvrtke i u meunarodnim normama. Norme funkcioniraju samo ako svi razumiju o emu se govori i zato nazivlje mora biti normirano, mora postojati dogovor o nazivu i njegovoj definiciji. U normizaciji su dogovorena i normirana naela i metode za terminoloki rad. Svijet norma, 10.4.33
2 Nazivi i definicije
2
2.1
NAZIVI I DEFINICIJE
OPENITO
Ovo poglavlje Prirunika sadri pregled kljunih naziva i njihovih definicija, relevantnih za ivotni ciklus proizvoda i ambalae. Nazivi su povezani ivotnim ciklusom proizvoda i ambalae, Slika 1, te prihvaenim konceptom odrivog razvoja u kojem se on odvija. U ivotnom ciklusu proizvoda vano je i naelo odgovornosti proizvoaa prema potroau, kako je to navedeno na primjer u Deklaraciji o zatiti potroaa. Odabrani nazivi i definicije dio su ili propisa ili norme ili i jednog i drugog, Poglavlje 10. U ovom su poglavlju navedeni i primjeri koji u praksi mogu biti izvor problema, na primjer: vie definicija jednog naziva, okoli ili proizvoa ili proizvod, sinonimi odreenog naziva, nazive za znak ili potroa.
Nesporazum moe nastati ako dvije strane neto dogovaraju i svaka strana upotrebljava svoje nazive i svoju definiciju naziva. Mali je korak od nesporazuma do ozbiljnih problema. Na primjer, definicija i obveze proizvoaa prenose se na uvoznika proizvoda u neku dravu. Ako uvoznik ne prati propise i ne oznai pravilno proizvod, moe biti kanjen ili ne moe uvesti proizvod dok ga pravilno ne oznai.
Slika 1 | Odrivi razvoj, kljuni sudionici u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae, znakovi na proizvodima i ambalai
NAPOMENA: Kao podloga za Sliku 1, posluio je shematski prikaz ivotnog ciklusa proizvoda prema normi HRN EN ISO 9001:2002 Sustavi upravljanja kvalitetom.
dobavlja ------>proizvoa/proizvod ------>korisnik/potroa ------>otpad
16
2.2 ODRIVI RAZVOJ
Na uvodnom teaju za nove zaposlenike Ericssona Nikole Tesle, na pitanje kako bi definirao odrivi razvoj, jedan mladi inenjer kratko je odgovorio da ne smijemo sve potroiti danas, treba neto ostaviti i onima sutra. Ova kratka definicija na tragu je naela iz Deklaracije o okoliu i razvoju, 10.4.2 da pravo na razvoj mora biti ispunjeno tako da jednako udovoljava potrebama sadanjih i buduih narataja. To znai da sadanji narataji nemaju pravo potroiti prirodne resurse (prirodna dobra, prirodne izvore) na primjer pitku vodu, energente, prostor, ume, rijeke i drugo ve, moraju misliti na budue narataje koji isto tako imaju pravo na sve navedeno. Osim ovako saetih definicija, esto se koristi i ona u kojoj je odrivi razvoj definiran kao proces promjena u kojem s u iskori tavanje resursa , pravac ulaganja , orijentacija tehni kog razvoja i institucionalne promjene u meusobnom skladu i omoguavaju ispunjavanje potreba sadanjih i buduih narataja. Institucionalne promjene odnose se na promjene u politikom, obrazovnom, pravnom, financijskom itd. sustavu. Kljuni dijelovi ove definicije su proces promjena i usklaenost promjena. Promjene u gospodarstvu, na primjer uvoenje novih tehnologija, koritenje elektronikog poslovanja i novog naina rada, odvijaju se bre nego u institucionalnom dijelu, na primjer u zakonodavstvu, obrazovnom dijelu i financijama. Propisi koje smo obavezni primijeniti zaostaju za tehnikim promjenama, odnosno praktina iskustva ukazuju na injenicu da se kvaliteta propisa ne poboljava, naprotiv. Isto tako, u institucionalne promjene svrstane su promjene u obrazovnom sustavu za koje se moe rei da ne prate promjene u gospodarskom dijelu. Kao primjer moe se navesti da su Sveuilinu povelju za odrivi razvoj potpisali predstavnici Zagrebakog i Osjekog sveuilita jo 1995. godine. U vrijeme pripreme Prirunika veina studenata tih sveuilita nije upoznata niti s postojanjem niti sa sadrajem Sveuiline povelje za odrivi razvoj. Dakle, na postizanju sklada izmeu promjena u gospodarstvu i promjena u institucionalnom dijelu jo se dosta mora raditi. NAPOMENA: Spomenuta definicija objavljena je 1987. godine u izvjetaju Naa zajednika budunost (Our Common Future) koji je priredila Komisija za okoli i razvoj Ujedinjenih naroda. U nekim dokumentima engleski naziv sustainable preveden je kao trajan, potrajan, podrivi. Isto tako, osim naziva razvoj upotrebljava se i naziv razvitak, na primjer u Zakonu o zatiti okolia, 10.1.30.
2.3 ODRIVI OBRASCI PROIZVODNJE I POTRONJE

Nazivi odrivi obrasci proizvodnje i odrivi obrasci potronje, uvedeni su 1992. godine na konferenciji Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju poznatijoj pod nazivom Skup o Zemlji. Na skupu je doneena Deklaracija o okoliu i razvoju, 10.4.2, u kojoj je naglaeno da bi drave za ostvarenje odrivog razvoja i poboljanje kvalitete ivljenja svih ljudi trebale smanjiti i ukloniti neodrive obrasce proizvodnje i potronje i promicati odgovarajuu demografsku politiku. Odrivi obrasci proizvodnje ili odriva proizvodnja odnosi se na utjecaj proizvodnih procesa i dobavljakog lanca na okoli, njihov ekonomski utjecaj, te utjecaj na drutvo. O odrivim obrascima proizvodnje vie u dijelu Prirunika u kojem je opisana odgovornost proizvoaa.
Odrivi obrasci potronje ili odriva potronja kljuni su dio odrivog razvoja i usko povezani s odrivom proizvodnjom. Odrivi obrasci potronje odnose se na potranju usmjerenu na potroaev odabir roba i usluga, kao to su hrana, stanovanje, odjea, mobilnost i razonoda, uz ispunjavanje osnovnih ivotnih potreba i unapreujui kvalitetu ivljenja. Mjere poticanja odrive potronje ne utjeu izravno samo na proizvode i usluge koje koriste potroai, ve i na energiju i materijale koji se troe u proizvodnim procesima, kao i na stvaranje otpada tijekom itavog ivotnog ciklusa, od eksploatacije sirovina do odlaganja ili ponovne upotrebe. Vlade moraju osigurati da potroai dobiju nezbunjujue informacije o utjecaju proizvoda i usluga na okoli koristei sheme poput eko-oznaavanja, informacija o proizvodu, profila proizvoda, izjava o okoliu, izvjetavanja o okoliu i informativnih centara za potroae. One (Vlade) moraju takoer promovirati meunarodno prepoznate simbole (znakove) za eko-oznaavanje. Odriva potronja trai da potroai, zajednice, poslovni sektor i organizacije civilnog drutva budu svjesni mogueg utjecaja proizvoda i usluga na okoli, ukljuujui i lokalni i globalni utjecaj. Informacije, infrastruktura i oprema moraju biti dostupne potroaima koji ele promijeniti svoje obrasce potronje. Objanjenje odrivih obrazaca proizvodnje i odrivih obrazaca potronje objavljeno je u izvjetaju Zatita potroaa, smjernice za odrivu potronju, koji je godine 1995. objavila Komisija Ujedinjenih naroda o odrivom razvoju. Predstavnici Svjetskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj objavili su stav da moramo mijenjati svoje potroake navike jer je to jedina nada za odrivost. Da bismo to postigli, moramo uvoditi inovacije. Odriva rjeenja ne podrazumijevaju samo tehnike inovacije; vana su i ekonomska, drutvena i institucionalna poboljanja. Odriva potronja ne znai nuno manje troiti, nego troiti drukije, djelotvorno troiti, 10.4.11.
2.4 OKOLI
Vjerojatno se najkraa definicija okolia ula na uvodnom teaju za nove zaposlenike Ericssona Nikole Tesle. Na pitanje to je to okoli odgovor je glasio sve to nas okruuje. Osim ovako saete definicije, u Zakonu o zatiti okolia, 10.1.30, okoli je definiran kao prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. Gospodarstvu je blia i razumljivija definicija prema normi EN ISO 14001 za sustave upravljanja okoliem u kojoj je okoli definiran kao okruenje u kojem neka organizacija djeluje, ukljuujui zrak, vodu, zemlju, prirodne izvore, biljni svijet, ivotinjski svijet, ljude i njihove meusobne odnose, 10.3.11. NAPOMENA: Naziv okoli esto se povezuje sa zatitom okolia, to podrazumijeva uvanje okolia od neprihvatljivih teta prouzroenih djelovanjima proizvoda, procesa i usluga. U Europskoj strategiji odrivog razvoja za razdoblje 2005-2010 godine, zatita okolia je posebno istaknuta zbog svoje vanosti, a odnosi se na ouvanje Zemljinih kapaciteta (prirodnih resursa, zajednikih dobara) kako bi se podrao ivot u svojoj raznolikosti, uvaavajui ogranienost prirodnih resursa i osiguravajui visoku razinu zatite i unapreenja kvalitete okolia. Isto tako, to znai sprijeiti i smanjiti zagaenje
18
okolia, te poticati odrive obrasce proizvodnje i potronje kako bi se prekinula veza ekonomskog rasta i degradacije okolia.
2.5
PROPIS
Propis je dokument koji sadri obvezna zakonska pravila (zakon, pravilnik, uredba, odluka), a donosi ga neko upravno tijelo (Sabor, Vlada, ministarstva). Ova definicija propisa nalazi se u hrvatskoj normi, 10.3.21. U istoj normi definiran je i naziv tehniki propis kao propis u kojemu se tehniki zahtjevi daju izravno ili upuivanjem na normu, tehniku specifikaciju ili uputu za primjenu ili ukljuivanjem sadraja tih dokumenata. Propis, kao cjelovit tekst objavljuje se u Narodnim novinama, slubenom glasilu Republike Hrvatske i besplatno je dostupan na internetskoj adresi www.nn.hr. Propis na lokalnoj razini objavljuje se u nekom lokalnom slubenom glasilu, na primjer Slubeni glasnik Grada Zagreba.
2.6
NORMA
Norma je dokument donesen konsenzusom (dogovorno) i odobren od priznatog tijela (u Republici Hrvatskoj to je Hrvatski zavod za norme), koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu, 10.3.21. Ve iz ove pomalo suhoparne definicije, jasno je da norme slue racionalizaciji, sporazumijevanju, osiguravanju pogodnosti za upotrebu, osiguranju kvalitete, kompatibilnosti, zamjenjivosti, zatiti zdravlja, sigurnosti kod uporabe, kao i zatiti okolia. Norma je vaan instrument uvoenja reda u poslovni i privatni ivot. U letku One su svuda oko nas ili 24 sata s europskim normama navedeni su primjeri normi za gotovo sve to nas okruuje i ime se dnevno sluimo. S normama, a da te injenice nismo svjesni, susreemo se ve u kupaonici prilikom jutarnjeg pranja, na primjer postoje norme za oznaavanje proizvoda za njegu koe, kose i higijenu usta, postoje norme za umivaonike, cijevi i spojnice, ali i za svjetla i rasvjetna tijela. Na poslu ni ne razmiljamo da su normirane veliine papira i da je odreena veliina papira povezana s uredskom opremom jer esto provjeravamo je li neki pisa predvien samo za papir formata A4 ili prihvaa i A3. Normirani su i znakovi opasnosti, ali i oprema za djeja igralita. Nainom nastajanja normi, znai konsenzusom svih interesnih skupina od proizvoaa i potroaa, preko znanstvenih i istraivakih institucija do nevladinih udruga, osigurano je da one sadre ope priznata pravila tehnike. Norme bi se trebale temeljiti na provjerenim znanstvenim, tehnikim i iskustvenim rezultatima i biti usmjerene na promicanje najboljih prednosti za drutvo. To znai da norme trebaju osigurati besprijekorno tehniko ponaanje/funkcioniranje i stoga su vane u pravnom sustavu. Naelno, norme imaju karakter preporuka i njihova primjena jest stvar slobodnog odluivanja, moe ih se primijeniti, ali i ne mora. Primjena normi postaje obvezna kada se na njih poziva (upuuje), na primjer u propisima ili ugovorima. Naslovi normi objavljuju se u Oglasniku za normativne dokumente Hrvatskog zavoda za norme koji je pretplatnicima dostupan kao tiskovina, a ostalim korisnicima na internetskim stranicama, www.hzn.hr. Zainteresirani mogu norme besplatno pregledati u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme, gdje ih se moe kupiti za upotrebu. U govoru, pa ak i u nekim novijim propisima, na primjer Zakon o zatiti okolia, rabe se i ranije upotrebljavani nazivi standard i standardizacija.
NAPOMENA: Dovoljno je zamisliti to bi se dogodilo kada formati papira ne bi bili normirani. Za koje dimenzije papira bi proizvoai proizvodili pisae ili strojeve za kopiranje, a proizvoai omotnica proizvodili omotnice. Kaos je sprijeen jednom od prvih normi u kojoj su normirane dimenzije papira. Ista situacija bi bila kada bi svaki proizvoa imao vlastitu izvedbu prikljuka na struju ili svaka drava vlastiti sustav prometnih znakova ili svaka tipkovnica svoj raspored slova.
2.7
ZNAK
U ovom Priruniku upotrebljava se definicija naziva znak prema Pravilniku o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, 10.1.33, koja kazuje da znak podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu, a koje se nalaze na bilo kojoj ambalai, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu. Premda je ova definicija preuzeta iz pravilnika koji se odnosi na hranu, moe se primijeniti i na znakove na ostalim proizvodima. Uz naziv znak u ovom se Priruniku rabi oznaavanje, iako se u nekim propisima i normama upotrebljava oznaivanje. Dakle, naziv znak vrijedi za: a) piktograme, grafike ili slikovne simbole ili slikovne prikaze na proizvodu i ambalai, ikone (sliice), odnosno grafike prikaze za koje se smatra da su kao sredstvo vizualne komunikacije ekonomini i razumljivi. Zbog potreba prevoenja tekstualnih poruka na jezik drave uvoznice, kao i esto skuenog prostora na proizvodu/ambalai, proizvoai umjesto teksta, poruka, obavijesti, izjava, slogana itd. stavljaju znakove (grafike prikaze). b) slovne i/ili brojane oznake na proizvodu/ambalai, na primjer oznaavanje ambalanih materijala (primjeri: PET, 01 ili 1, kombinacija PET i 01 ili 1), oznaavanje otrova (R1, S13 i ostalo), oznaavanje dodataka hrani E-brojevima (E250) itd. NAPOMENA: U praksi, moe se prirediti zbirka naziva: od simbola, 10.4.19, grafikih simbola, 10.4.16, ekolokih simbola, oznaka, 10.4.28, piktograma, 10.4.16 i sigurnosnih ikona, slikovnih prikaza , 10.1.29, te znakova, 10.4.28. Ovo je jo jedan dokaz nedosljedne primjene naziva, zapravo nepostojanja dogovora kojeg bi se svi pridravali, to nije dobro.
2.8
PROIZVOA
U svakodnevnom izraavanju moe se kazati da je proizvoa onaj koji neto proizvodi ili izrauje, a rezultat njegovog rada je neki proizvod ili usluga. Ovakva definicija naziva proizvoa nije dovoljna za potrebe propisa i zato mnogi propisi donose svoju definiciju proizvoaa, na primjer: Prema Zakonu o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, 10.1.29, proizvoa je fizika ili pravna osoba koja projektira i/ili proizvodi proizvod, ili osoba koja
20
se, obiljeavanjem proizvoda svojim imenom ili znakom predstavlja kao proizvoa. Osim proizvoaa i uvoznici stavljaju proizvode na trite tako da je u navedenom zakonu uvoznik definiran kao fizika ili pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koja proizvod iz drugih zemalja stavlja na trite Republike Hrvatske. U Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, proizvoa i uvoznik (u daljnjem tekstu: Proizvoa) izjednaeni su u obvezi plaanja naknade za gospodarenje ambalanim otpadom i definirani kao pravna ili fizika osoba koja u RH pakira proizvode u ambalau ili uvozi proizvode u ambalai i stavlja ih na trite, 10.1.14. NAPOMENA: Osim navedenih primjera postoje i druge definicije naziva proizvoa. Sa pravnog stanovita, bilo bi zanimljivo prirediti njihov pregled, analizirati u emu su sline, a u emu se razlikuju, moe li se prirediti zajednika definicija. Ovisno o definiciji naziva, slijede i obveze i odgovornosti, tako da se ve raspravlja o proirenoj odgovornosti proizvoaa. Isto tako, ovisno o definiciji i odgovornostima, mogu ovisiti i kazne, ali ta tema prelazi okvire ovog Prirunika.
2.9
PROIZVOD
U Priruniku se upotrebljava naziv proizvod kako je definiran u Zakonu o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, 10.1.29, koji kazuje da je proizvod bilo koji predmet koji je projektiran i proizveden ili na koji drugi nain dobiven, neovisno o stupnju njegove pre rade, a namijenjen je stavljanju na trite. Prema istom zakonu, proizvodi mogu biti stavljeni na trite i/ ili u uporabu samo ako su sukladni odgovarajuim propisanim bitnim zahtjevima, ako je njihova sukladnost utvrena prema propisanom postupku i ako su oznaeni u skladu s odgovarajuim propisima koji se odnose na te proizvode. Definiciju naziva proizvod moemo nai u jo nekim propisima, na primjer u Zakonu o zatiti potroaa, 10.1.28, prema kojem je proizvod u slobodnom (rasutom ili rinfuza) stanju onaj proizvod koji je ponuen na prodaju potroaima, a nije prethodno zapakiran i izmjeren u nazonosti potroaa. Prethodno zapakiran, proizvod je prodajna cjelina proizvoda i ambalae, i ta se cjelina, bez daljnje obrade, predaje krajnjem potroau. U Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14 , naziv proizvod koristi se pri definiranju naziva ambalaa, a ambalaa su svi proizvodi bez obzira na materijal od kojeg su izraeni ili su koriteni za sadravanje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvoaa do korisnika ili potroaa. U normi, 10.3.8, moe se proitati zanimljiva definicija proizvoda kao rezultata meusobno povezanih ili meusobno ovisnih radnja koje pretvaraju ulazne veliine u rezultate. NAPOMENA: Mnoge definicije nisu razumljive pa bi bilo dobro da postoje upute s primjerima koji bi objasnili definiciju. U dnevnoj upotrebi, ali i pisanim tekstovima, kao sinonim za proizvod upotrebljava se i naziv artikal, na primjer U trgovinama se nalazi na tisue artikala, te roba, na primjer Idui tjedan stie nova roba ili stvar, na primjer Podrum je pun nepotrebnih stvari, a da se pri tom misli na proizvode.
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 21 2.10 AMBALAA
U Priruniku je upotrebljen naziv ambalaa, kao i ostali nazivi i njihove definicije prema Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14, a nisu upotrebljeni nazivi i definicije prema Pravilniku o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine, 10.1.4. NAPOMENA: Poredbenim pregledom naziva i definicija prema spomenutim pravilnicima uoit emo neusklaenost nazivlja. Nazivlje ima znaajnu ulogu u svim normizacijskim poslovima, i u normama koje vrijede samo unutar odreenog poduzea i u meunarodnim normama. Nazivlje mora biti normirano iz sigurnosnih razloga, posebno u komunikaciji u kriznim situacijama. Treba naglasiti da postoje i normirana naela i metode za terminoloki rad, 10.4.33, a norme funkcioniraju samo ako svi potuju dogovor. Na alost, u Hrvatskoj smo jo daleko od tog pristupa, posebno kada se radi o propisima, to nije dobro. Za informatizaciju propisa i mogunost pretraivanja kljuno je da postoje dogovoreni nazivi i njihove definicije.
Tablica 1 | Usporedni pregled naziva iz Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine i Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine, NN 23/1997 Pakiranje Postupak stavljanja proizvoda u ambalau odgovarajue kakvoe, oblika i naina zatvaranja. Pakovanje Proizvod u ambalai s kojom se stavlja u promet. Pakovina Proizvod koji je bez nazonosti kupca tako zatvoren da mu se naznaeni sastav i koliina ne mogu promijeniti bez otvaranja ili oevidne preinake. Skupno pakovanje Pakovanje koje sadri vie pojedinanih pakovina s istim ili razliitim proizvodom sloenih u otvorenu ili zatvorenu ambalau. Spremnik Ambalaa nainjena od bilo koje vrste gradiva u koji se odreeni proizvod slae i zatvara kako bi se dobila pakovina. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu, NN 97/2005 Pakiranje Pravilnik ne sadri ovaj naziv. Pakovanje Pravilnik ne sadri ovaj naziv. Prodajna ili primarna ambalaa Najmanja ambalana jedinica u kojoj se proizvod prodaje konanom kupcu. U Pravilniku se ne rabi naziv pakovina. Skupna ili sekundarna ambalaa Ambalana jedinica koja sadri vie proizvoda u primarnoj ambalai tako da je proizvod pristupaan kupcu u skupini, a moe se izdvojiti i uzeti pojedinano. Spremnik
NAPOMENA: Naziv ambalaa nije definiran, ali je koriten u definicijama ostalih naziva u Pravilniku. -gradivo Naziv nije definiran, ali je koriten u Pravilniku. Moe se pretpostaviti da gradivo znai ambalani materijal.
Naziv nije definiran, ali je koriten u objanjenju transportne ambalae.
22
Transportna ili tercijarna ambalaa Zatitna ambalaa koja omoguava prijevoz, pretovar i rukovanje odreenom koliinom proizvoda pakiranog samo u prodajnoj ili i u prodajnoj i skupnoj ambalai; u ovu vrstu ambalae ne spadaju spremnici (kontejneri) za cestovni, eljezniki, prekomorski i zrani prijevoz robe. Ambalaa Ambalaa su svi proizvodi bez obzira na materijal od kojeg su izraeni, a koriteni su za sadravanje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvoaa do korisnika ili potroaa. Ambalaa su i nepovratni predmeti uporabljeni za namjenu iz gornjeg stavka, kao i pomona sredstva za pakiranje, koja slue za omatanje ili povezivanje robe, pakiranje, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu i oznaavanje robe. Ambalani materijal Ambalani materijal je svaki materijal od kojeg se proizvodi ambalaa kao to su: staklo, plastika, papir, karton, drvo, metal, vieslojni mijeani materijali i drugi materijali.
Transportno pakovanje Pakovanje koje sadri vie skupnih pakovanja ili pojedinanih pakovina sloenih u prijevoznu ambalau.
Naziv ambalaa nije definiran, ali je koriten u definicijama drugih naziva.
Naziv ambalani materijal nije definiran i ne upotrebljava se. U pravilniku se koristi naziv gradivo, pretpostavka je da je gradivo isto to i ambalani materijal.
Funkcije ambalae su, na primjer: sadravati proizvod (na primjer: sok, praak za pranje, alat, brano, cipele, igrake, lijek) nositi informacije (obavijesti) o proizvodu i ambalai zatititi proizvod tijekom prijevoza, skladitenja i upotrebe uiniti proizvod uoljivim i prepoznatljivim posluiti kao komunikacijsko sredstvo izmeu proizvoaa i potroaa.
Navedene funkcije povezane su sa znakovima bilo kao slikom, grafikim rjeenjem, tekstom, brojanim i slovnim oznakama. Svjetska organizacija za ambalau (WPO - World Packaging Organisation) priredila je informativni dokument o povezanosti ambalae i odrivog razvoja (Position Paper Sustainable Packaging). U zavrnom dijelu dokumenta naglaeno je da vjeruju kako e u nazivu odriva ambalaa, pridjev odriva postati suvian jer e sva ambalaa biti odriva.
www.worldpackaging.org
2.11 PROIZVOD U AMBALAI
Proizvoai su osmislili, proizveli i oznaili proizvode, upakirali ih u odgovarajuu ambalau, stavili na nju znakove s uputama za rukovanje te sve zajedno stavili na trite. Cilj je svakog proizvoaa da proizvod neoteen i sauvane kvalitete stigne do potroaa u bilo kojem dijelu svijeta. Trnice su mjesto na kojem moemo nai kartonske i plastine kutije, plastine i kartonske uloke za siguran prijevoz voa i povra, razne platnene, plastine i papirnate vree i vreice za voe i povre, pletene koare i tko zna to jo. Vraajui se sa trnice mnogima su ruke pune plastinih vreica koje veinom odlau u kuni otpad. Mnoge drave vrlo ozbiljno analiziraju problem sve vee koliine plastinih vreica u otpadu i predlau mjere kako ga rijeiti, od zamjene papirnatim

vreicama, platnenim vreicama, skupljanja plastinih vreica, pa sve do zabrane upotrebe plastinih vreica. Svako rjeenje ima svoje dobre i loe strane, svako ima svoje zagovornike i oponente. Bitno je, da rjeenje koje se donese bude promiljeno, da se analizira ivotni ciklus pojedine vrste ambalae, da odgovara situaciji u dravi za koju se donosi, da bude provjereno na modelu i da svi budu informirani o tome to trebaju initi, kao i postignutim rezultatima. Pogled na police ljekarni otkriva plastine omote, staklene i plastine boce i boice, te ostale posude, papirnate kutije i kutijice. Prodavaonice obue su carstvo kartonskih kutija, papira za zamatanje, platnenih vreica za zatitu svake cipele (osobito onih malo skupljih), zguvanih papira koji slue kao uloak za ouvanje oblika cipela, plastinih draa kao i vreica u kojima kupac cipele ponese iz trgovine. Parfumerija e nas, osim mirisima, zavesti i izgledom ambalae. Dizajneri su od staklenih, metalnih, plastinih i papirnatih ambalanih materijala stvorili prave umjetnike kreacije. Kupujete li mobilni telefon, hladnjak, glaalo, stroj za pranje rublja ili neto drugo ostaju vam prazne kartonske kutije, plastine folije, kartonski ili plastini uloci, drveni i metalni drai i ukruivai. Trgovine bojama i lakovima, arapama, nakitom, odjeom, igrakama, kolskim priborom, alatima, graevinskim materijalima mogu posluiti za prouavanje znakova na proizvodima i ambalai. Trgovine mjeovitom robom pravo su mjesto za one koji ele vidjeti obilje znakova na proizvodima i ambalai. Slatkii, okolade, sokovi, pekmezi, ukiseljeno povre, kompoti, mlijeko i mlijeni proizvodi, djeja hrana, voe i povre, proizvodi za njegu tijela, proizvodi za pranje i ienje itd. Dizajneri i proizvoai se trude osmisliti to privlaniju, zanimljiviju ambalau kako bi privukli kupca i prodali proizvod. U trgovinama je bogata ponuda originalnih i domiljatih rjeenja. Ne kae se bez razloga da ambalaa prodaje proizvod. Treba na trenutak zaboraviti i boje i oblike ambalae, te krenuti izmeu polica i paljivo razgledavati i itati ono to pie na ambalai proizvoda. Upravo je nevjerojatna koliina obavijesti koja se nastoji ugurati, ponekad, na vrlo malo prostora. A na svakom i proizvodu i ambalai nalaze se znakovi, Toku 7.
2.12 TRITE
Trite je esta rije u govoru politiara, ekonomskih analitiara, predstavnika gospodarstva i ostalih strunjaka. Govori se o jedinstvenom tritu bez teritorijalnih ogranienja, na primjer europskom (u okviru drave ili ire trgovinske zajednice) i s jednakim uvjetima za sve sudionike, zatim o slobodnom tritu na kojem nema ogranienja u pogledu cijena i koliina robe. Gospodarstvenici govore o prodoru i osvajanju nekog trita i pri tom obino misle na podruje na kojem se vodi trgovina ili mjesto gdje se zakljuuju trgovaki poslovi, neki se opet ale da su neka trita mala, neka zatvorena itd. Za potroaa, koji ne gleda globalno, trite su trgovine u kojima kupuje proizvode i tu se dogaa prvi bliski susret sa proizvodom i znakovima. U Priruniku se koristi naziv trite bez pridjeva. Slijedi nekoliko primjera upotrebe naziva trite u propisima, posebno kada se uspostavlja veza trita i proizvoda:
24
Svaki proizvod i usluga namijenjeni su tritu i potroaima na tom tritu. Stavljanje proizvoda na trite trenutak je kada proizvod prvi puta iz faze proizvodnje i / ili uvoza prelazi u fazu distribucije, uz naplatu ili besplatno, odnosno kada proizvod prvi put iz faze proizvodnje i / ili uvoza prelazi u fazu stavljanja u rad, uz naplatu ili besplatno, to jest nakon osoba ili za vlastite potrebe. Ova definicija se ne odnosi na proizvode koji se proizvode ili uvoze radi prodaje na inozemnom tritu, 10.1.29. Stavljanje proizvoda u uporabu je trenutak prve uporabe proizvoda u Republici Hrvatskoj od strane krajnjeg korisnika. Vodei svjetski gospodarstvenici okupljeni u Svjetskom poslovnom savjetu za odrivi razvoj, zakljuili su da se odrivi razvoj najbolje postie otvorenim meunarodnim tritima koja priznaju legitimne komparativne prednosti. Takva trita potiu djelotvornost i promjene to je neophodno za odriv ljudski napredak. Trita stvaraju ljudi na osnovi ljudskih vrijednosti, zakona i normi, koje moramo stvarati, a uvijek ih moemo poboljavati, 10.4.11. Stavljanje proizvoda na odreeno trite uvjetovano je ispunjavanjem propisanih zahtjeva za to trite. Proizvoa, elei izvesti svoj proizvod na razliita trita mora poznavati i propise koji vrijede na tim tritima, mora osigurati nezavisno ispitivanje proizvoda kako bi dokazao da proizvod ispunjava te zahtjeve, ta ako je proizvod sukladan tim zahtjevima moe staviti propisan znak. Slijede primjeri takvog oznaavanja. Za slovnu oznaku CE obino kau da jeputovnica za slobodan protok roba na europskom tritu. CE oznaka (CE je skraenica naziva na francuskom jeziku Conformit Europene) na proizvodu omoguava slobodan izvoz u drave lanice Europskog gospodarskog prostora (EEA= European Economic Area), a znai da proizvod ispunjava propisane zahtjeve za taj proizvod. Zahtjevi su uglavnom usmjereni na sigurnost potroaa i zatitu njihova zdravlja, te zatitu okolia. Mnogi e proizvoai, elei ispuniti zahtjeve za dobivanje CE oznake, morati promijeniti ili dizajn proizvoda i/ili proizvodni proces. Na mnogim proizvodima na hrvatskom tritu, posebno iz informacijskokomunikacijskog podruja, moe se vidjeti troslovna oznaka ETL. Upotreba ETL oznake je obvezna za proizvode koji se isporuuju dravama lanicama NAFTE (NAFTA=North American Free Trade Association, Sjevernoamerika asocijacija slobodne trgovine ili krae NAFTA trite). Oznaka ETL znai da je proizvod ispitan u ovlatenom laboratoriju gdje je provjereno je li sukladan propisima koji vrijede na NAFTA tritu. Znak koji se sve ee moe uoiti na proizvodima, a znai da proizvod na kojem se nalazi, odgovara zahtjevima normi koje vrijede na ruskom tritu. Nakon provjere sukladnosti sa zahtjevima, proizvoa moe staviti navedeni znak i imati slobodan pristup ruskom tritu. GOST je oznaka za rusku nacionalnu normu, a slovo R za Rusiju. Osim spomenutih znakova, postoje i drugi znakovi sukladnosti koji vrijede za druga trita poput Kanade, Japana, Kine i dr. Proizvoa, nakon provjere u ovlatenoj organizaciji koja potvruje da njegov proizvod zadovoljava propise tog trita stavlja odgovarajui znak. O oznakama sukladnosti i interni pregled znakova, Toku 7.3.2.
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 25 2.13 POTROA
U Priruniku je koriten naziv potroa, a odnosi se na osobu koja kupuje proizvode (stvari, robu) ili koristi usluge. Odgovor na pitanje tko je potroa daju i zakonodavci, ali i normirne organizacije, na primjer: Prema nekima, jedino pravo objanjenje potroaa je ono prema Zakonu o zatiti potroaa, 10.1.30, koje glasi da je potroa svaka fizika osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tritu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja. Zakonodavac nije objasnio naziv pravni posao pa se moe pretpostaviti da se misli na usluge, na primjer bankarske, putovanja, komunalne i slino, jer se u navedenim primjerima sklapa ugovor i definiraju odnosi. U svakodnevnom ivotu samo e rijetki kupnju namirnica, odjee i obue, jutarnjeg soka i kave doivjeti kao sklapanje pravnog posla, iako su i to aktivnosti u kojima se mora voditi rauna o zatiti potroaa. Potroa e se lake prepoznati u definiciji prema Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14, jer je definiran kao pravna ili fizika osoba koja odvaja proizvod od ambalae te koristi proizvod za krajnju potronju. Za Meunarodnu organizaciju za normizaciju (ISO) potroa je pojedinac iz ire drutvene javnosti koji kupuje ili upotrebljava robu, imovinu ili uslugu za privatne potrebe. Za tog potroaa prireena je i posebna uputa ISO/IEC Uputa br. 41:2003, Ambalaa-Preporuke za navoenje potreba potroaa, 10.3.2. NAPOMENA: Proizvod u ambalai smjeten je na police trgovina i eka svog kupca, to jest potroaa. Osim naziva potroa i suhoparnih definicija, u svakodnevnom ivotu i govoru to je posebno zanimljiv naziv, naroito u predblagdansko vrijeme. Lista naziva koja se odnosi na potroaa i njegovo ponaanje sadri izraze poput: kupac, konzument, klijent, prava potroaa, potroako drutvo, potroako ludilo, potroaka histerija, konzumerizam, potroaka groznica, potroaka invazija, potroaki ovisnici, kupovna mo, kupac je kralj, opingholiari, opingomanija itd. U Veernjem listu, 10.4.30, objavljen je lanak da je u hrvatskom drutvu ve odavno prisutan odgoj za potronju, odgoj za oping i da vlada potroaki mentalitet, te drugi lanak koji se odnosi na potroaku psihologiju i sve prisutnije konzumeristike sklonosti, pa sve do potroake graanske religije, 10.4.31. Ako je to tono, onda treba pojaati informiranje i edukaciju potroaa o odrivim obrascima potronje, a oni su povezani sa oznaavanjem proizvoda i ambalae. Proizvoai i trgovci nastoje privui pozornost potroaa za kojeg imaju i posebne uzreice poput: Zadovoljan kupac*, najbolji kupac! Ili Neka vam se vrati kupac, a ne roba!
* U ovom Priruniku koristi se naziv potroa, a svim ostalim
nazivima, izrazima i pojavama neka se bave odgovarajue struke.
26
2.14 OTPAD
U Priruniku se koristi naziv otpad definiran u Zakonu o otpadu, 10.1.12, kao svaka stvar ili predmet koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpad je razvrstan prema kategorijama, a za gospodarenje nekim kategorijama otpada, na primjer ambalani otpad, otpadna elektrina i elektronika oprema i ureaji, medicinski otpad, otpadna vozila itd., doneeni su posebni propisi. Otpad koji se moe preraditi (na primjer otpadni papir, ALU limenke, staklene boce i dr.) esto se naziva i sekundarna sirovina. U dnevnom govoru koristi se i naziv smee. Povezanost znakova i otpada, Toku 7.3.11.
2.15 IVOTNI CIKLUS PROIZVODA I AMBALAE
ivotni ciklus proizvoda i ambalae je vremensko razdoblje koje obuhvaa dizajn proizvoda, njegovu proizvodnju, prijevoz i skladitenje, uporabu proizvoda, kao i prestanak uporabna vrijednost, te odgovarajue aktivnosti povezane s odreenom fazom. Neki proizvodi imaju kratak ivotni ciklus, na primjer dnevne novine, maslac ili jogurt, dok neki proizvodi imaju dugaak ivotni ciklus od nekoliko godina, na primjer cipele, telefon ili prijenosno raunalo, do nekoliko desetaka godina, na primjer namjetaj, kade, ploice i alati. Svaki proizvod i njegova ambalaa u pojedinoj fazi ivotnog ciklusa utjee na okoli i zato je razvijena metoda vrednovanja utjecaja proizvoda i ambalae na okoli, nazvana analiza ivotnog ciklusa proizvoda i ambalae. Analiza obuhvaa sve faze od iskapanja sirovina, njihovog prijevoza i prerade, proizvodnje materijala i dijelova, te proizvoda namijenjenih tritu, skladitenja i distribucije proizvoda do trgovine, njegove upotrebe i ponovne upotrebe, kao i ienja i odravanja proizvoda, te gospodarenja kada postane otpad. Svrha analize ivotnog ciklusa proizvoda (LCA) jest prepoznati i odrediti mogua poboljanja za smanjenje utjecaja procesa i/ili proizvoda na okoli kako u pogledu potronje energije i sirovina, tako i stvaranja manje otpada, te smanjivanja njegove tetnosti. Rezultati analize mogu se koristiti kao smjernice u razvoju novih proizvoda, redizajna proizvoda i promjene proizvodnih procesa, kako bi se stvorili proizvodi manje tetni za okoli, 10.4.7. U literaturi se, osim izraza analiza ivotnog ciklusa proizvoda (LCA=Life cycle analysis), mogu nai i nazivi poput procjena ivotnog ciklusa proizvoda, eko-bilanca, analiza od od kolijevke do groba (craddle-to-grave), analiza resursa itd. LCA metoda posebno je primjenjiva kod ambalae jer se sastoji od jednog ili dva materijala, jednostavne je konstrukcije i ima jednostavan ivotni ciklus. Na primjer, preraivai kartonskog otpada uoili su da im ljepila ili metalne spojnice koritene za spajanje stranica kutije stvaraju problem u preradi. Upozoreni na takve probleme, konstruktori su promijenili konstrukciju mnogih kutija i sada su izvedene tako da se njihov oblik dobije presavijanjem po oznaenim bridovima i umetanjem istaknutih dijelova u proreze, tako da se kutija dobije bez ljepljenja i metalnih spojnica.
NAPOMENA :
ivotni ciklus proizvoda predmet je sljedeih normi:
ISO 14040:2006 Environmental management Life cycle assessment Principles and Framework (Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Naela i okvir), 10.3.16 ISO 14041:1998 Environmental management Life cycle assessment Goal and scope definition and inventory analysis (Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Definicija cilja i svrhe i analize sastava), 10.3.17 ISO 14044:2006 Environmental management Life cycle assessment Requirements and Guidelines (Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Zahtjevi i smjernice), 10.3.18
3 odgovornost i infrastruktura za odrivi razvoj

Kako bi ostvarile odrivi razvoj i poboljale kvalitetu ivljenja svih ljudi, drave bi trebale smanjiti i ukloniti neodrive obrasce proizvodnje i potronje i promicati odgovarajuu demografsku politiku. Deklaracija o okoliu i razvoju, 8. naelo
3 Odgovornost i infrastruktura za odrivi razvoj
3 ODGOVORNOST I INFRASTRUKTURA ZA ODRIVI RAZVOJ

3.1 OPENITO
Odrivi razvoj podrazumijeva skladan i uravnoteen razvoj ekonomskog dijela, odnosa prema okoliu, te odnosa prema drutvu, bez obzira promatra li se taj razvoj na razini drave ili poduzea. Ta tri podruja (ekonomsko podruje, okoli, drutvo), nazivaju se i tri stupa odrivog razvoja, Sliku 2, i naglaava se odgovornost za svako od navedenih podruja. U publikaciji Poslovni svijet u odrivom razvoju, 10.4.11, lanovi Svjetskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj dali su svoje vienje uloge poslovnog svijeta u pronalaenju odgovora na izazove odrivog razvoja. Naglaena je odgovornost poslovnog svijeta za odriv ekonomski razvoj, kao i odgovornost za poboljanje odnosa prema okoliu, te odgovornost prema drutvu, to znai prema zakonodavcu, dioniarima, potroaima, zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnoj zajednici i drugima, ovisno o podruju gdje poduzee posluje. Prihvaanje odgovornosti za navedena podruja esto rezultira poslovnom koristi i boljem ugledu poduzea, kao i zadovoljstvu drutva. NAPOMENA: U stranoj literaturi se za tri stupa odrivog razvoja: ekonomski, okoli i drutvo upotrebljava izraz triple bottom line, koji je u Hrvatskoj preveden kao trobilanni pristup. Iako je odrivi razvoj relativno star naziv, neka poduzea umjesto njega upotrebljavaju drutveno odgovorno poslovanje, mislei pri tom na odgovoran odnos prema spomenuta tri podruja. U praksi se mogu nai izvjetaji o odrivom poslovanju, odrivosti, kao i izvjetaji o drutveno odgovornom poslovanju, a sadraj im je slian jer veina poduzea koristi iste smjernice za pripremu izvjetaja, Toku 5.4.
Slika 2
Tri stupa odrivog razvoja (trobilanni pristup, triple bottom line), openito
32
Odgovornost prema drutvu postaje predmetom normizacije. U tijeku je rad na normi ISO 26000 koja e sadravati dragovoljne (neobvezujue) smjernice za provedbu naela odrivog razvoja i nee se primjenjivati za certifikaciju, 10.4.36. Budua norma ISO 26000 bit e namijenjena svim vrstama organizacija, i u javnome i u privatnome sektoru, kako u razvijenim dravama, tako i u onima u razvoju. Norma e pridonjeti postojeem radu na drutvenoj odgovornosti time to e se: razviti meunarodni konsenzus o tome to drutvena odgovornost znai i kojim se pitanjima u vezi s njom organizacije trebaju baviti dati smjernice i naela relevantne za drutvenu odgovornost objediniti, primijeniti i promovirati drutveno odgovorno ponaanje u organizaciji i podruju njenog utjecaja, ukljuujui dobavljaki lanac doprinositi odrivom razvoju i boljitku drutva.
www.iso.org
Proces promjena
U definiciji odrivog razvoja naglasak je na procesu promjena. Promjene su oite i u odnosu poslovnog svijeta prema drutvu i okruenju u kojem posluje. Saeti opis promjena tog odnosa moe se nai u knjizi Mjere odrivosti (Sustainable Measures) ,10.4.9. Autori navode da promjene idu od Vjeruj mi! (Trust me!) , kada je zajednica vjerovala da poduzea rade onako kako treba, preko Reci mi! (Tell me!) odnosa, kada je drutvo oekivalo da im poduzee kae to se dogaa, pa do Pokai mi! (Show me!) pristupa. U ovom sluaju poduzea moraju pokazati i dokazati ozbiljne namjere da se poboljaju i unaprijede svoj odnos prema svakom od tri navedena podruja, Sliku 2. Zahtjev da se neka tvrdnja dokae odnosi se i na zakonodavca. U tijeku je proces usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim i svaki novi propis bi trebao biti usklaen s odgovarajuim europskim. Predstavnici gospodarstva trae da se na internetskim stranicama objavi Izjava o usklaenosti i tablica usklaenosti. Uvidom u te dokumente mogli bi odgovoriti na pitanja stranih partnera kojem lanku nekog europskog propisa odgovara neki lanak hrvatskog propisa. Stav zajednica Ukljui me! (Involve me!) jasno pokazuje da eli biti obavijetena i ukljuena u aktivnosti nekog poduzea. Mnoga poduzea organiziraju posjete, dane otvorenih vrata, izravne susrete sa stanovnicima, javne rasprave i upoznavanje stanovnika u susjedstvu o utjecaju promjena u poduzeu na okruenje itd. Stav Ukljui me! odnosi se i na zakonodavca, koji ukljuivanjem zainteresiranih strana (na primjer proizvoaa, strunjaka, normirnog tijela) u proces izrade i donoenja propisa, te u procesu odluivanja posebno o zahvatima u prostoru ili izgradnji objekata koji znaajno utjeu na okoli, sigurnost stanovnitva u susjedstvu, mogui utjecaj na njihovo zdravlje, moe postii zadovoljavajua rjeenja. Osim opisane promjene odnosa proizvoaa i zajednice od Vjeruj mi! do Ukljui me!, iz literature navedene u tokama 10.1. do 10.4., mogu se izdvojiti znaajke proizvoaa, ovisno o njihovom odnosu prema promjenama.
Faza
Pristup
Znaajke pristupa
ispunjavati propisane zahtjeve slijediti trendove u svojoj djelatnosti usredotoiti se na poslovne rizike koji bi mogli negativno utjecati na sigurnost i zdravlje ljudi kao i na okoli, te izazvati nezadovoljstvo zajednice, vano je minimizirati moguu tetu imati jasnu sliku odgovarajuih interesnih skupina razvijati zajednike vrijednosti poduzea odabrati kljune ciljeve, uglavnom usmjerene na primarne procese (dobrobit zajednice i teme zatite okolia) snalaziti se s ogranienim sredstvima u proraunu poboljati internu komunikaciju
Reaktivan
Mora, moramo!.. Kud svi tud i mi! | You shall, we shall!
II
Aktivan
Hajd, uinimo ... | Lets do!
III
Proaktivan
kljune teme bolje rasporeene kroz sve poslovne procese definirana pravila ponaanja (Code of Conduct) poznati ciljevi povezani s procesima/aktivnostima ukljueni mnogi zaposlenici
- Teimo tomu.... | We go for it!
IV
Intraaktivan
ukljueni predstavnici interesnih skupina poduzee stvara/sudjeluje u drutvenim trendovima (stvara trendove, trendsetter) poduzee djeluje kao uzor u svom poslovnom sektoru
- Vjerujem.... | I believe!
Interaktivan
odgovornost je potpuno ugraena u poslovanje poduzea sustavan i cjelovit pristup drutvenim temama poduzee vodi u drutvenoj odgovornosti poduzee provjerava samo sebe u drutvu najbolji korporativni graanin
- Sanjam.. | I have a dream!
NAPOMENA: Iako je sve podlono promjenama i one su stalno prisutne, njima se naalost ne upravlja sustavno, cjelovito, promiljeno i uinkovito.
34

3.2 TEHNIKI PRISTUP
U ovoj toci preneeni su dijelovi publikacije Izgradnja infrastrukture za odrivi razvoj , 10.4.32, koju je priredila Meunarodna organizacija za normizaciju, a Dravni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agencija objavili na hrvatskom jeziku. U publikaciji je objanjeno da su mjeriteljstvo, normizacija i ocjena sukladnosti stupovi znanja za razvoj tehnike infrastrukture, a time i za odrivi razvoj gospodarstva i puno sudjelovanje u meunarodnoj trgovini. Ti su stupovi znanja meusobno vrsto povezani, Sliku 3, i svaki dio doprinosi provedbi naela odrivog razvoja.
Dravni zavod za mjeriteljstvo - mjeriteljstvo

Mjeriteljstvo ukljuuje rad dravnih mjeriteljskih instituta i meunarodne ugovore kao to su Dogovor o metru, kojim se Meunarodni odbor za utege i mjere i Meunarodni ured za utege i mjere ovlauju da rade na mjernim etalonima ija se tonost, podruje primjene i raznolikost neprekidno poveavaju.
www.dzm.hr
Hrvatski zavod za norme - normizacija
Meunarodne norme i njihova uporaba u tehnikim propisima za proizvode, proizvodne metode i usluge igraju vanu ulogu u odrivom razvoju i olakavanju trgovine promidbom sigurnosti, kvalitete i kompatibilnosti. Normizacija pridonosi ne samo meunarodnoj trgovini nego i osnovnoj infrastrukturi koja podupire drutvo ukljuujui zdravlje i okoli, istodobno promiui odrivost i dobru praksu kod donoenja propisa. Meunarodne norme, odnosno nacionalno ili regionalno prihvaene meunarodne norme, pomau domaim tritima da posluju uinkovito, poveavaju konkurentnost i pruaju izvrstan izvor prijenosa tehnologija na zemlje u razvoju. One igraju bitnu ulogu u zatiti potroaa i okolia. U letku 10 dobrih razloga za normizaciju, 10.4.35, naglaeno je da norme pomau da se svladaju kulturne i jezine razlike: Svijet ne govori istim jezikom i ono to je dobro prihvaeno u jednoj kulturi u drugoj moe predstavljati tabu. Norme pomau da se izbjegnu zabune time to usklauju prikaz datuma i vremena, kodove jezika i zemalja te grafike simbole i slike, ukljuujui one za osobe s posebnim potrebama.
www.hzh.hr
Hrvatska akreditacijska agencija - ocjena sukladnosti
Ocjena sukladnosti igra kljunu ulogu u izgradnji povjerenja u odrivi razvoj i trgovinu. Meunarodna norma ISO/IEC 17000 definira ocjenu sukladnosti kao dokaz da su zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na proizvod, proces, sustav, osobu ili upravno tijelo. Postupci ocjenjivanja sukladnosti kao to su ispitivanje, inspekcija i certifikacija daju jamstvo da proizvodi ispunjavaju zahtjeve utvrene u propisima i normama.
www.haa.hr
Slika 3 Tri stupa odrivog razvoja, tehniki pristup
Publikacija Izgradnja infrastrukture za odrivi razvoj moe se besplatno dobiti u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme.
4 propisivanje i normiranje znakova

Norme su rezultat napora mnogih za dobro svih, one su naslijee cijelog ovjeanstva. Norme pridonose unapreenju sigurnosti, zdravlja, kvalitete okolia i poboljanju ivotnog standarda. Norme su oduvijek nedjeljivi dio naeg gospodarstva, socijalnog i pravnog sustava, a unato tomu esto se olako shvaaju te najee uzimaju zdravo za gotovo. Njihova vana uloga u modernome drutvu nije uvijek dovoljno priznata, zato je bitno upoznati se s normama, razviti kulturu i naviku njihove upotrebe. Potreba za normom daje joj vanost, a izobrazbom i obavjeivanjem javnosti upoznaju se prednosti i iri podruje primjene, 10.4.33
4 Propisivanje i normiranje znakova
4
4.1
PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA

USPOREDBA PROPISA I NORMI
Svako poglavlje ovog Prirunika upuuje na propise i norme te navodi kako je odreena tema obraena u kojem od tih dokumenata. Upravo je zbog toga vano usporediti propise i norme i upoznati se s njihovim slinostima i razlikama, Tablicu 2. Kao predloak za izradu Tablice 2 posluili su: publikacija Svijet norma, 10.4.33, propisi i norme navedeni u Priruniku, kao i autorski dodaci. Definicije propisa i normi, Toke 2.5 i 2.6.
Tablica 2 | Usporedni pregled slinosti i razlika izmeu propisa i normi sa stanovita oznaavanja
DOKUMENTI PROPIS (propisuje) (donosi ga upravno tijelo)

Podruje/ predmet propisivanja/ normiranja Izgled i dimenzije znaka Pravila primjene Pravila stavljanja znaka
NORMA (utvruje) (donosi ju normirno tijelo)

Izgled i dimenzije znaka Pravila stavljanja znaka
Obvezujua Primjena dokumenata Primjena propisa je obvezujua.
Neobvezujua Primjena norma je neobvezujua, osim ako primjena norme nije postala obvezujua kroz propis, ugovor ili neki drugi dokument. Normirno tijelo, svi zainteresirani Postupak izrade norme je definiran dokumentom.
Zakonodavac Postupak izrade propisa je proces definiran u pravilnicima o radu Sabora, Vlade, ministarstava. Ako se eli dobiti jasan prikaz trebalo bi iz navedenih dokumenata prirediti jedinstven prikaz odvijanja procesa. U izradi propisa mogu sudjelovati svi zainteresirani preko udruenja, na primjer Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge za zatitu potroaa i drugih. Upitno je koliko e primjedbe biti razmatrane i prihvaene.
Sudionici postupka izrade dokumenata
40
Nain donoenja Veina u zakonodavnom tijelu, propis se donosi politikim nadglasavanjem. Transparentan Postupak donoenja propisa je transparentan. Ovo treba uvjetno shvatiti, jer je rijetko poznato tko su lanovi radne skupine koja priprema prijedlog propisa, nije poznat plan i program aktivnosti pripreme i donoenja propisa, nije poznato tko je i kakve primjedbe i prijedloge dao na nacrt propisa, nije poznato zato neke kljune primjedbe nisu prihvaene, nije poznata procjena utjecaja provedbe propisa na gospodarstvo, nisu poznati rezultati provjere provedbe propisa na modelu i koje su organizacije posluile kao model itd. Ustav Zakon Pravilnik Tehniki propis Uredba Odluka Proizvoaima nije poznato kada poinje izrada prijedloga nekog propisa, kada e taj prijedlog biti objavljen, hoe li biti dovoljno vremena za paljivu analizu utjecaja propisa na gospodarstvo i slanje primjedbi, kada e se raditi provjera funkcioniranja propisa na modelu, kada e biti objavljena nova verzija itd. Ako i postoji, plan i program donoenja propisa nije dostupan predstavnicima gospodarstva. Ako i postoje, pravila pisanja propisa nisu poznata svima koji piu propise jer je teko nai dva propisa pisana na isti ili barem slian nain, to nije dobro. Bez obzira na broj lanaka nikada na poetku nema sadraja propisa. Sadraj propisa bi korisnicima dao uvid u strukturu propisa i olakao snalaenje.

Konsenzus (dogovor) Norma je rezultat dogovora struke.
Postupak donoenja
Potpuno transparentan Prema publikaciji Svijet norma, 10.4.33, postupak donoenja normi je potpuno transparentan za razliku od postupka donoenja propisa koji je transparentan. NAPOMENA: Bilo bi zanimljivo uti od autora publikacije objanjenje razlike izmeu transparentnosti i potpune transparentnosti postupka. Osnovne norme Norme za proizvod Norme za postupak Suelne norme Norme rjenici Norme za ispitivanje Norme za uslugu Norme o potrebnim podacima
Vrste dokumenata
Plan i program donoenja dokumenta
Nacrt prijedloga neke norme sadri toku Povijest dokumenta s planom i programom aktivnosti na izradi normi.
Pravila pisanja
Postoje jasna dokumentirana pravila pisanja normi. Norme su pisane na isti nain to korisnicima olakava snalaenje. Na poetku due norme korisnici mogu nai sadraj (kazalo) koji daje uvid u strukturu norme.

Hrvatski propisi nemaju svoj jedinstven, neponovljivi matini broj. Propisi su oznaeni brojem Narodnih novina ili lokalnog Slubenog glasnika u kojima moe biti objavljeno vie razliitih propisa. Internetskim pretraivanjem rijetko se mogu dobiti upotrebljivi i pouzdani podaci. Ovakav pristup nije dobar sa stanovita korisnika koji oekuje brzu i korisnu informaciju o propisima za odreeno podruje.

Norma ima svoj jedinstven, neponovljiv matini broj koji omoguava elektronsko pretraivanje. Na primjer ako se u internetski pretraiva upie EN 50419, uvijek se dobiju podaci o europskoj normi ili normi neke drave za oznaavanje elektrine i elektronike opreme u skladu s lankom 11(2) Direktive 2002/96/ EC (WEEE), 10.2.6. Uz norme rjenike u kojima su definirani nazivi za pojedina tematska podruja, na primjer upravljanje okoliem, otpad, voda, zrak i druga, postoji propisana upotreba glagola i glagolskih oblika, preporuke za upotrebu odreene literature - rjenika itd. Vano! Definirano nazivlje omoguava korisnicima internetsko pretraivanje baze podataka o normama i dobivanje informacija o traenom podruju. Norme jasno upuuju na druge norme, to korisnicima olakava snalaenje. Norme se mogu kupiti u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme. Korisnici se mogu normama besplatno posluiti u Normoteci HZN-a.
Oznaavanje dokumenata
Nazivlje
Ako i postoji pregled naziva koje je doputeno upotrebljavati u propisima, oni koji piu propise slabo ga se pridravaju. injenica jest da se pri izradi propisa ne primjenjuju ni ve normirani nazivi, kao ni ope prihvaeni nazivi, a i u samom propisu esto nema dosljedne primjene odabranog naziva. Podaci dobiveni internetskim pretraivanjem baze podataka za propise pomou odabranog naziva, nisu pouzdani.
Reference/ upuivanje
Veina hrvatskih propisa ne upuuje na druge propise i norme, to korisnicima oteava snalaenje.
Dostupnost
Propisi u tiskanom obliku (Narodne novine) dostupni su uz plaanje, a na internetskim stranicama su besplatni.
42
Znakovi su predmet i propisa i normi, to znai dvojnost pristupa. Isto tako, kao primjer, ta dvojnost je prisutna i u sluaju naziva i definicija, kao i u sluaju upuivanja na druge dokumente. Uoivi problem dvojnog pristupa, odnosno da bi se izbjeglo da se istim podrujem bave i propisi i norme u direktivama Novog pristupa dana je preporuka da se, gdje god je to mogue, u propisima upuuje na norme, budui su norme snana podrka zakonodavstu, 10.4.27. Upuivanjem na norme izbjegava se dvojnost (udvostruivanje) pisanja tehnikih zahtjeva, izbjegava se ukljuivanje podrobnih tehnikih opisa u zakonske tekstove, smanjuje se mogunost pogreaka, smanjuje se potreba eeg mijenjanja propisa, olakava proizvoaima snalaenje i bolja primjena propisa, ukratko dobivamo kvalitetniji propis. Kada je rije o tome da u jednom propisu upuujemo na drugi propis i/ili normu postoji veliki prostor za poboljanja. Na alost, u nekim propisima uope nema upuivanja na norme iako one za navedeno podruje postoje i dobro su razraene. Isto tako, u nekim propisima se navodi da je ili da e neki dio propisa biti predmet posebne norme ili drugog propisa, a nema dodatnih informacija o kojoj se normi ili propisu radi. Takvo upuivanje za proizvoae nema praktinu vrijednost jer mora istraivati i ne moe biti siguran koje norme tono odgovaraju stanju tehnike kako to u propisima zna pisati. Proizvoau treba jasna informacija koji propis ili normu mora primijeniti. Isto tako, nije dobro kada se u jednom propisu upuuje na drugi reenicama, na primjer Mjere ..... poblie pravilnikom propisuje ministar. ili ...poduzee neto mora napraviti u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovog Zakona. Naravno, obino se ne navodi na koje se propise misli, jesu li uope doneeni itd. Velika poduzea imaju zaposlenike odgovorne za praenje propisa za odreena podruja, koji e za interne potrebe prirediti cjelovite informacije, dok srednja i mala poduzea ovakve bezline informacije teko pretvaraju u konkretne obavijesti potrebne za poslovanje. Pravilnik, 10.1.31, jest odlian primjer jasnog upuivanja na norme, dok se u Zakonu, 10.1.30, norme uope ne spominju u lancima koji se odnose na podruja odlino razraena normama. Pokaznim upuivanjem na propise i norme pruaju se tonije informacije o tomu koji se propisi i norme odnose na odreeno podruje i dobivamo kvalitetniji propis. Isto tako, injenica jest da u Hrvatskoj ne postoji jedinstven, zajedniki rjenik naziva koje treba upotrebljavati u pripremi propisa. Za neka podruja postoje rjenici norme, 10.3.21, s popisom normiranih naziva za neko podruje, na primjer gospodarenje otpadom, podruje zraka itd. to je dobro. Nije dobro to to se normirani nazivi ne upotrerbljavaju u propisima.
www.newapproach.org
4.2
ODGOVORNOST ZA PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA
Na pitanje tko je odgovoran za propisivanje znakova, na alost nije mogue jednoznano i brzo odgovoriti. Prvenstveno, za propisivanje znakova odgovorna su zakonodavna tijela (na primjer: Sabor, Vlada, ministarstva), Sliku 4 . Zatim, znakove neovisno jedni o drugima definiraju i gospodarska i strukovna udruenja, te organizacije (na primjer za gospodarenje otpadom). Takvim pristupom sustav oznaavanja postaje nepregledan i nesustavan. Isto tako, i proizvoai su odgovorni za stavljanje vlastitih znakova na proizvod i ambalau, te tako doprinose nepreglednosti. Na alost, situacija je takova da za odreeno podruje nema pregleda propisanih i normiranih znakova, a od proizvoaa se zahtijeva da proizvod i ambalaa budu pravilno oznaeni inae mogu biti kanjeni.
Za normiranje znakova odgovorna su normirna tijela, u Hrvatskoj je to Hrvatski zavod za norme, Sliku 4.
Slika 4 | Utjecaj na proizvoaa zakonodavnog i normativnog podruja o oznaavanju proizvoda i ambalae

Osim zakonodavnih i normirnih organizacija, znakove mogu propisati i razliite organizacije, na primjer Hrvatska gospodarska komora ili organizacija za gospodarenje otpadom, kao i sami proizvoai. U Tablici 3 dani su primjeri organizacija i znakova za koje su odgovorne.
44
Tablica 3 Organizacije i znakovi za koje su odgovorne, primjeri
Organizacija (primjeri)
Meunarodna razina, propisi Europski parlament i Vijee Europe
Znak (primjeri)
Meunarodna razina, norme Meunarodna organizacija za normizaciju (ISO) Meunarodna razina, organizacija za gospodarenje ambalanim otpadom (Packaging Recovery Organisation Europe), koja je odgovorna za provedbu europske direktive o Ambalai i ambalanom otpadu Republika Hrvatska, propisi Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva
Republika Hrvatska, norme Hrvatski zavod za norme
Republika Hrvatska razne organizacije, na primjer Hrvatska gospodarska komora
Proizvoai koji na proizvod i ambalau stavljaju vlastite kreacije znakova
NAPOMENA: Zbrka nastaje jer se organizacije koje definiraju znakove meusobno ne dogovaraju, ne provjeravaju paljivo i temeljito potrebu stavljanja nekog znaka i njegovu razumljivost za potroaa i ostale koji sudjeluju u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae. Problem je i to to nema informativnog mjesta na kojem bi se mogle dobiti obavijesti o propisanim i/ili normiranim znakovima za odreenu vrstu proizvoda i ambalae ili za odreeno tematsko podruje ili odgovor na razliita pitanja o oznaavanju proizvoda i ambalae.
4.3 DOGOVOR O ZNAKOVIMA
Kako bi se smanjila zbrka u oznaavanju, te kako bismo znakove na proizvodima i ambalai ispravno tumaili i primijenili, mora postojati dogovor o znaku, kako znak mora izgledati, da jedan znak ne smije imati vie znaenja, da ne smije biti vie znakova za istu svrhu itd. Ti dogovori moraju se ugraditi u propise i norme, te u interne upute poduzea. Kako je svrha znaka prenijeti neku obavijest (informaciju) o proizvodu (na primjer da je opasan ili koliko je teak), uputu kako s proizvodom rukovati tijekom prijevoza, kako ga uvati, kako ga upotrebljavati i jo mnogo toga, znakovi moraju biti jasni, homogeni i jednoobrazni, razumljivi i vidljivi jer samo takvi pruaju kvalitetne, jednostavne i razumljive informacije. Uvoenje jednoobraznosti, bez obzira u koje podruje, bio bi dobar poetak takvog pristupa. NAPOMENA: Iz razliitih propisa koji se odnose na znakove i oznaavanje, moe se prirediti pregled opisnih pridjeva kakvi znakovi moraju biti (abecednim slijedom): aurni, itljivi, djelotvorni, dokazljivi, homogeni, istiniti, jasni, jednoznani, lako dostupni, lako odstranjivi, lako uoljivi, neizbrisivi, nepokriveni, nezbunjujui, ope razumljivi, otporni na habanje, prepoznatljivi, provjerljivi, razumljivi, relevantni, trajni, uoljivi, vidljivi itd., popis nije konaan. itatelji mogu uoiti da se neki pridjevi ponavljaju, na primjer lako uoljiv i uoljiv, zatim razumljiv i ope razumljiv, a da pri tom nije objanjena razlika. Isto tako, ima i suprotnih zahtjeva, na primjer da znakovi moraju biti neizbrisivi i da moraju biti lako odstranjivi. Navedeni primjeri pokazuju koliko jo ima posla da se uvede red, prvo u pisanje propisa, a onda i u dogovor o znakovima i oznaavanju. Bilo bi jako dobro kada autori propisa ne bi, na razliite naine, ponavljali kakvi znakovi moraju biti nego uputili na normu ISO 14024 u kojoj je to normirano.
4.3.1 Propis i dogovor o znakovima
Odgovor na pitanje kakvi znakovi moraju biti, kao i pravila oznaavanja nalazi se u propisima, na primjer: Zakon o zatiti potroaa, 10.1.28, je primjer openitog propisivanja i kazuje da svi podaci iz obavijesti o proizvodu moraju biti istiniti, jasni, vidljivi i itljivi te napisani hrvatskim jezikom i latininim pismom, to ne iskljuuje mogunost istodobne uporabe i drugih jezika i znakova lako razumljivih potroau.
46
Europska Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu, 10.2.3, naglaava da ambalaa mora nositi odgovarajuu oznaku ili na samoj ambalai ili na naljepnici, a taj znak mora biti jasno vidljiv i lagano itljiv. Osim toga, znak mora biti odgovarajue trajan i otporan na habanje ak i onda kada je pakiranje otvoreno. NAPOMENA: Direktiva specificira zahtjeve, a dogovor o znakovima povjerava se svim zainteresiranim stranama ukljuenim u europsku normizaciju. Dodue, uvjet da znakovi budu itljivi, ponekad je teko zadovoljiti. Ambalaa nekih proizvoda je malih dimenzija, a proizvoa stavlja potreban tekst na vie jezika, kako bi ispunio propise tih trita, kao i propisane znakove, ali i one za koje sam odlui da ih treba staviti. Rezultat su sitna i neitljiva slova, ak i ako itamo s povealom. Oito, zahtjev za itljivou nije ispunjen. Moe se postaviti pitanje emu slue te obavijesti osim formalnom zadovoljavanju propisa. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14, kazuje da je proizvoa duan oznaiti ambalau propisanim, a po potrebi i posebnim bar kodom, koji e sluiti u evidencijama ambalae kod prodaje i prilikom povrata, zatim da uvjete oznaavanja propisuje Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Sustav oznaavanja ambalae, ovisno o vrsti materijala odreen je prilogom u Pravilniku, a znak za povratnu ambalau kao i ambalau za recikliranje navedeni su kao opa skica bez detaljnih informacija o dimenzijama, Primjere 37 i 38. NAPOMENA: Razlika izmeu EU direktive, 10.2.3, i hrvatskog Pravilnika, 10.1.14, je u tome to direktiva podrava rad europske organizacije za normizaciju i njihovo oznaavanje ambalanih materijala, dok se u hrvatskom Pravilniku normizacija uope ne spominje. Pravilnik o energetskoj uinkovitosti kuanskih ureaja, 10.1.16, je primjer nepotrebno detaljnog propisivanja izgleda i sadraja naljepnice, od dizajna, boje, do vrste i veliine slova itd., Primjer 51. Isto tako, Pravilnik o deklaraciji i oznaavanju ekolokih proizvoda, 10.1.24, previe detaljno opisuje znak za ekoloki proizvod: Znak okruglog oblika. Vanjski rub kruga zelene je boje. Ispod gornjeg dijela ruba ispisano je zelenim slovima HRVATSKI, a iznad donjeg dijela ruba ispisano je zelenim slovima PROIZVOD, a izmeu natpisa nalazi se zelena toka s lijeve i desne strane. Cjelokupan tekst napisan je tipom slova Comic Sans MS. U sredini znaka nalazi se krug zelene boje u kojemu je ispisana bijelim slovima rije EKO. Minimalan promjer znaka ekoproizvod je 20 mm. U prilogu spomenutog Pravilnika otisnut je znak ekoproizvod, Primjer 113, ali u crno-bijeloj boji jer se Narodne novine ne tiskaju u boji. Ve ovih nekoliko primjera ukazuje na nedosljednost u nainu propisivanja izgleda znakova jer su neki propisi na opoj razini, dok su drugi vrlo detaljni. Bilo bi dobro kada bi se izgled znakova i sadraj popratnog teksta prepustio normizaciji, a u propisima samo pozvalo na norme.
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 47 4.3.2 Norma i dogovor o znakovima
Za izradu i usvajanje normi za pojedina podruja odgovorni su (kako u EU, tako i u RH) tehniki odbori ili pododbori i radne skupine u organizacijama za normizaciju. Oznaavanjem proizvoda i ambalae bavi se vie tehnikih odbora ili pododbora, Tablicu 4.
Tablica 4 | Tehniki odbori koji pripremaju norme o oznaavanju proizvoda i ambalae, nekoliko primjera
Podruje
Ambalaa (Packaging) Prijevoz, rukovanje materijalima i pakiranje Grafiki simboli Upravljanje okoliem, Oznaavanje proizvoda znakovima
ISO
TC 122 TC 145 TC 207
CEN
TC 261
HZN
TO 508 TO 145 TO 207
TC (Tehnical Committee) = TO (tehniki odbor)
NAPOMENA: Znakovi i oznaavanje proizvoda i ambalae predmet su rada vie Tehnikih odbora, primjeri navedeni u Tablici 4. Oznaavanje proizvoda i ambalae sa stanovita okolia predmet je sljedeih normi ISO 14020, 10.3.12, ISO 14021, 10.3.13, ISO 14024, 10.3.14 i ISO 14025, 10.3.15, za koje je odgovoran TO 207 Upravljanje okoliem. Norma EN ISO 14021, 10.3.13, sadri ope preporuke o izgledu znakova. Preporuke se odnose i na znakove otisnute na naljepnicama i na one na kalupima za proizvodnju ambalae. Preporuke se odnose i na izjave (deklaracije) relevantne za okoli. Svrha te meunarodne norme je usklaivanje (harmonizacija) znakova, izjava, tvrdnji i objanjenja koji se odnose na okoli. Prednosti usklaivanja su: a) tone i provjerljive izjave koje se odnose na okoli i koje nee zbunjivati b) bolji izgledi proizvoaa na tritu zbog boljeg odnosa prema okoliu tijekom proizvodnje c) spreavanje ili smanjivanje broja izjava bez jamstva d) manja zbrka na tritu zbog normizacije i sistematizacije znakova e) meunarodna trgovina bez ogranienja zbog usklaivanja pravila pojedinih trita kako bi se omoguio slobodan protok roba i onemoguila diskriminacija nekih proizvoaa f) odluivanje kupaca, moguih kupaca i korisnika o kupnji proizvoda na temelju bolje informiranosti.
Primjeri u Priruniku pokazuju da je dug put od plemenite ideje do provedbe!
48
Ta ista norma, 10.3.13, odnosi se kako na vlastite izjave (samoizjave) o okoliu (self-declared environmental claims) tako i na svako objanjenje koje proizvoa stavlja na proizvod, bilo kao znakove bilo u tekstualnom obliku. Norma sadri pregled znaajki tih izjava i objanjenja, to jest kakve izjave/tvrdnje moraju, odnosno ne smiju biti:
a b c Tone i nezbunjujue Dokazljive i provjerljive Primjerene proizvodu na kojem se nalaze i upotrebljene u odgovarajuem znaenju i rasporedu. Prikazane tako da jasno pokazuju kad se tvrdnja odnosi na itav proizvod, a kada samo na dio proizvoda ili ambalae, ili na dio usluge;
Primjer 4 | Primjer uz toku "d
d NAPOMENA: Ovi znakovi otisnuti su na kartonskoj kutiji proizvoda. Proizvod je prvo upakiran u polietilensku vreicu i onda stavljen u kartonsku kutiju. Rije je o dva razliita ambalana materijala, a znakovi se nalaze samo na jednom kartonskoj kutiji. Ispravno bi bilo da je znak za polietilen stavljen na vreicu, a znak za papir na kartonsku kutiju. to e potroa uiniti s kutijom, a to s vreicom ovisi o njegovoj svijesti o ouvanju okolia, navikama, ali i komunalnoj infrastrukturi za odvojeno skupljanje otpada. Specificiraju aspekt okolia koji je poboljan (na primjer potronja vode, potronja energije, ne sadri opasne tvari), Primjer 47; Ne smiju se ponavljati u razliitim prikazima kako bi se izbjegao privid viestrukog poboljanja; Ne smiju navoditi na krive zakljuke i pogrena tumaenja;
e f
Primjer 5 | Primjer uz toku "g"

g Beutel unschdlich vernichtbar. Sachet limination non pollutant.
Izvorni tekst na vreici jednog proizvoda glasi:
Na ambalai za hrvatsko trite otisnut je pogrean prijevod: Pakirano u zatienom okoliu u biorazgradivu vreicu. Ispravan prijevod glasi: Unitavanjem vreice ne oneiujemo okoli.
Istinite ne samo s obzirom na proizvod koji ide na trite ve takoer moraju voditi rauna o aspektima ivotnog ciklusa proizvoda (na primjer sastojci) kako bi se utvrdila mogunost da jedan utjecaj u procesu bude smanjen na raun poveanja drugog utjecaja, pa ukupni utjecaj moe biti tetniji. NAPOMENA: To ne znai nuno da se mora procijeniti ukupan ivotni ciklus, dovoljno je moda procijeniti samo njegov dio. Ne smiju biti prikazane tako da se ini da je proizvod potvrdila ili certificirala nezavisna organizacija onda kada to nije sluaj;
Primjer 6 | Primjer uz toku "i"
NAPOMENA: Nije doputeno da organizacije sa certifikatom prema normama HRN ISO 9001 i ISO 14001 za uspostavljene sustave upravljanja kvalitetom, odnosno okoliem, stavljaju znak za certifikat na proizvod jer se certifikat ne odnosi na proizvod ve na sustav upravljanja. Primjer se nalazi, bez dodatnih objanjenja, i na ambalai proizvoda.
Primjer 7 | Primjer uz toku "i"

Proizvedeno u Hrvatskoj na farmi gdje je upravljanje sustavom proizvodnje u skladu s ISO 9001 i HACCP
NAPOMENA: Ova je formulacija bolja, no pitanje je znade li prosjean potroa da je HACCP skraenica od Hazard Analysis Critical Control Points, to znai Analiza rizika kritinih kontrolnih toaka u rukovanju hranom i prehrambenim namirnicama. Analiza rizika kritinih kontrolnih toaka sastavni je dio norme ISO 22000 Sustavi upravljanja sugurnou hrane. Znade li da ISO 9001 znai da proizvoa ima uveden sustav upravljanja kvalitetom prema toj normi? j Ne smiju, izravno ili neizravno sugerirati bolji odnos prema okoliu ako to nije istina ili preuveliavati aspekt okolia na koji se tvrdnja odnosi. Ne smiju biti takve da ih bez obzira na doslovnu tonost tvrdnje, kupci mogu krivo protumaiti i ne smiju zbunjivati potroae zbog izostavljanja odgovarajuih injenica. Moraju se odnositi na prepoznatljiv aspekt okolia ili na onaj koji se moe ostvariti tijekom ivotnog ciklusa proizvoda.
50
Moraju biti prikazane tako da jasno oznaavaju da izjave ili objanjenja moraju biti jedno pored drugog. Objanjenje mora biti razumne duine i u odnosu s tvrdnjom koju prati. Moraju biti specifine i dati jasan temelj za usporedbu. Posebno, tvrdnja o okoliu mora jasno pokazati gdje je poboljanje napravljeno i u emu se ono sastoji. Moraju biti, ako se temelje na ranijem, ali tada nerazmatranom aspektu, takve da kupci, mogui kupci i korisnici proizvoda vjeruju da se tvrdnja temelji na nedavnim promjenama na proizvodu ili u procesu. o
Primjer 8 | Primjer uz toku "o"
Na bjelilu za premazivanje i ispravljanje greaka ve godinama pie: Solvent free, Ne sadri otapala, a nema informacije kada je poboljanje napravljeno. Ne smiju biti stavljene tako da pokau odsutnost sastojaka ili osobina koji nikada nisu bili pridrueni toj vrsti proizvoda.
Primjer 9 | Primjer uz toku "p"

Proizvoa je i brojkom i slovima oznaio da se radi o polipropilenskom (PP) ambalanom materijalu, i to je dobro. Uz to je dodao obavijest da polivinilklorid nije upotrijebljen kao ambalani materijal. Takva obavijest nije potrebna i prema normi se ne smije stavljati. q Moraju biti ponovno procijenjene i osuvremenjene da pokau promjene u tehnologiji, konkurentnosti proizvoda i ostale okolnosti koje mogu promijeniti tonost izjave. Moraju se odnositi na proces tako dugo dok utjecaj na okoli postoji u podruju gdje su smjeteni proizvodni pogoni. NAPOMENA: Svaki proizvodni proces utjee na okruenje u kojem je poduzee r smjeteno i to kroz emisije u zrak, emisije u tlo, isputanje otpadnih voda ili stvorenim otpadom. Promjenama u proizvodnom procesu moe se smanjiti utjecaj pojedinih vrsta emisija. Proizvodni procesi imaju relativno ogranien utjecaj. To znai da promjena proizvodnog procesa u Junoj Americi nema utjecaja na kvalitetu otpadnih voda u Hrvatskoj. Ovaj zahtjev sigurno e ograniiti uvoenje znakova koji se odnose na proizvodne procese.
NAPOMENA: Propisima i normama unato, sve vei broj znakova koji se odnose na okoli ne sadrava provjerljive i tone informacije o proizvodu, lanak Jasniji znakovi zatite okolia pomau kupcima, 10.4.28.
4.3.3 Ope zabrane
Uz preporuke kakvi znakovi moraju, odnosno ne smiju biti, postoje i zabrane za odreene znakove, odnosno izjave koje oni prenose. Prema normi, 10.3.13, nije doputeno oznaavanje proizvoda i ambalae s nejasnim, nespecifinim ili vrlo openitim tvrdnjama, na primjer da je proizvod dobar za okoli, siguran za okoli, prijateljski prema okoliu, prijateljski prema Zemlji, nezagaujui, zeleni proizvod, prijateljski prema ozonu itd. Ovaj popis je ilustrativan i nije iskljuiv. Zabrane mogu biti i dio propisa. Prema Pravilniku ,10.1.31, zabranjeno je oznaavanje opasnih tvari i pripravaka rijeima: neotrovno, nije opasno, nije tetno, ne zagauje okoli, ekoloki prihvatljivo, te s bilo kakvom drugom tvrdnjom, kojom bi se ukazivalo, da tvar ili pripravak nije opasan. Osim to su zabranjene ovakve izjave, ambalaa ne smije imati posebno privlaan oblik, ili biti oslikana tako da privue djeju pozornost, ili da se zavaraju korisnici.
4.4 OD ZAMISLI DO PRIMJENE ZNAKA
Svaki znak bez obzira na to je li propisan, normiran ili je zamisao proizvoaa, ima svoj razvojni put. Kada se ustanovi da postoji potreba za nekim znakom pokree se postupak propisivanja odnosno normiranja znaka. Rezultat postupka je bilo propis bilo norma s propisanim odnosno utvrenim znakom. Slijede primjeri razvojnog puta znakova, od zamisli do uporabe, uz navoenje kljunih dogaaja.
4.4.1 Propisan znak
Propisan znak je znak odreen nekim propisom. Postoje propisani znakovi ija je primjena obvezna, kao i oni ija primjena nije obvezna, a proizvoa odluuje hoe li ga i kada staviti na proizvod i ambalau.
4.4.1.1 Propisan znak s obveznom primjenom
Tijekom devedesetih godina 20. stoljea uoen je zabrinjavajui porast elektrinog i elektronikog otpada , EE otpada, koji se zbog tvari koritenih u proizvodnji ,kadmij, kositar, olovo, iva, esterovalentni krom itd., smatra tetnim za ljudsko zdravlje i okoli. U to vrijeme gospodarenje EE otpadom u Europskoj uniji nije bilo regulirano posebnim propisom. Osnovana je radna skupina, prireen prijedlog budueg propisa s ciljem rjeavanja problema gospodarenja EE otpadom, te provedena iroka struna rasprava u dravama lanicama EU. Rezultat rada radne skupine je europska Direktiva o otpadnoj elektrinoj i elektronikoj opremi "Directive 2002/96/EC of the European Parliament and of the Council of 27 January 2003 on waste electrical and electronic equipment", 10.2 6,. Ta Direktiva propisuje da EE proizvodi namijenjeni europskom tritu moraju od 2005-08-13 biti oznaeni znakom, Primjer 10, koji kazuje da se EE proizvodi kada postanu otpad ne smiju odlagati u komunalni otpad, kuni otpad.
52
Primjer 10 | Ne odlagati elektrini i elektroniki otpad u komunalni otpad
Drave lanice EU i one koje to ele postati prenose zahtjeve direktive u svoje zakonodavstvo. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Republike Hrvatske je u procesu usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim, donijelo Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom, 10.1.27, koji je navodno usklaen s navedenom direktivom. Hrvatski Pravilnik propisuje obvezu oznaavanja novo proizvedene EE opreme znakom, Primjer 10. U direktivi pie da e Europska komisija podrati normizaciju navedenog znaka, dok u hrvatskom pravilniku takve informacije nema. Rezultat rada europskog normizacijskog tijela je norma EN 50419 o oznaavanju elektrine i elektronike opreme u skladu s lankom 11(2) europske direktive 2002/96/EC (WEEE), Sliku 5, (Marking of electrical and electronic equipment in accordance with article 11(2) of Directive 2002/96/EC (WEEE)). Norma EN 50419 sadri dimenzije znaka, Primjer 11, a u Hrvatskoj jo nije prihvaena.
EN 50 419
NORME
Slika 5 | Znak da se EE otpad ne smije odlagati u komunalni otpad

Svi proizvoai, pa tako i hrvatski, koji namjeravaju izvoziti na trite EU i Europskog gospodarskog prostora (EEA) moraju svoje EE proizvode oznaiti propisanim znakom. Potroai bi trebali biti informirani o tomu da EE proizvodi moraju biti oznaeni, zatim o znaenju znaka i o obvezi i mogunostima odvojenog skupljanja EE otpada. Lokalna zajednica svake drave osigurava infrastrukturu za odvojenog skupljanja EE otpada. NAPOMENA: Ministarstvo zatite okolia trebalo je tijekom pripreme prijedloga pravilnika zatraiti od Hrvatskog zavoda za norme da u plan rada uvrsti navedenu europsku normu, kako bi se u Pravilniku, 10.1.27, moglo uputiti na normu u kojoj je znak detaljno razraen.
Primjer 11 | Normiran izgled i dimenzije znaka da se elektrini i elektroniki ne smije odlagati u komunalni otpad
4.4.1.2 Propisan znak s neobveznom primjenom
Znak zatite okolia je primjer propisanog znaka ija primjena nije obvezna. Znak zatite okolia - Prijatelj okolia, isto tako ima svoj razvojni put.
Primjer 12 | Znak zatite okolia, Prijatelj okolia
54
1992. godina
Razvojni put znaka zatite okolia poinje u travnju 1992. godine. Te je godine Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i stambeno komunalne djelatnosti raspisalo javni natjeaj za izradu idejnog rjeenja za Znak Prijatelj okolia. Na natjeaj je prispjelo 55 radova. Svi radovi su bili izloeni na Sajmu ekologije, etikog poslovanja i zdravlja Bioetika. Tijekom trajanja sajma provedeno je ispitivanje posjetitelja (javnosti) o izloenim radovima. Nakon rasprave, Komisija je ocijenila da rad autorice Ide Mati najvie odgovara traenoj namjeni, Okoli br. 12/13. Znak Prijatelj okolia je ilustrativan primjer sudjelovanja javnosti, to jest posjetitelja sajma Bioetika, u ocjenjivanju i odabiru grafikog rjeenja.
1993. godina
U veljai 1993. godine, Ministarstvo graditeljstva i zatite okolia Republike Hrvatske donosi Pravilnik o dodjeli znaka zatite okolia. Pravilnik je objavljen u glasilu Okoliu br. 20/21. Isto je Ministarstvo, krajem godine odredilo da je Zavod za ispitivanje kvalitete ovlatena institucija Ministarstva za odreivanje ekoloke podobnosti proizvoda vezano uz dodjeljivanje znaka. Godine 1993., 5. lipnja na Svjetski dan okolia sveano je proglaen prvi dobitnik Znaka zatite okolia Prijatelj okolia. Bila je to Tvornica igica Drava iz Osijeka.
1994. godina
Godine 1994., Dravna uprava za zatitu okolia objavila je Zakon o zatiti okolia i stvorila pravne temelje za donoenje Pravilnika o znaku zatite okolia.
1996. godina
Znak zatite okolia propisan je Pravilnikom o znaku zatite okolia, 10.1.3. Znak je popularno nazvan Prijatelj okolia. Stavljanjem znaka proizvoa jami potroau da je proizvod manje tetan za okoli u usporedbi sa srodnim ili slinim proizvodima bez tog znaka. Znak zatite okolia dodjeljuje se na osnovi utvrenih kriterija, uz sudjelovanje strunjaka i javnosti prema precizno utvrenom postupku propisanom navedenim Pravilnikom. Znak zatite okolia dodjeljuje se proizvoaima proizvoda iroke potronje, osim namirnicama, piima i farmaceutskim proizvodima za: - proizvode koji u usporedbi s drugim istovrsnim ili srodnim proizvodima tijekom proizvodnje, stavljanja u promet i/ili uporabe i postupanja s njima nakon uporabe, kad postanu otpad, bitno manje optereuju okoli, - proizvode koji su viekratno upotrebljivi, - proizvode koji sadre zamjenjive dijelove, - proizvode ijom uporabom se smanjuju tetne emisije u okoli, - proizvode pri ijoj se proizvodnji racionalno iskoritavaju prirodni izvori. Znak zatite okolia ne smije se dodijeliti proizvoaima za proizvode koji sadre opasne tvari. Iznimno, znak zatite okolia moe se dodijeliti i proizvoaima za proizvode koji sadre opasne tvari, ako prema propisima, koncentracije opasnih tvari nisu opasne za okoli.
2008. godina
Objavljena je nova revizija Pravilnika o znaku zatite okolia. Objanjenje kojim se proizvodima moe dodijeliti Znak zatite okolia je skraen i glasi da se znak dodjeljuje proizvodu koji je dostupan na tritu RH i koji tijekom ivotnog ciklusa bitno manje optereuje okoli u odnosu na druge proizvode iz iste skupine proizvoda. U Pravilniku se spominje znak zatite okolia Zajednice (misli se na Europski gospodarski prostor), bez slike znaka. Moemo pretpostaviti da autori misle na EU cvijet, Primjer 45.
Slika 6 | Internetska stranica Znaka zatite okolia
www.mzopu.hr
4.4.2 Normiran znak
Razvojni put normiranog znaka moe se prikazati na znaku broj 1135 (Mbiusova petlja) u katalogu znakova HRN ISO 7000, koji znai da se materijal moe preraditi nakon upotrebe.
Primjer 13 | Mbiusova petlja
56
Primjer 14 | Stilizirana Mbiusova petlja

1970. godina
Krajem 1969., poetkom 1970. godine, prvi je puta organizirano obiljeavanje Dana Zemlje ime je javnost eljela upozoriti na sve vee probleme okolia. Za tu je prigodu poduzee Container Corporation of America sponzoriralo natjeaj za izradu znaka koji e predstavljati stalan rast brige potroaa za okoli i biti simbol obiljeavanja Dana Zemlje. Na natjeaju je pobijedio Gary Anderson poslavi stiliziranu Mbiusovu petlju, Primjer 14. Znak se odrao do dananjih dana simbolizirajui pristup koji se temelji na tri naela: smanji/ Reduce, ponovo preradi/recikliraj/Recycle, ponovo upotrijebi/Reuse. U literaturi se moe nai i skraeni naziv 3R pristup prema poetnim slovima rijei na engleskom jeziku.
en.wikipedia.org/wiki/Recycling_Symbol
1984. godine
Na zahtjev tehnikog odbora ISO/TC 145, Sliku 7, Mbiusova petlja je registrirana i uvrtena u katalog znakova ISO 7000 pod brojem 1135. U opisu znaenja znaka pie da se oznaeni materijal moe preraditi/reciklirati.
1990. godina
U njemakoj dravnoj normi DIN 6120, Dio 1 (Teil 1)., utvrena je Mbiusova petlja kao znak za recikliranje i to u dvije grafike izvedbe. U DIN 6120, Dio 2 (Teil 2), navedeni su primjeri pravilnog pisanja brojanih i slovnih oznaka, te brojane i slovne oznake za sedam vrsta najee upotrebljavanih polimernih ambalanih materijala. Te dvije njemake norme su nekoliko puta osuvremenjivane, to je u skladu sa zahtjevom da se
Slika 7 | Zahtjev za registraciju Mbiusove petlje

norme moraju u odreenim vremenskim razmacima pregledati i uskladiti s novim zahtjevima, ako je potrebno.
NAPOMENA: Norma ISO 7000 prihvaena je u RH, 10.3.6., to znai da je prihvaen i znak broj 1135 (da se materijal moe preraditi), Primjer 13.
1994. godina
Europska direktiva 94/62/EC o ambalai i ambalanom otpadu, u lanku 8., kazuje da ambalani materijal mora biti oznaen u svrhu prepoznavanja i klasificiranja (razvrstavanja). Time bi bio mogu sljedei korak u gospodarenju ambalanim otpadom, to znai skupljanje, razvrstavanje prema vrsti materijala, ponovna prerada i ponovna upotreba. Isto tako utvreno je da Vijee EU mora najkasnije u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ove direktive odluiti o oznaavanju ambalae. U lanku 10., Dodatak II, spomenute direktive navedeno je da e Komisija podrati i zagovarati pripremu europskih normi koje se odnose na bitne zahtjeve navedene u tom dodatku. Rije je o: kriterijima i metodologiji analize ivotnog ciklusa ambalae kriterijima za minimalan sadraj recikliranog materijala u ambalai za pojedine vrste ambalae kriterijima za oznaavanje ambalae.
1997. godina
Odlukom Europske komisije broj 97/129/EC predloene su slovne i brojane oznake za ambalane materijale koje treba upisati unutar (broj) ili ispod (slova) stilizirane Mbiusove petlje, toku 7.3.4.2.
1999. godina
Meunarodna organizacija za normizaciju (ISO) donosi normu ISO 14021 i utvruje Mbiusovu petlju kao znak da se materijal moe preraditi, reciklirati. Uz znak se moe dodati slovna i brojana oznaka ambalanog materijala koji se moe reciklirati, odnosno postotak upotrebljenog otpadnog materijala u proizvodnji novog. Norma za sada sadri samo jedan znak, Primjer 13. Kada i ako se ukae potreba, uvodit e se novi znakovi.
Primjer 15 | Znak da se materijal moe preraditi
58
Mbiusova petlja moe se primijeniti samo na proizvod ili na ambalau. Kada postoji mogunost zabune odnosi li se na proizvod ili ambalau, treba dodati odgovarajua objanjenja. Prema ovoj normi, oznaka materijala, nije relevantna za okoli. Ona samo kazuje da se materijal moe preraditi, ali ne govori o njegovom utjecaju na okoli, je li materijal dobar za okoli (prijatelj okolia). Ista ta norma navodi primjer kako se upisuje udio otpadnog materijala ako je koriten u proizvodnji novog proizvoda.
Primjer 16 | Upisivanje udjela otpadnog materijala u ambalanom materijalu

NAPOMENA: Alfred Ferdinand Mbius, njemaki matematiar i astronom ivio je i radio od 1790. do 1868. U tom su razdoblju nastala dva matematika modela neprekidnog gibanja: Mbiusova petlja (Mbius loop, podsjea na trokut) i Mbiusova traka (Mbius strip, podsjea na osmicu). Zabave radi, evo i malo neobinosti. Zbog mogunosti beskonanog prelaenja s jedne na drugu stranu i petlji i traci se pripisuju posebne energetske moi, tako da su oba lika pretvorena u nakit, modni dodatak, slike u nastavku.
Slika 8 | Mbiusova petlja kao privjesak
Slika 9 | Mbiusova traka kao privjesak
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 59 4.4.3 Znak u nastajanju (pretpostavka)
Kao primjer znaka u nastajanju moe posluiti znak koji nije niti propisan niti normiran, a ipak se u raznim varijacijama moe nai i na proizvodu i na ambalai, a znai da je proizvod sukladan sa Direktivom o ogranienju koritenja opasnih tvari (Restriction of the use of hazardous supstances), poznatoj i kao RoHS direktiva, 10.2.5. Direktiva je rezultat injenice da se godinama u proizvodnim procesima koristilo olovo, iva, kadmij, esterovalentni krom, zatim usporivai izgaranja poput polibromiranih bifenila (PBB) ili polibromiranih difeniletera (PBDE), tvari za koje se utvrdilo da izrazito tetno djeluju na ljudsko zdravlje. Osnovana je radna skupina koja je analizirala problem i predloila mjere za smanjenje opasnih tvari i njihovih spojeva u EE proizvodima, kao i rokove za provedbu tih mjera. Kao rezultat rada te skupine godine 2003. u slubenom glasilu EU objavljena je RoHS direktiva, 10.2.5. U dravama lanicama EU novi elektrini i elektroniki proizvodi koji se stavljaju na trite poslije 01-07-2006 godine ne smiju sadravati ranije navedene tvari, odnosno upotreba navedenih tvari i njihovih spojeva je ograniena. Proizvoai su dobili rok za prilagodbu zahtjevima direktive, a to je znailo uvoditi inovacije u proizvodne procese, uvoditi tehnoloke promjene. RoHS direktivom nije predvieno posebno obiljeavanje proizvoda kojim bi proizvoa oznaio proizvod da je u skladu s RoHS direktivom. Proizvoai, elei pokazati da su ispunili propisane zahtjeve, poeli su se snalaziti i na proizvod, odnosno ambalau proizvoda, stavljati vlastite kreacije znakova, Primjere 17-23. Znak i/ili izjava da proizvod ispunjava zahtjeve RoHS direktive i ne
60
sadri opasne i tetne tvari i njihove spojeve trebao bi biti poticaj potroau da odabere upravo takve proizvode i na taj nain pridonese zatiti zdravlja i zatiti okolia. NAPOMENA: Ovaj primjer pokazuje da se tijekom rada na direktivi, 10.2.5, nije razmatralo pitanje kako e proizvoa potvrditi da njegov proizvod ispunjava njene zahtjeve, a to otvara i sljedea pitanja poput: Treba li uope oznaiti proizvode koji su u skladu s RoHS direktivom? Ako da, kakav znak i gdje se stavlja, samo na proizvod ili i na proizvod i na ambalau? Ako ne, kako e proizvoa vidljivo pokazati da je ispunio zahtjeve RoHS direktive? Je li trebalo prilikom rada na direktivi predvidjeti, odnosno zabraniti stavljanje znakova? Treba li u novoj reviziji RoHS direktive predvidjeti znak RoHS sukladan? Trebaju li proizvoai predloiti dogovor o znaku RoHS sukladan kako ne bi dolo do jo vee arolikosti i zbrke? Kako e proizvoa informirati potroaa da njegov proizvod ispunjava zahtjeve RoHS direktive?
Slika 10 | Primjer propisivanja i normiranja budueg znaka RoHS sukladan (pretpostavka)
Primjera da proizvoa sam dizajnira znak kojim potvruje da njegov proizvod zadovoljava odreene zahtjeve ima vie, na primjer da proizvod ne sadri gluten, Primjer 110. Zahtjev za oznaavanjem proizvoda koji sadre gluten ak je objavljen i u tisku, Primjer 111.
4.5
SUDJELOVANJE U PRIPREMI I DONOENJU PROPISA I NORMI
Proces sudjelovanja javnosti, pa tako i proizvoaa i potroaa bilo pojedinano bilo putem svojih udruenja, u pripremi i donoenju propisa, nije opisan i prikazan na jednostavan nain, te svima dostupan, na primjer na Internetu. Rijetki su pozitivni primjeri poput Zakona o hrani, 10.1.26, koji propisuje da se tijekom pripreme, ocjene i promjene propisa o hrani moraju provoditi otvorene i transparentne javne rasprave, neposredno ili preko predstavnikih tijela, osim kada to hitnost odreenog sluaja ne doputa. Doprinosi strunjaka za razliita podruja, kao i svih zainteresiranih strana u izradi propisa i normi nuni su kako bi se osigurala i struna valjanost i procjena utjecaja na razne drutvene skupine, ali i donijeli kvalitetni propisi. Proces sudjelovanja javnosti, proizvoaa i potroaa bilo pojedinano bilo putem svojih udruenja, strunjaka iz razliitih podruja (gospodarstva, mjerodavnih tijela dravne uprave, zainteresiranih ustanova i drugih pravnih osoba) u izradi i usvajanju normi mogu je sudjelovanjem u radu tehnikih odbora ili pododbora, 10.4.33. Da bi znak bio utvren normom mora biti provedena javna rasprava i tek nakon usaglaavanja strunjaka za razliita podruja znak postaje dio norme. Meunarodna organizacija za normizaciju (ISO) naglaava vanost sudjelovanja potroaa u razvoju normi. Razlozi zbog kojih potroai trebaju sudjelovati u izradi norma i kako se mogu ukljuiti objanjeno je u publikaciji Va glas je vaan. Kad predstavnici potroaa sudjeluju u razvoju norma, u stanju su ponuditi dragocjenu perspektivu, pa tako i u podruju grafikih simbola, kao dijela sustava javnih komunikacija. Isto vrijedi i za predstavnike proizvoaa. Kronoloki gledano, vjerojatno je Deklaracija o pravima potroaa iz 1964. godine, jedan od prvih dokumenata u kojem je naglaeno da potroai imaju pravo na sudjelovanje i zagovaranje interesa potroaa u oblikovanju i provedbi vladine politike i u razvoju proizvoda i usluga, naravno tu je ukljuena i zatita potroaa, kao i njihovo informiranje, a jedan od naina komunikacije su znakovi. Tridesetak godina poslije u Programu za promjenu, 10.4.3, naglaeno je da se pitanja zatite okolia najbolje rjeavaju uz sudjelovanje svih zainteresiranih graana, a drave e poticati razvoj svijesti o okoliu i sudjelovanje javnosti. Meunarodne organizacije za normizaciju ISO i IEC potiu sudjelovanje potroaa u izradi normi objavivi publikaciju Potroai i norme, upute i naela za sudjelovanje potroaa u razvoju norma. Publikacija je tiskana i na hrvatskom jeziku i moe se besplatno nabaviti u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme. NAPOMENA: Bilo bi dobro da je proces sudjelovanja javnosti, ukljuujui predstavnike gospodarstva, u pripremi propisa, provjeri njihovog djelovanja i donoenju, prikazan i opisan na jednostavan nain, te dostupan na internetu.
5 proizvoa i znakovi
Kai mi! Pokai mi! Dokai mi!
5 Proizvoa i znakovi
5.1
ODGOVORNOST PROIZVOAA
PROIZVOA I ZNAKOVI
Odgovornost proizvoaa jedno je od ope prihvaenih naela u zatiti okolia i ujedno temeljno naelo zakonodavstva za osiguranje slobodnoga kretanja proizvoda. Odgovornost proizvoaa znai da je proizvoa odgovoran za kvalitetu proizvoda, zatim za njegov utjecaj na okoli, zdravlje i sigurnost ovjeka tijekom ivotnog ciklusa proizvoda od dizajna i konstrukcije, preko odabira dobavljaa i razmatranja utjecaja dobavljaa na okoli, zdravlje i sigurnost ovjeka. Isto tako, proizvoa je odgovoran za odvijanje proizvodnog procesa i utjecaj procesa na okoli, zdravlje i sigurnost ovjeka. Osim toga, proizvoa je odgovoran za svoj proizvod i kada mu prestane uporabna vrijednost, to jest kada postane otpad. Saeto se moe rei da je proizvoa odgovoran za proizvod Od kolijevke do groba, Sliku 1. Naravno, to se odnosi i na ambalau u kojoj se proizvod nalazi. Odgovornost proizvoaa prenosi se na uvoznika proizvoda. U konceptu odrivog razvoja razlikujemo odrive obrasce proizvodnje i odrive obrasce potronje. Na proizvoaa se odnose odrivi obrasci proizvodnje to u praksi znai: razmatranje dobavljakog lanca, kako dijela koji je usmjeren na ekonomski utjecaj, tako i utjecaj dobavljaevih proizvodnih procesa na okoli i drutvo, analiza ivotnog ciklusa proizvoda i ambalae, upotreba tvari s manje kodljivim utjecajem na okoli i ovjeka, energetska uinkovitost i procesa i proizvoda, eko-djelotvornost, eko-uinkovitost, eko- efikasnost (manja potronja prirodnih resursa, manja potronja energije, manje stvaranje buke, manje emisije u okoli), eko-dizajn proizvoda, inovacije, informatizacija procesa.
U globaliziranom svijetu proizvoa ne mora znati gdje e zavriti njegov proizvod pa se odgovornost proizvoaa za oznaavanje i informiranje potroaa prenosi na uvoznika proizvoda. Rezultate uvedenih promjena i postignutih uteda proizvoa esto iskazuje znakovima: Primjeri 17-23 (zamjena opasnih i tetnih tvari), Primjer 45 (bolji odnos prema okoliu, zatiti zdravlja), Primjer 46 (bolji odnos prema okoliu, manja potronja prirodnih resursa).
NAPOMENA: Koncept odgovornost proizvoaa razliito se tumai ovisno o tome radi li se o financijskoj odgovornosti, odgovornosti za dizajn ili odgovornosti za proizvod kada postane otpad. Proizvoa redizajnira proizvod kako bi u budunosti smanjio koliinu otpada, mijenja proizvodne procese kako bi smanjio upotrebu tvari tetnih za okoli i zdravlje, plaa propisane naknade za gospodarenje otpadom. S aspekta proizvoaa jako je vano jednoznano tumaenje koncepta zbog posljedica koje proizlaze. U Zakonu o zatiti okolia, 10.1.30, obvezu proizvoaa da oznae proizvode i ambalau radi zatite potroaa moe se nai u poglavlju Elementi ope politike zatite okolia. Proizvoai su duni, kada je to propisano, prije stavljanja proizvoda na trite, na
66
ambalau proizvoda, odnosno prateu tehniku dokumentaciju uz proizvod, staviti uputu kojom se potroa obavjeuje o utjecaju proizvoda i ambalae na okoli te upuuje na postupanje s proizvodom i ambalaom nakon njegove uporabe, Toku 2.8 i Primjere 10, 215, 218, 243, 244 i 247.
5.2
UPRAVLJANJE OZNAAVANJEM
Upravljanje oznaavanjem proizvoda i ambalae vaan je dio upravljanja ivotnim ciklusom proizvoda i moe se razmatrati barem s tri stanovita: organizacija koje propisuju/utvruju znakove i pravila oznaavanja (zakonodavne, normirne i druge), proizvoaa koji oznaava proizvod i ambalau i potroaa koji bi trebao znati protumaiti znaenje znakova. Prema ivotnom ciklusu proizvoda, Sliku 1, proizvoai su u sloenijoj situaciji jer se moraju pridravati propisa matine drave, ali moraju voditi rauna i o propisima drava i trita na koja izvoze proizvode. Isto tako, proizvoai moraju voditi rauna i o dobavljaima i koliko oni vode brigu o oznaavanju proizvoda i ambalae, zatim kako e se proizvodom rukovati tijekom prijevoza, skladitenja i distribucije, obvezni su prirediti obavijesti o proizvodu i ambalai za potroae, moraju voditi rauna o tome koliko svi poznaju i pravilno tumae znakove, te su odgovorni za proizvod kada postane otpad.
Slika 1 | (ponovljeno) Odrivi razvoj, kljuni sudionici u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae, znakovi na proizvodima i ambalai
Slika 4 | (ponovljeno) Utjecaj na proizvoaa zakonodavnog i normativnog podruja o oznaavanju proizvoda i ambalae
U ovom poglavlju ponovljen je prikaz ivotnog ciklusa proizvoda, Sliku 1, te utjecaj zakonodavnog i normativnog podruja na proizvoaa, Sliku 4. Preglednosti radi, na Slici 4 nisu prikazane organizacije, poput Hrvatske gospodarske komore i druge, koje takoer utjeu na oznaavanje proizvoda. Upravljanje oznaavanjem proizvoda i ambalae temelji se na procesnom pristupu poznatom ve pola stoljea pod nazivom Demingov krug kvalitete. Pristup se temelji na planiranju, provedbi planiranog, provjeri i poboljanju nekog proizvoda, aktivnosti, procesa. Taj pristup ugraen je u norme za sustave upravljanja, na primjer kvalitetom (HRN EN ISO 9001), okoliem (EN ISO 14001), zatitom na radu i zatitom zdravlja ,10.3.8, 10.3.11. U literaturi na engleskom jeziku moe se nai i kratica PDCA metoda (PDCA= Plan, Do, Check, Act). U literaturi na hrvatskom jeziku moe se nai vie prijevoda naziva, tako da se osim naziva u normi HRN EN ISO 9001:2002 planiraj provedi provjeri postupi, moe nai i planiraj provedi provjeri poboljaj, Sliku 11, to je u skladu s pristupom stalnog poboljavanja. Pristup 4P naglaava vanost: razumijevanja i ispunjavanja zahtjeva koji se odnose na oznaavanje proizvoda i ambalae potrebe da se procesi promatraju u uvjetima dodavanja vrijednosti (poboljavanja) poveanja uinkovitosti procesa neprekidnog poboljavanja procesa temeljeno na objektivnim mjerenjima.
68
U fazi planiranja proizvodnje proizvoda i ambalae treba analizirati zahtjeve propisa normi i odrediti to sve treba oznaiti te kako, kada i tko to treba uiniti. Provedba znai da treba provesti planirano i naravno primijeniti najbolja dostupna rjeenja. Tijekom provjere analizira se uinkovitost rjeenja i provodi li se sve kako je planirano. Na temelju rezultata analize prethodnih aktivnosti slijede prijedlozi za poboljanja, a to znai ispravljaju se uoene greke, nesukladnosti s propisima, primjenjuje se novo znanje, osmiljavaju nova rjeenja.
Slika 11| Demingov krug kvalitete, metoda Planiraj-Provedi-Provjeri-Poboljaj

Slijedi primjer razrade opisane metode u upravljanju oznaavanjem proizvoda i ambalae: Planiranje Planiranje proizvodnje nekog proizvoda obuhvaa i planiranje aktivnosti koje se odnose na znakove i oznaavanje, kako proizvoda tako i ambalae, na primjer: provjeravanje propisa koji se odnose na oznaavanje proizvoda i ambalae, odreivanje koji znakovi moraju biti stavljeni ovisno o znaajkama proizvoda, dizajniranje odgovarajue ambalae, odabir ambalanih materijala, oznaavanje ambalanih materijala, provjeravanje propisa koji vrijede na tritima na koja proizvoa namjerava izvesti proizvod, izrada internih uputa za oznaavanje, odreivanje kome su koji znakovi namijenjeni - prijevozniku, skladitaru, trgovcu, potroau, odreivanje koje su obavijesti o proizvodu i ambalai obvezne, a koje neobvezne, koje se poruke ele poslati itd., provoenje mehanikih ispitivanja proizvoda u ambalai jer o tome ovisi koji e znak biti na ambalai, Primjere 190, 194, 197, 198 i dr. odreivanje gdje e znak(ovi) biti smjeteni, na primjer na proizvod, na ambalau, u upute za rukovanje, informativne materijale i sl., a da budu zadovoljeni traeni kriteriji, na primjer vidljivost, itljivost itd., razmatranje ranijih iskustava,

usporeivanje kako su oznaeni slini proizvodi drugih proizvoaa, provjeravanje, kada i ako je to mogue, hoe li potroai razumjeti znakove i poruke. NAPOMENA: Meunarodni trgovaki centar (International Trade Centre) priredio je dokument (Export Packaging Note No. 17) s popisom tema i aktivnosti o kojima proizvoai i dizajneri ambalae moraju voditi rauna tijekom planiranja ambalae za odreeni proizvod. www.intracen.org/ep/packaging. Vaan dio dokumenta je tiskanica (formular) koju popunjava proizvoa i koja sadri popis podataka o proizvodu i zahtjeva na ambalau, koje grafiki dizajner mora uzeti u obzir prilikom dizajniranja ambalae, a konstruktor tijekom razrade njene konstrukcije. Provedba
U ovom dijelu proizvoa provodi planirano: proizvodi proizvod, nabavlja ambalau priprema propisanu i ostalu dokumentaciju o proizvodu, oznaava proizvod odgovarajuim znakovima, oznaava ambalau odgovarajuim znakovima, pakira proizvod, otprema proizvod u ambalai distributeru, trgovcu, potroau. Provjera Ovaj dio je vaan jer se na njemu temelje poboljanja: provjerava se jesu li znakovi sukladni propisima i normama, na primjer vidljivi, itljivi, razumljivi, otporni na habanje itd. provjerava se kako se prijevoznici, skladitari i trgovci pridravaju poruka putem znakova provjerava se razumiju li potroai znakove, mjeri se njihovo zadovoljstvo. Poboljanje Proizvoa: analizira primjedbe i prijedloge potroaa, trgovaca, prijevoznika i drugih korisnika i provodi odgovarajua poboljanja, prati propise i norme koje se odnose na njegove proizvode i analizira treba li provesti kakve promjene, planira novana sredstva za tehnoloke promjene, uvodi inovacije koristei eko-dizajn, eko-djelotvornost, poboljanja iskazuje znakovima kako bi potroaa obavijestio o poboljanjima, predlae zakonodavcu promjene znakova, ukidanje postojeih/uvoenje novih, predlae izradu internih uputa radi bolje provedbe propisa, sudjeluje u javnim raspravama u procesu donoenja propisa i predlae bolja rjeenja, sudjeluje u radu normirnih tijela. Ovaj popis je informativan i svaki proizvoa moe dodati svoje aktivnosti.
70
Poboljanja se ne odnose samo na proizvoaa, proizvod i proizvodne procese ve proizvoa predlae poboljanja ostalim sudionicima, na pr. prijevoznicima, trgovcima, a posebno zakonodavcu.
5.3
OBAVIJESTI O PROIZVODU I AMBALAI
U fazi planiranja proizvoa mora prirediti popis obveznih obavijesti (informacija) o proizvodu i ambalai, kao i onih koje stavlja prema vlastitoj odluci. Te obavijesti namijenjene su potroaima kao pomo pri kupnji proizvoda, kako bi usporeujui obavijesti (informacije) o proizvodu mogli pravilno odabrati proizvod na mjestu kupnje,10.3.1. Tono informiranje najbolji je put do zadovoljnog potroaa, a zadovoljan potroa znai manji broj upita i albi, znai utedu vremena i novca, znai bolji ugled proizvoaa. Zadovoljan potroa najbolja je reklama nekom proizvodu. Prema Zakonu o zatiti potroaa, 10.1.28, obavijest o proizvodu je pisana obavijest u kojoj se navode osnovni podaci o proizvodu. Autori zakona su previdjeli da se mnoge obavijesti o proizvodu nalaze i na ambalai, stoga se dalje u tekstu navodi i ambalaa. Isti zakon propisuje da obavijest o proizvodu podrazumijeva sve pisane oznake, trgovaku oznaku, zatitni znak, naziv marke, slikovni prikaz ili simbol (znak) koji se odnosi na proizvod, a stavlja se na ambalau, naljepnicu ili privjesnicu, te na dokumente koji prate ili se odnose na taj proizvod. Svi podaci iz obavijesti o proizvodu moraju biti istiniti, jasni, vidljivi i itljivi te napisani na hrvatskom jeziku i latininim pismom. Propisano je da obavijest o proizvodu mora biti lako uoljiva, operazumljiva, jednoznana, itljiva, neizbrisiva i ne smije biti prekrivena drugim tekstom ili slikovnim materijalom. Obavijesti o proizvodu predmet su rada meunarodnih organizacija za normizaciju ISO/IEC, koje su tiskale, kao pomo proizvoaima, ISO/IEC Uputu broj 14, 10.3.1. Uputa sadri opa pravila za kreiranje i primjenu obavijesti, kao i popis osnovnih obavijesti (informacija) o proizvodu i ambalai namijenjenih potroaima. U Zakonu o zatiti potroaa, 10.1.28, i ISO/IEC uputi, 10.3.1, naglasak je na komunikaciji izmeu proizvoaa i potroaa, proizvoa mora prirediti obavijesti o proizvodu za potroaa. Meutim, prije nego to proizvod u ambalai stigne do potroaa, dolazi u dodir s raznim nepoznatim sudionicima: prijevoznici, carinici, distributeri, skladitari, trgovci, inspektori, a obavijesti se odnose na svakog sudionika. O svima njima ovisi hoe li proizvod u ispravnom stanju i neoteen stii do potroaa. Ti sudionici govore razliitim jezicima, piu razliitim pismima, ive u razliitim kulturnim okruenjima, provode razliite propise. Kako bi se to uspjenije prevladale sve te prepreke veina obavijesti je iskazana u vidu znakova kao univerzalno razumljivog jezika komunikacije, dok su neke dane kao tekst. Moe se rei da su znakovi i neka vrsta kodirane poruke i vano je da ju svi u lancu rukovanja proizvodom i ambalaom na isti nain razumiju, dekodiraju. Zato mora postojati pisani dogovor o znaenju znakova, koji moe biti kao norma, na primjer HRN ISO 7000 u kojem se nalaze, na primjer znakovi za prijevoz i skladitenje, odnosno rukovanje proizvodom u ambalai. NAPOMENA: Nakon objavljivanja hrvatskog Zakona o zatiti potroaa 10.1.28, zaredale su rasprave treba li proizvoa prirediti Obavijest o proizvodu kao novi dokument uz proizvod. Odgovor iz prakse je nijean jer se navedene obavijesti o proizvodu ve godinama nalaze na njemu i nije potrebno ponavljati iste podatke. Proizvoau je bitno znati koje obavijesti treba staviti na proizvod i ambalau.

Bilo bi dobro kada bi proizvoa priredio za svoj proizvod usporedni pregled informacija o proizvodu i ambalai prema zakonskim propisima i ISO/IEC Uputi br. 14, te ostalim normama. Tablica 5 sadri usporedni pregled obavijesti o proizvodu prema ISO/IEC Uputi br. 14, 10.3.1, i Zakonu o zatiti potroaa, 10.1.28, uz napomenu da se isti ili slini zahtjevi mogu nai i u drugim propisima. Proizvoa moe Tablicu 5 popuniti s primjerima znakova koje stavlja na svoj proizvod i ambalau, moe dodati primjere znakova za druga trita, kao i znakove koje je sam osmislio. Takva tablica moe biti podloga dizajnerima proizvoda i ambalae da odrede prostor za znakove. Bilo bi dobro kada bi proizvoa povezao zahtjeve prema ISO/IEC Uputi broj 14, 10.3.1, i Zakonu o zatiti potroaa s pitanjima upitnika, www.intracen.org/ep/packaging. Zakon o zatiti okolia je dobar primjer koji kazuje da su znakovi i oznaavanje predmet drugih propisa. U Zakonu su, 10.1.30, propisane obveze proizvoaa za oznaavanje proizvoda i ambalae kako bi se zatitili potroai. Prema tom Zakonu proizvoai su duni, kada je to propisano, prije stavljanja proizvoda na trite, na ambalau proizvoda, odnosno prateu tehniku dokumentaciju uz proizvod, staviti uputu kojom se potroa obavjeuje o utjecaju proizvoda i ambalae na okoli te upuuje na nain postupanja s proizvodom i ambalaom nakon njegove uporabe. U istom je zakonu propisano da e ministar za zatitu okolia posebnim pravilnikom propisati nain primjene i sadraj upute, nain oznaavanja proizvoda i ambalae, postupanje s proizvodom nakon uporabe odnosno s ambalaom nakon uporabe proizvoda. Za ovaj, ili ove pravilnike, potrebna je suglasnost ministra nadlenog za gospodarstvo i zatitu potroaa kao i ministra nadlenog za poljoprivredu i umarstvo, NAPOMENU. NAPOMENA: Takav pravilnik u vrijeme pripreme ovog Prirunika jo nije doneen. Bilo bi dobro da su autori Zakona o zatiti okolia uputili na norme ISO 14020 do ISO 14025 koje sadre smjernice za oznaavanje proizvoda i ambalae sa stanovita okolia. Isto tako, Zakon propisuje da su proizvoai duni uz proizvod staviti uputu kojom se potroa obavjeuje o utjecaju proizvoda i ambalae na okoli te upuuje na nain postupanja s proizvodom i ambalaom nakon njegove uporabe, te da e ministar posebnim pravilnikom propisati nain primjene i sadraj upute. Pitanje je je li navedeni pravilnik uope potreban ili je bolje, u skladu sa direktivama Novog pristupa, uputiti na norme. U praksi postoje brojni primjeri dokumenata u kojima proizvoai detaljno navode traene informacije, Primjere 24, 253, 261. Suglasnost na takav pravilnik, osim spomenutih ministarstava, trebali bi dati i ministri drugih ministarstava i organizacija, na primjer ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za norme, a u njegovu pripremu potrebno je ukljuiti predstavnike gospodarstva. Primjer 24 je izvrstan primjer temeljitog, dobro promiljenog pristupa izradi dokumenta Izjava o okoliu. Prilikom definiranja sadraja ovog dokumenta vodilo se rauna o zahtjevima ISO/IEC Upute br.14, 10.3.1, koja sadri minimalne podatke o proizvodu, zatim normama ISO 14020 do ISO 14025 koje sadre zahtjeve na znakove i izjave koji se odnose na okoli, te propisima (EU direktivama) koji se odnose na taj proizvod. Potroai i ostali zainteresirani mogu dobiti informacije o dizajnu proizvoda, potronji energije, elektromagnetskoj kompatibilnosti, ambalai, kao i mogunosti recikliranja proizvoda. Izjava je javno dostupna na internetskim stranicama proizvoaa.
72
Interna pravila proizvoaa Na temelju zahtjeva meunarodnih, dravnih ili lokalnih propisa, odnosno normi, svaki proizvoa prireuje svoje interne dokumente koji sadre interna pravila rada, interne upute za rad. Internim pravilima se odreuje koji se znakovi stavljaju na koji proizvod odnosno ambalau, propisuju dimenzije znakova, mjesto na kojem e biti otisnuti ili naljepljeni itd., dokumentira se popis upotrebljenih znakova, odnosno sve to je potrebno za kvalitetan rad. Internim pravilima rada svaki proizvoa osigurava dosljednost u oznaavanju i tako izbjegava da mu proizvodi bude razliito oznaavani, Primjere 25 do 28.
Tablica 5 | Usporedni prikaz osnovnih obavijesti (informacija, podataka) o proizvodu i ambalai s primjerima
Red. br.
Minimalni podaci o proizvodu prema ISO/IEC Uputi br.14 (10.3.1) oznaka (identifikacija) proizvoda ili usluge
Obavijesti o proizvodu prema Zakonu o zatiti potroaa (10.1.28) proizvoaev naziv proizvoda, ime pod kojim se proizvod prodaje (l. 17 (2)). - za domae proizvode naziv i sjedite proizvoaa te zemlju podrijetla - za uvozne proizvode naziv i sjedite uvoznika, naziv proizvoaa te zemlja podrijetla (l. 17 (2)). - za domae proizvode naziv i sjedite proizvoaa te zemlju podrijetla - za uvozne proizvode naziv i sjedite uvoznika, naziv proizvoaa te zemlja podrijetla. (l. 17 (2)). Datum proizvodnje i rok uporabe, ako je to propisano (l. 17 (2)). Proizvod koji je na snienju, odnosno rasprodaji jer mu istjee rok uporabe mora dodatno imati jasno, vidljivo i itljivo istaknut najkrai ili krajnji rok uporabe, (l. 21).
1.
2.
drava ili drave gdje je proizvod proizveden ili sastavljen
3.
ime i puna adresa proizvoaa ili dobavljaa
4.
uvjeti i ogranienja upotrebe
Primjeri: 222 do 225 5. bitne znaajke izvedbe znaajke proizvoda poput sadraja, izvedbe, sirovina ili veliine Tip i model proizvoda te oznaku mjere proizvoda, ako je to bitno obiljeje proizvoda (l. 17 (2)).
6.
Red. br.
Minimalni podaci o proizvodu prema ISO/IEC Uputi br.14 (10.3.1)
Obavijesti o proizvodu prema Zakonu o zatiti potroaa (10.1.28)
7.
informacije o odravanju i ienju Primjeri: 205, 208 Trgovac mora prigodom prodaje proizvoda potroau predati, ili ako je rije o proizvodima u rasutom stanju predoiti, propisane isprave koje je proizvoa priredio radi lake i sigurnije uporabe proizvoda (jamstvo, tehniku uputu, uputu za sastavljanje, uputu za uporabu, popis ovlatenih servisa, upozorenja o moguoj opasnosti pri uporabi, izjavu o sukladnosti i sl.), (l. 13.).
8.
informacija o rezervnim ili zamjenskim dijelovima i kako ih nabaviti
9.
informacija o dodatnim dijelovima za proizvode posebne namjene, na primjer opreme za nadzor sigurnosna razmatranja, ukljuujui poznate rizike i opasnosti l. 13.
10.
Primjeri: 63 do 90 11. jamstva postupak/postupci sa prigovorima, albama, reklamacijama l. 13. Svaki trgovac je duan potroaima omoguiti podnoenje pisanih prigovora, bilo u prodajnom prostoru ili putem pote, telefaks ureaja ili elektronike pote,... l. 8. Trgovac mora na zahtjev potroaa zadrati ambalau prodanog proizvoda, l. 14 (4). Primjeri: 10, 63 do 71 14. potreba posebne (strune) ugradnje ukupna cijena proizvoda, ukljuujui bilo kakve dodatne trokove poput periodinih naknada, servisnih trokova, pretplate, poreza i sl. potronja resursa, na primjer potrebna energija za rad Primjeri: 46, 47, 51 17. pitanja okolia Primjeri: 45, 48, 50, 170 l. 13. Trgovac mora jasno, vidljivo i itljivo istaknuti iznos utvrene maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda ili usluge koje prua i rezervnih dijelova koje prodaje s uslugom te oznaiti da je cijena u kunama, l. 9.
12.
13.
opasnost od tetnih ostataka
15.
16.
74
Primjer 24 | Izjava o okoliu (Environmental Declaration)
76
Primjer 25 | Slijed znakova
Primjer 26 | Slijed znakova
Primjeri 25 i 26 su primjeri razliitog slijeda znakova na istoj vrsti proizvoda istog proizvoaa
Primjer 27 | Slijed znakova na tekstilnom predmetu
Primjer 28 | Slijed znakova na tekstilnom predmetu

Primjeri 27 i 28, su primjeri razliitog slijeda znakova na istoj vrsti proizvoda razliitih proizvoaa.
NAPOMENA: Znakovi za ienje i odravanje tekstilnih proizvoda propisani su normom, 10.3.5. Znakovi pruaju informaciju potrebnu za pravilno odravanje tekstilnih proizvoda kako bi se sprijeilo njihovo nepovratno oteenje tijekom pranja, bijeljenja, suenja i glaanja. Jedno od naela na kojem se temelji sustav oznaavanja je jednako postavljanje znakova i njihova harmonizirana upotreba. Pregledom znakova na tekstilnim proizvodima moe se zakljuiti da mnogim proizvoaima nije poznata injenica da su znakovi za ienje i odravanje tekstilnih proizvoda, kao njihov slijed, normirani. Sluajevi, poput Primjera 25-28, nisu rijetki, bez obzira na to o kakvom se proizvodu radilo. Svaki proizvoa, ovisno o djelatnosti, u internim dokumentima mora dati pravila oznaavanja i proizvoda i ambalae i toga se mora pridravati on sam, ali i njegovi dobavljai. Isto tako proizvoa moe prirediti pregled znakova koji se odnose na njegov proizvod (rukovanje, odravanje i sl.) i ambalau (uvjete prijevoza, skladitenja i sl.). Takav pregled obino se sastoji od mjeavine normiranih,
propisanih i ostalih znakova. U nastavku je dan primjer internog dokumenta s pregledom znakova za proizvode informacijsko-komunikacijskog podruja. Prvo je prireen pregled znakova za sukladnost za razliita trita, vidjeti objanjenje naziva trite. Primjer 29, informativan je interni pregled znakova koje proizvoa stavlja na proizvod i ambalau informatikih proizvoda. U ovom dijelu nalazi se pregled znakova vanih za pravilno rukovanje s proizvodom. Uz svaki znak navedena je i norma kojom je znak utvren. Oznake dviju normi znai da je znak ragistriran u katalogu znakova HRN ISO 7000, 10.3.6, te da je njegova upotreba posebno opisana u normi HRN EN ISO 780, 10.3.3, kojom se daju preporuke za oznaavanje ambalae radi pravilnog rukovanja s proizvodom u ambalai tijekom prijevoza i skladitenja. Ovakav pregled znakova moe prirediti svaki proizvoa za svoj proizvod(e) ili strukovna udruenja za svoje lanove, na primjer proizvoai igraaka ili proizvoai informacijsko-komunikacijske opreme.
INTERNI PREGLED ZNAKOVA

Znakovi sukladnosti (primjeri)
Znak Propis/norma Znaenje
Direktive novog pristupa, EU
EMC (ElectroMagnetic Compatibility), LVD (Low Voltage Directive) i dr.
Primjer 59
R & TTE Direktive 1999/5/EC
Znak upozorenja R & TT= Radio and Telecommunications Terminal Equipment
78
Znakovi sukladnosti (primjeri) Znak upozorenja R & TT= Radio and Telecommunications Terminal Equipment
R & TTE Direktive 1999/5/EC
Sukladnost s normama za sigurnost
Vrijedi za trita Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade
Sukladnost s UL sigurnosnim zahtjevima
Vrijedi za trita Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade
Europska oznaka za sigurnost
S - oznaka, Europa
Chinese Compulsory Certificate CCC certifikat
WEEE 2002/96/EC (10.2.6)
EE otpad ne odlagati u komunalni otpad
EN 50419 (10.3.22)
EE otpad ne odlagati u komunalni otpad
Znakovi za rukovanje (primjeri)

Znak Propis/norma HRN ISO 7000, br. 0621 HRN EN ISO 780, br. 1 Znaenje
Lomljivo
HRN ISO 7000, br. 0622 HRN EN ISO 780, br. 2
Ne upotrebljavati kuku
Strelice prema gore
Zatititi od sunca
HRN ISO 7000, br. 0630 HRN EN ISO 780, br. 13 HRN ISO 7000, br. 0631 HRN EN ISO 780, br. 11
Maksimalna optereenost
Ne pritiskati
Maksimalna optereenost brojem istovrsnih proizvoda
80
HRN ISO 7000, br. 2402 HRN EN ISO 780, br. 15 HRN ISO 7000, br. 0625 HRN EN ISO 780, br. 16
Ne opteretiti
Uvrstiti pri podizanju tereta (proizvoda) u transportnoj ambalai
Znakovi upozorenja (primjeri)

IEC 60417, br. 5017
Uzemljenje
ISO 5036, dopunjen
Oprez visoki napon
IEC 5134
Ureaj osjetljiv na elektrostatiki elektricitet
HRN ISO 7000 br. 0434
Oprez! Proitati upute prije uporabe
IEC 60417, br. 5041 HRN ISO 7000 br. 0535
Oprez! Vrua povrina
Materijali (primjeri)
HRN ISO 7000, br. 1135
Materijal se moe preraditi, reciklirati
Plastini materijal se moe preraditi
Plastini materijal se moe preraditi. Brojana i slovna oznaka plastinog materijala.
Zelena toka Green Point Grne Punkt
Primjer 233
7.3.10.3.
82
Preporuka jest da se transportna ambalaa oznai znakovima, informacijama za pravilno rukovanje tijekom prijevoza i skladitenja, kako bi se sauvala kvaliteta proizvoda. Ako znakovi slue informiranju, onda su ovi proizvoai primjeri pravih brbljavaca po broju nanizanih znakova, Primjere 29, 30 i 31.
Primjer 29 | Primjeri znakova na ambalai jednog proizvoda
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
ambalani materijal koji se moe preraditi/reciklirati proizvod u ambalai kojim treba paljivo rukovati proizvod u ambalai koji tijekom prijevoza, skladitenja i u prodajnom prostoru mora biti zatien od vlage proizvod u ambalai koji tijekom prijevoza, skladitenja i u prodajnom prostoru mora biti postavljen tako da strelice budu usmjerene prema gore Energetska zvijezda znai da tijekom rada proizvod troi manje energije nego proizvod iste namjene bez tog znaka vrsta proizvoda CE znai da proizvod ispunjava zahtjeve EU propisa koji vrijede upravo za tu vrstu proizvoda FCC znai da proizvod ispunjava zahtjeve propisa Sjedinjenih Amerikih Drava koji se odnose na elektromagnetsku kompatibilnost hrvatska oznaka sukladnosti, objanjenje pod 7. oznaava tip proizvoda znak se odnosi na ambalau i znai da proizvoa ima ugovor s organizacijom u sustavu Zelene toke koja e osigurati pravilno gospodarenje ambalanim otpadom znak oznaava vrstu proizvoda.
Primjer 30 | Primjeri znakova na ambalai jednog proizvoda
Znaenje: 1. proizvod tijekom prijevoza, skladitenja i u prodajnom prostoru mora biti na temperaturi nioj od 70C 2. krhak (lomljiv) proizvod koji iziskuje paljivo rukovanje 3. znak se odnosi na ambalau i znai da proizvoa ima ugovor s RESY organizacijom u Njemakoj o skupljanju kartonskog ambalanog otpada na njemakom tritu 4. znak se odnosi na ambalau i znai da proizvoa ima ugovor s organizacijom u sustavu Zelene toke koja e osigurati pravilno gospodarenje ambalanim otpadom 5. proizvod u ambalai mora tijekom prijevoza, skladitenja i u prodajnom prostoru biti zatien od direktnog utjecaja sunevih zraka 6. proizvod u ambalai tijekom prijevoza, skladitenja i u prodajnom prostoru mora biti zatien od vlage 7. tijekom prijevoza i skladitenja smije se sloiti 20 kutija istovrsnog proizvoda jednu na drugu, a da se pritom proizvod u najdonjoj kutiji ne oteti. 8. CE znai da proizvod ispunjava zahtjeve EU propisa koji vrijede upravo za tu vrstu proizvoda.
84
Primjer 31 | Primjeri znakova na ambalai

Na ambalai ovog proizvoda otisnuto je 16 znakova od kojih se est odnosi na rukovanje proizvodom u ambalai tijekom prijevoza i skladitenja, a jedan (6.) na rukovanje s ambalanim otpadom. Znaenje: 1. proizvod u ambalai tijekom prijevoza, skladitenja i u prodajnom prostoru mora biti postavljen tako da strelice budu usmjerene prema gore 2. lomljiv proizvod s kojim se mora paljivo rukovati 3. tijekom prijevoza, skladitenja i u prodajnom prostoru proizvod mora biti zatien od vlage 4. tijekom prijevoza i skladitenja smije se 10 kutija sloiti jedna na drugu, a da se pritom proizvod u najdonjoj kutiji nee otetiti 5. masa proizvoda u ambalai, podatak vaan za prijevoz i skladitenje 6. znak se odnosi na ambalau i znai da proizvoa ima ugovor s organizacijom u sustavu Zelene toke, koja e osigurati pravilno gospodarenje ambalanim otpadom, naravno ako u toj dravi postoji organizacija u sustavu Zelene toke. Primjeri znakova 29, 30, 31 i slini, koji se nalaze na transportnoj ambalai, mogu posluiti za raspravu o tome koji znakovi uope moraju biti na transportnoj ambalai? Treba li proizvoa staviti i znakove koji se odnose iskljuivo na proizvod? Norma HRN EN ISO 780 o oznaavanju transportne ambalae daje odreene preporuke o oznaavanju transportne ambalae. Jasno je da velik broj znakova zajedno smanjuje njihovu preglednost. Pravilno rukovanje proizvodom tijekom prijevoza i skladitenja vano je da ne doe do oteenja proizvoda i naruavanja kvalitete.
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 85 5.4 IZVJETAVANJE O ODRIVOSTI I ZNAKOVI
U uvodnom dijelu Prirunika definiran je odrivi razvoj kao ope prihvaen koncept koji se temelji na ekonomskoj odgovornosti, odgovornosti prema okoliu, kao i odgovornosti prema drutvu. Zatim su razraeni i definirani odrivi obrasci proizvodnje, koji se odnose na proizvoaa i njegov dobavljaki lanac, te odrivi obrasci potronje koji se odnose na potroaa. Mnogi proizvoai ele podnijeti izvjetaj o svom doprinosu odrivom razvoju i provedbi odrivih obrazaca proizvodnje, to znai da su mijenjali svoje procese i proizvode kako bi smanjili potronju prirodnih resursa, energije, provodili zahtjeve propisa itd. Radi ujednaavanja izvjetavanja i usporedivosti postignutih rezultata razliitih poduzea, nastale su smjernice za izvjetavanje o odrivosti, 10.4.37. Smjernice sadre aspekte i pokazatelje ekonomskog uinka, uinka na okoli, kao i uinka na drutvo. Rezultati u svakom od navedenih podruja dobiju se praenjem odabranih pokazatelja, izmeu ostalog i onih koji se odnose na ivotni ciklus proizvoda i ambalae. Kako se stalno spominje proces promjena i ove su smjernice doivjele nekoliko izmjena. Posljednja - trea - revizija smjernica dostupna je, i na hrvatskom jeziku, Slike 12 i 13. Oekuje se da e proizvodne, uslune i nevladine organizacije prema ovoj reviziji smjernica izvjetavati nekoliko sljedeih godina. Povezanost aspekata, pokazatelja i znakova pokazana je u Tablici 6.
Tablica 6 | Primjeri povezanosti aspekata i odabranih pokazatelja relevantnih za odriv razvoj i znakova koji se odnose na sigurnost ovjeka, zatitu zdravlja i zatitu okolia, 10.4.37.
Aspekt
Pokazatelj
Objanjenje
Postupci za zapoljavanje domae radne snage i udio domaeg stanovnitva u redovima vieg menadmenta na mjestima gdje se odvijaju znaajne poslovne aktivnosti.
Primjeri
Poglavlje: pokazatelji ekonomskog utjecaja
ekonomski uinak
EC7 (k)
Primjer: 242
Poglavlje: pokazatelji utjecaja na okoli materijali EN2 (k) Postotak upotrijebljenog materijala koji je recikliran ulazni materijal. Inicijative za stvaranje energetski uinkovitih proizvoda i usluga ili proizvoda i usluga zasnovanih na obnovljivoj energiji, te smanjenje potreba za energijom kao rezultat tih inicijativa. Primjeri: 45, 135-138, 231
energija
EN6 (d)
Primjeri: 51, 53 Slika 17
86
Strategije, tekue djelatnosti i budui planovi za upravljanje utjecajima na bioloku raznolikost. Emisije tvari koje unitavaju ozon, prema teini. Inicijative za ublaavanje utjecaja na okoli proizvoda i usluga, te opseg ublaavanja utjecaja. Ukupni izdaci i ulaganja u zatitu okolia prema vrsti.
bioloka raznolikost emisije proizvodi i usluge ope
EN14 (d)
Primjeri: 32, 46, 48 Primjeri: 55, 57
EN19 (k)
EN26 (k)
Primjeri: 50, 51
EN30 (d)
Toku 7.3.10
Pokazatelji uinka odgovornosti za proizvod zdravlje i sigurnost kupaca Faze ivotnog ciklusa proizvoda i usluga u kojima se ocjenjuje poboljanje njihovog utjecaja na zdravlje i sigurnost te postotak znaajnih kategorija proizvoda i usluga podvrgnutih tim postupcima. Vrsta podataka o proizvodu i usluzi, zahtijevanih organizacijskim postupcima te postotak znaajnih proizvoda i usluga podlonih takvim informacijskim zahtjevima. Primjeri: 90, 91, 253, 258, 263
PR1 (k)
informacije i oznake na proizvodima i uslugama
PR3 (k)
Sliku 12
k = kljuni pokazatelj d = dodatni pokazatelj
Dakle, svaki proizvoa koji se odlui na izvjetavanje o odrivosti prema navedenim smjernicama, obradit e velik dio aspekata i odgovarajuih pokazatelja, koji se odnose na proizvod i proizvodni proces i njihov utjecaj na ovjeka i okoli. NAPOMENA: Proizvoa dragovoljno prireuje Izvjetaj o odrivosti ili Izvjetaj o drutvenoj odgovornosti. Broj poduzea koja objavljuju takve izvjetaje, u Hrvatskoj se stalno poveava, a njihov pregled moe se nai na internetskoj adresi www.hrpsor.hr.
Slika 12 | Internetska stranica sa smjernicama za izvjetavanje o odrivosti
Slika 13 | Internetska stranica sa smjernicama za izvjetavanje o odrivosti, na hrvatskom jeziku
www.globalreporting.org
88
5.5
Zeleni marketing i zeleno pranje (Green marketing and greenwashing)
Znakovi na proizvodima i ambalai, kao i izjave o okoliu, slue i u marketinke svrhe i tada govorimo o zelenom marketingu. Pod zelenim marketingom se obino misli na oglaavanje i reklamiranje proizvoda s naglaskom da nisu tetni za okoli i zdravlje ovjeka, te da su provjereni i sigurni za uporabu. Proizvoai, svjesni injenice da se mijenjaju navike potroaa, da potroai sve vie brinu o zatiti zdravlja, o sigurnosti, kao i zatiti okolia i tednji resursa nastoje takve injenice istaknuti na svojim proizvodima, Primjere 32, 50, 51, 101 i dr. Naalost, mnogi proizvoai, elei iskoristiti utjecaj zelenog marketinga na potroae, stavljaju znakove i izjave koji navode na pogrene zakljuke ili su ak neistiniti. Strunjaci amerike nezavisne organizacije TerraChoice, koja se bavi zelenim marketingom, analizirali su znakove i izjave koje se odnose na zdravlje, sigurnost potroaa, kao i na okoli na vie od 1000 proizvoda koje esto rabimo. Kao temelj analize posluile su smjernice norme ISO 14024, 10.3.14. Utvreno je da je veina znakova i izjava bila neistinita ili je navodila potroae na krive zakljuke. Ta se pojava zove zeleno pranje , a analizom i sistematizacijom rezultata prepoznali su est grijeha zelenog marketinga: djelomina istinitost Najei grijeh je djelomina istinitost. Kao primjer navedena je tvrdnja da je ambalaa napravljena od 20, 30 i tako dalje posto starog papira. Neki ak navode vrlo precizan podatak da je u proizvodnji koriteno, na primjer 52% starog papira. Nigdje se ne moe nai podatak to je s onih 80, 70 ili 48% sirovina, moda se radi o stablima iz neke stare ume.
Primjer 32 | Primjer za djelominu istinitost
Na proizvodu ovog proizvoaa nekada je bio samo znak FSC, to znai da je sirovina za proizvodnju papira iz umskog podruja kojim se upravlja na odriv nain, Toku 7.3.1.2. To oito nije bilo dovoljno jasno i zato je dodano objanjenje da se kao sirovina u proizvodnji papira upotrebljavaju mjeoviti izvori, znai i drvo iz uma kojima se dobro upravlja, kao i ostali kontrolirani izvori sirovina. Nije reeno o kojim se kontroliranim izvorima sirovina radi pa se moe predpostaviti da se radi o starom papiru, tkanini i slino. Pitanje je koji je odnos izmeu sirovine iz ume kojom se upravlja na odriv nain i ostalih izvora, moe biti 80:20 ili 20:80, to je bitna razlika. nedokazivost U ovu skupinu razvrstane su izjave koje se nalaze na proizvodu bilo kao tekst bilo kao znak (slika) ili u kombinaciji, koje nije mogue dokazati, na primjer certifikatom nezavisne organizacije ili drugim lako dostupnim informacijama na mjestu prodaje (na primjer u trgovini) ili internetskim stra-

nicama o proizvodu. Primjeri ovog grijeha su izjave poput Dermatoloki provjereno, Kliniki provjereno, Nije testirano na ivotinjama ili Energetski uinkovito, a bez informacija tko je ispitao, gdje je ispitano, kako je ispitano, jesu li dostupni izvjetaji o ispitivanju itd. Za ove izjave nisu dostupni dokazi koji bi ih potkrijepili.
Primjer 33 | Primjer tvrdnje bez dokaza
Dobar primjer pruanja dokaza je Izjava o okoliu za mobilni telefon, Primjer 24, koja je dostupna na internetskim stranicama proizvoaa. Jo jedan dobar primjer je Energetska naljepnica, Primjer 51, koja mora biti istaknuta na proizvodu u trgovini. nejasnost U ovu skupinu razvrstane su izjave koje se nalaze na proizvodu bilo kao tekst bilo kao znak (slika) ili u kombinaciji, a koje su nedovoljno ili vrlo openito objanjene. Primjeri takvih izjava su Zeleni proizvod, Ekoloki proizvod, Prijateljski prema okoliu i slino, bez objanjenja to je to Zeleni proizvod ili bilo koja druga izjava.
Primjer 34 | Primjer nejasne izjave
Ovaj proizvoa je na proizvod stavio znak Smjeka koji bi trebao upozoriti na to da je proizvoa u proizvodnom procesu koristio ekoloke boje, a nije poznato to su ekoloke boje. Izraz ekoloki koristi se bez kriterija za sve i svata, od ekolokog zbrinjavanja otpada pa do, u ovom sluaju, ekolokih boja, Toku 4.3.3. Ope zabrane. Primjeri nejasnih izjava su i Bez kemikalija, a zapravo sve to nas okruuje su kemijski spojevi, ak i voda je kemijski spoj vodika i kisika, zatim Prirodni proizvod to bi trebalo znaiti neto dobro, a poznato je da se i olovo, arsen i uran mogu nai u prirodi, a otrovni su i kodljivi. nevanost U ovu skupinu razvrstane su izjave koje se nalaze na proizvodu bilo kao tekst bilo kao znak (slika) ili u kombinaciji, koji su uglavnom istiniti, ali su nevani i ne pomau potroau da odabere proizvod koji manje teti okoliu i zdravlju. Najei primjeri takvih izjava i znakova su da proizvod ne sadri CFC (klorofluorougljike) spojeve koji su glavni uzronik oteenja ozonskog omotaa (sloja, ovojnice). Upotreba takvih spojeva zakonski je zabranjena prije gotovo tridesetak godina i vie nema
90
proizvoaa koji ga koristi. Izjava da je neki proizvod bez CFC spojeva ne moe biti konkurentska prednost jednog proizvoaa pred drugim.
Primjer 35 | Primjer nevane izjave

Zanimljiv je primjer izjave, koja osim to je nevana, moe zadati potroau dosta muke. Na kremi za brijanje pie: Treibmittel ohne FCKW. Uvoznik nije vodio rauna o tomu da tekst mora biti na hrvatskom jeziku. Da se radi o Potisnim plinovima bez fluorklorugljika (FCKW), koji isto oteuju ozonski omota, potrebno je znanje i njemakog jezika i kemije. Skraenica FCKW nastala je od poetnih slova Fluor Chlor Kohlenwasserstoffe. neistinitost U ovu skupinu razvrstane su neistinite izjave koje se nalaze na proizvodu bilo kao tekst bilo kao znak (slika) ili u kombinaciji. Na nekim kutijama pie da su napravljene od 100% recikliranog papira, a potroa koji dri kutiju u ruci vidi da se radi o sloenom (kompozitnom) materijalu. Na nekim proizvodima moe se nai znak Energetska zvijezda, dok na slubenim internetskim stranicama programa Energetska zvijezda o toj injenici nema informacija. pristup od dva zla manje U ovu skupinu razvrstane su izjave koje se nalaze na proizvodu bilo kao tekst bilo kao znak (slika) ili u kombinaciji koje su vjerojatno istinite za taj proizvod, ali postoji opasnost da se zanemari utjecaj na okoli itave skupine proizvoda. Kao primjer navedeni su insekticidi i herbicidi koji se upotrebljavaju u poljoprivredi za unitavanje insekata i korova. Zbog njihovih kodljivih posljedica na ljudsko zdravlje, biljni i ivotinjski svijet, nastoji se ograniiti njihova upotreba (ponekad nepotrebna i prekomjerna) i trae se drugi naini unitavanja korova i insekata. Isticati ne jednom herbicidu da je zelen i nekodljiv moe potaknuti zakljuivanje da itava skupina proizvoda nije kodljiva. Bilo bi bolje informirati potroae o pravilnoj upotrebi takvih sredstava, kao i o zamjenskim nainima unitavanja insekata. Cjelovit izvjetaj o zelenom pranju dostupan je na:
www.terrachoice.com
NAPOMENA: Neki autori engleski naziv "greenwashing" (zeleno pranje) prevode kao "eko-pranje", to moe dodatno zbunit potroaa. Dodatak "eko" obino se rabi kada se eli naglasiti da neto pozitivno djeluje na okoli, manje ga optereuje, npr. postoje EKO proizvodi, Primjer 113. Budui da znaenje "greenwashing" nije pozitivno, nije uputno prevesti ga kao eko-pranje.
6 potroa i znakovi
Prema Deklaraciji o pravima potroaa, potroa ima pravo poznavati injenice koje e mu omoguiti svjestan (namjeran) odabir proizvoda i zatititi ga od nepotenog i zbunjujueg oglaavanja i oznaavanja.
6 Potroa i znakovi
6 6.1
POTROA I ZNAKOVI PRAVA I OBVEZE POTROAA
Davne, 1962. godine, u obraanju amerikom Kongresu, predsjednik J.F. Kennedy je naglasio da smo svi mi potroai, da su potroai najsnanija interesna skupina koja utjee i na koju utjeu gotovo sve javne i privatne ekonomske odluke. Ipak, to je jedina vana skupina iji se stavovi esto ne razmatraju. J.F. Kennedy je utvrdio etiri temeljna prava potroaa: pravo na sigurnost, pravo na informaciju, pravo na odabir i pravo na sudjelovanje. Tijekom vremena poetna temeljna prava potroaa proirena su za jo etiri i tako je nastala Deklaracija o pravima potroaa, koja je objavljena na internetskim stranicama za potroae, Sliku 14. Europa je dala svoj doprinos zatiti potroaa objavivi dokument Zatita potroaa u Europskoj uniji, Deset temeljnih naela, (Consumer Protection in the European Union, Ten Basic Principles).
ec.europa.eu/consumers/cons_info/10principles_en.htm.
Prava potroaa dogovorena na meunarodnoj razini postala su predmet propisa pojedinih drava; na primjer, u Hrvatskoj su djelomino uvrtena u Zakon o zatiti potroaa. Ovisno o dravi, propisima mogu biti obuhvaena i razraena sva prava iz Deklaracije o pravima potroaa, odnosno dio njih jer se zatita prava potroaa moe razlikovati od drave do drave. Usporedni pregled prava potroaa prema meunarodnoj Deklaraciji o zatiti potroaa i hrvatskom Zakonu o zatiti potroaa, prikazan je u Tablici 7.
Tablica 7 | Usporedni prikaz prava potroaa prema Deklaraciji o pravima potroaa i Zakonu o zatiti potroaa Republike Hrvatske
DeklaraciJa o pravima potroaa1)

1. Pravo na ispunjavanje osnovnih potreba Imati dostup do osnovnih, neophodnih roba i usluga: odgovarajue hrane, odjee, sklonita, zdravstvene njege, obrazovanja, javnih dobara, pitke vode i odvodnje otpadnih voda. 2.* Pravo na sigurnost Biti zatien od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koje su opasne za zdravlje i ivot. 3.* Pravo na informaciju Imati injenice za donoenje svjesnog izbora i biti zatien od nepotenog i zbunjujueg oglaavanja i oznaavanja.
10.1.28
Zakon o zatiti potroaa2)
2. Pravo na zatitu od opasnosti po ivot, zdravlje i imovinu.
4. Pravo na informiranje i edukaciju potroaa.
94
4.* Pravo na izbor Imati mogunost izbora izmeu proizvoda i usluga, po konkurentnim cijenama uz osiguranje odgovarajue kvalitete.
1. Pravo na zatitu gospodarskih interesa potroaa.
5.* Pravo na sudjelovanje Zagovarati interese potroaa u oblikovanju i provedbi vladine politike i u razvoju proizvoda i usluga.
5. Pravo na udruivanje potroaa u svrhu zatite njihovih interesa. 6. Pravo na predstavljanje potroaa i sudjelovanje predstavnika potroaa u radu tijela koja rjeavaju pitanja od njihova interesa.
6. Pravo na naknadu Primiti pravednu zadovoljtinu u sluaju albe, ukljuujui naknadu za krivo predstavljanje, nekvalitetnu robu i nezadovoljavajuu uslugu. 7. Pravo na obrazovanje Zahtijevati znanje i vjetine potrebne za odluku temeljenu na informaciji, sigurne izvore roba i usluga i pri tom biti svjestan temeljnih prava i odgovornosti potroaa, te kako prema njima djelovati. 8. Pravo na zdrav okoli ivjeti i raditi u okoliu koji ne ugroava blagostanje sadanjih i buduih narataja.
3. Pravo na pravnu zatitu potroaa.
4. Pravo na informiranje i edukaciju potroaa.
1) zvjezdicom * su oznaena etiri izvorna prava potroaa prema J.F. Kennedy-u 2) Primjena odredaba ovoga Zakona ne ograniava prava koja potroai imaju na temelju drugih zakona. U pripremi ove usporedbene tablice navedena su samo prava prema Zakonu o zatiti potroaa dok u drugim propisima mogu biti navedena i druga prava. Bilo bi dobro da su prava propisana Zakonom,10.1.28, detaljnije objanjena.
Slika 14 | Internetska stranica Meunarodne organizacije za potroae
www.consumersinternational.org
U napisima o pravima potroaa, a veina je i zakonom propisana, potpuno neprimjetno prolazi injenica da potroai imaju i odgovornosti i obveze. Odgovornost i obveza svakog potroaa je da paljivo pogleda znakove na proizvodu i ambalai, proita obavijesti i upute priloene uz proizvod ili na ambalai, te da ih se pridrava. Ako ih ne razumije, potroa bi trebao iskoristiti ponuene mogunosti: besplatni telefon, potroaki telefon, e-adresu i slino, te saznati to ga zanima. Proizvoa, ponekad, podsjea potroaa i tekstom i znakovima na obvezu paljivog itanja uputa, Primjer 36.
Primjer 36 | Proizvoa podsjea potroaa da proita upute uz proizvod
96
NAPOMENA: Provoenjem uputa potroa vodi brigu o svom zdravlju, osobnoj sigurnosti, sigurnosti drugih osoba, osobno pridonosi boljitku zajednice, pridonosi tednji resursa, vodi brigu o okoliu. 15. oujka Svjetski dan potroaa/Europski dan potroaa Iako svaki dan troe, red je da i potroai imaju svoj poseban dan (to ne znai da taj dan moraju troiti vie). Svjetski dan potroaa prvi puta je obiljeen 15. oujka 1983. godine i od tada je vana prigoda za pozivanje potroaa na akciju. Obiljeavanje ovog prigodnog dana potjee od amerikog predsjednika J. F. Kennedya. Svake godine se dogovori tema i udruge za zatitu potroaa planiraju aktivnosti obiljeavanja toga dana irom svijeta. Na Slici 14, mogu se vidjeti teme obiljeavanja za nekoliko proteklih godina. Ovaj prirunik moe takoer posluiti boljem informiranju proizvoaa i trgovaca o tomu kako pridonjeti ostvarenju prava potroaa. U priruniku su neka podruja samo naznaena i upuuju itatelje na to da sami potrae vie informacija.
6.2
POTROAI I POZNAVANJE ZNAKOVA
Openit dojam da potroai slabo poznaju znakove trebalo je i dokazati. U tu svrhu priredila sam upitnik s nekoliko znakova koji se esto mogu nai na proizvodima i ambalai. Uz znakove postavljeno je pitanje ispitanicima jesu li uoili navedene znakove i ako jesu, znadu li ih objasniti. Upitnik je sadravao i nekoliko pitanja o strunoj spremi, spolu i goditu ispitanika. Svrha ovih pitanja bila je utvrditi postoji li razlika u poznavanju znakova ovisno o strunoj spremi, spolu odnosno godinama. Upitnik je bio anoniman, a na pitanja su odgovarali novi zaposlenici Ericssona Nikole Tesle na uvodnom teaju nakon zapoljavanja, studenti Zagrebake kole ekonomije i menadmenta, te sudionici strunih skupova i sastanaka u organizaciji HR PSOR-a i HUP-a. Anketa je provedena tijekom 2007. godine. Broj od 148 popunjenih upitnika pokazao je da svaki novi potvruje poetnu tvrdnju o relativno slabom poznavanju znakova. Odgovori su obraeni, a dobiveni rezultati su pokazatelj stanja u poznavanju znakova. 1. SPOLNA STRUKTURA ISPITANIKA Predstavnici obaju spolova bili su podjednako zastupljeni. 2. STRUKTURA ISPITANIKA PREMA STRUNOJ SPREMI Veina ispitanika je fakultetske naobrazbe, to ne odgovara obrazovnoj strukturi u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog ovakve strukture ispitanika pretpostavka je da je utvreno poznavanje znakova vee nego to bi bilo da je istraivanje raeno na reprezentativnom uzorku svih graana. 3. DOBNA STRUKTURA ISPITANIKA Kada je o dobnoj strukturi rije, oko 70% ispitanika je izmeu 20 i 40 godina. 4. OBRAANJE POZORNOSTI ZNAKOVIMA
Slika 15 | Izgled i sadraj upitnika za provjeru koliko potroai poznaju znakove >>

POZNAVANJE ZNAKOVA NA PROIZVODIMA I AMBALAI Cilj: utvrditi koliko potroai poznaju znakove na proizvodima i ambalai Opi podaci: Godina roenja:_____; Spol: M/ (molim zaokruiti); kolska sprema: SSS VS VSS
1. Obraate li pozornost znakovima/porukama na proizvodu/ambalai? DA NE PONEKAD Zato? Zato? Zato?
Znak
Jeste li uoili ovaj znak? DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA
Napiite to znai:
NE DA NE Jeste li zainteresirani za informativne materijale, prirunik i dr. s tumaenjem znakova? Napiite zato: Navedite ambalane materijale koje moemo reciklirati: Hvala na komentaru i prijedlozima:
98
SPOLNA STRUKTURA ISPITANIKA
Rezultati ankete
STRUKTURA ISPITANIKA PREMA STRUNOJ SPREMI
DOBNA STRUKTURA ISPITANIKA
OBRAANJE POZORNOSTI ZNAKOVIMA
Na pitanje: Obraate li pozornost znakovima/porukama na proizvodu/ambalai? dobiveni su sljedei odgovori: Nekoliko primjera objanjenja zato obraaju pozornost znakovima: - Zato to me zanima porijeklo, sastojci. - Zato da bi znala njima rukovati, nain na koji se uvaju i skladite. - Jer ponekad ukazuju na originalne proizvode u iju kvalitetu vjerujem. - Ve due vrijeme (otkada ih uoavam), zanima me njihovo tono znaenje, no kako oni ne daju neka (meni po ivot) vana upozorenja, ne pridajem im veliku vanost. - Gledam rok trajanja, koliinu, je li povratna boca ili ne itd. - Ako me zanimaju neke informacije kao npr. testira (ispituje) li se proizvod na ivotinjama ili koliko kalorija ima. - Gledam znakove ako me posebno zanima neki podatak (moe li se ambalaa reciklirati, je li proizvod testiran na ivotinjama i sl.). - Mislim da su bitni jer daju informacije o proizvodu. - Radi vlastite sigurnosti i ouvanja okolia, zatite zdravlja. - Uglavnom gledam sastav proizvoda, znakovi mi samo upadnu u oko Nekoliko primjera objanjenja zato ne obraaju pozornost znakovima: - Nemam tu naviku - Ne, zbog toga to ih smatram nevanima. - Nedostatak vremena, a oito i interesa, nisam obraala pozornost. - Slabo vidim, a ne nosim naoale. - Ne primjeujem ih/ne traim uvijek. - Nisam to smatrala pretjerano vanim. - Znakovi me zanimaju, ali nemam vremena obraati pozornost. - U veini sluajeva i ne znam to znae, osim ako nije neki esto koriteni simbol. - Brzina u upotrebi znakova, nepoznavanje svih znakova, velika koliina znakova. Iako je 85 % ispitanika odgovorilo da obraa pozornost znakovima, to je izvrstan rezultat, odgovori na ostala pitanja pokazuju da slabo poznaju znaenje pojedinih znakova.

Pitanje: Jeste li uoili ovaj znak? Odnosi se na sve znakove u upitniku. U nastavku su obraeni odgovori prema slijedu znakova u upitniku:
CE oznaavanje
Svega 19 % ispitanika je tono ili priblino tono objasnilo znaenje znaka, na primjer: - - - Proizvod je sukladan direktivama EU (znam da nije 100% tono i da se ne odnosi samo na zemlje EU). Ispitanik je tono odgovorio, iako je u nastavku odgovora izrazio sumnju u njegovu tonost. CE oznaka na proizvodu znai da proizvod zadovoljava uvjete sigurnosti i smije se pojaviti na tritu EU. Ovo je priblino toan odgovor. Proizvod odobren za plasiranje na trite EU. Ovo je priblino toan odgovor.
Bilo je i neobinih odgovora poput: - EURO novac - Europski standard, neotrovno - Nekakav certifikat o kvaliteti - Certifikat o proizvodu, tj. njegovoj originalnosti, nekakav standard metoda.
Oznaka CE obraena je u Tokama 2.12 i 7.3.2.
EU cvijet
Svega 10 % ispitanika je tono ili priblino tono odgovorilo. Ovakav rezultat je razumljiv jer na hrvatskom tritu gotovo da i nema proizvoda s tim znakom.
Znak EU cvijet obraen je u Toci 7.3.1.1.
100
Ambalaa za recikliranje
Iznenauje injenica da je svega 34% ispitanika tono ili priblino tono odgovorilo, premda iznad znaka sitno pie ambalaa za recikliranje. Od neobinih odgovora moe se izdvojiti: - hrvatski znak za povratnu ambalau - okretanje (otvaranje) u smjeru kazaljke na satu - znak za tetrapak
Znak Ambalaa za recikliranje obraen je u Toci 7.3.4.
ZATITITI OD VLAGE
Tono ili priblino tono odgovorilo je 38 % ispitanika, to iznenauje jer se pretpostavljalo da je barem kiobran jasan znak.
Znak Zatititi od vlage obraen je u Toci 7.3.5.
Mbiusova petlja
Odlian rezultat, 60% ispitanika je tono odgovorilo da se materijal moe preraditi, reciklirati. Bilo je i neobinih odgovora poput: - ponovno zatvorivo - manja potronja ambalae
Znak Mbiusova petlja obraen u Tokama 4.4.2 i 7.3.4.
Zelena toka
Svega 19 % ispitanika je tono ili priblino tono odgovorilo, na primjer: - ambalaa za recikliranje i plaena je naknada za skupljanje, - firma financira sustav povrata ambalae. Ovo je priblino toan odgovor jer proizvoa (uvoznik) plaa u dravi uvoznici naknadu za gospodarenje ambalanim otpadom organizaciji koja je za to ovlatena. Od zanimljivih odgovora moe se izdvojiti: - prijatelj prirode i okolia - prirodno zadovoljavajue - proizvod bez freona - biorazgradivo
Znak Zelena toka obraen je u Toci 7.3.10.
102
Koliina i vrijeme upotrebe nakon prvog otvaranja
Ovaj primjer s kozmetikog proizvoda sadri tri znaka: - 75 ml znak za koliinu - znak e - i oznaku vremena upotrebe proizvoda nakon prvog otvaranja. Za prvi dio su svi ispitanici tono naveli da se radi o koliini. Za drugi znak e uglavnom nisu odgovorili, a znai da je proces punjenja tako voen da se jami navedena koliina. Za trei znak se ispostavilo da ne predstavlja problem. Ispitanici koji su uope odgovorili napisali su tono objanjenje, na primjer: - - - - - - - Koliina, trajnost Koliina, upotrebljivo nakon otvaranja Koliina i rok trajanja po otvaranju Koliina neto, trajnost proizvoda nakon otvaranja Potroiti u roku od 12 mjeseci nakon prvog otvaranja Koliina, upotrijebiti u roku od 12 mjeseci nakon otvaranja Rok upotrebe
Trajnost proizvoda obraena je u Toci 7.3.7.
6.3
"LOHAS" potroai
Nasuprot negativnim pojavama uz naziv potroa, a to su rasipnitvo, rastronost i bacanje, tek tu i tamo itamo da postoji odriva potronja, etika potronja, odgovorna potronja i odgovoran potroa. Za takve potroae ve postoji skraeni naziv LOHAS potroai pri emu je LOHAS skraenica od Lifestyles of Health and Sustainability Consumers (Potroai zdravog i odrivog naina ivota). LOHAS potroa odabire proizvode koji troe manje energije, za iju je proizvodnju utroeno manje resursa i koji sadre to je mogue manje opasnih i tetnih tvari, stvaraju manje buke, sigurniji su za rukovanje, pravilno su oznaeni itd. www.lohas.com
NAPOMENA: Vano je podizati svijest potroaa koji mogu odigrati vanu ulogu u mijenjaju prakse u globalnoj trgovini. Nadajmo se da e odgovorni, LOHAS potroai prevladati.
7 razvrstavanje znakova
7 Razvrstavanje znakova
RAZVRSTAVANJE ZNAKOVA
7.1 OPENITO
Tijekom rada na Priruniku pokazalo se da su u literaturi slabo zastupljeni tekstovi na temu razvrstavanja (sistematizacije) znakova. Ta je injenica potakla razradu sljedeih mogunosti razvrstavanja znakova (to ne znai da ih nema jo): - znakovi prema obvezi primjene - znakovi prema tematskim podrujima - znakovi prema vrsti proizvoda - znakovi sukladnosti - znakovi prema nainu itanja obavijesti. Razvrstavanje je vano jer ovisno o skupini u kojoj se proizvod nalazi ovisi i oznaavanje proizvoda i ambalae, ali i primjena ostalih propisa. Na primjer ako je neki proizvod oznaen kao opasan, moraju biti dodani znakovi upozorenja kako bi se sprijeila nesrea, te ako se dogodi, obavijest to uiniti da se ublae njene posljedice. Zatim se primjenjuju posebni propisi za rukovanje, prijevoz, ak i vozila moraju biti oznaena, pa do posebnih uvjeta skladitenja. Ovisno o svrsi razvrstavanja, mnogi znakovi se mogu nai u vie skupina.
7.2 ZNAKOVI PREMA OBVEZI PRIMJENE 7.2.1 Obvezna primjena znakova
Obvezna primjena znakova odnosi se kako na propisane tako i na normirane znakove. Obvezna primjena znai da proizvoa koji ne stavi znak na proizvod i/ili ambalau moe biti kanjen ili njegov proizvod nee imati slobodan pristup odreenom tritu, Toku 2.12. Stavljanjem znaka (na primjer povratna naknada, Primjer 238, ili Zelena toka, Primjer 233, proizvoa potvruje da je ispunio propisane zahtjeve za taj proizvod, koji vrijede za odreeno trite, na primjer da je sklopio ugovor i platio propisane naknade za gospodarenje ambalanim otpadom. Za propisan znak obino postoji poseban dokument koji odreuje na koje se proizvode i pod kojim uvjetima smije staviti znak, izgled, boje i dimenzije znaka, obino je propisana i najmanja veliina, na primjer najmanja doputena visina je 3 mm, te su navedene kaznene odredbe radi nestavljanja. Znak moe biti propisan u propisu koji se odnosi samo na taj znak, moe biti dio nekog opeg propisa ili u propisu moe biti navedena norma kojom je znak normiran. U tom sluaju norma postaje obvezna. Dolje su navedeni primjeri obveznih znakova. Primjeri obveznih znakova: 10, 51, 63-71, 224 i drugi.
Primjer 37 | Znak za povratnu ambalau

10.1.14.
Primjer 38 | Znak da se ambalaa moe reciklirati

10.1.14.
106
NAPOMENA: Za zakonodavca, proizvoae i potroae bilo bi puno bolje da se prihvate meunarodni, normirani znakovi.
7.2.2 Neobvezna primjena znakova
Postoje znakovi iji je izgled i pravo upotrebe utvreno propisom, ali primjena znaka nije obvezna. Proizvoa sam odluuje eli li pokrenuti postupak prava koritenja znaka i to mu njegovo stavljanje na proizvod donosi, na primjer EKO znak, Primjer 131. Neobvezna primjena znakova odnosi se i na one znakove ije su znaenje, izgled i stavljanje na proizvod i/ili ambalau opisani internim pravilima neke organizacije, na primjer Hrvatske gospodarske komore, Primjer 216 i 217, ili samog proizvoaa, Primjer 44. Proizvoa odluuje o stavljanju vlastitih znakova kako bi privukao pozornost potroaa i istaknuo odreenu obavijest vanu za prijevoz, ouvanje i spremanje kako bi kvaliteta proizvoda bila sauvana. Slijede primjeri neobveznih znakova,Primjere 39-44.
NAPOMENA: Iako zagovaramo normizaciju, ponekad je dobro to nije ba sve normirano jer se moe skupiti zanimljiva zbirka matovitih znakova.
Primjer 39
Pohvala proizvoau lijekova koji je naziv lijeka na ambalai napisao i na Brailleovom pismu za slabovidne i slijepe osobe. NAPOMENA: Radi se o sustavu taktilnih (dodirnih) oblika za slova i brojeve kojima piu i koje mogu itati takve osobe.
Primjer 40
Primjeri pokazuju nekoliko inaica estog znaka na ambalai, koji znai da praznu ambalau treba odloiti u posudu za otpatke.
Primjer 41
Sline znakove vidimo na brodu ili u vlaku, a upozoravaju putnike da ne bacaju otpad u more ili kroz prozor vlaka.
Primjer 42
Meu kandidatima za prvo mjesto u matovitosti svakako bi se naao ovaj znak sa boce vina iz ekog templarskog samostana. Odmah osjetite ar starih vinskih podruma. Prodavaica na aerodromu objasnila je da proizvoa preporuuje da vino odlei 4-5 godina prije upotrebe. Sadraj ove boce nije tako dugo ostao sauvan.
Primjer 43
Primjer 44
Proizvoai vina na zanimljive naine informiraju potroaa o najpogodnijoj temperaturi vina, kako bi okus i miris najvie doli do izraaja.
7.3 ZNAKOVI PREMA TEMATSKIM PODRUJIMA 7.3.1 Podruje: PRIRODNI RESURSI (prirodna dobra, prirodni izvori)
Ova toka sadri znakove koji su na neki nain povezani s prirodnim resursima. Vaan je odnos prema prirodnim resursima, posebno neobnovljivim.
7.3.1.1 Eko-oznaavanje (Ecolabelling)
Korijeni eko-oznaavanja mogu se nai u rastuoj brizi o zatiti okolia u svijetu, kako na dravnoj razini, tako i u poslovnom sektoru i javnosti. Briga o okoliu podrazumijeva i briga o buduim naratajima, ovjeku i kvaliteti ivljenja, ovjeku i njegovom zdravlju i sigurnosti. Poslovni sektor je prepoznao da se briga o okoliu moe iskoristiti i kao marketinka prednost za odreene proizvode i usluge. Razliite izjave/tvrdnje/naljepnice poput prirodno, prijateljski prema okoliu, niska potronja energije, sadraj otpadnog materijala i sl. moe potaknuti potranju za takvim proizvodi-
108
ma, a potroai njihovom kupnjom ele pridonijeti zatiti zdravlja i zatiti okolia. Ovakve openite pozitivne tvrdnje nisu dovoljne pa je Meunarodna organizacija za normizaciju (ISO), objavila niz normi o oznaavanju proizvoda i njegovog utjecaja na okoli sa zajednikim ciljem da se: ..komunikacijom provjerenih i ne zbunjujuih informacija, o aspektima okolia proizvoda i usluga, potakne potranja, ohrabre zahtjevi za nabavkom takvih proizvoda i usluga koje uzrokuju manje optereenja na okoli i potiu mogue trino voeno poboljanje odnosa prema okoliu. Eko-oznaavanje je dobrovoljna metoda oznaavanja i potvrivanja utjecaja na okoli koja se koristi u svijetu. Eko-oznaavanje openito ukazuje na utjecaj proizvoda ili usluge na okoli unutar odreene kategorije proizvoda/usluga. Procjena utjecaja proizvoda temelji se na razmatranju ivotnog ciklusa proizvoda. Kao suprotnost zelenom znaku ili samoizjavi koje su razvili proizvoai proizvoda ili pruatelji usluga, eko-znak dodjeljuje nezavisna trea strana nakon provjere prema zadanim kriterijima i propisanom postupku, Primjere 45 i 113.
Slika 16 | Internetska stranica EU za eko-oznaavanje
ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htm ec.europa.eu/environment/ecolabel/other/int_ecolabel_en.htm
internetska adresa sa eko-znakovima europskih drava
www.globalecolabelling.net/
internetska adresa Globalne mree za eko-oznaavanje (Global Ecolabelling Network) Europski cvijet, eko-znak, je dio ire strategije promoviranja odrive proizvodnje i potronje. Cvijet je znak europskog eko-oznaavanja, vodi za zelenije proizvode i usluge. Koritenje znaka i pridruivanje tom sustavu je na dobrovoljnoj osnovi, a osmiljeno je kako bi se potaknuo poslovni sektor da oglaava proizvode i usluge s manje negativnog utjecaja na okoli, kao i kako bi europski kupci lake prepoznali takve proizvode prilikom nabavke. Proizvoa moe staviti Europski cvijet na svoj proizvod tek nakon provjere zadovoljava li proizvod propisane stroge kriterije. Provjeru provodi nezavisna organizacija.
110
Znakom PRIJATELJ OKOLIA Hrvatska se rano ukljuila u europsku mreu eko-oznaavanja. Uspjenost domaeg rjeenja autorice Ide Mati, proizlazi iz likovne jednostavnosti te osvjetenosti autorice. Izbor likova nije sluajan; blizu, riba i ptica, a ipak blago razdvojena praznim prostorom - tlom, poruuju da su njihova obitavalita (zrak, voda, tlo) zaokruena cjelina koju nazivamo prirodnim okoliem. Isto tako, znak podsjea na tumaenje odrivog razvoja koje kazuje da dananji narataji potronjom prirodnih resursa (zrak, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet) zbog zadovoljavanja svojih potreba, ne smiju ugroziti pravo buduih narataja da zadovolje svoje potrebe. Vidi Toke 2.1, 2.2, 2.3 i 4.4.1.2
7.3.1.2 Eko-uinkovitost (Eco-Efficiency)
Naziv je prvi puta upotrebljen devedesetih godina prolog stoljea u knjizi Novim smjerom (Changing Course) Svjetskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj (WBCSD). Knjiga je 1995. godine objavljena na hrvatskom jeziku, a za taj pothvat moemo zahvaliti Drutvu za unapreenje kvalitete ivljenja. Koncept eko-uinkovitosti temelji se na stvaranju vie dobara i usluga uz manje koritenje resursa, manju potronju energije, manje upotrijebljenog materijala, manju potronju vode i manju koliinu otpada. Povremeno se moe uti ili itati o eko-djelotvornosti ili eko-efikasnosti, no sve se odnosi na opisani koncept. Mnotvo informacija o eko-uinkovitosti moe se nai na internetskim stranicama, primjer:
en.wikipedia.org/wiki/Eco-efficiency
Odgovorne tvrtke itekako vode rauna o gospodarenju resursima, posebno neobnovljivim. Smanjenje potronje bilo kojeg resursa vodi prema viestrukoj dobiti, a to su bolji ugled tvrtke i dokaz o njenom odgovornom ponaanju, te novane utede. Strunjaci koji su radili na normi EN ISO 14021, 10.3.13, naglasili su vanost smanjene potronje resursa, ali nisu predloili posebne znakove. Proizvoai, elei pokazati svoju eko-uinkovitost, snalaze se i osmiljavaju vlastite znakove, Primjer 46 i 47.
112
Primjer 45 | Europski cvijet na sredstvu za pranje sua

Uz ostale obavijesti na samoj posudi otisnuta je oznaka materijala PET, a na naljepnici stoji da je ova posuda spremnik proizveden od 50% otpadne plastike.
Primjer 46 | Odgovoran odnos prema resursima

Proizvoa poruuje potroau (itajui odozgo prema dolje): da je u proizvodnji papira smanjio potronju drveta, vode i energije i stvorio manje otpada; da je lan Svjetskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj (World Business Council for Sustainable Development) to znai da prihvaa naela odrivog razvoja i da se odgovorno ponaa prema okoliu, da vodi rauna o ekonomskom razvoju, te da je odgovoran prema drutvu. Ovakvi primjeri isticanja lanstva u nekoj organizaciji vrlo su rijetki. Mogui razlog tomu je da potroai jo ne prepoznaju vanost takve informacije kod odabira proizvoda. Zamislite da lanovi Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj stave znak HR PSOR-a na svoje proizvode. Bi li to potroai prepoznali i vrednovali kupnjom njihovih proizvoda? da je uveo sustav upravljanja okoliem prema normi ISO 14001; da je sirovinu za proizvodnju papira nabavio iz uma kojima se odrivo gospodari.
Primjer 47 | Prikaz uteda u proizvodnji papira

Ovaj proizvoa papira se potrudio i rezultate poboljanja iskazao brojano i grafiki, usporeujui potronju prirodnih resursa, energije i koliinu stvorenog otpada, prije i nakon tehnolokih promjena. Za Primjere 46 i 47 zajedniki je naglasak na odnosu prema umama. Ta injenica ne udi jer su ume izvor drveta (sirovine u graditeljstvu i proizvodnji namjetaja), hrane i lijekova, dom su brojnim ivotinjskim i biljnim vrstama, nezamjenjive su u prirodnom kruenju vode i ugljinog dioksida u prirodi, izvor su obnovljive energije (biomasa), sprjeavaju eroziju tla, pogodne su za brojne sportske aktivnosti, te ispunjavaju duhovne i kulturne potrebe ljudi. Uz ume, izravno i neizravno, povezano je tisue radnih mjesta i zato su ume vane za gospodarski razvoj svake drave. Godine 1992. na Skupu o Zemlji, prihvaena je Deklaracija o odrivom gospodarenju umama. U jednom od naela, naglasak je na injenici da odrivo gospodarenje, iskoritavanje uma, zahtijeva i odrive obrasce proizvodnje i potronje. Provedba ovog naela nije ni jednostavna ni brza. Postoje meunarodne neprofitne organizacije koje trae rjeenja problema nastalih loim gospodarenjem umama i nagrauje dobro gospodarenje umama. Jedna od takvih organizacija je Forestry Stewardship Council ili krae FSC u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Znak drveta i slovna oznaka FSC mogu se nai na drvenim proizvodima, ali i na proizvodima u ijoj se proizvodnji koristi drvo, na primjer u proizvodnji papira. Norme za sustave upravljanja u umskom gospodarstvu temelje se na normama za upravljanje kvalitetom (EN ISO 9001) i upravljanje okoliem (EN ISO 14001), a organizacije koje upravljaju umskim resursima mogu se certificirati.
Primjer 48 | Odrivo gospodarenje umama (FSC)
www.fsc.org
Hrvatski proizvoa drvenih posuda na naljepnicu je stavio slovnu oznaku FSC i tekst Drvene posude iz Ravne gore izraene su od bukovine iz uma kojima se gospodari prema strogim ekolokim i ekonomskim standardima te stoga ostvaruju pravo na FSC certifikat. Pravo na ovaj prestini certifikat ostvaruje i proizvod koji ste upravo kupili.
114
Godine 1999. u Velikoj Britaniji su razvili i usvojili program poticanja certifikacije organizacija koje gospodare umama (Programme for the Endorsement of Forest Certification Scheme) ili PEFC program, Primjer 49.
Primjer 49 | Znak za program poticanja certifikacije organizacija koje gospodare umama (Velika Britanija)
www.pefc.org/internet/html
Vijee PEFC je nezavisna, neprofitna, nevladina organizacija osnovana 1999. godine s ciljem poticanja odrivog gospodarenja umskim podrujima i nezavisne certifikacije. Neki proizvoai znakovima iskazuju svoj odnos prema ostalim resursima, vodi i zraku, Primjer 50.
Primjer 50 | Oznaavanja utjecaja na resurse
7.3.1.3 Energetska uinkovitost (Energy Efficiency)
Zbog globalnog utjecaja na okoli, energija je prioritetna tema na svjetskoj razini, te se nastoje razviti energetski uinkovitiji proizvodi i usluge. Posljedica brige o smanjenju potronje energije je i pruanje obavijesti potroaima o energetskoj uinkovitosti proizvoda koje kupuju i omoguavanja izbora utemeljenog na provjerenim podacima. Podaci o energetskoj uinkovitosti nalaze se na Energetskoj naljepnici koja izvorno potie iz EU direktive 92/75/EU i daje pouzdane i lako usporedive informacije o potronji energije kuanskih ureaja. Od 1995. godine europski proizvoai kuanskih ureaja su obvezni oznaiti ureaje s energetskom naljepnicom (oznakom energetske uinkovitosti). Podaci na naljepnici pomau kupcu da o kupnji ureaja odlui na temelju podataka o potronji energije i ostalih resursa, na primjer vode, odnosno manjeg negativnog utjecaja na okruenje, na primjer smanjenja buke.
Energetska naljepnica (Energy label)

Svaki europski proizvoa i prodava mora potroau objasniti energetsku uinkovitost proizvoda, odreenog elektrinog kuanskog ureaja poput hladnjaka, perilice za rublje, perilice za sue, penice i rasvjetnih tijela. Naljepnica, Primjer 51, prua jasne i lako prepoznatljive informacije o potronji energije i ostalim uincima proizvoda na okoli i mora biti vidljivo dodana (prikvaena) novim ureajima u trgo-

vini. Vaan dio energetske naljepnice je stupnjevanje energetske uinkovitosti proizvoda s jednostavnim pokazateljem od A (najuinkovitiji) do G (najmanje uinkovit). Podaci o potronji energije nekog proizvoda omoguavaju usporedbu izmeu razliitih modela i odabir uinkovitijeg. Potroa treba biti svjestan injenice da odabirom uinkovitijeg ureaja pokazuje bolji odnos prema okoliu, a ujedno i tedi novac. Ovo je dugoroan pristup jer rezultati nisu odmah vidljivi. Na svjetskoj razini pokrenuti su brojni projekti za poticanje energetske uinkovitosti, na primjer na internetskim stranicama EU nalazimo informacije o projektu Energy for a Changing World (Energija za svijet koji se mijenja) ec.europa.eu/energy/energy_policy/index_en.htm. Pretraivanjem interneta moemo saznati to rade drugi te promijeniti i poboljati svoje navike. Zanimljiv primjer je stranica s idejama i informacijama kako dom uiniti energetski uinkovitijim: www.est.org.uk/myhome/efficientproducts/energylabel/.
Hrvatska hvata korak
Donoenjem Pravilnika o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja, 10.1.16 Hrvatska dri korak s Europom i svijetom. Jedan od ciljeva Pravilnika je i uvoenje oznake energetske
Primjer 51 | Naljepnica za energetsku uinkovitost
116
uinkovitosti kojom se na jednostavan i jasan nain kupcima kuanskih ureaja daje informacija o potronji energije i omoguava usporedba raznih modela proizvoda s obzirom na potronju energije, vode, razinu buke i dr. Pravilnikom je propisano da se Energetska naljepnica moe dostaviti kao jedinstvena oznaka koja sadri podatke o proizvoau kuanskog ureaja, vrsti, tipu i modelu kuanskog ureaja, razredu uinkovitosti te potronji energije kao vrijednosti specifine za pojedinu vrstu, tip i model kuanskog ureaja ili kao temeljna oznaka koja s lijeve strane sadri podatke o proizvoau kuanskog ureaja, vrsti, tipu i modelu kuanskog ureaja, razredu uinkovitosti te potronji energije, ali ne sadri vrijednosti specifine za pojedinu vrstu, tip i model kuanskog ureaja. Vrijednosti specifine za pojedinu vrstu, tip i model kuanskog ureaja dostavljaju se na dodatnoj oznaci (traci s podacima) koju distributer postavlja na predvieno mjesto na temeljnoj oznaci. Time se omoguava koritenje jedinstvene temeljne oznake za jedan tip kuanskih ureaja, dok se traka s podacima moe dostaviti izravno iz drave podrijetla kuanskog ureaja te nema potrebe za prevoenjem.
NAPOMENA: Distributer je duan na kuanski ureaj, koji je u prodavaonicama izloen radi prodaje, vidljivo istaknuti znak za energetsku uinkovitost propisan ovim Pravilnikom. Na naljepnicu, propisanu hrvatskim Pravilnikom (10.1.16) stavljena je oznaka norme HRN EN 60456 i naslov Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti. Potroa bi mogao pomisliti da se radi o oznaci i nazivu istog dokumenta, to nije tono. Tone informacije glase: HRN EN 60456:2004 Perilice rublja za kuansku uporabu Metode za mjerenje radnih znaajki Pravilnik o energetskoj uinkovitosti kuanskih ureaja, NN 133/2005 Navoenje nepotpunih podataka i spajanje oznaka dvaju dokumenata moe zbuniti potroaa i dovesti do krivog tumaenja.
Primjer 52 | Oznaka energetske uinkovitosti rasvjetnog tijela

Sa kutije za rasvjetno tijelo (arulju).

Mnotvo informacija o projektu poticanja energetske efikasnosti (uinkovitosti) moe se nai na stranici: www.energetska-efikasnost.undp.hr/show.jsp. Bilo bi dobro da smo jezino ostali dosljedni pa kada se u nazivu pravilnika nalazi uinkovitost da tako bude i u nazivu projekta.
Energetska zvijezda (Energy Star)

Dok se ne priviknemo, zvui neobino energetska zvijezda, ali ako imamo filmsku zvijezdu zato ne i energetsku, koja je svakako vanija. Oznaavanje energetskom zvijezdom, Primjer 53, predvieno je za oznaavanje energetske uinkovitosti uredske opreme poput: raunala, zaslona raunala, pisaa, kopirki, fakseva i ostale opreme bez koje nam rad danas izgleda nezamisliv.
Primjer 53 | Energetska zvijezda

Radi se o programu koji podupiru mnoge drave, a s ciljem poveanja energetske uinkovitosti kako poslovnog sektora, tako i pojedinaca. Kupnjom energetski uinkovitijih ureaja moemo raune za struju smanjiti za treinu, te posredno smanjiti emisije u okoli. Rezultati su ohrabrujui. Samo u Sjedinjenim Amerikim Dravama, provedbom programa Energetska zvijezda, utedjelo se dovoljno energije za 24 milijuna domainstava i smanjeno je isputanje staklenikih plinova, koje bi odgovarali isputanju 20 milijuna automobila.
Slika 17 | Internetska stranica Europskog projekta za promicanje energetske uinkovitosti uredske opreme
www.eu-energystar.org/en/index.html
118
Primjer 54 | Energetska zvijezda na ambalai jednog proizvoda

Osim na proizvodima, Energetska zvijezda moe se esto nai na ambalai proizvoda premda se znak odnosi na proizvod, a ne na ambalau.
Problemi poput globalnog zagrijavanja i oteenja ozonskog omotaa (sloja), pojava ozonske rupe, potaknuli su na meunarodnoj razini prihvaanje propisa o smanjivanju ili potpunom prestanku upotrebe tvari i spojeva koji stvaraju ili poveavaju te probleme. Proizvoai, elei pokazati da njihovi proizvodi ne sadre takve tvari stavljaju razliite znakove. Prema normi EN ISO 14021 10.3.13, tvrdnja Bez.... neega moe se koristiti samo u sluaju kada razina navedene tvari nije via od one koja bi se mogla nai u prepoznatljivim tragovima koje mogu registrirati instrumenti.
7.3.1.4 Znakovi Bez........ neega
Primjer 55
Ovaj proizvoa poruuje da njegov proizvod ne sadri klorofluorougljike (CFC) koji oteuju ozonski omota (sloj). Proizvoa oekuje da e savjestan potroa koji vodi brigu o okoliu prepoznati i nagraditi njegove napore i brigu za okoli i kupiti njegov proizvod. U ovom sluaju potroa bi morao znati znaenje skraenice CFC, te zato je vano da proizvod ne sadri takve spojeve.
Toku 5.5.
FCCC free
Primjer 57
Primjer 56
Proizvoa poruuje da proizvod ne sadri staklenike plinove (CO2, CH4, N2O), dakle plinove koji doprinose globalnom zatopljenju. Ovdje je skraenica pogreno upotrijebljena jer FCCC je skraenica naziva dokumenta Framework Convention on Climate Change ili Okvirna konvencija o promjeni klime, koju su Ujedinjeni narodi prihvatili 1992. godine.
Ovaj proizvoa papira eli naglasiti da on, ili njegov dobavlja, proizvoa drvene pulpe, primjenjuju postupak izbjeljivanja pulpe s klorom u tragovima. Za takav postupak upotrebljava se skraenica ECF proces (ECF=elemental chlorine free), a njime su opasne emisije klora u okoli svedene na minimum. Osim ovog postoji i TCF postupak (total chlorine free) proces. Samo dobro informiran i struan potroa e znati pravilno protumaiti ove slovne oznake. Atomi klora sudjeluju u sloenom nizu reakcija ija posljedica je oteenje ozonskog omotaa.
Ozonski omota je tanko raspreni sloj molekula ozona u stratosferi oko Zemlje koji sprjeava da vei dio Sunevog ultraljubiastog zraenja dopre do Zemlje. Pojaano ultraljubiasto (UV) zraenje negativno utjee na ljudsko zdravlje, na biljke i ivotinje, 10.4.42.
7.3.2 Podruje: SUKLADNOST
Ova toka sadri primjere znakova koji se odnose na sukladnost proizvoda s propisima koji su na bilo koji nain povezani sa zdravljem i sigurnou ovjeka bilo na radnom mjestu, bilo kod kue, kao i utjecajem tih proizvoda na okoli. Propisi mogu vaiti za jednu dravu, a mogu se odnositi na vie njih, na primjer drave Europskog gospodarskog prostora.
120
NAPOMENA: Na mnogim proizvodima moemo vidjeti istovremeno vie znakova sukladnosti kojima proizvoa potvruje da njegov proizvod ispunjava zahtjeve razliitih trita. Ako proizvod ispunjava zahtjeve propisa razliitih trita, moemo postaviti pitanja. Nisu li ti zahtjevi identini?, Moe li ih jednog dana zamijeniti jedan znak?, Smanjujui broj ispitivanja, zar se ne bi smanjili trokovi i proizvod bio jeftiniji?
Primjer 1 | (ponovljen) Utvren izgled CE oznake

Slovna oznaka CE Stavljanjem slovne oznake CE na proizvod, proizvoa potvruje da je ispunio sve propisane obveze prema europskim propisima za taj proizvod. CE je skraenica francuskog naziva "Conformit Europenne", Primjer 54. Za CE oznaku obino kau da je putovnica za slobodan protok roba na europskom tritu jer omoguava slobodan izvoz u drave lanice Europskog gospodarskog prostora (EEA European Economic Area), to je dobro. Za mnoge proizvoaa (Kina, Japan, SAD, Kanada itd.) koji namjeravaju izvoziti u drave Europskog gospodarskog prostora to znai da moraju promijeniti ili dizajn proizvoda ili proizvodni proces kako bi ispunili zahtjeve koji su uglavnom usmjereni na sigurnost potroaa i zatitu zdravlja, te zatitu okolia. Oznaka je propisana direktivom 93/68/EEC. Prema toj direktivi svi proizvodi koji dolaze na EU trite moraju imati CE oznaku. Isto tako, predlae se da CE oznaka bude smjetena na vanjskom dijelu transportne ambalae kako bi predstavnici carine odmah vidjeli da je proizvod sukladan zahtjevima direktiva za taj proizvod. www.newapproach.org. Zakonom o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti,10.1.29, propisana je obveza ocjenjivanje sukladnosti proizvoda u Republici Hrvatskoj. Proizvoa mora na proizvode koji su sukladni s propisanim tehnikim zahtjevima staviti propisanu oznaku sukladnosti, Primjer 58. Na proizvode koji nisu sukladni s propisanim tehnikim zahtjevima i proizvode za koje nije propisano oznaivanje oznakama sukladnosti ne smiju se stavljati oznake sukladnosti ili druge oznake koje su sline propisanim oznakama sukladnosti, koje bi mogle stvoriti zabunu na tritu ili obmanuti potroaa. Dobavljaeva izjava o sukladnosti pismeno je jamstvo dobavljaa izdano na njegovu vlastitu odgovornost da proizvod, proces ili usluga odgovaraju propisima, odnosno normama za taj proizvod, proces ili uslugu. Oblik, sadraj i izgled oznake sukladnosti proizvoda s propisanim tehnikim zahtjevima propisan je Pravilnikom,10.1. 5, a propisuje ga ministar mjerodavan za gospodarstvo.
NAPOMENA: Prema Pravilniku,10.1.5, nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu meunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaanju industrijskih s Europskom unijom, (ACAA sporazum), sukladnost proizvoda e se oznaiti slovnom oznakom CE, Primjer 54.
Primjer 58 | Hrvatska oznaka za sukladnost

Na proizvodima se moe nai hrvatski znak za sukladnost, stilizirano slovo C, ali bez slovnih i brojanih oznaka, to nije u skladu s propisom, 10.1.5.
Primjer 59 | Slovna oznaka FCC

Slovna oznaka FCC Proizvod oznaen slovnom oznakom FCC (Federal Communications Commission) ispunjava zahtjeve za elektromagnetskom kompatibilnosti u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Primjer 60 | Slovna oznala ETL
Slovna oznaka ETL Proizvod oznaen slovnom oznakom ETL sukladan je zahtjevima sigurnosti u Kanadi i Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Primjer 61 | Slovna oznaka S

Slovna oznaka S Proizvod oznaen slovnom oznakom S sukladan je zahtjevima europskih normi za sigurnost proizvoda. Slovna oznaka TCO Na popisu globalne mree eko-oznaavanja, toka 7.3.1.1, nalazi se i skupina znakova koja se odnosi na sigurnost i zatitu zdravlja na radnom mjestu. Radi se o znakovima, Primjer 50, koji se nalaze na uredskoj opremi kao to su: zasloni raunala, pisai, mobilni telefoni i uredski namjetaj. Kada na proizvodu vidite naljepnicu sa slovnom oznakom TCO znai da taj proizvod zadovoljava norme koje su zajedniki razvili proizvoai, korisnici opreme, istraivai i ostali strunjaci, posebno lijenici, kako bi: - pridonijeli ugodnom radnom mjestu, - pomogli u izboru odgovarajue uredske opreme, - utjecali na njen stalni razvoj i poboljavanje, - osigurali ergonomske uvjete rada i siguran rad.
Primjer 62 na stranci 124 | Slovna oznaka TCO
ZNAKOVI OPASNOSTI
OBJANJENJE PREMA PRAVILNIKU O RAZVRSTAVANJU, OZNAAVANJU, OBILJEAVANJU I PAKIRANJU OPASNIH KEMIKALIJA (10.1.31)
Primjer 63
T+ - otrovi iz Skupine I.
Primjer 64
T otrovi iz Skupine II.
Primjer 65
Xn otrovi iz Skupine III.
Primjer 66
Xi otrovi koji trenutnim, produenim ili ponovljenim dodirom s koom ili sluznicom izazivaju upale.
Primjer 67
C - otrovi koji u dodiru s organskim i anorganskim tvarima izazivaju njihova oteenja.
Primjer 68
O otrovi koji s drugom tvari razvijaju jaku egzotermnu reakciju (razvijaju toplinu) i pri tom nastaju druge promjene koje poveavaju stupanj opasnosti.
Primjer 69
F+ - otrovi vrlo lake zapaljivosti koji se pri normalnom tlaku (1013 mbar) i na normalnoj temperaturi (20 C) mogu zapaliti i dovesti do poara ili potpomagati gorenje.
Primjer 70
F lako zapaljivi otrovi u dodiru s izvorom vatre, samozapaljivi otrovi, odnosno otrovi koji u dodiru s vodom ili vlanim zrakom razvijaju zapaljive plinove.
Primjer 71
N otrovi opasni po biljke i ivotinje, organizme u tlu, pele, ozonski omota i dr.
124
www.tcodevelopment.com/
U ovom poglavlju pokazano je nekoliko primjera slovnih oznaka i znakova koji se odnose na sukladnost proizvoda s propisima. Neke drave uvjetuju slobodan pristup svom tritu sukladnou sa zahtjevima svojih propisa, Toku 2.12. Isto tako, neke oznake su povezane s naknadama, Toku 7.3.10.
Ova toka sadri znakove koji su na bilo koji nain povezani sa zdravljem i sigurnou ovjeka na radnom mjestu i u domainstvu.
7.3.3 Podruje: ZDRAVLJE I SIGURNOST OVJEKA
7.3.3.1 Znakovi opasnosti
Oznaavanje opasnosti, te upozorenja i obavijesti propisani su Pravilnikom, 10.1.31. Svako pakiranje otrova u prometu mora biti oznaeno odgovarajuim znakovima opasnosti i oznakama upozorenja i obavijesti. Primjere 63-71.

R1 R7 R21 R22 R23 R39
7.3.3.2 Znakovi upozorenja (R)

eksplozivno u suhom stanju moe uzrokovati poar tetno u dodiru s koom tetno ako se proguta otrovno ako se udie opasnost od vrlo tekih trajnih oteenja
U Pravilniku,10.1.37, Prilog III., objavljen je popis znakova upozorenja i njihovog znaenja. Nekoliko primjera:
R21/22 tetno u dodiru s koom i ako se proguta R39/23 otrovno: ako se udie opasnost od vrlo tekih trajnih oteenja
Ostale kombinacije slova i brojki i njihovo znaenje potraite u Pravilniku, 10.1.31.

S1 S2
7.3.3.3 Znakovi obavijesti (S)

uvati pod kljuem uvati izvan dohvata djece
U Pravilniku,10.1.31, Prilog IV, objavljen je popis znakova obavijesti i njihovog znaenja. Nekoliko primjera:
S13 uvati odvojeno od hrane, pia i stone hrane S29 ne izlijevati u kanalizaciju (Nije reeno to treba uiniti!) S56 tvari i ambalaa moraju biti odloeni na posebna odlagalita opasnog otpada
Samo rijetki znaju napamet slovne i brojane oznake i zato je uvijek bolje potraiti tumaenje u propisu, samo treba znati kojem. Ostale kombinacije slova i brojki i njihovo znaenje moe se nai u Pravilniku,10.1.31. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti deterdenata,10.1.35, deklaracije deterdenata moraju biti u skladu s propisima koji ureuju podruje kemikalija. Naziv deterdenti odnosi se na sredstva za pranje i ienje koja se upotrebljvaju u domainstvu, na primjeru: sapuni, deterdenti za pranje rublja i sua, prozora i namjetaja, sredstva za ienje i odravanje u domainstvu. Prema informacijama Meunarodnog udruenja za sapune, deterdente i proizvode za odravanje (ienje), od kraja 2005. godine na sredstvima se mogu nai slijedei znakovi i poruke, Primjere od 72 do 79. Uz znakove i njihovo znaenje prema meunarodnom udruenju, dodala sam slovne i brojane oznake, 10.1.31. www.sustainable-cleaning.com.
Primjer 72
Drati van dohvata djece. S2 uvati izvan dohvata djece.
Primjer 73
tetno u dodiru s oima. U sluaju da sredstvo doe u dodir s oima, treba ih temeljito isprati vodom. S2 Ako sredstvo doe u dodir s oima odmah isprati s puno vode I zatraiti savjet lijenika. Ruke oprati i osuiti nakon upotrebe sredstva za ienje. S28 Nakon dodira s koom odmah isprati s dovoljno (sredstvo propisuje proizvoa)
Primjer 74
Primjer 75
Osobe s osjetljivom ili oteenom koom moraju izbjegavati dugotrajan dodir sa sredstvom za ienje. R21 tetno u dodiru s koom.
126
Primjer 76
Ne gutati. U sluaju gutanja zatraiti savjet lijenika. S46 Ako se proguta hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik.
Primjer 77
uvati u originalnoj ambalai. Ne pretakati i prenositi u drugoj ambalai. S49 uvati u originalnom pakovanju (ambalai).
Primjer 78
Ne mijeati s drugim sredstvima.
Primjer 79
Prostoriju treba provjetriti nakon upotrebe sredstva za ienje. S51 Koristiti samo u dobro prozraenim prostorijama.
NAPOMENA: Od potroaa se oekuje da prije upotrebe paljivo proita sve upute i informacije. Proitaju li svi potroai upute priloene uz proizvod? Pridravaju li se potroai tih uputa? Znade li vei dio potroaa objasniti znakove opasnosti, upozorenja i obavijesti? Znadu li gdje mogu pronai tumaenja tih znakova? Uz oznake S1, S2 i sline: pie da bude izvan dohvata djece, a obino su proizvodi s tim znakovima smjeteni tamo gdje ih djeca lako mogu dohvatiti, na primjer sredstva za strojno pranje sua. Uz oznake S56 i S58: osim to bi potroai morali poznavati njihovo znaenje i pridravati se propisanih uputa, trebali bi biti informirani gdje se nalaze odlagalita opasnog otpada. Popis odlagalita opasnog otpada vaan je dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom koji je sastavni dio informacijskog sustava zatite okolia. Zanimljivo je da u izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (travanj 2008.) uope nije predvieno da informacijski sustav sadri podatke o odlagalitima opasnog otpada. Mnoge domaice, elei da im rublje bude bijelo, koriste sredstava za izbjeljivanje. Na jednom takvom sredstvu stranog proizvoaa nalaze se sljedee oznake:
X R22 S2

U Pravilniku,10.1.31, nije dano tumaenje slova X. Moe se pretpostaviti da je proizvoa stavio slovo X umjesto slinog znaka za nadraujue i tetno. znai tetno ako se proguta znai uvati izvan dohvata djece
R22

S2
Primjer 80 | Oznake na sredstvu za izbjeljivanje rublja
NAPOMENA: Stavljajui samo slovne i brojane oznake proizvoa oekuje izvrsno obrazovanog potroaa koji e znati znaenje svake kombinacije slova i brojeva. Veina ipak ne vlada tim znanjima, pa su za informiranje potroaa slikovni znakovi pogodniji, Primjer 81.
Primjer 81 | Znakovi upozorenja i obavijesti
NAPOMENA: Proizvoa sredstva za strojno pranja sua, umjesto brojanih i slovnih oznaka, odluio se na kratku slikovnicu, razumljiviju obinom potroau. Dobar primjer pristupa slika umjesto rijei. Koristei znakove kao univerzalan nain komunikacije, proizvoa tedi na prevoenju i prostoru na naljepnici. Kada ste potroili sredstvo ostaje vam prazna i ista kartonska kutija koju treba odloiti u spremnik za otpadni papir.
128
R: 10-52/53-66-67 S: 2-16-37/39-46-52-61
Primjer 82 | Slovne i brojane oznake, te pisana obavijest na ambalai (limenki) od boja

Sadri 2-Butanom oksim. Moe izazvati alergijsku reakciju. Zapaljivo. tetno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi. Viekratno izlaganje moe uzrokovati nastanak suhe ili ispucane koe. Pare mogu uzrokovati pospanost i vrtoglavicu. uvati izvan dohvata djece. uvati odvojeno od izvora paljenja-zabranjeno puenje. Nositi zatitne rukavice i zatitna sredstva za oi-lice. Ako se proguta hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik. Koristiti samo u dobro prozraenim prostorijama. Izbjegavati isputanje u okoli. Pridravati se posebnih uputa - sigurnosni list.
NAPOMENA: - na ambalai nema niti jednog znaka opasnosti, - samo slovne i brojane oznake za veinu potroaa su nerazumljive. Tekstualne poruke su jasne, ali e ih malo koji potroa proitati. - Nema podataka o Vodopravnoj dozvoli. - Savjet da se treba pridravati uputa na sigurnosnom listu je dobar, samo je pitanje je li ga prodava uope ima, zna li za taj dokument. Vodopravna dozvola Proizvoa sredstava za ienje, pranje i svih ostalih sredstava koja sadre kemijske supstance, odnosno za stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka koji nakon uporabe dospijevaju u vode,10.1.2, mora ishoditi vodopravnu dozvolu. Broj Vodopravne dozvole mora biti vidljiv na naljepnici. Zatim je duan staviti znakove opasnosti i oznake upozorenja i obavijesti, te dodati upute kako se s proizvodom rukuje, to uiniti u sluaju iznenadnih i izvanrednih situacija poput prskanja u oi, gutanja, izljevanja i sl., te to uiniti s praznom ambalaom kada postane ambalani otpad. Dio koji se odnosi na ambalani otpad je problematian budui da u Hrvatskoj nema organiziranog skupljanja ambalanog otpada oneienog opasnim i tetnim tvarima.
Sigurnosno-tehniki list za kemijske proizvode (STL) Sigurnosno-tehniki list za kemijske proizvode je dokument koji priprema proizvoa. Norma HRN ISO 11014, 10.3.25 sadri upute za izradu STL-a. Norma predvia esnaest odjeljaka od identifikacije proizvoda i proizvoaa, preko identifikacije opasnosti, podataka o toksinosti, podataka o utjecaju na okoli, pa do na primjer postupanja s otpadom koji kazuje da primatelju treba skrenuti pozornost na primjenu lokalnih propisa o postupanju s otpadom. Svrha uputa je osigurati da sadraj svakog odjeljka omoguava korisniku kemijskog proizvoda poduzimanje potrebnih mjera koje se odnose na sigurnost, zatitu zdravlja kako na radnom mjestu, tako i u domainstvu, te na zatitu okolia. Pri neopreznom rukovanju opasnim kemikalijama, kao i sredstvima za pranje iienje, moe nepanjom doi do tekih posljedica, na primjer trovanja gutanjem ili udisanjem otrovnih para, opeklina i ostalih incidenata. Za pruanje brze i uinkovite pomoi, na proizvodima bi se trebali nalaziti prepoznatljivi podaci o otrovnom i opasnom sredstvu, Primjer 83, koji e pomoi da lijenik uinkovito pomogne nastradaloj osobi.
Primjer 83
Lijenici esto moraju spaavati ivote i odraslih i djece pri trovanju sredstvima za zatitu bilja, za unitavanje insekata i glodavaca i slino. im se pojavi sumnja na trovanje mora se hitno djelovati, a za to su potrebne jasne obavijesti o kemijskom sastavu sredsta na temelju kojih se utvruje odgovarajue lijeenje. Kako bi olakao rad Centrima za kontrolu trovanja, Europski odbor za normizaciju (CEN) objavio je normu 10.3.20, koja propisuje grafiki i tekstualno jasnu identifikacijsku oznaku proizvoda. Oznaka se odnosi na proizvode kod kojih u sluaju trovanja treba poduzeti hitne mjere, 10.4.39, 10.3.20. Pitanje je koliko e proi vremena do primjene norme.
Primjer 84
11 22 33
Proizvoai su ve uoili da u sluaju trovanja nastaje panika i da se ljudi ne snalaze. Problem su pokuali rijeiti stavljanjem vlastitih znakova, na primjer ovim znakom koji se nalazi na sredstvu za ienje. Uz znak je dodan i telefonski broj koji treba nazvati u sluaju trovanja. Dobra ideja, ako se trovanje dogodi u dravi u kojoj je spomenuti centar. to ako se trovanje dogodi u nekoj dravi na drugom kraju svijeta? Nijedan nasumce upitan potroa u trgovini u Zagrebu nije znao objasniti ovaj znak, zapravo svima je bio potpuno nerazumljiv.
130
Primjer 85
Ovog proizvoaa treba pohvaliti jer prati norme, 10.3.20. Preko znaka tetno naljepljena je prozirna naljepnica s ispupenjem u obliku trokuta, kao znak upozorenja. Ta ispupena naljepnica namijenjena je slijepim i slabovidnim osobama.
Neki proizvoai su promijenili kalup za proizvodnju ambalae (boca) tako da je ispupen trokut sastavni dio ambalae, Primjer 86.
Primjer 86 | Ispupenje u obliku trokuta slui kao upozorenje slijepim i slabovidnim osobama da se radi o tetnom proizvodu
7.3.3.4 Sigurnost i zatita zdravlja - openito
Sigurnost i zatita zdravlja potroaa navode se Deklaraciji o pravima potroaa, pa tako moemo proitati da potroai imaju pravo na sigurnost i na to da budu zatieni od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su opasni za zdravlje i ivot.
Primjer 87 | Znak upozorenja namijenjen odraslima, otisnut je na vreici osim na hrvatskom i engleskom jeziku na jo 23 jezika
Primjer 88 | Dva znaka (2. i 3.) koji zorno upozoravaju odrasle na mogue opasnosti
Znaenje znakova: 1. ambalani materijal se moe preraditi 4.4.2, radi se o polietilenu niske gustoe, 7.3.4.2 2. zabranjeno je vreicu navlaiti na glavu 3. zabranjeno je vreicu ostavljati blizu djeteta 4. proizvoa je organizaciji u sustavu Zelene toke uplatio propisanu naknadu za gospodarenje ambalanim otpadom 5. ambalani materijal se moe preraditi, umjesto Mobiusove petlje u obliku trokuta 4.4.2 za kinesko trite koristi se etverokut
NAPOMENA: Na proizvode namijenjene djeci ili djeca s njima mogu doi u doticaj stavljaju se znakovi ili poruke namijenjene odraslima. Oito su za djecu posebna opasnost razliite plastine vreice. Osim tekstualnog upozorenja na preko dvadesetak jezika Primjer 87, stavljeni su i znakovi koji upozoravaju na opasnost od guenja, Primjer 88. Moe se pretpostaviti da su znakovi nastali kao posljedica traginih dogaaja. Slikovna upozorenja uoljivija su i razumljiviji od teksta.
132
Primjer 89 | Tekst koji odrasle upozorava na mogue opasnosti ako vreicu ostave blizu djece bez nadzora
Primjer 90 | Znakovi na bateriji za mobilni telefon

Prema preporukama upute ISO/IEC 41 10.3.2, proizvodi koji moraju biti izvan djejeg dohvata moraju biti primjereno oznaeni. Ostale zabrane namijenjene su odraslim potroaima i kazuju da nije doputeno bateriju bacati u vatru, drati na temperaturi vioj od 60C, dodirivati izvijaem, bacati u komunalni otpad. Mbiusova petlja ukazuje na to da se baterija moe preraditi, a to znai da treba biti osigurano skupljanje starih, istroenih baterija i njihova otprema preraivau. Slijedi jo nekoliko primjera upozorenja:
Primjer 91
Proizvod (igraka) je zabranjen za djecu mlau od tri godine.
Primjer 92
Natpis na plastinoj vreici upozorava da je sigurnost na prvom mjestu i da vreicu treba drati dalje od djece kako bi se izbjeglo mogue guenje.
Primjer 93
Proizvoa ovog alkoholnog pia upozorava prodavaa da nije doputeno prodati pie osobama mlaim od 18 godina. Isto tako, upozorava osobe mlae od 18 godina da im se ne preporua konzumacija pia. to ako u nekoj drugoj dravi vrijede drugi propisi i druga dobna granica ili prodava ni ne gleda na ovakve znakove?
Primjer 94
Ovaj proizvoa alkoholnog pia ne preporua (zabranjuje) trudnicama konzumaciju svog proizvoda. Mnogim trudnicama nije poznato da konzumacijom alkoholnih pia mogu izazvati fetalni alkoholni sindrom (Fetal alcohol spectrum disorder). U nekim dravama stavljanje ovog znaka postat e obvezno, a u nekima odgovoran proizvoa upozorava budue majke da vode brigu o svom djetetu.
NAPOMENA: Ovaj proizvoa stavio je znak na donju stranu kartonske kutije u koju je smjeteno vie komada pia. Dakle, znak je stavljen na mjesto gdje e teko biti uoen pa se moe upitati koja je svrha postavljanja znaka.
Primjer 95
Znakovi propisani Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima upozoravaju potroaa da je zabranjeno baterije i akumulatore odlagati u komunalni otpad.
134
Primjer 96 | Proizvod sadri azbest
Sigurnost i zatita zdravlja ispitivanje proizvoda
Primjer 97
Primjer 98
Proizvodi koji dolaze u dodir s ljudskom koom, zbog svojih sastojaka, mogu izazvati alergijske reakcije, i zato je vano ispitati djelovanje proizvoda prije stavljanja na trite. Neki proizvoai ele naglasiti da djelovanje proizvoda nije provjeravano na ivotinjama i uz tu tvrdnju stavljaju sliku neke ivotinje. Ponekad se uju komentari da djelovanje proizvoda nije ispitivano na ivotinjama, ali je zato provjeravano djelovanje pojedinih sastojaka. Ako je to istina onda se navedenom tvrdnjom obmanjuju potroai. Toku 5.5.
Primjer 99
Uz maku, ovaj proizvoa oito voli i pse, Toku 5.5.
Primjer 100
Informacija potroau da je proizvod kliniki provjeren. Znatieljni potroa moe pitati u kojoj klinici, kada i na kome je ispitan, kakovi su rezultati ispitivanja, gdje su objavljeni i tako dalje. Puno pitanja, pa bi trebalo biti naznaeno kako i gdje se mogu dobiti odgovori, Toku 5.5.
Primjer 101
Proizvoa izjavljuje da 100 % kontrolira ulazne sirovine u proces. Potroa se moe zapitati kako moe provjeriti ovu tvrdnju.
Primjer 102
Ovaj proizvoa garantira farmaceutsku kvalitetu. Bilo bi dobro kada bi potroa mogao negdje proitati objanjenje farmaceutske kvalitete, Toku 5.5.
Primjer 103
Jo jedan znak koji potie znatielju i pitanja, ali nema podataka za komunikaciju. Mnoge izjave djeluju marketinki privlano i daju neku sigurnost, no ipak treba biti oprezan i provjeriti, Toku 5.5.
Primjer 104
Vegetarijanski proizvod koji nije testiran na ivotinjama
Ovaj proizvoa se odluio na stavljanje teksta umjesto znaka. Toku 5.5.
136
Primjer 105 | Znak na naljepnici mukih arapa

Proizvoa istie da je njegov proizvod primjeren osobama sa zdravstvenim problemima, a takvih je sve vie.
7.3.3.5 Prehrambani aditivi (dodaci), E-brojevi
Na ambalai prehrambenih proizvoda, na primjer pia, slatkia, grickalica, odnosno onoga to jedemo i pijemo, na ambalai moemo nai navedene i razne aditive (dodatke). Aditivi se dodaju hrani u tehnolokom postupku proizvodnje, tijekom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja pakiranja, prijevoza i uvanja. Aditivi se rabe za: bojenje, konzerviranje, sprjeavanje oksidacije, emulgiranje, stabiliziranje, zgunjavanje, eliranje, regu lira nje kiselosti, pojaavanje okusa, zaslaivanje, poliranje, odra vanje svjeine, tretiranje brana i druge namjene predviene Pravilnikom o prehrambenim aditivim,10.1.1. Popis dozvoljenih aditiva objavljen je u Pravilniku,10.1.11. Ni u navoenju aditiva nema jedinstvenog pristupa. Proizvoai razliito navode aditive/dodatke u svojim proizvodima, Primjer 106. Na naljepnici napitka, u tekstu na hrvatskom jeziku, navedeni su kemijski nazivi aditiva i skupine kojima pripadaju, npr. natrijev benzoat i kalijev sulfat (konzervans) i acesulfam K i aspartan (sladilo), a nema njihovih E- brojeva. Ovakav nain deklariranja legitiman je jer zakonodavac propisuje Pravilnikom o opem deklariranju ili oznaavanju hrane,10.1.10, da se aditivi moraju oznaiti na jedan od ova dva naina: navodi se skupina kojoj aditiv pripada (npr. konzervans ) i E- broj, npr. sredstva za konzerviranje E 202, E 211 ili navodi se skupina kojoj aditiv pripada (npr. konzervans ) i kemijski naziv aditiva, npr. ssredstva za konzerviranje kalijev sorbat i natrijev benzoat.
Proizvoa, umjesto da ispravno oznai dodatke onako kako pie u pravilniku tj. natrijev benzoat i kalijev sorbat, napisao je Na benzoat i K sorbat, kao da svaki potroa mora znati da je Na kemijski simbol za natrij, a K za kalij. U dijelu naljepnice s tekstom na engleskom jeziku navedeni su E-brojevi. Potroau ne preostaje drugo nego zapitati se zato?
Primjer 106 | Navoenje aditiva/dodataka u proizvodu

Proizvoai su duni navesti SVE dodane aditive. Zato je vano paljivo proitati deklaraciju o sastavu namirnica, biti informiran i znati to unosimo u organizam? Djelovanje nekih aditiva nije u potpunosti ispitano. Neki mogu tetno djelovati na zdravlje ako ih uzimamo u veim koliinama, provjera djelovanja nekih aditiva je u tijeku, te uvaavajui naelo opreza, Europska unija smatra da je potrebna nova procjena nekog aditiva itd. Vie o e-brojevima moe se proitati u knjiici to se krije iza E-brojeva? Aditivi u prehrani 10.4.20, odnosno na internetskoj adresi e-brojevi.udd.hr. Jedna zrakoplovna tvrtka svojim putnicima nudi sendvi omotan tankom folijom na koju je stavljena sljedea deklaracija (obavijest),Primjer 107:
Primjer 107 | Sendvi izobilja

Dok odgonetnete sastojke na naljepnici, stie se avionom u Zagreb. Rijetki su putnici koji prouavaju sastav pa se pitamo je li potrebno ovako detaljno iskazivanje i komu ono slui, makar bilo i zakonom propisano.
138
Primjer 108 | Oznake da je proizvod pogodan za posebne skupine potroaa

Jo jedan primjer oznaavanja prehrambenih namirnica. Proizvoa eli naglasiti da je njegov proizvod namijenjen posebnim skupinama potroaa poput vegetarijanaca i strogih vegetarijanaca (vegana). NAPOMENA: Prema literaturi, rije vegetarijanstvo proizlazi iz latinske rijei vegetus, to znai zdrav, svje i pun ivota ili homo vegetus, to znai - tjelesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno znaenje rijei ukazuje na uravnoteen filozofski pogled na ivot, a ne samo prehranu koja se sastoji od voa i povra. Stoga vegetarijanci ne jedu namirnice ivotinjskog porijekla, mnogi ne jedu ni jaja, dok strogi vegetarijanci (vegani) ne troe ni mlijeko ni druge namirnice ivotinjskog porijekla.
bez glutena ne sadri laktozu prikladno za vegetarijance
Primjer 109 | Obavijest da je proizvod pogodan za posebne skupine potroaa

Na jednom proizvodu nalazi se informacija da je ne samo prikladan za vegetarijance, ve da ga mogu mogu koristiti i osobe kojima kode gluten i laktoza.
Izvor: Veernji list, 06-05-2007
Primjer 110 | Proizvod ne sadri gluten
Primjer 111 | Prijedlog za novi znak
NAPOMENA: uz Primjere 109 i 110 Gluten je bjelanevinast sastojak itarica, koji tijestu daje elastinost. U nekih ljudi moe uzrokovati oteenje sluznice tankog crijeva (glutenska enteropatija; celijakija). Lijei se dijetom bez glutena. Znak na proizvodu, Primjer 110, znai da je proizvod bez glutena i da je namijenjen osobama s takvim zdravstvenim problemom. Iako je relativno malo osoba osjetljivo na gluten, ipak je pokrenuta inicijativa da gluten bude naveden kao sastojak hrane i pia, Primjer 111. Laktoza (mlijeni eer) nalazi se u mlijeku i mlijenim proizvodima. Zbog sve ee alergije na mlijeko i mlijene proizvode, proizvoa eli istaknuti da njegov proizvod mogu koristiti i osobe s takvim tegobama, Primjer 109.
140
7.3.3.6 EKO proizvodi ( BIO i EKO znakovi)
Mnogi proizvoai prehrambenih proizvoda i napitaka na svojim proizvodima istiu bio i/ili eko znakove uz dodatno objanjenje o organskom uzgoju ili ekolokom uzgoju, ekolokoj poljoprivredi i slino. O pojedincu ovisi hoe li ovim porukama vjerovati ili e ih ipak eljeti provjeriti.
NAPOMENA: Potroai bi trebali pokloniti pozornost izraaju zdrava hrana, koji moe dovesti do nesporazuma jer prema Zakonu o hrani,10.1.26, Nije doputeno u promet stavljati zdravstveno neispravne namirnice. Dakle, svi prehrambani proizvodi koji se stavljaju na trite moraju biti zdravstveno ispravni, to znai da ne smiju biti pljesnivi, prokisli itd. Prehrambeni proizvodi mogu biti zdravstveno ispravni, a da ih ne moemo uvrstiti u zdravu hranu jer sadre previe eera ili masnoe itd.
Primjer 112
Na ambalai nekih proizvoda nai ete ovakav znak. Znak je isprva bio propisan Pravilnikom o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda 10.1.6. Tijekom rada na ovom Priruniku znak je poniten i zamijenjen novim znakom, Primjer 113. (zeleni znak EKO). Ekoloki proizvodi deklarirani sukladno Pravilniku o deklaraciji ekolokih proizvoda, 10.1.6 mogu se prodavati do isteka roka trajanja. Znak ekoproizvod dodjeljuje se za ekolokim proizvodima, a to su oni proizvedeni sukladno propisima i pravilima ekoloke proizvodnje, njihov uzgoj je struno nadziran i za njih se izdaje potvrdnica. Ekoloki proizvodi moraju biti oznaeni znakom ekolokog proizvoda prije stavljanja u promet. Oznaavanje ekolokih proizvoda znakom ekoproizvod obavlja proizvoa u ekolokoj proizvodnji. Pravilnik o deklaraciji i oznaavanju ekolokih proizvoda, 10.1.24.
Primjer 113
Primjer 114
BIO i EKO znakovi na nizozemskom proizvodu.
Primjer 115
Primjer oznaavanja organske poljoprivrede na talijanskom proizvodu.
142
Primjer 116
Na naljepnici se nalazi znak s natpisom organski uzgoj bez dodatnih objanjenja. Ovakvo oznaavanje sigurno nije dobro.
7.3.4 Podruje: AMBALANI MATERIJALI 7.3.4.1 Oznaavanje ambalanih materijala
Povijesno gledajui, nain i uvjeti ivota ovjeka i nekada i danas, moe se pratiti kroz ambalane materijale i ambalau. ovjek je kao ambalane materijale koristio sve ono to je mogao nai u neposrednom okruenju, a od vrste materijala ovisio je i oblik ambalae. U muzejima se moe vidjeti da su kora drveta i koa ivotinja bili esto koriteni materijali za izradu mjeina i koara kao ambalae za noenje i uvanje hrane. Kamen je posluio za izradu kamenih posuda u kojima se i danas uva maslinovo ulje. Glina se stoljeima upotrebljava za izradu glinenih posuda u kojima se prevoze i skladite, na primjer itarice, ulje ili vino. Ne tako davno, glinene posude bile su odlina ambalaa za pekmez. Zanimljiva i bogata zbirka stare ambalae, donacija dr. Ante Rodina, moe se razgledati u Muzeju Grada Zagreba. Ono to posjetitelji mogu odmah uoiti, razgledavajui zanimljive izloke, jest da na ambalai nema znakova za ambalane materijale. Znakovi i oznaavanje ambalanih materijala poinje se razvijati u drugoj polovici prolog stoljea i jo uvijek se uvode novi znakovi. Znakovi za ambalane materijale mogu se razmatrati s razliitih stanovita, na primjer sa stanovita sadraja u ambalai, jer nije isto slui li ambalaa za prehrambene proizvode ili su zapakirane cipele ili tednjak, zatim sa stanovita naknada za gospodarenje ambalanim otpadom, jer o vrsti ambalanog materijala ovisi visina naknade koju proizvoa plaa Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, 7.3.10. Znakovi se mogu razmatrati i sa stanovita otpada jer o vrsti ambalanog materijala ovisi nain razvrstavanja i prerada ambalae kada postane otpad. Informativni pregled propisa i normi koji se odnose na oznaavanje ambalanih materijala dan je u Tablici 8.
Slika 18 | Informativni prikaz utjecaja zakonskih zahtjeva i normativnih preporuka na oznaavanje ambalanih materijala
Pravilnik o gospodarenju ambalaom i ambalanim otpadom, NN 97/2005
Potroa mora biti informiran o znaenju znakova i mogunostima odlaganja ambalanog otpada
144
Tablica 8 | Povijesni pregled zakonskih i normativnih dokumenata o oznaavanju ambalanih materijala (nisu navedeni svi dokumenti)
Godina
Normizacijsko podruje Na zahtjev Tehnikog odbora ISO/TC 145, Mobiusova petlja je registrirana i uvrtena u katalog grafikih simbola ISO 7000 pod brojem 1135, i to nakon duge rasprave. DIN 6120 Teil 1, 2: Kennzeichnung von Packstoffen und Packmitteln zu deren Verwertung, Packstoffen und Packmittel aus Kunstoff Bildzeichen.
Zakonodavno podruje
1984.
1992.
1993. 1994. European Parliament and Council Directive 94/62/EC of 20 December 1994 on packaging and packaging waste. Komisija e podrati pripremu europskih normi za oznaavanje ambalae. l. 10.
1995. Proposal for a European Parliament and Council directive on marking of packaging and the establishment of a conformity assessment procedure for packaging /*COM/96/091 FINAL COD 96/0123*/ Oznaavanje ambalae se ne zahtijeva ako su trokovi vei od dobiti. Brojane i slovne oznake za ambalane materijale moraju biti smjetene u sredinu ili ispod znaka prema Odluci 96//EC. Commission decision of the 28 January 1997 (97/129/EC) establishing the identifikacion system for packaging materials pursuant to European Parliament and Council Directive 94/62/EC on packaging and packaging waste Upotreba brojanih i slovnih znakova za ambalane materijale je dragovoljna. Postupak obveznog uvoenja sustava oznaavanja ambalanih materijala mora biti prihvaen u skladu s postupkom prema direktivi 94/62/EC.
1996.
1997.
Godina 1998.
Normizacijsko podruje
Zakonodavno podruje
1999.
ISO 14021:1999 (TC 207/SC 3) Mobiusova petlja kao znaka da se proizvod, ambalaa ili materijal moe preraditi. Ostali znakovi e biti normirani u odgovarajue vrijeme.
2000. 2001. 2002. CR 14311:2002 (CEN/TC 261) CEN izvjetaj: Ambalaa oznaivanje i sustav identifikacije materijala HRN CR 14311:2003 (DZNM/TO 508): Ambalaa oznaivanje i sustav identifikacije materijala CEN izvjetaj prihvaen je kao hrvatska norma. U zakljuku izvjetaja predlae se da se paralelno koristi oznaavanje prema Dodatku A ovog izvjetaja i oznaavanje opisano u Odluci Komisije 97/129/EC. Directive 2004/12/EC of the European Parliament and Council of 11 February 2004 amending Directive 97/62/ EC on packaging and packaging waste. Ambalani materijal mora biti oznaen prema 94/62/ EC. Pravilnik o gospodarenju ambalaom i ambalanim otpadom, NN 97/2005, oznaavanje ambalanih materijala lanak 10.
2003.
2004.
2005.
2006. 2007.
146
Tablica 9 | Usporedni pregled znakova za ambalane materijale
Ambalani materijal (prema rastuoj brojanoj oznaci iz Pravilnika Propisi: Direktiva 94/62/EC, Odluka Komisije 97/129/EC, Pravilnik o gospodarenju ambalaom i ambalanim otpadom, 10.1.14
Norma HRN CR 14311:2003
10.3.18
Oznaavanje ambalanih materijala u praksi
10.1.14
Predviene brojane i slovne oznake za 19 vrsta materijala
polimerni materijali
01 PET 02 PEHD 03 PET 04 PE LD 05 PP 06 PS 07 O 20 PAP 21 PAP 22 PAP
Znakovi su veinom prisutni na ambalai. Za hrvatsko trite je dodan znak
papir i karton
Ne zahtijeva se posebno oznaavanje materijala
Podruje bogato znakovima.
elik
40 FE
Na stranim, a i mnogim domaim, proizvodima prevladava znak prema normi. Na stranim, a i mnogim domaim, proizvodima prevladava znak prema normi. Na drvenim sanducima i paletama, jako rijetko, moe se nau Mbiusova petlja, znak da se drvo moe reciklirati.
aluminij
41 ALU
drvo pluto
Oznaavanje drva se uope ne spominje. Oznaavanje tkanine se uope ne spominje. Ne zahtijeva se posebno oznaavanje materijala.
50 FOR 51 FOR
pamuk juta
60 TEX 61 TEX 70 GL 71 GL 72 GL Slovna oznaka C i niz brojeva od 80 do 99 za razne kombinacije materijala
Nema oznaavanja materijala ovim znakovima
staklo
Obilje razliitih znakova
Vieslojni materijali
C/znak za prevladavajui materijal
Na ambalai se mogu nai i brojane i slovne oznake za materijale.
Slijedi pregled znakova prema rastuoj brojanoj oznaci ambalanog materijala.
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 147 7.3.4.2 Polimerni materijali (plastika)
Polimerni materijali ili popularno plastika su u usporedbi s ostalim ambalanim materijalima, novija vrsta materijala. Zbog svojih svojstava polimerni materijali su nezamjenjivi u izradi ambalae jer se lagano oblikuju, lagani su za prijevoz, inertni prema mnogim agresivnim tvarima, nisu lomljivi, uvaju mikrobioloka svojstva, na primjer svjeeg mesa, voa, povra, njihovih polupreraevina ili gotovih prehrambenih proizvoda, manji su trokovi proizvodnje i prijevoza itd., a samim time optereenje okolia razliitim emisijama. Svakako treba istaknuti da su mogunosti recikliranja plastine ambalae vrlo iroke i prihvatljive sa stanovita utjecaja na okoli.
Pravilnik,10.1.14, Znakovi za polimerne materijale

Brojane oznake Slovne oznake Cjelovit znak* Naziv
01
PET
polietilen-tereftalat
02
PE-HD
polietilen visoke gustoe
03
PVC
polivinilklorid
04
PE-LD
polietilen niske gustoe
05
PP
polipropilen
06
PS
polistiren
148
07
ostalo
* Za polietilen niske gustoe stavljene su obje mogunosti grafikog prikazivanja Mbiusove petlje.
HRN CR 14311: 2003 U Hrvatskoj normi su za plastine materijale predviene brojane oznake od 01 do 19. Za samo dva materijala su paralelno navedene i slovne i brojane oznake, PET i PE-HD. Dakle pregled nije potpun i nije jasno koje slovne oznake treba pridruiti navedenim brojanim. Osim prikazanih znakova na proizvodima se mogu nai i neobine kombinacije.
Primjeri oznaavanja ambalanih materijala polimerni materijali (plastika)
Primjer 117
Jedan proizvoa je na polietilensku vreicu dodao informaciju: Polietilen je lako zapaljiv i ne isputa tetne plinove. Sadri samo ugljik i vodik koji s kisikom iz zraka tvore vodu (H2O) i uglini dioksid (CO2), spojeve koji se mogu nai u prirodi.
Primjer 118
Pravilna oznaka na proizvodu od polistirena.
Neobian primjer
Primjer 119
Brojana oznaka sedam oznaava ostale polimerne materijale i uz nju mora biti slovna oznaka 0. U savakom sluaju ovakva kombinacija slovnih i brojane oznake nije predviena Pravilnikom, 10.1.14.
Primjer 120
Ovaj proizvoa eli biti siguran da je obiljeio ambalani materijal za sva trita pa je oznaku PET naveo na ak tri naina (za svaki sluaj).
Primjer 121
Pogreno. Brojana i slovna oznaka nisu usklaene. Brojana oznaka 04 odnosi se na polietilen, a slovna oznaka je za propilen. Samo e rijetki uoiti ovu greku. Ovaj primjer ukazuje i na propust u kontroli oznaavanja proizvoda kod proizvoaa. Sa oznakom, ili ne, vreica e u Hrvatskoj ionako zavriti u komunalnom otpadu.

Primjer 122
Nepotrebno dvostruko pisanje slovne oznake ambalanog materijala, PP=polipropilen.
7.3.4.3 Papir i karton

arenilo vlada i u oznaavanju papira i kartona kao ambalanih materijala. U Priruniku se upotrebljavaju nazivi karton i papir (krae), umjesto valovite ljepenke, ravne ljepenke i papira kako je to predvieno Pravilnikom, 10.1.14. Pravilnik, 10.1.14, Oznaavanje papira i kartona
Brojane oznake 20 21 22 Slovne oznake PAP PAP PAP Naziv valovita ljepenka ravna ljepenka papir
HRN CR 14311: 2003 Ne zahtijeva se posebno oznaavanje materijala.

Primjeri oznaavanja ambalanih materijala papir I karton
Primjer 123 Bez ikakvih znakova Primjer 124 Primjer 125 PAP
Primjeri iz prakse pokazuju da veina kartonske i papirnate ambalae uope nije oznaena. Zato oznaiti ono to je oito. Mnogi proizvoai su ambalau oznaili s PAP, dok su drugi uz slovnu oznaku PAP, naveli i neku od brojanih oznaka. Ovaj proizvoa upozorava potroaa da se ambalani materijal moe reciklirati i upuuje ga da praznu ambalau odloi u spremnik za otpadni papir.
Primjer 126
Pravilno oznaeno.
Primjer 127
Krug kao hrvatski znak za recikliranje i brojana oznaka ambalanog materijala. Malo koji potroa zna napamet znaenje znakova. Srea je da svi prepoznaju da se radi o kartonu.
150
Primjer 128
Oznaeno u skladu s Pravilnikom.
Primjer 129
Proizvoa osim to je oznaio da se radi o kartonskoj ambalai dodao je i informaciju da je karton zatien posebnim premazom (CB).
Primjer 130
Proizvoa oznaio da se ambalani materijal moe preraditi (vidljivo je da se radi o kartonskoj ambalai) dodao je i informaciju da je karton zatien posebnim premazom (CFB).
Primjer 131
Pravilno oznaeno.
Primjer 132
Pravilno oznaeno.
Primjer 133
Moemo postaviti pitanje tko i u kojem trenutku odreuje hoe li se koristiti trokut s oznakama materijala ili e oznaka materijala biti upisana u krug. Oito je da su Pravilnikom,10.1.14, obje mogunosti dozvoljene. Dobar primjer za lanak o tome kako zbuniti i proizvoaa i potroaa.
Neobian primjer Primjer 134

Pogreno. U ovom sluaju se radi o vieslojnom materijalu, kompozitu, oznaka C, s preteito papirnatom komponentom (PAP) i nikako ne moe biti brojana oznaka 20.
NAPOMENA: Ako se skupljeni uzorci znakova na papirnatoj i kartonskoj ambalai grupiraju prema broju materijala, moe se uoiti zanimljiva injenica: znak 20 za papirni ambalani materijal nalazi se i na bijelom tankom papiru i na smeem kartonu. Znai li to da proizvoaima nije jasno znaenje brojane oznake 20? Potroai e otpadni ambalani i papir i karton odloiti u zajedniki spremnik, a skuplja je taj koji razvrstava otpadni papir prema zahtjevima preraivaa, na primjer potpuno bijeli papir bez ikakvog tiska, novinski papir s crnim tiskom, novinski papir s tiskom u boji, bijeli karton itd.
Primjeri znakova koji kazuju o udjelu recikliranog papira (otpadnog)
Primjer 135
Kutija za jaja od 100 % otpadnog papira. O znaku Prijatelj okolia saznajte vie iz istoimenog poglavlja. Primjer 12.
Primjer 136
Primjer 137
Ovo je zanimljiv primjer kako su neki proizvoai reagirali na Pravilnik,10.1.16. Prije donoenja Pravilnika na kutiji za jaja pisalo je da se radi o ambalai od iskljuivo recikliranog papira, odnosno da je za proizvodnju kutije iskljuivo koriten otpadni papir. Nakon donoenja Pravilnika proizvoa je na kutiju dodao oznaku PAP 20. Moe se postaviti pitanje odnosi li se oznaka PAP 20 na 100 % reciklirani papir.
PAP 20
152
Primjer 138
Ovaj proizvoa, uz Mbiusovu petlju, naveo je i podatak da je kutija proizvedena iskljuivo od rabljenog papira i da nije ljepljena. Kutija je napravljena tako da se jednostavnim savijanjem po oznaenim dijelovima moe sastaviti i rastaviti, dobar primjer eko-dizajna. Proizvoa predlae ponovnu upotrebu kutije, a tek onda ponovnu preradu.
And yes, of course, this box is made from 100% post consumer recycled material, built with no glue and printed with soy and water-based inks. Reuse it. Than recycle it.
Primjer 139
Neki drugi proizvoai stavljaju na ambalau od valovite ljepenke ovakav znak s tekstom da se kutija moe opet preraditi.
Primjer 140
Na papirnatoj ambalai moemo nai i ovakav znak s tekstom na tri jezika da se moe opet preraditi.
Primjer 141
Ovaj nas proizvoa informira da je kartonska kutija napravljena u potpunosti od otpadnog papira, a barem 70% tog papira je ve bio rabljen.
Primjer 142
Znaenje od lijeva na desno: Ne ostavljaj ambalau u prirodi, baci u koaru za komunalni otpad, - Ambalani materijal oznaen je brojem 21, nema slovne oznake. Sreom svak vidi da je rije o papirnatoj (kartonskoj) ambalai pa e ona zavriti u spremniku za otpadni papir. Oznaka za papir/karton dakle uope nije potrebna. - Trei znak kazuje da dotrajali EE ureaj ne smijemo odloiti u komunalni otpad. Taj znak treba staviti na proizvod, a ne na njegovu kartonsku ambalau, Primjer 10. - etvrti znak Zelena toka, 7.3.10.
Iako je u Pravilniku, 10.1.14, jasno reeno da se Pravilnik odnosi na svu ambalau i sav ambalani otpad, ipak se mogu nai proizvodi, na primjer lijekovi i kozmetika sredstva, ija ambalaa uglavnom nema oznake ambalanog materijala. Savjestan bi potroa, ako ima na raspolaganju spremnike za otpadni papir i papirnatu kutiju u kojoj je lijek (bez oznake ambalanog materijala) i papirnatu kutiju u kojoj je kuni alat (s oznakom ambalanog materijala) morao odloiti u spremnik za otpadni papir.
NAPOMENA: Ako se prikupljeni uzorci otpadnog papira i kartona analiziraju, jasno je zato je Europski odbor za normizaciju (CEN) preporuio da nije potrebno oznaavanje papira i kartona kao ambalanog materijala. U praksi, uglavnom postoji jedan spremnik za otpadni papir, obino plave boje, i ne postoji mogunost da potroa razvrstava na tri vrste otpadnog papira kako je Pravilnikom predvieno. Malo je vjerojatno da e se potroa rukovoditi bilo kojim znakom kada papirnatu kutiju ili stare novine ubacuje u spremnik za otpadni papir. Skuplja je taj koji razvrstava otpadni papir i karton ovisno o ponudi i potranji preraivaa. U izvjetaju CR 13504 Packaging-Material recovery criteria for a minimum content of recycled material, navedeni su razlozi zbog kojih oznaavanje udjela otpadnog materijala nije koristan koncept jer moe zbuniti potroaa, ali to je ve podruje gospodarenja otpadom.
154
7.3.4.4 elini lim
Kompote, pasterizirani graak ili grah, te mesne proizvode moemo kupiti u limenkama od bijelog lima, zapravo pokositrenog elinog lima. Bijeli lim se upotrebljava u prehrambenoj industriji zbog otpornosti na organske kiseline kojih ima u konzerviranoj hrani. Pravilnik, 10.1.14, Oznaavanje elinog lima
Brojane oznake 40 Slovne oznake FE Naziv elik
HRN CR 14311: 2003 Preporua sljedeu oznaku za ambalau od elinog lima:

Primjeri oznaavanja ambalanih materijala elini lim
Primjer 143
Ova je limenka oznaena kako to propisuje Pravilnik, 10.1.14).
Primjer 144
Ova je limenka oznaena kako to preporuuje norma HRN CR 14311.
Primjer 145
Znak je, 1991. godine, predloila njemaka organizacija RecyclingClearing-Stelle pretpostavljajui da e ga europski proizvoai prihvatiti. Crte magneta (mnogi ne prepoznaju da se radi o magnetu), ima dvostruko znaenje: pokazuje nain na koji e elina limenka biti izdvojena iz komunalnog otpada (uz pretpostavku da takav pogon i nain razdvajanja metalnog otpada postoji), te pokazuje na materijal koji se pomou magneta moe izdvojiti.
Primjer 146
Na nekim limenkama nalazi se natpis RECYCLING ili DOSEN RECYCLING ili neto slino to ukazuje na to da se limenka moe preraditi. Naravno, mora postojati infrastruktura (postavljeni spremnici) za skupljanje takve vrste otpada ili limenke odnijeti u reciklano dvorite, ako su u gradu ili blizini grada uope izgraena.
Primjer 147
Na nekim limenkama od elinog lima moe se proitati slovna oznaka ACC (Autophoretic Coating Chemicals) to znai da je limenka premazana posebnim antikorozivnim zatitnim premazom.
NAPOMENA: Iako su i metalni poklopci kao dio ambalae u irokoj upotrebi (pivo, vino, ukiseljeno povre, pekmezi, kompoti i drugo) nigdje nije propisano trebaju li i oni biti oznaeni.
7.3.4.5 Aluminij
Zbog svojih svojstava, na primjer male gustoe, otpornosti na koroziju, velike vrstoe njegovih legura i otpornosti na mnoge organske kiseline, od sredine 20. stoljea aluminij se upotrebljava i kao ambalani materijal, posebno u industriji pia. Istraivanja su pokazala da aluminij nepovoljno djeluje na hranu, a time i zdravlje ovjeka. Preporuka je da ga se zamjeni nekim, manje tetnim materijalom. Pravilnik, 10.1.14, Oznaavanje aluminija
Brojane oznake 41 Slovne oznake ALU Naziv aluminij
HRN CR 14311: 2003 Norma preporua sljedeu oznaku za aluminij kao ambalani materijal:
156
Primjeri oznaavanja ambalanih materijala - aluminij
Primjer 148
Umjesto Mbiusove petlje uvedene su dvije polukrune strelice kao znak da je aluminij mogue preradti.
Primjer 149
U ovom sluaju je koritena Mbiusova petlja i slovna oznaka materijala. Nedostaje brojana oznaka za aluminij (41).
Primjer 150
Znak se nalazi na limenci piva. Proizvoa je aluminijski ambalani materijal oznaio samo brojkom (41), bez slovnih oznaka (ALU). Pravilnikom nije predvieno da se brojana oznaka materijala upisuje u krug, kao to je to uinio ovaj proizvoa. Za mnoge potroae najvanija informacija je da mogu zatraiti 0,50 kuna povratne naknade ako limenku donesu u trgovinu. Prema Pravilniku,10.1.14 dobit e ju jedino u trgovini veoj od 200 m2. Ako takve trgovine nema, najbolje je limenku odloiti u komunalni otpad, samo ne u prirodu.
Primjer 151
Ovaj proizvoa je za svaki sluaj stavio sve to je naao u normi,10.3.18, i u Pravilniku, 10.1.14.
| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 157 7.3.4.6 Drvo
Drvo se stoljeima upotrebljava kao ambalani materijal: drveni sanduci sluili su kao prijevozna ambalaa, drvene krinje za uvanje penice, brana i sl. Na trnicama moemo nai drvene kutije za prijevoz voa i povra. Drvene palete (podloge) vaan su dio prijevozne ambalae, isto kao i drvene letve kojima se uvruju strojevi i ureaji pri prijevozu. Koare od prua jo uvijek se koriste kao zatita povra tijekom rukovanja i prijevoza. U trgovinama se mogu kupiti sirevi, butelje vina i drugi proizvodi u posebno dizajniranim drvenim kutijama. U drveni ambalani materijal razvrstano je i pluto (kora hrasta plutnjaka) od kojeg se izrauju epovi, koji su dio ambalae nekog proizvoda. Pravilnik, 10.1.14, Oznaavanje drveta
Brojane oznake 50 51 Slovne oznake FOR FOR Naziv drvo pluto
HRN CR 14311: 2003 Normom nije predvieno oznaavanje drvenog ambalanog materijala.
NAPOMENA: U praksi je nemogue nai drvenu ambalau s navedenom oznakom materijala. Potroai su zdravorazumski komentirali da nije potrebno oznaavanje onoga to je oito, jer je drvo kao ambalani materijal dovoljno prepoznatljivo. Umjesto oznake drveta kao ambalanog materijala, vanija je oznaka obrade drvene ambalae. Sve vie drava zahtijeva da drvena ambalaa bude obraena posebnim postupcima kako bi se sprijeilo prenoenje tetnih organizama i irenje bolesti koje unitavaju ume. Obraen drveni ambalani materijal mora biti posebno oznaen, Primjer 152.
Primjer 152 | Znak da je drvena ambalaa, obino drvene palete i sanduci, posebno zatiena od tetnih organizama
158
Znak mora zadovoljavati sljedee uvjete: a) biti itljiv, postojan i neprenosiv, b) biti postavljen na vidljivo mjesto, kad je to mogue, na dvije nasuprotne vertikalne strane drvenog materijala za pakiranje, d) biti pravokutnog oblika i e) ne smije biti crvene ili naranaste boje. Propisani postupci obrade (tretiranja) i oznaavanja sukladni su meunarodnom standardu za fitosanitarne mjere broj 15 (International Standard for Phytosanitary Measures ISPM 15) Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation FAO). Znaenje meunarodnih skraenica za postupke obrade (tretiranja) drvenog ambalanog materijala dano je u Pravilniku, 10.1.19, tako na primjer HT znai toplinsku obradu, a MB obradu (fumigaciju) metilbromidom.
7.3.4.7 Tkanina (tekstil)
Tkanina kao ambalani materijal, neko se vie upotrebljavala, no i danas ju nalazimo. U potanskim uredima jo uvijek upotrebljavaju platnene vree u prijevozu pisama i paketa. Skupe cipele esto su zatiene tako da je svaka upakirana u posebnu platnenu vreicu, a zatim u kartonsku kutiju. Zrna kakaovca, sirovina u proizvodnji okolade, stiu u jutenim vreama, dok se na selu takve vree jo mogu vidjeti kao ambalaa za uvanje krumpira. Platnene vree se jo koriste za prijenos penice do mlina, te za uvanje brana. arene i zanimljivo oslikane platnene vreice ambalaa su za cvjetove lavande ili nekog drugog mirisnog bilja, te su uspomena na ljetovanje na Jadranu. Platneni, ukrasni poklopci na pekmezima estetski su privlani i podsjeaju na smonice naih baka, sugerirajui tako da je rije o domaoj zimnici. Kao znak pozitivnog odnosa prema okoliu, potroaima se preporua ponijeti platnenu vreicu, viekratno iskoristivu, umjesto plastine koja vrlo brzo zavrava na odlagalitu. Pravilnik, 10.1.14, Oznaavanje tkanine kao ambalanog materijala
Brojane oznake 60 61 Slovne oznake TEX TEX Naziv pamuk juta
Osim oznaavnja tkanine (tekstila) predvienog Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14, postoji propisano oznaavanje tekstilnih (platnenih) proizvoda, Pravilnik o sirovinskom sastavu, nazivima i oznaavanju tekstila, 10.1.32. HRN CR 14311: 2003 Normom nije predvieno oznaavanje tkanine, kao ambalanog materijala.
NAPOMENA: U praksi je nemogue nai platnenu ambalau s oznakom materijala. Nije potrebno oznaavati ono to je dovoljno prepoznatljivo.
7.3.4.8 Staklo
Jedan od najstarijih ambalanih materijala. Posjetitelji muzeja i danas znatieljno razgledavaju i dive se boicama, bocama i ostalim staklenim posudama starim tisue godina. Pravilnik, 10.1.14, Oznaavanje stakla
Brojana oznaka 70 71 72 Slovna oznaka GL GL GL Naziv bezbojno staklo zeleno staklo smee staklo
GL=glass je engleska rije za staklo
Pravilnikom nije propisano moraju li znakovi ili dio znaka biti unutar trokuta, treba li se uope koristiti trokut, trebaju li i gdje biti postavljeni u odnosu na krug itd., puno pitanja bez odgovora. Gledajui ove oznake postavlja se pitanje, a to s bocama plave ili neke druge boje? Naravno, odloiti ih u spremnik za skupljanje otpadnog ambalanog stakla. HRN CR 14311: 2003 Normom nije predvieno oznaavanje stakla kao ambalanog materijala.
Primjeri oznaavanja ambalanih materijala - staklo
Primjer 153
Neki proizvoai su na naljepnicu stavili Mbiusovu petlju kao znak da se staklena ambalaa moe reciklirati.
Primjer 154
Neki proizvoai su na naljepnicu stavili stiliziranu Mbiusovu petlju sa znakom GL (glass) za staklo, kao da nije oito o kojem se materijalu radi.
Primjer 155
Neki proizvoai su na naljepnicu stavili Mbiusovu petlju sa znakom da ambalau treba ubaciti u spremnik za skupljanje otpadnog ambalanog stakla.
160
Primjer 156
Preneeno sa staklene boce. Nema znaka za staklo kao ambalani materijal, samo znak da se materijal moe reciklirati, bez odgovarajueg teksta.
Primjer 157
Ovaj proizvoa je pokuao provesti zahtjeve Pravilnika,10.1.14, stavio je znak da se radi o ambalai za recikliranje, kao i znak za ambalani materijal. Bez obzira na znak boca e uz pomo savjesnog potroaa zavriti u spremnika za mijeano ambalano staklo.
Primjer 158
Ovaj proizvoa je stavio Mbiusovu petlju kao meunarodno priznat znak za recikliranje, te brojane i slovne oznake za materijal.
Primjer 159
Primjer 160
Jo jedan zanimljiv primjer utjecaja Pravilnika, 10.1.14, na proizvoae i oznaavanje. Ovaj je proizvoa godinama na staklene boice soka stavljao znak koji poziva potroaa da sudjeluje u recikliranju stakla. Nakon donoenja Pravilnika, proizvoa je dodao i znak da se radi o ambalai za recikliranje. Nepotrebno udvostruavanje.
Neobini primjeri
Primjer 161
Pogreno. Ovaj znak se nalazi na smeoj boci, a GL 70 znai bezbojno staklo.
Primjer 162
Pogreno. Ovaj proizvoa oito nije elio pogrijeiti i stavio je na naljepnicu sve to je Pravilnikom, 10.1.14, predvieno, za svaki sluaj. Jedno je sigurno, iako je stavljen znak za povratnu ambalau dvije strelice, ne radi se o povratnoj ambalai.
NAPOMENA: I u sluaju staklene ambalae treba podrati zdravorazumski pristup da nije potrebno oznaavati staklenu ambalau. Rezultati odgovora u provedenoj anketi pokazuju da je ovakav prijedlog opravdan. Svi ispitanici su odgovorili da se staklo moe reciklirati. Prosjeni potroa s pozitivnom odnosom prema okoliu staklenu bocu e odnijeti u spremnik za otpadno ambalano staklo. Osim toga znakovi za staklo kao ambalani materijal ne slue svrsi jer ne postoji infrastruktura za skupljanje otpadnog stakla prema boji. U nekim gradovima u RH su postavljeni spremnici za skupljanje otpadnog stakla prema boji, no zbog malih koliina, a velikih trokova skupljanja i prijevoza, spremnici se prazne u zajedniki kamion, a staklo se razvrstava u pogonu za predobradu ambalanog staklenog otpada.
Slika 19 | Otpadna staklena ambalaa zavrava u zajednikom spremniku i na zajednikoj gomili, slijedi runo razvrstavanje prema nijansama boja
162
7.3.4.9 Vieslojni materijali (sloenci, kompoziti)
Prema Pravilniku, 10.1.14, vieslojni materijali su oni koji se ne mogu runo razdvojiti na sastavne materijale. Pravilnik, 10.1.14, Oznaavanje vieslojnih materijala
Brojane oznake 80 81 82 83 84 85 90 91 92 95 96 97 98 Slovne oznake Naziv papir i karton/raznovrsni metali papir i karton/plastika papir i karton/aluminij papir i karton/bijeli lim papir i karton/ plastika/ aluminij papir i karton/ plastika/ aluminij/bijeli lim plastika/aluminij plastika/bijeli lim plastika/raznovrsni metali staklo/plastika staklo/aluminij staklo/bijeli lim staklo/raznovrsni metali
U Pravilniku, 10.1.14 nije navedeno da se kod oznaavanja vieslojnih materijala upotrebljava slovo C (C=composite), a slovna oznaka iza C/ oznaava prevladavajui materijal. HRN CR 14311:2003 Prema normi, za vieslojni ambalani materijal mora uz oznaku C biti naveden prevladavajui materijal.
Primjeri oznaavanja ambalanih materijala vieslojni materijali
Primjer 163
Neki proizvoai su ovim znakom i tekstom naglasili da se radi o vieslojnoj ambalai.
Primjer 164
Oznaka oznaava da se radi o vieslojnom materijalu s polietilenom kao prevladavajuim materijalom.
Primjer 165
Bez pomoi Pravilnika, 10.1.14, malo e tko znati da se radi o vieslojnom materijalu: papir i karton/plastika/aluminij.
Primjeri oznaavanja ambalanih materijala vieslojni materijali
Primjer 166
Prema pravilniku, 10.1.14, brojana oznaka znai da se radi o plastici i aluminiju. Za objanjenje drugog znaka Primjer 207.
Primjer 167
Proizvoa je naveo o kojoj se polimernoj vrsti materijala radi, PE=polietilen, premda to nije propisano Pravilnikom, 10.1.14.
Primjer 168
Ovaj proizvoa je oznaio da se radi o vieslojnom materijalu (oznaka C) s prevladavajuim materijalom aluminijem.
164
Primjer 169
Ova kombinacija materijala i ovakav nain oznaavanja nisu predvieni Pravilnikom, 10.1.14.
NAPOMENA: U Hrvatskoj ne postoji infrastruktura za ovako detaljno skupljanje i razvrstavanje vieslojnih materijala.
7.3.4.10 Biorazgradivi materijali
U uvodnom dijelu ovog Prirunika naglaena je vanost uvoenja inovacija kako bi postigli odrive obrasce proizvodnje i potronje. Taj opi pristup se dodatno razrauje u direktivama za pojedine vrste proizvoda, kako bi se smanjila koliina otpada, na primjer u Direktivi o ambalai i ambalanom otpadu, 10.2.4. Jedan od ciljeva je smanjiti koliinu otpada na odlagalitima tako da se poveaju drugih naina obrade otpada, na primjer kompostiranje. Za postizanje tog cilja istrauju se novi materijali i primjenjuju najbolja rjeenja. Jedno od takvih rjeenja je i razvoj i primjena biorazgradivih ambalanih materijala. Prema spomenutoj direktivi, 10.2.4, EU komisija podrava normizaciju znakova i informiranje potroaa o njihovom znaenju kako bi se osiguralo bolje razvrstavanje otpada. Tako je za biorazgradive materijale prireena norma u kojoj je definiran znak, Primjer 170. Da bi proizvoa mogao staviti takav znak na svoj proizvod, proizvod mora proi opseno i relativno dugotrajno ispitivanje, Primjer 171. Postupak ishoenja je i skup, Primjer 171, tako da je Njemaka vlada donijela odluku da proizvoae, koji kao ambalau koriste biorazgradive materijale, oslobodi plaanja naknade za gospodarenje ambalanim otpadom.
Primjer 170 | Znak za biorazgradivu ambalau, ambalau koja se moe kompostirati
compostable Biorazgradivost, razgradivost kompostiranjem je znaajka proizvoda, ambalae ili pridruenih dijelova da se razgrade, stvarajui relativno homogene i stabilne tvari sline humusu, 10.3.24.

Izjava o biorazgradivosti ne smije biti uz proizvod ili ambalau ili dijelove proizvoda ili ambalae koji bi negativno utjecali na kvalitetu komposta kao dodatka zemlji ili koji bi isputali tvari u koncentracijama opasnim za okoli, Primjer 171.
Primjer 171 | Informacije o znaku biorazgradivo kompostiranjem, norme za postupak ispitivanja i certifikacije, kao i trokovi certifikacije
Informacija je preneena iz lanka o bioplastici, 10.4.40.
ZNAK BIORAZGRADIVO KOMPOSTIRANJEM
Slika 20 | Razvojni put znaka biorazgradivo kompostiranjem
www.european-bioplastics.org
166
7.3.4.11 Viedjelna primarna ambalaa
Primarna ambalaa nekih proizvoda sastoji od vie razliitih ambalanih materijala koji se mogu runo razdvojiti, Primjere 172, 173, 174 i 175.
Primjer 172 | Viedjelna primarna ambalaa u koju su bili zapakirani trukli
Primarna ambalaa ovog proizvoda sadri: podloku od polistirena (6, PS), popularno zvanog stiropor, vreicu od kompozitnog materijala s prevladavajuim polietilenom niske gustoe (C/LDPE), te kartonsku kutiju (21, PAP). Svi znakovi pravilno su navedeni, ali se ne nalaze svaki na svom dijelu ambalae, nego su svi zajedno otisnuti na vanjskoj papirnatoj kutiji. Dakle, podloak od polistirena nije oznaen, kao ni vreica od polietilena. Treba li tako ili treba svaki dio biti oznaen? Neki proizvoai u svojim internim uputama pokazuju da nije potrebno oznaavanje dijelova manjih povrina, odnosno male mase. to potroa moe uiniti u ovom sluaju? Prosjeni potroa e ponekad sauvati podloak od polistirena jer mu moe dobro doi, papirnatu kutiju odloit e u spremnik za otpadni papir, a polietilensku vreicu u komunalni otpad, ili e sve odnijeti u reciklano dvorite.
Primjer 173 | Viedjelna primarna ambalaa (jogurt, vrhnje)

Proizvoai mlijenih proizvoda (jogurt, vrhnje i sl.) stavljaju na aicu oznaku polimernog materijala, na primjer PP za polipropilen ili PS ako je aica od polistirena, a na poklopac ALU za aluminij. Dakle, svaki materijal oznaen je odgovarajuom oznakom. Ovakvo oznaavanje je dobro, samo je pitanje emu slui.
Primjer 174 | Viedjelna primarna ambalaa (vrhnje za kavu)

Ovo je primjer znakova na pakiranju vrhnja za kavu. Vrhnje za kavu nalazi se u aici od polistirena (PS), na aici je poklopac od kompozitnog materijala s aluminijem kao prevladavajuim materijalom (C/ALU), deset aica smjeteno je na papirnati podloak (PAP) i sve zajedno u polipropilensku vreicu (PP). Svi znakovi otisnuti su na papirnatom podloku.
Primjer 175 | Viedjelna primarna ambalaa (potanska omotnica za slanje CD-a)

U potanskom prometu su takoer eljeli pridonjeti oznaavanju ambalanih materijala i pravilnom gospodarenju otpadom. Za slanje lomljivih poiljaka poput CD-a proizvedene su posebne omotnice. Unutar papirnate omotnice nalazi se mjehuriasti polietilenski uloak. Na omotnici je grafiki prikazana njena konstrukcija i stavljen znak ambalanog materijala samo za polietilen. Tekstom i slikom sugerira se potroau da razdvoji plastiku od papirnog dijela i odloi ih u odgovarajue spremnike.
7.3.5 Podruje: RUKOVANJE PROIZVODOM (prijevoz, skladitenje, ienje, odravanje i dr.)
Naziv rukovanje proizvodom obuhvaa: runo i strojno rukovanje, sve vrste prijevoza, skladitenje, te rukovanje u uporabi. Norma HRN EN ISO 780 Ambalaa, Slikovno oznaavanje za rukovanje robom sadri skup znakova koji se stavljaju na transportnu ambalau, daje smjernice za postavljanje znakova na ambalau (kako bi bili vidljivi). Ovo poglavlje sadri primjere znakova na ambalai (primarnoj, sekundarnoj ili tercijarnoj) koji se odnose na rukovanje proizvodom. Proizvoa, poznavajui karakteristike svog proizvoda i odgovarajue propise, odreuje koje znakove staviti i gdje ih staviti. Pri odreivanju posluit e se kako propisanim znakovima, tako i normiranim ili e staviti znakove koje su osmislili njegovi strunjaci.
Primjer 176
HRN ISO 7000, br. 0623 HRN EN ISO 780, br. 3 Strelice prema gore (This way up)
Primjer 177
Znak odreuje da proizvod mora biti postavljen tako da strelica bude usmjerena prema gore. Nije doputeno preokretanje proizvoda i rukovanje u drugim poloajima. Primjer 176 je primjer normiranog znaka. Na transportnoj ambalai mogu se nai i druga grafika rjeenja, Primjer 177.
168
Primjer 178
Primjer 179
Primjer 180
Lomljivo, paljivo rukovati (Fragile, handle with care) Znak koji upozorava da se radi o lomljivom, osjetljivom proizvodu s kojim se mora paljivo rukovati. Iako je normom odreen izgled ae Primjer 178, ipak moemo nai i druga likovna rjeenja od napuknute ae pa do ae sa slomljenim stalkom. Nae se tu i aa za ampanjac kao i vinskih aa, itav servis.
Primjer 181
Primjer 182
Proizvod u ambalai treba zatititi od kie, s proizvodom se mora paljivo rukovati, te mora biti postavljen tako da strelice budu usmjerene prema gore.
Primjer 183
U potanskom prometu su shvatili da se znak ae moe koristiti u sluaju lomljivih poiljki, na primjer za slanje CD-a i DVD-a.
Primjer 184
Ovaj proizvoa je uz au stavio i bocu elei dodatno naglasiti da se u kutiji nalazi staklo.
Primjer 185
HRN ISO 7000, br. 0626 HRN EN ISO 780, br. 6 Zatititi od kie Proizvod u ambalai mora biti zatien od kie, ne smije ga se ostavljati na otvorenom prostoru izloenom kii.
Primjer 186
Norma jasno odreuje izgled znaka, Primjer 185, ostali znakovi su kreacije proizvoaa.
Primjer 187
Primjer 188
Ako smo na ranijim znakovima imali proljetnu kiicu, ovaj znak podsjea na pravi monsunski pljusak. Znak je otisnut na kartonskoj ambalai jednog proizvoda. Valja ipak pretpostaviti da se obavijest o vodootpornosti (water resistant) vrijedi za proizvod, a ne za njegovu kartonsku ambalau. Pretpostavka je da potroa razumije engleski.
Primjer 189
Znak pokazuje poloaj u kojem se proizvod mora prevoziti tijekom rukovanja.
170
Primjer 190
HRN ISO 7000, br. 0622, HRN EN ISO 780, br.2 Ne vjeati o kuku.
Primjer 191
Zatititi od utjecaja sunca, ne izlagati suncu.
Primjer 192
Zatititi od izravne sunane svjetlosti.
Primje 193
HRN ISO 7000, br. 0624 HRN EN ISO 780, br. 4 Zatititi od sunca, normirani znak.
Primjer 194
Proizvod zatititi od kie i sunca, normirani znakovi.
Primjer 195
HRN ISO 7000, br. 0632 HRN EN ISO 780, br.17. Temperaturne granice, normirani znak. Vrijednosti oznaavaju granine temperature zadane za proizvod. Granine temperature odreuju proizvoa na temelju znaajki proizvoda. Kod nekih proizvoda je temperaturni opseg uzak, na primjer za neke lijekove moe biti samo 4C, na primjer od 8 do 12 C. U tom sluaju se govori o hladnoj distribuciji lijekova. To znai da prijevoznik, skladite i trgovina moraju raspolagati opremom za uvanje lijekova u zadanom temperaturnom opsegu.
Primjer 196
Paljivo postupati, ne bacati.
Primjer 197
HRN ISO 7000, br. 0630 HRN EN ISO 780, br. 13 Optereenje ogranieno masom, normiran znak. Zabranjeno je opteretiti proizvod u ambalai s teretom mase vee od navedene.
Primjer 198
HRN ISO 7000, br.2403 HRN EN ISO 780, br.14 Optereenje ogranieno brojem istovrsnih proizvoda u ambalai koje se moe staviti jedan na drugi, a da se najdoljnji ne oteti. Zabranjeno je opteretiti proizvod u ambalai s veim brojem kutija od navedenog broja.
Primjer 199
Maksimalno dozvoljeno staviti, u ovom sluaju, 6 (est) kutija jednu na drugu, a da ne doe do oteenja proizvoda u najdoljnjoj kutiji. Proizvoai provjeravaju vrstou ambalae slaui jednu kutiju na drugu. Podatak je vaan zbog prijevoza i skladitenja.
172
Primjer 200
HRN ISO 7000, br. 2402 HRN EN ISO 780, br. 15 Zabranjeno je opteretiti proizvod u ambalai.
Primjer 201
Uz sve informacije o optereivanju proizvoda ovaj proizvoa je dodao jo i ovaj nak da nije dozvoljeno stati/hodati po ambalai. Znak su vjerojatno stavili poueni loim iskustvom da su proizvod i ambalaa oteeni tijekom transporta i skladitenja jer su osobe hodale po njima. Naravno da je i ovaj znak doivio razliite dizajnerske zahvate tako da se na ambalai moe vidjeti i prekriena radna obua, skijake cipele, te ime, Primjer 203.
Primjer 202
Proizvoa upozorava da je zabranjeno kartonsku kutiju otvarati otrim noem. Vjerojatno je i ovaj znak nastao kao posljedica loeg rukovanja. Koritenjem noa za otvaranje ambalae moe se zarezati i oteti proizvode u kutiji. Na primjer: nekoliko boca ulja moe biti zajedno upakirano u kartonsku kutiju. Koristei no ili neko drugo otro sredstvo (skalpel) za otvaranje kartonske kutije moe se zarezati plastina boca i nastati teta.
Primjer 203
Ne otvarati otrim noem, ne hodati, gaziti po ambalai.
Primjer 204
Znak da se proizvod moe strojno prati. Vano je voditi rauna o tom znaku da omiljena alica ne bi ostala bez ara zbog kojih je kupljena ili da plastini tanjur ne bi promijenio oblik.
Primjer 205
Ambalaa se moe upotrijebiti za duboko zamrzavanje hrane, za zagrijavanje u mikrovalnoj penici, te strojno prati.
Primjer 206
Nije potrebno posebno tumaenje.
Primjer 207
Ovakav znak se nalazi na ambalai koja je u direktnom dodiru s prehrambenim namirnicama i piima na primjer podloci od polistirena za meso, zdjelice za salate, kutije za kolae, tanjuri i pribor za jelo za jednokratnu uporabu, posude za zamrzavanje itd., 10.1.34.
NAPOMENA: Znak se ne nalazi na svoj ambalai koja dolazi u dodir s prehrambenim namirnicama i piima. Isto tako, znak se moe vidjeti na ambalai koja ne dolazi ni u kakav dodir s prehrambenim proizvodima.
174
Primjer 208 | Znakovi za ienje i odravanje pletene majice

Ovaj slijed znakova nije prema normi,10.3.5. Zbog svog sastava, ovaj tekstilni proizvod treba: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Prati runo Zabranjeno izbjeljivanje klorom Zabranjeno suho ienje Dozvoljeno je suenje na uetu, pri emu tekstilni proizvod ne mijenja oblik. Znak se koristi u SAD i Kanadi. Zabranjeno glaanje Zabranjeno centrifugiranje poslije pranja
Primjer 209 | Znaenje znakova za ienje i odravanje tekstilnih proizvoda

ZNAKOVI OPIS Posuda za pranje ZNAENJE Proces pranja bilo strojno, bilo runo
Trokut
Izbjeljivanje s klorom
Glaalo
Glaanje
Krug
Suho ienje
Krug u kvadratu
Centrifugiranje (poslije pranja)
Kri Sv. Andrije
Zabrana
Objanjenje znakova koji se odnose na odravanje i ienje tekstilnih proizvoda moe se nai u normi, 10.3.5.

Sustav oznaavanja njege tekstilnih proizvoda bazira se na sljedeim naelima: - znakovi daju informaciju o maksimalno dozvoljenom postupku njege tekstila, na primjer maksimalna dozvoljena temperatura pranja, - znakovi se uvijek moraju upotrebljavati u cjelosti i propisanim slijedom, - znakovi moraju biti jasni, razumljivi, itljivi, lagani za upotrebu i neovisni o bilo kojem jeziku - znakovi ne smiju ostavljati mogunost da ih potroa krivo protumai - jedinstveno postavljene naljepnice i harmonizirana upotreba znakova za njegu, - upotreba jedinstvenog sustava oznaavanja njege tekstila mora uzeti u obzir navike potroaa bez upotrebe sloenih tehnikih podataka, - ureaji za njegu tekstilnih predmeta, na primjer strojevi za pranje, glaala i drugi, moraju omoguiti najbolju moguu primjenu preporuenog postupka njege.
www.sartex.ch/ginetex_web/careLabelling/symbols/default.htm www.sustainable-cleaning.com/
Na rukovanje proizvodom i ambalaom odnose se i sljedei znakovi, na primjer:
Primjer 210
Prema normama HRN ISO 7000,10.3.6, br. 1051, te EN 980, br.5.2, prekrien broj 2 znai da nije dozvoljeno dva puta koristiti isti proizvod ili ambalau (Do not re-use).
Primjer 211 NEPOVRATNA BOCA
Ovakav tekst obino moemo nai ispupen na staklenim bocama od jedne litre. Tekst je sastavni dio kalupa za izradu boca. Nakon donoenja Pravilnika,10.1.14, neki su proizvoai stavili isti tekst i na papirnate naljepnice na staklenim bocama, nepotrebno.
Primjer 212 NEPOVRATNA AMBALAA
Na nekim polimernim spremnicima moe se nai i natpis nepovratna ambalaa, iako nije potrebno oznaavati nepovratnu ambalau.
176
Primjer 213
Ovaj znak propisan Pravilnikom, 10.1.14, znai da potroa, kada isprazni sadraj boce, prilikom kupnje novog proizvoda, praznu bocu vraa u trgovinu. Nakon toga boce se vraaju u punionicu na pranje te ponovno punjenje sa istim sadrajem, Primjer 37.
Primjer 214
Znak na povratnoj ambalai. Treba li biti oznaka materijala kada se radi o povratnoj ambalai?
Primjer 215 FEDERAL LAW FORBIDS SALE OR REUSE OF THIS BOTTLE.
U Hrvatskoj se ponegdje mogu kupiti domai proizvodi, na primjer samo rakija ili rakija s voem, u boci na kojoj se nalazi zanimljiv tekst. Prijevod engleskog teksta glasi: Federalni zakon zabranjuje prodaju ili ponovnu upotrebu te boce. Kada bi bar boca mogla ispriati svoju ivotnu priu da saznamo kako je ponovno napunjena i nala se u prodaji i tako je prekren federalni zakon, pretpostavka je ameriki. U svakom sluaju, nakon ovakvog natpisa mora se zapitati to je ranije bilo u boci.
7.3.6 Podruje: PORIJEKLO PROIZVODA

Porijeklo proizvoda jedan je od obveznih podataka o proizvodu. Uobiajen nain oznaavanja porijekla proizvoda je: Proizvedeno u .... ili Made in ...... Osim teksta, proizvoa esto dodaje zastavu ili grb drave odnosno pokrajine, zatim neku poznatu graevinu (znamenitost) ili zemljopisnu kartu s oznakom mjesta proizvodnje, a mogu se nai i posebno osmiljeni znakovi. Svaka drava svojim propisima obvezuje proizvoaa da navede porijeklo proizvoda kako bi neizravno potakla potroae da kupuju proizvode proizvedene u njihovoj dravi i tako podre domau proizvodnju i radna mjesta. Osim jasnih oznaka porijekla proizvoda, na primjer Proizvedeno u Hrvatskoj, moe se nai i oznaka porijekla Made in EU, to znai jedna meu lanicama EU. Navedeni primjeri pokazuju arenilo i u nainu oznaavanja porijekla proizvoda. NAPOMENA: Ponekad se oznaka porijekla proizvoda koristi u politike svrhe, na primjer pozivaju se potroai da bojkotiraju, dakle ne kupuju, proizvode iz neke drave jer se u toj dravi kre ljudska prava.

I hrvatski proizvoai daju svoj doprinos popisu oznaka porijekla proizvoda, na primjer:
Primjer 216
Znak Hrvatska kvaliteta kupcu treba biti jamstvo da se radi o proizvodima koji jamano predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi.
Primjer 217
Proizvodi sa znakom Izvorno hrvatsko (Croatian Creation) imaju posebnu vrijednost. To proizlazi iz injenice da se radi o proizvodima koji ukljuuju znaajke hrvatske tradicije, razvojno-istraivakog rada, inovacije ili invencije, dakle o proizvodima s neponovljivim i jedinstvenim osobinama. NAPOMENA: Znakovi i objanjenja preneseni sa stranice Hrvatske gospodarske komore www.hgk.hr. Popis proizvoda, nositelja navedenih znakova moe se nai na stranici: www.hrproizvod.biz.hr/. Bilo bi dobro da se uz znakove dodaju objanjenja to znai sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi ili neponovljive i jedinstvene osobine i primjerima potkrijepiti, te kako to dokazati.
Primjer 218
Primjer 219
Mnogi potroai pri kupnji proizvoda vode rauna o njegovom porijeklu i radije e kupnjom domaeg proizvoda podrati domau proizvodnju, a time i ouvanje radnih mjesta.
178
Primjer 220
Okusi Hrvatsku! I ovaj znak govori o porijeklu proizvoda, koji su stvarno izvrsni. Mnogi su potroai OH! protumaili kao uzvik oduevljenja i nisu u tom pogrijeili.
OH!
Primjer 221
Samo e odlino informiran potroa znati da je 385 normirana brojana oznaka za RH i da oznaava da je proizvod proizveden u RH.
NAPOMENA: Vie informacija o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog porijekla moe se nai u istoimenom Pravilniku.
7.3.7 Podruje: VRIJEME (datum proizvodnje, datum prodaje, rok uporabe, rok trajanja)
U ovom poglavlju obraeni su podaci o proizvodu sa stanovita vremena, na primjer datum proizvodnje i rok trajanja (rok uporabe, rok valjanosti). Datum proizvodnje je minimalni podatak o proizvodu prema ISO/IEC Uputi broj 14, 10.3.1. Isto tako, Zakon o zatiti potroaa, 10.1.29, propisuje da datum proizvodnje i rok uporabe, moraju biti dostupni potroau. Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane,10.1.33, ak propisuje nain pisanja datuma, na primjer Oznaka datuma je sastavljena od dana, mjeseca i godine u nekodiranom kronolokom obliku (xx dan, xx mjesec, xx ili xxxx godina). Autori ovog pravilnika propustili su objasniti znaenje nekodiranog kronolokog oblika, a oito im nije poznato da je pisanje datuma utvreno meunarodnom normom ISO 8601, 10.3.7, i da nije potrebno djelomino ponavljati uputu o pisanju datuma. Datum proizvodnje je obvezan podatak o proizvodu jer: - se rok uporabe ili rok trajanja ili rok valjanosti rauna od tog datuma. - pokazuje pridrava li se proizvoa propisa. Na primjer Direktiva o elektrinom i elektronikom otpadu, 10.2.5, propisuje da svi novi elektrini i elektroniki proizvodi koji se stave na trite nakon 01-07-2006 moraju biti oznaeni znakom pokazanim u Primjeru 10. Ako je proizvod stavljen na trite nakon tog datuma, a znak nije otisnut, oito je da se proizvoa ne pridrava propisa, to je posao za inspekciju. - za proizvod moraju biti osigurani rezervni dijelovi i to za neko razdoblje koje odreuje proizvoa, a koje se rauna od datuma proizvodnje. Tako, na primjer, za perilice rublja sa znakom Europskog cvijeta, proizvoa je duan osigurati rezervne dijelove dvanaest godina od godine proizvodnje:
ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htm.
Primjer 222
Ovaj primjer sadri dva znaka. Prvi je znak tvornica koji prema normi HRN ISO 7000, br. 2497, znai datum proizvodnje. Drugi znak je pjeani sat, koji se prema normi HRN ISO 7000, br. 2607, upotrebljava za oznaavanje kada istie rok valjanosti.
NAPOMENA: Pretpostavlja se da je znak za tvornicu svima poznat, kao i da svi potroai prepoznaju pjeani sat kao simbol za protjecanje vremena.
Rok uporabe (rok valjanosti, rok trajanja) je za neke proizvode obavezan podatak, na primjer prehrambene proizvode, pia, napitke, kozmetike proizvode i lijekove. Nakon isteka tog roka proizvod moe biti pokvaren, tetan za zdravlje, izgubiti svojstva zbog kojih je kupljen, izazvati alergije ili neke druge smetnje. Podatak o valjanosti/trajnosti/uporabljivosti proizvoda moe biti naveden na vie naina, na primjer: - Datum proizvodnje______________, Iskoristiti do/upotrijebiti do:______________ - Datum proizvodnje______________, Najbolje do:______________. Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, 10.1.33, navodi u kojim sluajevima nije obavezno navoenje roka trajanja, ali nije jasno u kojim sluajevima je obavezno navoenje. U nekim dravama, trgovakim lancima, postoji praksa da se prije isteka roka valjanosti proizvodima snizi cijena kako bi se ipak prodali. Datum prodaje takoer je vaan podatak jer se od njega rauna jamstveni rok. Datum prodaje nalazi se na raunu, a na jamstveni list se upisuje datum kada ga potroa potvrdi u trgovini. Jamstveni rok nije predvien za sve proizvode i razlikuje se od proizvoda do proizvoda. Za ve spomenute perilice rublja koje ispunjavaju uvjete za dobivanje znaka Europski cvijet, proizvoa jami da e perilica, od trenutka isporuke kupcu, najmanje dvije godine raditi bez problema.
NAPOMENA: Na proizvodima je ponekad otisnut datum proizvodnje, ali nije naveden rok trajanja (6 mjeseci, dvije godine). U tom sluaju radi se o nepotpunoj informaciji koja zbunjuje potroaa. Mogu se nai proizvodi, na primjer kozmetiki, na kojima nema obavijesti o datumu proizvodnje nego samo pie: Vrijedi do. To nije dovoljno jer nema obavijesti o roku uporabe od trenutka otvaranja. Isto tako, moe se nai informacija o roku trajanja, ali bez datuma proizvodnje itd.
180
Primjer 210 (ponovljen)

Prema normi HRN ISO 7000 br. 2607, 10.3.6, pjeani sat oznaava kada istie rok valjanosti proizvoda. Brojke uz pjeani sat znae godinu i mjesec do kada treba potroiti proizvod. Pisanje datuma tako da prvo piemo godinu, zatim mjesec pa dan, jedna je od mogunosti pisanja datuma predviena normom, 10.3.7.
Primjer 223
09.08.08.
Tako napisan datum moe zbuniti potroaa jer se moe tumaiti na dva naina: - da je godina navedena na prvom mjestu, pa se radi o 2009. godini ili - da je godina navedena na zadnjem mjestu, pa se radi o 2008. godini, to naravno nije svejedno. Neki proizvoai su naznaili da je datum pisan (dd/mm/gg), znai dan, mjesec, godina. Znak otvorene posude, ovdje s brojkom 12, i slovo M znae rok uporabe proizvoda od trenutka prvog otvaranja, ako se uva u odgovarajuim uvjetima,10.2.8. Na primjer ovaj proizvod se moe koristiti 12 mjeseci od trenutka kada je prvi puta otvoren.
Primjer 224
www.european-cosmetics.info.
Oito valja zapamtiti datum prvog otvaranja! Potroai obino ne pamte datum kada su otvorili izvorno zatvoren proizvod. Jedan proizvoa rijeio je problem tako to je u uputu stavio rubriku Upiite datum prvog otvaranja i prazan prostor za upisati datum. Trebalo bi proitati uputu i posluati savjet!
Primjer 225
Upotrebiti do datuma oznaenog na pakovanju. Datum proizvodnje: 36 meseci od datuma naznaenog na pakovanju. Ovakav podatak sigurno nije dobar jer e zbuniti svakog potroaa.
Vrijeme rada Na mnogim proizvodima, gdje je to potrebno, moe se nai podatak o potrebnom vremenu za pripremu nekog jela, na primjer kuhati 10 minuta, Primjer 226, ili za pripremu je potrebno 45 minuta ili za sastavljanje nekog proizvoda potrebno je toliko vremena, Primjer 227.
Primjer 226 | Vrijeme za pripremu obroka
Primjer 227 | Vrijeme potrebno za sastavljanje ormaria
Grafiki prikaz znai da je jednoj osobi za sklapanje proizvoda potrebno 60 minuta uz uvjet da raspolae alatom sa slike.
7.3.8 Podruje: MJERNE JEDINICE
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj, nazivi i znakovi te podruje, nain i obveza njihove primjene propisani su Pravilnikom o mjernim jedinicama,10.1.25. Pravilnik propisuje da uporaba i nain pisanja mjernih jedinica i mjernih podataka izraenih tim jedinicama trebaju biti u skladu s meunarodnim i hrvatskim normama HRN ISO 2955, HRN ISO 100, nizom HRN ISO 31, normama IEC 60027 te usklaenom normom ISO/IEC 80000.
182
Kada se proizvodi prodaju po broju (komadno) taj podatak mora biti iskazan na ambalai. Za izraavanje koliine u komadima mnogi proizvoai su osmislili zanimljiva rjeenja, Primjer 228.
Primjer 228
Ovakav nain prikazivanja koliine teko se moe nai u nekom propisu ili normi; ipak primjer je zanimljiv.
Premda su zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj prema Meunarodnom sustavu mjernih jedinica (SI jedinice), na ambalai nekih proizvoda mogu se nai mjerne jedinice iz anglosaksonskog sustava, Primjer 229. Vano je da ih prijevoznici i skladitari znadu preraunati.
Primjer 229 | Primjer anglo-saksonskih mjernih jedinica

NAPOMENA: Mjerne jedinice propisane su pravilnikom, 10.1.25. Obveze uporabe mjernih jedinica u smislu odredaba ovoga pravilnika odnose se na mjerila koja se upotrebljavaju, mjerenja koja se provode i pokazivanja veliina u mjernim jedinicama za gospodarske svrhe radi zatite zdravlja, javne sigurnosti ili za upravne svrhe.
7.3.9 Podruje: SASTAV PROIZVODA, AMBALAE
Sastav proizvoda i ambalae vaan je podatak zbog, na primjer: sigurnosti i zatite zdravlja potroaa (sastav prehrambenih proizvoda, sastav kozmetikih proizvoda, proizvoda za ienje i odravanja, kao i gospodarenja otpadom. Isto tako, sastav ukazuje na injenicu koliko se proizvoa pridrava propisa, na primjer upotrebljava li opasne i tetne tvari ili koristi li u procesu priklupljeni otpad, na primjer papir, staklo, plastiku i drugo. Takvi podaci govore i o proizvoaevu odnosu prema tednji resursa, Primjer 231.
Primjer 230
Znak za tavljenu kou Znak za tekstil Primjer znakova za materijal od kojeg je izraen gornji dio obue, sastav obue. Prema Pravilniku o oznaivanju materijala glavnih dijelova obue namijenjene prodaji potroau,10.1.17, moraju biti oznaeni materijali od kojih su izraeni pojedini dijelovi obue. Znakovi se obino nalaze na naljepnici na donjem dijelu obue. Ovisno o vrsti materijala, potroa e odravati i istiti obuu jer nije isto je li obua izraena od tavljene koe ili na primjer tekstila.
O oznaci sastava odjee (pamuk, svila, vuna itd.) ovisi i nain ienja i odravanja koji je prikazan znakovima, Primjer 208. Obavijest o odravanju i ienju tekstila utvrena je direktivom, 10.3.5.
Papirnata kutija francuskog proizvoaa. Nema oznake za papir, jer je oito da se radi o papiru, a ca. 72% znai da je u proizvodnji ambalae upotrijebljeno toliko starog papira. Nije potrebno naglasiti da praznu kutiju treba ponovno odloiti u spremnik za stari papir.
Primjer 231
7.3.10 Podruje: INSTRUMENTI POLITIKE ZATITE OKOLIA

7.3.10.1 Openito
Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 10.4.43, postoje tri skupine instrumenata politike zatite okolia: naredbodavni i nadzorni instrumenti, ekonomski instrumenti, ostali instrumenti.
* Na sastav proizvoda i ambalae odnose se i toke 7.3.1.4, 7.3.3.5, kao i 7.3.4.
184
Primjeri u ovom Priruniku pokazuju da se itanjem znakova i ostalih obavijesti na proizvodu i ambalai, odnosno raunu proizvoda, moe prepoznati o kojime se instrumentima zatite okolia radi.
7.3.10.2 Naredbodavni i nadzorni instrumenti
Naredbodavni i nadzorni instrumenti izravno ureuju ponaanje proizvoaa, na primjer u koritenju materijala za proizvodnju ili obvezi ishoenju dozvole za isputanje oneiujuih tvari u okoli i slino. Kao primjere takvih instrumenata moe se navesti: ishoenje Vodopravne dozvole za odreene skupine proizvoda, na primjer sredstva za ienje, sredstva za pranje rublja i sva ostala sredstva koja sadre kemijske supstance, Toka 7.3.3. Broj Vodopravne dozvole mora pisati na primarnoj ambalai, Toku 7.3.3.1. ogranienje, odnosno zabrana, uporabe tetnih i opasnih tvari kako je to propisano Direktivom o ogranienju upotrebe tetnih tvari (RoHS direktiva), 10.2.5. Proizvoa, znakom koji je sam osmislio, Primjer 232, potvruje da je usklaen sa zahtjevima navedene direktive.
Primjer 232 | Sukladan zahtjevima RoHS direktive
Vie o znaku sukladan zahtjevima RoHS direktive, Toku 4.4.3.
7.3.10.3 Ekonomski instrumenti
Ekonomski instrumenti su oni koji novanim poticajima i optereenjima potiu promjenu ponaanja proizvoaa i potroaa prema smanjenju oneiavanja okolia. Zatim pridonose prikupljanju sredstava za ulaganja u zatitu okolia, kao i podravaju naela odrivog razvoja jer mijenjaju relativne cijene dobara i usluga koje mogu negativno utjecati na okoli. Na vanost ekonomskih instrumenata ukazuje esnaesto naelo Deklaracije o okoliu i razvoju 10.4.2 koje kazuje da dravna tijela trebaju raditi na promicanju internalizacije trokova okolia i uporabe ekonomskih instrumenata, vodei rauna o pristupu prema kojem oneiiva treba, u naelu, snositi trokove oneienja, s dunim obzirom prema javnom interesu i bez naruavanja meunarodne trgovine i ulaganja. Internalizacija trokova, 10.4.43 znai da cijena proizvoda sadri razliite naknade koje je proizvoa obvezan plaati, trokove gospodarenja otpadom, trokove nastale zbog oneienja i druge. Ekonomski instrumenti podrazumijevaju: naknade, depozite (pologe), pristojbe, poreze, darovnice, subvencije, poticaje, utrive dozvole za oneiavanje, kazne zbog nepridravanja propisa i ostale sline mjere. Ekonomski instrumenti su, ili e biti, predmet propisa. Na primjer Zakon o zatiti okolia, 10.1.30, kazuje da se posebnim propisom mogu urediti posebni poticajni sustavi primjerice: ekoloke naknade i polozi, kojima se postie znaajno rastereenje zatite okolia. Isto tako, u sljedeem stavku

kazuje da se posebnim propisom mogu urediti olakice za usluge i za proizvode za koje je organiziran povrat odnosno povrat ambalae ili na drugi nain organizirano smanjenje negativnih uinaka njihovog djelovanja na okoli i koritenjem kojih se pridonosi izbjegavanju i smanjenju otpada. NAPOMENA: U navedenom lanku, glagol mogu znai odreenu nesigurnost, jer obino slijedi nastavak ali i ne moraju. Osim te neodreenosti, nije objanjen naziv ekoloke naknade, radi li se o jednoj ili vie njih, tko plaa kome, koliko i za to. U vrijeme rada na ovom Priruniku nije donesen najavljen poseban propis, pa nije jasno kako e spomenute ekoloke naknade poticajno djelovati na proizvoae. Sa stanovita ovog Prirunika zanimljivi su oni ekonomski instrumenti koji se mogu prepoznati, odnosno za koje su predvieni odreeni znakovi kojima proizvoa potvruje ispunjavanje svoji obveza, na primjer: Naknada zbrinjavanja Prema Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, naknada zbrinjavanja predstavlja naknadu iji iznos ovis o vrsti materijala ambalae, a slui za pokrie trokova gospodarenja ambalanim otpadom (prikupljanja, skladitenja i prijevoza do mjesta oporabe). Prema Pravilniku, 10.1.14, nije predvieno posebno oznaavanje ambalae koje bi bilo dokaz da proizvoa plaa ovu naknadu. Naknadu zbrinjavanja, proizvoai i uvoznici u Republici Hrvatskoj plaaju Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Sliku 21. a ambalai proizvoda proizvedenih u dravama EU (ili koji su predvieni za izvoz na trite EU) N moe se vidjeti znak Zelena toka (Green Dot ili Grner Punkt), Primjer 233.
Primjer 233 | Znak Zelena toka

Ovaj znak dokazuje da je proizvoa/uvoznik plaanjem naknade za gospodarenje ambalanim otpadom osigurao provedbu zahtjeva Europske Direktive o ambalai i ambalanom otpadu, 10.2.39. Packaging Recovery Organization Europe je vrijedi u dravama lanicama EU koje su prihvatile sustav gospodarenja ambalanim otpadom nazvan sustav Zelene toke, Sliku 22. Hrvatska organizacija EKO-OZRA lanica je dobila je licencu za provedbu sustava Zelene toke u Republici Hrvatskoj. Mnogi hrvatski proizvoai izvoze svoje proizvode u drave EU koje imaju uveden sustav ZT. Uvoznici su obvezni platiti propisanu naknadu za gospodarenje otpadnom ambalaom i zbog toga proizvoai stavljaju znak ZT na ambalau. Ponekad se uje pitanje zato proizvode u ambalai sa znakom ZT stavljaju i na hrvatsko trite. Kratko, zbog smanjenja (optimalizacije, racionalizacije)
186
trokova. Raditi dvostruku ambalau sa/bez Zelene toke, imati skladini prostor za proizvode sa/ bez ZT itd., zakompliciralo bi rukovanje i povealo trokove, a to je teko oboriv razlog za stavljanje Zelene toke bez obzira na to na kojem e tritu proizvod zavriti. Na Slici 4, dan je opi prikaz utjecaja zakonodavnog i normativnog podruja na oznaavanje proizvoda i ambalae. Primjer kada se uz propisane i normirane znakove na ambalau stavlja i znak neke organizacije, Sliku 21. Europska Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu, 10.2.3 kazuje da proizvoa mora osigurati gospodarenje ambalanim otpadom svog proizvoda ili samostalno ili zajedniki. Obino su zajednika rjeenja uinkovitija tako da je na europskoj razini za provedbu zahtjeva Direktive osnovana neprofitna organizacija za gospodarenje ambalanim otpadom (Packaging Recovery Organisation Europe), koju moemo prepoznati po znaku Zelena toka. U svakoj europskoj dravi osnovana je organizacija za gospodarenje ambalanim otpadom u toj dravi, na primjer u Republici Sloveniji je to SLOPAK, a u Republici Hrvatskoj bi trebala biti EKO-OZRA. Plaanjem naknade za gospodarenje pojedinim vrstama ambalanog otpada toj organizaciji, proizvoa stie pravo stavljanja znaka Zelena toka na ambalau svog proizvoda. Istovremeno to je potvrda da se proizvoa ukljuio u zajedniku shemu gospodarenja ambalanim otpadom. U Republici Hrvatskoj propisano je da se naknada za gospodarenje ambalanim otpadom plaa Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Za to nije predvien nikakav znak kojim bi proizvoa potvrdio da ispunjava zahtjeve Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu.
Slika 21 | Utjecaj naknade zbrinjavanja na proizvoaa
Slika 22 | Internetska stranica organizacije Packaging Recovery Organization Europe www.pro-e.org
Slika 23 | Internetska stranica organizacije Packaging Recovery Organization Europe s podacima za Hrvatsku www.eko-ozra.hr
Oznaka RESY Oznaka RESY vrijedi samo na podruju Republike Njemake, a znai da je proizvoa ili uvoznik proizvoda na njemako trite sklopio ugovor s RESY organizacijom za gospodarenje s papirnatim i kartonskim ambalanim otpadom. Znak RESY se smije koristiti iskljuivo u kombinaciji s brojevima koji predstavljaju identifikaciju proizvoaa ili uvoznika koji je sklopio ugovor s organizacijom. Ugovor se sklapa na godinu dana.
Primjer 234 | Oznaka RESY
188
Slika 24 | Internetska stranica RESY organizacije
www.resy.de
Povratna naknada Povratna naknada je propisana Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu 10.1.14, iznosi 0,50 kn i jedina je naknada vidljivo oznaena na ambalai. Povratna naknada je propisana samo za neka pia, napitke, mineralnu i obinu vodu, te neke mlijene proizvode. Povratnu naknadu plaa potroa prilikom kupnje proizvoda, posebno je navedena na raunu proizvoda i potroa ju dobije natrag kada vrati praznu ambalau.
Primjer 235
Povratna naknada od 0,50 kn prema Pravilniku 10.1.14. Brojanu oznaku za ambalani materijal (41 za ALU) proizvoa je stavio unutar znaka za recikliranje propisanog u Hrvatskoj. Ovakav nain oznaavanja ambalanog materijala nije predvien navedenim Pravilnikom.
Primjer 236
Znak je preuzet sa naljepnice na staklenoj boci. Povratna ambalaa 0,50 kn je kriva i zbunjujua informacija. Povratna ambalaa znai da se prazna ambalaa vraa na pranje i ponovno punjenje istim sadrajem za to je predvien drugi znak, Primjer 213. U ovom sluaju se radi o povratnoj naknadi, znai potroau e biti isplaeno 0,50 kn kada praznu bocu vrati u trgovinu. Potroa ima sljedee mogunosti: a) ponovno koristiti bocu za svoje potrebe; b) otii u trgovinu i zatraiti povratnu naknadu, naravno u sluaju da u njegovom mjestu postoji trgovina ija je povrina vea od 200 m2. Pravilnikom je propisano da su trgovne povrine vee od 200 m2 dune preuzimati otpadnu ambalau za koju je predviena povratna naknada, te iznos isplatiti potroau. c) odloiti staklenu bocu, bez naknade, u spremnik za otpadno staklo, ako postoji u njegovom mjestu.
Primjer 237
Ovakav nain pisanja povratne naknade, uz znak za ambalani materijal, nije predvien Pravilnikom, 10.1.14.
Primjer 238 RH: GL71 POVRATNA NAKNADA 0,50 KN Primjer 239 GL 72 i Povratna naknada 0,50 kn za RH
Proizvoa eli naglasiti da naknada vrijedi samo u RH. Ovaj dodatak, vjerojatno je posljedica zahtjeva potroaa u susjednim dravama da im bude isplaena povratna naknada.
190
NAPOMENA: Ostavljene prazne staklene, plastine boce i metalne limenke nakon okupljanja vee broja osoba, na primjer koncerta ili utakmice, ukazuju na injenicu da mnogima 0,50 kn nije neki poticaj da uzmu praznu ambalau i vrate ju u trgovinu. Tu injenicu iskoristili su ljudi slabog materijalnog stanja koji skupljanjem prazne ambalae za koju je plaena povratna naknada popunjavaju kuni proraun. Polog (depozit) Polog (depozit, kaucija) plaa potroa prilikom kupnje proizvoda u povratnoj ambalai, ako ne donese praznu (zamjensku) ambalau. Prema Pravilniku, 10.1.14, oznaavanje iznosa depozita nije obvezno. Ovaj ekonomski instrument trebao bi potaknuti potroaa da vrati praznu bocu prilikom kupnje novog istovrsnog proizvoda. Ako ne donese praznu bocu novi proizvod je skuplji za navedeni depozit, Primjer 240.
Primjer 240 | Povratna ambalaa s istaknutim depozitom
NAPOMENA: Ostavljene prazne boce poslije, na primjer koncert ili utakmica, ukazuju na injenicu da 1,22 kn nije neki poticaj da se bocu uzme i zamijeni prilikom kupnje nove boce. Neki proizvoai su ponudili mogunost pologa i za neke druge vrste ambalae, na primjer drvene sanduke. To znai kada se drveni sanduci vrate proizvoau, polog e biti vraen kupcu. Pokazalo se da trokovi organizacije povrata sanduka znatno vei od pologa i da pria nije odriva.
7.3.10.4 Ostali instrumenti
Ostali instrumenti, koji su esto neobvezujui, koriste se za unapreenje zatite okolia, na primjer: procjena ivotnog ciklusa proizvoda, prihvaanje pojedinanih ili zajednikih sporazuma u cilju promicanja ciljeva zatite okolia, kao to su industrijski sporazumi, kodeksi ponaanja ili nezavisno ocjenjivanje okolia. U ostale instrumente razvrstani su i dobrovoljni ili obvezatni programi informiranja javnosti o problemima okolia, o utjecaju proizvoda, materijala i postupaka na okoli, kao i primjena sustava upravljanja okoliem i neovisno ocjenjivanje provedbe sustava u cilju poboljanja trokovne uinkovitosti.
Primjer 241 | Znak da je proizvoa ispunio zahtjeve Direktive za upravljanje okoliem i shemu provjere zahtjeva (EMAS), 10.2.1.
7.3.10.5 Pravedna (Potena) trgovina
Znak Fairtrade ili Potena trgovina (neki autori prevode naziv Fairtrade kao Pravedna trgovina) je noviji znak koji pomae potroau pri odluci od kojeg e proizvoaa kupiti proizvod. Korijeni znaka nalaze se u Programu za 21. stoljee, 10.4.3 u kojem je naglaena vanost borbe protiv siromatva. Kako odrivi razvoj znai i odgovoran odnos prema drutvu, prema ljudima, radnicima, mnoge organizacije rade na edukaciji lokalnog siromanog (obespravljenog) stanovnitva kako bi ih osposobili za proizvodnju, ali i za ekonomsku samostalnost. Kljuno je da za svoj rad budu pravedno (poteno) plaeni. Meunarodna federacija za alternativnu trgovinu IFAT okuplja one koji se bave proizvodnjom i trgovinom na opisanim naelima i takvi proizvodi mogu biti oznaeni znakom Pravedna (Potena) trgovina. Znak se dodjeljuje iskljuivo proizvodima, ne poduzeima ili organizacijama koje ga prodaju. Proizvod koji nosi taj znak proao je strogi proces certifikacije koji je propisala Meunarodna organizacija za pravednu (potenu) trgovinu (Fairtrade Labelling Organizations International).
Primjer 242 | Znak Pravedna (Potena) trgovina

Znak predstavlja partnerstvo proizvoaa sirovina (na primjer kave, aja, eerne trske) i proizvoaa gotovog proizvoda temeljeno na povjerenju, potovanju i transparentnosti, a glavna svha je stvaranje pravednijeg ozraja u meunarodnoj trgovini 10.4.38. Postoje i protivnici ovakvog pristupa. Oni tvrde da je cijena poljoprivrednih proizvoda niska zbog prevelike proizvodnje. Sistem Pravedne trgovine potie poljoprivrednike da proizvode vie i na taj nain jo snizuju cijenu. Isto tako, manji dio iznosa odlazi poljoprivrednicima, dok veina ostaje trgovcima, sustav daje bogatim potroaima laan osjeaj njihove veliine i daje dojam laganog rjeavanja problema siromatva.
www.fairtrade.net/ www.fairtrade.org
192
7.3.11 Podruje: OTPAD
Problem otpada je u stalnom porastu. Statistike kazuju da svaki stanovnik EU proizvodi od 250 do 620 kilograma kunog otpada godinje. Oko 20 do 30 % tog otpada odnosi se na ambalani otpad. Znakovi prate proizvod i ambalau i kada postanu otpad i pruaju potroau informaciju to s njima uiniti, slijede primjeri:
Primjer 243
Na nekoliko domaih proizvoda od vieslojnih materijala moe se nai ovaj znak i savjet da se ambalaa spljoti. Tako e se smanjiti obujam prazne ambalae, odnosno obujam koliine otpada, no masa je ostala ista.
Primjer 244
Ovaj ili neka inaica je najei znak koji moemo nai na ambalai mnogih proizvoda. Proizvoa poruuje potroau da praznu ambalau, koja je postala otpad, stavi u koaricu za otpadke, odnosno da praznu bocu, kutiju, omot, limenku ne baci na ulicu, ne ostavi na morskoj plai ili u umi, ne baci u potok, rijeku ili ponor, ve ponese sa sobom i potrai najbliu posudu za otpadke. Ponekad proizvoa, elei djelovati odgojno, uz znak otisne i tekst o potrebi uvanja okolia, odnosno prirode. Neke drave ak uvjetuju stavljanje znaka na proizvode za njihovo trite.
Primjer 245
Ovaj proizvoa je trebao provjeriti je li mogue njegov savjet provesti u praksi. Ispod koare za otpatke dodao je natpis da praznu bocu treba spljotiti prije odlaganja.
Primjer 246
Ova dva znaka na papirnatoj kutiji znae sljedee: - prvi poruuje potroau da ambalau odloi u ko za komunalni otpad, nikako ne na livadu, umarak ili potok; - drugi, znak ZT, znai da je proizvoa/uvoznik uplatio propisanu novanu naknadu na raun organizacije za gospodarenje ambalanim otpadom. Ta bi organizacija trebala osigurati pravilno gospodarenje ambalanim otpadom. Proizvoa nije oznaio ambalani materijal, to i nije potrebno jer jeu ovom primjeru jasno da se radi o papirnatoj kutiji. Sada je sve na potroau i razvijenosti infrastrukture za razdvojeno skupljanje otpada, to jest postoje li spremnici za skupljanje otpadnog papira ili ne.
Primjer 247
Znak nalazi se na dnu kartonskog nosaa za limenke i upozorava potroaa da limenku ne baca u komunalni otpad. Iako je znak rjeit, loe je postavljen jer e malo koji potroa gledati dno nosaa. Prosjean potroa uzima limenke, a karton u najboljem sluaju odloi u otpadni papir i ne pogledavi znakove na njemu.
Primjer 10 (ponovljen)
Znak, propisan europskom direktivom Directive 2002/96/EC on Waste from Electrical and Electronic Equipment, upozorava korisnika da proizvod kada postane otpad, ne smije stavljati u komunalni otpad. Znak je propisan 2002. godine, a od sredine 2005. godine proizvoai elektrinih i elektronikih proizvoda na podruju EU, kao i svi koji namjeravaju izvoziti na podruje EU moraju oznaiti svoje proizvode tim znakom. U posebnim sluajevima, bilo zbog veliine proizvoda ili njegove funkcije, znak moe biti otisnut na pakiranju (ambalai), uputama za upotrebu i/ ili na jamstvenom listu. Primjer teksta uz znak: Aparat ne odbacujte zajedno s ostalim kunim smeem, ve ga odloite na za to predviena prikupljalita. Na taj nain pridonosite zatiti okolia.
Primjer 248
Na PET boci kupljenoj u SAD-u, znak PET za ambalani materijal nalazi se otisnut na boci, a na naljepnici je Mbiusova petlja i molba upuena potroaima da bocu odloe u spremnik iz kojeg e ii na preradu u novi proizvod.
Primjer 249
Ovaj proizvoa nije uz tekst Ambalaa za recikliranje stavio propisani krug sa strelicom (u RH) . Ovakvo oznaavanje da se materijal moe preraditi nije predvieno Pravilnikom, 10.1.14.
194
Primjer 250
Primjer 251
Osim znakova, na mnogim vreicama otisnut je tekst da istu vreicu treba koristiti vie puta, a kada joj prestane uporabna vrijednost, vreicu se moe iskoristiti za skupljanje kunog smea ili ju odloiti meu odgovarajuu vrstu otpada, ako za to postoje mogunosti.
7.4
ZNAKOVI PREMA VRSTI PROIZVODA
Odreeni znak moe se upotrijebiti za razliite skupine proizvoda; tako se moe prirediti pregled znakova koji se nalazi na: proizvodima i igrakama namijenjenim djeci, biciklima, opremi za sport i razonodu, elektrinoj opremi i priboru, proizvodima za brigu o zdravlju, kuanskim ureajima (hladnjak, penica, usisava i dr.) namjetaju i posoblju, tekstilu, odjei i radno/zatitnoj odjei proizvodi za aktivnosti tipa sam svoj majstor (D.I.Y proizvodi)*, opremi za sigurnost i zatitu od poara. NAPOMENA: U mnogim tekstovima se koriste kratice bez dodatnog objanjenja o znaenju. Tako je i autor gornjeg popisa zaboravio dodati to znai skraenica D.I.Y. Pretraivanjem interneta, moe se pronai objanjenje da D.I.Y ili D*I*Y znai Do-ItYourself ili Napravi sam oprema ili oprema za sam svoj majstor aktivnosti. Za svaku skupinu proizvoda postoje i odreene norme; one utvruju zahtjeve koje mora zadovoljavati ta skupina proizvoda kao i norme za ispitivanje kvalitete proizvoda, Poglavlje 7.3.2. Postoji mogunost razvrstavanja i prema mjestu uporabe. Bilo bi zanimljivo prirediti pregled znakova koje moemo nai na proizvodima u kuhinji poput namjetaja, ureaja i opreme, sredstava za ienje i slino, ili na radnom mjestu ili u kupaonici itd. Mogue je prirediti i pregled znakova na prehrambenim proizvodima, piima i ostalim proizvodima. Svaka skupina moe se granati na podskupine, na primjer proizvode za brigu o zdravlju (kozmetiki proizvode) moe se razvrstati na:

sredstva za sunanje sredstva za njegu kose sredstva za njegu usta sredstva za njegu stopala sredstva za njegu ruku sredstva za njegu tijela sredstva za intimnu njegu sredstva za njegu djece sredstva za njegu koe dekorativna kozmetiku mirise.
Sredstva za sunanje imaju opet svoju podjelu, na primjer prema faktoru zatite od Sunevog zraenja itd. Razvidno je da postoji vie mogunosti razvrstavanja znakova u odreene skupine, a za svaku postoje razlozi, te da su za svaku skupinu predvieni posebni znakovi.
7.5
ZNAKOVI PREMA NAINU ITANJA
Prikazani primjeri znakova predvieni su da ih ovjek vizualno prepozna, proita, razumije i prema njima postupa. Osim takvih znakova postoje i znakovi predvieni za strojno itanje podataka. EAN oznaka Na veini proizvoda moe se vidjeti niz tamnih crta i svjetlih meuprostora, Primjer 252a. Radi se o jedinstvenom meunarodnom sustavu oznaavanja i identifikacije proizvoda nazvanom EAN sustav prema European Article Numbering (Europsko numeriranje proizvoda), jer je razvijen i primijenjen u Europi. EAN oznaka sadri podatke o: zemlji porijekla robe, (385 je brojana oznaka za Hrvatsku) proizvoau i samom proizvodu. Navedene podatke posebna oprema pretvara u niz tamnih crta i svjetlih meuprostora razliite irine, tako zvani EAN kod (pismo). Tako strukturirana oznaka omoguava prijenos podataka o proizvodu od jedne kompjuterske aplikacije do druge, elektronikim putem i uz minimalno sudjelovanje ovjeka. EAN oznaka predstavlja vaan element uinkovite komunikacije izmeu razliitih poslovnih partnera, na primjer proizvoaa, dobavljaa, distributera i dr., na dravnoj i meunarodnoj razini. Isto tako, EAN oznaka je vaan dio automatizacije poslovanja, na primjer praenje stanja proizvoda na skladitu i naruivanja novih proizvoda. Potroa e lake razumjeti prednosti EAN oznake prilikom plaanja kupljenih proizvoda. Blagajnica pomou itaa EAN oznake pretvara u podatke na raunu. Za pravilnu dodjelu i primjenu EAN oznaka odgovorno je Hrvatsko udruenje za automatsku identifikaciju, elektroniku razmjenu podataka i unapreenje poslovnih procesa (GS1 Croatia) dio je meunarodnog sustava nacionalnih organizacija za automatsku identifikaciju i elektroniku razmjenu podataka, ima cjelovitu strukturu i sva ovlatenja nacionalne organizacije meunarodnog GS1 sustava, te je lanica iskljuivi nositelj licence GS1 u Republici Hrvatskoj. Udruenje GS1 Croatia (GS=Global Standards) nastavlja radom Hrvatskog udruenja za kodiranje EAN CROATIA.
196
QR oznaka U Japanu se na mnogim proizvodima moe nai QR oznaka, Primjer 252b, takoer strojno itljive oznake pisane QR kodom (pismom). QR je kratica engleskog naziva Quick Response, brzi odgovor, jer se pomou posebnih itaa brzo dobiju zapisani podaci, poruke. QR kod je razvijen u Japanu krajem 20. stoljea, a upotrebljen je u automobilskoj industriji za oznaavanje dijelova i njihovo praenje, praenje sljedivosti. Godine 2006., objavljena je preinaena norma ISO/IEC 18004:2006 Information technology Automatic identification and data capture techniques QR code 2005 bar code symbology specification. Prednost QR koda je da na isti prostor stane znatno vie podataka u odnosu na EAN kod. Za pretvaranje podataka, pisanih i slikovnih, u QR oznake, na internetu su dostupni besplatni programi. Na primjer, ako elite nekome preporuiti ovaj Prirunik, pretvorite njegov naziv u QR oznaku, vidi Primjer 252b, snimite ju kamerom mobilnog telefona i poaljete. Uvjet je da primateljev mobilni telefon ima ugraen program za prevoenje u ovjeku itljive znakove.
Primjer 252a | Primjer linijskog koda (bar koda)

NAPOMENA: U literaturi se za EAN oznake mogu nai nazivi: bar kod, tapiasti kod, te linijski kod.
www.gs1.org/
www.gs1hr.org/ean.pl
Primjer 252b | Primjer QR oznake
www.denso-wave.com/grcode
Osim vizualnog i strojnog itanja znakova postoji i itanje znakova dodirom prstiju, taktilno. Takav nain itanja znakova na proizvodu i ambalai prilagoen je slabovidnim i slijepim osobama. Neki proizvoai lijekova ispisali su naziv lijeka Brailleovim pismom, vidi Primjer 39, a neki proizvoai opasnih tvari su na ambalau naljepili naljepnicu s ispupenjem u obliku trokuta jer trokut znai upozorenje, znak za oprez, (vidi Primjere 85 i 86, te toku 10.3.9) . Mnogi proizvoai ambalae u koju se pakiraju opasne tvari, prilikom konstrukcije nove ambalae ili redizajna postojee, predvidjeli su da trokut s ispupenim rubovima bude ugraen u ambalau, sastavni dio ambalae, vidi 7.3.3.1, 7.3.3.2 i 7.3.3.3.
informiranje i obrazovanje o znakovima i oznaavanju

Prema publikaciji Poslovni svijet u odrivom razvoju samo informiran, odgovoran i obrazovan potroa svojim e izborom podupirati postizanje odrivosti na tritu i to s trostrukim uinkom: poboljavanjem kvalitete ivota potroaa, smanjivanjem nepovoljnih utjecaja na drutvo i okoli te poveavanjem trinog udjela kompanija koje su pobornici odrivosti. 10.4.11
8 Informiranje i obrazovanje o znakovima i oznaavanju
INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE O ZNAKOVIMA I OZNAAVANJU
8.1 POVIJESNI OSVRT
Godine 1964., donesena je Deklaracija o pravima potroaa. Ona kazuje da potroai imaju pravo na informaciju, to jest na poznavanje injenica koje e im omoguiti svjestan izbor i kupnju proizvoda. Deklaracija dalje kazuje da potroa mora biti zatien od nepotenog i zbunjujueg oglaavanja i oznaavanja koji mogu ili bi mogli navesti na krive zakljuke, Toku 5.5. Nadalje Deklaracija iznosi da potroa ima pravo na znanja i vjetine potrebne za odluivanje pri kupnji kako bi izgradio/uspostavio povjerenje u proizvoaa. Potroa mora biti svjestan i svojih obveza i odgovornosti to znai da treba postupati u skladu s uputama i informacijama proizvoaa. Isto tako, u Deklaraciji je zapisano da potroa ima pravo na naknadu u sluaju krivog predstavljanja, nekvalitetnih proizvoda i slino. Tijekom godina informiranje i obrazovanje o okoliu za sve skupine drutva, pa i potroae, postaje sve vanije i prisutnije u razliitim dokumentima. Godine 1987. Komisija Ujedinjenih naroda za okoli i razvoj, objavila je izvjetaj Naa zajednika budunost u kojem je po prvi put uveden pojam odrivog razvoja. Taj dokument u jednom dijelu istie da odrivi razvoj treba ugraditi u obrazovne programe. 1991. godine Meunarodna gospodarska komora objavila je tekst Poslovne povelje za odrivi razvoj, Prilog 1. Poslovna povelja za odrivi razvoj sadri esnaest naela od posebnog znaaja za postizanje odrivog razvoja. Sedmo naelo obvezuje proizvoae da moraju savjetovati potroae, a kada je potrebno i obrazovati potroae, trgovce i javnost o sigurnoj uporabi, prijevozu, uvanju i odbacivanju proizvoda. Isti pristup odnosi se na pruanje usluga. Slijedi 1992. godina i Skup o Zemlji u Rio de Janeiru, te usvajanje Deklaracije o okoliu i razvoju, Prilog 2, s Programom za 21. stoljee, 10.4.2 koji bi trebale provoditi drave potpisnice Deklaracije. Program predvia: omoguiti obrazovanje o okoliu i razvoju ljudima svih dobi, s naglaskom na cjeloivotnom uenju, uspostaviti programe obuke na kolama i fakultetima za postizanje odrivog ivljenja, poticati sve dijelove drutva, prvenstveno industriju, sveuilita, vlade, nevladine i lokalne organizacije na organiziranje odgoja i obrazovanja za upravljanje okoliem. Sveuilita su takoer eljela doprinjeti provedbi naela Deklaracije o okoliu i razvoju te su priredila Sveuilinu povelju za odrivi razvoj, Prilog 3. Povelja je predstavljena 1993. godine na godinjoj konferenciji Udruge europskih sveuilita (Association of European Universities). Dvije godine kasnije Povelju su osobno potpisali rektori 213 europskih sveuilita. Jedno od naela Sveuiline povelje za odrivi razvoj jest da e sveuilita meu nastavnim osobljem, studentima, te javnosti openito, promicati odrive potroake navike i ivotne stilove u skladu s okoliem. Istovremeno, sveuilita e razvijati programe kojima e poveavati osposobljenost akademskog osoblja da poduava o pitanjima okolia.
200
Slika 25 | Internetska stranica jednog sveuilita koje je potpisalo Sveuilinu povelju za odrivi razvoj
www.ul.ie/envirocom/The_Copernicus_Charter.htm
8.2
OPENITO
U anketnom upitniku ,Sliku 18, postavljeno je i pitanje: Jeste li zainteresirani za informativne materijale, prirunik i dr. s tumaenjem znakova, te napiite zato. Odgovori ispitanika su ohrabrujui evo nekoliko tipinih primjera odgovora: - Da. - Da. Da se upoznam sa znakovima koje ne znam. - Da, radi edukacije. - Zasad ne, ne vidim potrebu za njima. - DA, da se bolje upoznam sa znakovima. - DA, poslovno bi mi bilo korisno. - DA, da budem upuena. - S obzirom da imam jako malo saznanja o znakovima, mogla bih proitati neke prirunike i materijale. - DA iz razloga to sam na temelju ove ankete postala svjesna toga da usprkos vizualnom uoavanju znakova ponekad ne znam rastumaiti njihovo pravo znaenje. - DA, mislim da nisam dovoljno informiran. - DA, da me ne bude stid kao sada zato to ih ne znam. Bilo je i nekoliko kratkih nijenih odgovora bez objanjenja zato. Za one zainteresirane slijedi informativan osvrt s primjerima kako je informiranje i obrazovanje o znakovima i oznaavanju proizvoda i ambalae zastupljeno u propisima i normama. Analiza stanja kako je informiranje i obrazovanje o znakovima i oznaavanju proizvoda i ambalae zastupljeno u nastavnim programima srednjih, posebno strunih, kola kao i na sveuilitima, prelazi okvire ovog Prirunika.
Odrivi obrasci proizvodnje KOMPETENTNI ZAPOSLENICI Odrivi obrasci potronje iNFORMIRANI I OBRAZOVANI POTROAI
Slika 26 | Utjecaj normativnog i zakonodavnog podruja na obrazovanje za odrivi razvoj sa stanovita okolia
8.3
PROPISI I OBVEZE INFORMIRANJA I OBRAZOVANJA O ZNAKOVIMA
Obveze informiranja i obrazovanja o znakovima, sastavni su dio nekih propisa, a pristup toj temi nije jedinstven ve se razlikuje od propisa do propisa. Rijetki su pozitivni primjeri propisa poput Zakona o zatiti potroaa, koji vode rauna o tomu da zatita potroaa bude ugraena u nastavne planove i programe. Jedan lanak zakona,10.1.29 odnosi se na informiranje i edukaciju potroaa i propisuje da nastavni planovi i programi osnovnog i srednjeg kolovanja trebaju pruiti osnovna znanja o pravima i obvezama o zatiti potroaa. Isto tako, ministarstvo mjerodavno za zatitu potroaa zajedno s ministarstvom za obrazovanje sudjeluje u pripremanju odgojnih i obrazovnih programa zatite potroaa u okviru nastavnih planova i programa. Zanimljivo je da je u spomenutom zakonu, 10.1.29, predviena suradnja ministarstva gospodarstva i udruga za zatitu potroaa s odgojno-obrazovnim institucijama, kao i provoenje drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti (informiranja, odgoja i obrazovanja) vanih za zatitu potroaa. Informiranje o znaenju znakova vaan je dio zatite potroaa. Zakon o zatiti okolia, 10.1.30 zagovara neto drugaiji pristup; on propisuje da drava osigurava provedbu odgoja i obrazovanja za zatitu okolia i odrivi razvoj (razvitak u Zakonu) u odgojno obrazovnom sustavu te potie razvoj sustava zatite okolia i unaprjeenje zatite okolia. S ciljem zajednike provedbe odgoja za odrivi razvoj (razvitak u Zakonu) Ministarstvo zatite okolia u suradnji s ministarstvom mjerodavnim za prosvjetu utvruje smjernice obrazovnog programa u skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske. Drava osigurava sustav poavanja javnosti o uinkovitoj zatiti okolia racionalnom uporabom raspoloivih dobara i drugim primjerenim djelovanjem.
202
NAPOMENA: Oito je da razliita ministarstva imaju razliite poglede na suradnju s udrugama i organizacijama koje se bave odrivim razvojem i zatitom okolia. Zauuje da Zakon o zatiti potroaa podrava suradnju ministarstva s udrugama, a Zakon o zatiti okolia ne. DirektivA o elektrinom i elektronikom otpadu, 10.2.6, kazuje da drave lanice moraju osigurati da korisnici elektrine i elektronike opreme u domainstvima dobiju potrebne informacije : da EE otpad ne odlau u komunalni otpad, nego da ga odvojeno skupljaju; o povratu starih ureaja i dostupnim sustavima skupljanja EE otpada o ulozi potroaa i podrci ponovnoj upotrebi, recikliranju i ostalim oblicima povrata EE otpada; moguim uincima na okoli i ljudsko zdravlje zbog prisutnosti opasnih tvari u EE opremi; znaenju znaka, Primjer 10. Nadalje, direktiva kazuje da drave lanice EU obvezuje proizvoae i/ili distributere, da osiguraju da spomenute informacije i upute za upotrebu ureaja budu dostupne na prodajnim mjestima. Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja 10.1.16, kazuje da je jedan od ciljeva tog Pravilnika uvoenje oznake energetske uinkovitosti, Primjer 51, kojom se na jednostavan i jasan nain kupcima kuanskih ureaja daje informacija o energetskoj uinkovitosti i omoguuje usporedba raznih modela s obzirom na potronju energije; vode; razinu buke i dr. ureaja. DirektivA o ambalai i ambalanom otpadu, 10.2.4, i njen dodatak, 10.2.9, kazuje da e drave lanice EU poduzeti mjere da potroai dobiju potrebne informacije, izmeu ostalih, o znaenju znakova na ambalai, te da e promovirati kampanje za informiranje potroaa i podizanje svijesti o pravilnom postupanju s otpadom. Isto tako prema navedenoj direktivi,10.2.4, potroa ima kljunu ulogu u gospodarenju ambalanim otpadom i kao takav mora biti na odgovarajui nain informiran kako bi prilagodio svoje iskustvo i navike. Potroai su bili i uvijek e biti prvi u bilo kojem uinkovitom procesu gospodarenja otpadom. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14, propisuje da je proizvoa duan na primjeren nain na prodajnom mjestu obavjetavati prodavatelja i potroaa o bitnim svojstvima proizvoda i ambalae glede opasnih i oneiujuih tvari koje ti proizvodi sadre, te o nainu postupanja kada postanu otpad. Nain i postupak obavjetavanja prodavaa i potroaa o bitnim svojstvima proizvoda i ambalae posebnim propisom propisuje ministar. Isto tako, Pravilnik, 10.1.14, sadri dio koji naglaava da potroa mora biti informiran o znaenju znakova koji se odnose na ambalane materijale jer se prema tim znakovima ambalaa razvrstava kada postane ambalani otpad.
NAPOMENA: U Pravilniku, 10.1.14 nije objanjeno koje su to opasne, a koje oneiujue tvari, ni kako prepoznati takav ambalani otpad, te tko e i kada propisati kako se gospodari takvim otpadom i kako je organizirana provedba tih zahtjeva. Potroa moe pretpostaviti da se pod ambalanim otpadom od opasnih /oneiujuih tvari podrazumijeva ona ambalaa koja na sebi nosi neki od znakova opasnosti, upozorenja i obavijesti. U svakom domainstvu moemo nai barem jedan proizvod s nekim od tih znakova, jer se nalaze na razliitim sredstvima za ienje i pranje, na lakovima i bojama, sredstvima za unitavnje insekata, na sredstvima za prskanje i gnojenje bilja, razliitim rasprivaima mirisa itd. Pravilnik o oznaivanju materijala glavnih dijelova obue namijenjene prodaji potroau, 10.1.17, propisuje da u prostorima gdje se prodaje obua na malo mora biti izvjeena obavijest o znaenju piktograma za materijale i glavne sastavne dijelove obue. NAPOMENA: Gotovo je nemogue nai trgovinu u kojoj je izvjeeno znaenje piktograma (znakova). Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, 10.1.23, informiranje i obrazovanje potroaa propisuje na sljedei nain: Proizvoa ili osoba koja djeluje u njegovo ime duan je informirati javnost i financirati sve nastale trokove informiranja. Pod informiranjem podrazumijeva se upoznavanje krajnjeg korisnika: s moguim uincima koje tvari koritene u baterijama i akumulatorima imaju na okoli i ljudsko zdravlje; o obvezi odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora u cilju olakavanja obrade i recikliranja; o programima sakupljanja i recikliranja; o njihovom (potroaevom) doprinosu recikliranju otpadnih baterija i akumulatora; sa znaenjem simbola prekriene kante za otpad na kotaima prikazanim u Dodatku II te kemijskih simbola Hg, Cd i Pb. Rijetki su primjeri proizvoaa koji uz svoj proizvod navode uinke koje tvari koritene u njegovoj proizvodnji mogu imati na ljudsko zdravlje i okoli. Proizvoa, Primjer 221, uinio je to vrlo detaljno tako da njegova izjava o okoliu moe posluiti kao informativno edukativni materijal.
204
Primjer 221 | Izjava o okoliu
206
Razliiti propisi, razliiti pristupi. Ve ovih nekoliko primjera ukazuje na injenicu da nema pravila o tome kako informiranje i obrazovanje treba biti obraeno u propisima. Prirunik moe posluiti kao osnovice daljnjih istraivanja i poboljavanja na podruju oznaavanja proizvoda i ambalae, bolju komunikaciju i informiranje, te kao pomona literatura u nastavi.
8.4
NORME I INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE ZNAKOVIMA
Normom ISO 14001 Sustavi upravljanja okoliem i Meunarodna organizacija za normizaciju dala je svoj doprinos sustavnom pristupu informiranja i obrazovanja o okoliu. Organizacije koje imaju uveden sustav upravljanja okoliem moraju imati politiku upravljanja okoliem koja ukljuuje predanost trajnom poboljavanju i sprjeavanju oneienja te predanost ispunjavanju propisa i ostalih dokumenata koje je organizacija prihvatila. Upravo ta predanost da se osigura sukladnost s propisima i ostalim dokumentima odnosi se i na oznaavanje proizvoda i ambalae kako prema propisima, tako i prema normama i drugim dokumentima. Jedna od sastavnica norme odnosi se na internu i na eksternu komunikaciju, a znakovi su vaan dio eksterne komunikacije izmeu proizvoaa i ostalih sudionika u ivotnom ciklusu proizvoda, na primjer prijevoznika, skladitara, potroaa, skupljaa i preraivaa otpada. Godine 2006., Europski parlament i Vijee EU mijenjaju europsku direktivu koja se odnosi na upravljanje okoliem, 10.2.1, i prihvaaju sastavnice norme ISO 14001. Meunarodna norma ISO 14001 odnosi se na sustav upravljanja okoliem dok se ranije spomenuti dokumenti odnose na odrivi razvoj. Obrazovanje za okoli odnosi se na sprjeavanje utjecaja zagaenja na okoli i drutvo, a obrazovanje za odrivi razvoj razmatra meusobne odnose i utjecaje gospodarstva, okolia i drutva,10.4.26.
8.5
PROIZVOAI I INFORMIRANJE POTROAA
Proizvoai propisane obveze informiranja potroaa ispunjavaju na razliite naine. Prvi korak uspostavljanja komunikacije je navoenje podataka za kontakt izmeu proizvoaa i potroaa. Osim to trgovac mora omoguiti postupak albe, takvu vrstu komunikacije predvidio je i proizvoa. Kako bi se olakala komunikacija izmeu proizvoaa i potroaa, na proizvodima se mogu nai obavijesti o mogunosti komunikacije, na primjer: Besplatni telefon, Potroaki telefon, Besplatna info linija, Web adresa, e-adresa Ponekad se uz obavijesti mogu nai i znakovi,Primjer 254.
208
Primjer 254
Odlian i domiljat primjer. Mi kao simbol raunala i mogunosti slanja e-poruka, telefonska slualica kao simbol govorne komunikacije i omotnica, kao simbol komunikacije u pisanom obliku, ali na konvencionalan nain. Uz ovaj znak su navedeni: e-adresa, broj besplatnog potroakog telefona i adresa.
Primjer 255
Besplatni telefon Potroaki telefon Besplatna info linija Web adresa e-adresa
Kako bi omoguili komunikaciju sa zainteresiranim stranama, proizvoai navode e-adrese, internetske adrese, besplatni potroaki telefon, besplatnu info liniju, kao i besplatni info telefon. Iskustva korisnika su pozitivna jer se odgovori na upit dobiju u relativno kratkom roku sa zahvalom to se zanimate za njihove proizvode. Provjerite sami!
Primjer 256
HRN ISO 7000, br. 1641 EN 980, br.5.18 Znak upozorava da treba proitati upute za rad Znak i nalazimo na informativnim centrima, odnosno oznaava mjesto gdje moemo dobiti informacije. Znak i moe se nai i na strojevima, na primjer stroju za pranje rublja, i upuuje gdje se nalaze saete informacije. Znak i obino se nalazi na ambalai ili popratnoj dokumentaciji proizvoda, na primjer, uputama. On kazuje da potroa treba uvijek proitati i slijediti upozorenja i upute za uporabu.
Primjer 257
Proizvoa stavljanjem znaka knjige eli upozoriti potroaa da proita upute na proizvodu. Neki proizvoai elektronike opreme, stavljanjem znaka Knjiga smatraju da su obvezali potroaa da paljivo proita i naravno razumije sadraj uputa prije rada na opremi. No, mnogi potroai prvo sve raspakiraju, pokuaju ukljuiti i tek kada neto krivo sastave ili ne funcionira, trae upute i ponu ih prouavati. Vjerojatno se mnogi mogu prepoznati u ovom opisu.
U ovom su poglavlju navedeni razliiti primjeri informiranja preuzeti s proizvoda ili pratee tehnike dokumentacije.
Primjer 258 | Primjeri obavijesti za potroaa to uiniti s otpadom
210
Primjer 259 | to uiniti sa vakaom gumom, odnosno kako se uljudno ponaati
Neki proizvoai na ambalai proizvoda pokazuju kako postupati s njihovim proizvodom kada postane otpad, te tako pokuavaju odgojno djelovati na potroaa. Ova kratka otpadna pria nalazi se na omotu gume za vakanje. Inovativno i jasno! Kako bi izgledali gradski plonici kada bi potroai posluali ovaj savjet. Koliko bi se tek smanjili trokovi ienja ulica i trgova, a sredstva iskoristila za neto korisnije. Sudei po materijalnim dokazima na plonicima, malo je onih koji se ponaaju prema ovoj uputi. Bilo bi zanimljivo kada bi netko izraunao ekonomski dio nepridravanja ovog znaka, moda na primjeru Grada Zagreba. Takav izraun bi trebao obuhvatiti trokove nabavke posebnih strojeva za ienje zaljepljenih guma za vakanje, trokove ljudi, vode itd. Ovo za sada nije pria sa sretnim zavretkom.
Primjer 260 | Od plastine vreice preko otpada do novog proizvoda
Ovaj proizvoa je na svoj proizvod stavio neto sloeniju priu. Pria bi trebala informirati i poduiti potroaa sljedee: vreica je napravljena od polietilena visoke gustoe (02 PEHD), naravno predpostavka je da potroa poznaje znaenje znakova za ambalane materijale; vreicu treba ponovno iskoristiti za odlaganje komunalnog otpada. Slinu poruku alju Primjeri 213, 214, 215 i drugi. ako postoji razvrstavanje komunalnog otpada prema vrstama, to znai i polietilena, mogue je vreicu vratiti u proizvodni proces, vreica se moe iskoristiti za proizvodnju novih proizvoda. Pitanje je koliko autor ove prie poznaje gospodarenje plastinim ambalanim otpadom. Mnogi preraivai imaju procese u kojima se moe preraditi samo isti ambalani otpad, a svaka neistoa stvara probleme u proizvodnom procesu. Bilo bi dobro da proizvoa, prije nego to stavi ovakvu priu na proizvod, provjeri s preraivaima otpada njenu ispravnost. esto su i proizvoaima potrebne informacije i izobrazba.
Osim grafikih "pria" pomou znakova postoje i tekstualne prie, slijedi nekoliko primjera iz uputa uz kuanske ureaje:
Primjer 261 | Zabranjeno odlaganje elektrinog i elektronikog otpada u komunalni
esto, proizvoau nije poznato kakva infrastruktura za skupljanje otpada postoji u mjestu gdje e njegov proizvod postati otpad. Zato daje ope preporuke da se proizvod odloi na predviena prikupljalita. U ovom i slinim sluajevima radi se o podjeli odgovornosti proizvoaa i potroaa. Odgovorni e potroa otpadni proizvod stvarno odloiti na odreeno mjesto.
Primjer 262 | Objanjenje slovnih skraenica za materijale, uputa za postupanje s otpadom
NAPOMENA: Ovaj proizvoa detaljno informira potroaa kako e smanjiti svoj negativni utjecaj na okoli, te to uiniti a ambalaom i perilicom kada postanu otpad. Kako bi bilo dobro da potroai proitaju upute i posluaju proizvoaa, te da im nadlena gradska tijela osiguraju informacije o mogunostima i mjestima prihvat stare opreme.
212
Primjer 263 | Obavijest na ambalai svijea
Proizvoa upozorava potroaa kako se ponaati ako je u prostoriji upaljena svijea. Neoprezno rukovanje s upaljenom svijeom moe imati ak i kobne posljedice. Jedan od ranih primjera u kojem se ve mladi narataji upoznaju sa znakovima na proizvodima je prirunik Smanjimo i reciklirajmo, 10.4.5, iz 1994. godine. Prirunik je namijenjen nastavnom osoblju koje je pozitivno reagiralo na uvrtavanje znakova u taj Prirunik uz komentar da je to prvi puta da ih netko upozorava na znakove i koliko je vano da ih uenici poznaju, posebno one koji su vani za zdravlje i sigurnost. lanovi Slovenskog ekolokog gibanja i Pomurskog ekolokog centra preveli su prirunik Smanjimo i reciklirajmo 1997. godine na slovenski, kao dio pomone literature u projektu EKO ola. Prihvatili su ideju da znakovi moraju biti sastavni dio prirunika, jedino su izostavili hrvatski znak Prijatelj okolia. Prirunik je posluio kao podloga za brojne radionice sa uenicima i nastavnim osobljem.
lanci o znakovima i oznaavanju proizvoda i ambalae povremeno se objavljuju u razliitim tiskovinama, na primjer: glasilu Hrvatskog zavoda za norme, HZN Glasilo glasilu HR PSOR-a Gospodarstvo i odrivost asopisu Ambalaa Suvremena internim glasilima pojedinih organizacija. Na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca, a u okviru Programa unapreenja menadera PUMA, Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj razvio je seminar o odrivom razvoju kroz znakove na proizvodima i ambalai i odrao dvije dobro prihvaene i ocijenjene radionice. Takve radionice su izvor informacija o tome s kakvim se sve problemima susreu proizvoai u podruju oznaavanja svojih proizvoda i ambalae i kako su ih rijeili, mjesto za razmjenu iskustava. Za vjebu Znakovi na proizvodima mogu posluiti uenicima srednjih kola i studentima kao polazite/ temelj za razliite vjebe. Dobro je poeti s proizvodom i ambalaom na kojima ima manje znakova, a kasnije mogu odabrati proizvode i njihovu ambalau koji imaju vie znakova, na primjer deterdent za pranje tekstilnih proizvoda (na primjer: odjea, runici, posteljina), Primjer 264, za koje je potrebno vie znanja. Uz pomo ovog Prirunika i navedene literature, moe se prirediti popis pitanja, na primjer: 1. Navedite strunjake koji su sudjelovali u odreivanju znakova na proizvodu i ambalai, Toku 5.2? 2. Mogu li se nai osnovne obavijesti o proizvodu i ambalai, Tablicu 5. 3. Utjee li bilo proizvod, bilo ambalaa na ljudsko zdravlje i okoli i na koji nain, Toku5.4 i Tablicu 6? 4. Od kojeg je materijala napravljena ambalaa, Toku 7.3.4? 5. to uiniti s praznom ambalaom, Toku 7.3.11, moe li se preraditi?, postoji li organizirano skupljanje? 6. Razumijete li znaenje pojedinih znakova, ako ne, postoje li podaci za kontakt da moete pitati? 7. Postoje li elementi zelenog pranja, Toku 5.5? Ovo su samo primjeri pitanja i svatko moe ovom popisu dodati svoja pitanja. Isto tako, moe uz kopiju znaka biljeiti odgovore ili nova pitanja, Primjer 264.
214
PRIMJERI ODGOVARAJUIH DOKUMENATA Norma, Kodovi drava HRN EN ISO 3166 10.3.27. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti deterdenata, NN 7707 Sustainable cleaning Proizvoai tekstilnih predmeta Proizvoai perilica Proizvoai deterdenata Zakon o vodama Vodopravna dozvola Oznaavanje tekstilnih proizvoda Energetska naljepnica Deklaracija o pravima potroaa
Primjer 264 | Znakovi na sredstvu za pranje rublja
9 zavrni komentari
Ako mi kae, zaboravit u! Pokai mi i upamtit u! Radei, razumjet u!
9 Zavrni komentari
ZAVRNI KOMENTARI
Prije zavrnih komentara koji su rezultat rada na ovom Priruniku, dobro je ponoviti; Tema ovog Prirunika su znakovi na proizvodima i ambalai, bez obzira na vrstu proizvoda i ambalae. Primjeri prikazani u Priruniku preneeni su sa razliitih proizvoda i njihove ambalae; od prehrambenih proizvoda do djejih igraaka, od mobitela do cipela, od namjetaja do kuanskih ureaja, od lijekova do alata itd. U Priruniku se upotrebljava definicija naziva znak, 2.7, prema Pravilniku o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, 10.1.33, koja kazuje da znak podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu, a koje se nalaze na bilo kojoj ambalai, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu. Premda je definicija preuzeta iz pravilnika koji se odnosi na hranu, u Priruniku je primjenjena na znakove na ostalim proizvodima i ambalai. Cilj Prirunika je prikazati postojee stanje, dati opi pregled, opu sliku na podruju znakova na proizvodima i ambalai, i to potkrijepiti primjerima. Isto tako, cilj je ukazati na probleme s kojima se susreu sudionici ivotnog ciklusa proizvoda i ambalae: od proizvoaa koji moraju odrediti koje znakove mora/treba staviti na proizvod i ambalau, trgovaca koji bi trebali odgovoriti na pitanja potroaa o znaenju pojedinih znakova, do potroaa koji bi trebali razumjeti znaenje znakova i u skladu s njima postupati, te iznijeti njihove prijedloge za unaprjeenje. Tijekom rada na Priruniku dodan je cilj da se pojasni uloga i povezanost znakova na proizvodima i ambalai s odrivim razvojem kao i ponuditi sustavan pristup znakovima na proizvodima i ambalai. U protekle dvije godine rada na Priruniku pregledala sam preko tisuu znakova na nekoliko stotina proizvoda i ambalae, proitala na desetke razliitih dokumenata, Toku 10, priredila primjedbe na desetak propisa i sudjelovala u donoenju desetak normi koji se odnose na znakove, te razgovarala s predstavnicima proizvoaa, distributera i potroaa. Na temelju tog iskustva mogu izdvojiti sljedee: znakovi na proizvodima i ambalai nemaju dugu tradiciju, dokaz su izloeni primjerci stare ambalae iz donacije dr. Ante Rodina Muzeju Grada Zagreba. Broj znakova na proizvodima i ambalai se u protekla tri desetljea viestruko poveao s tendencijom daljnjeg poveanja. Isto tako, oznaavanje proizvoda i ambalae je jako dinamino podruje. Tijekom rada na Priruniku objavljeni su novi propisi i norme koji se odnose na znakove, predstavljeni novi znakovi, na primjer znak za Hrvatski otoki proizvod, a i proizvoai su vlastitim rjeenjima pridonjeli tom obilju znakova. znakovi prate proizvod i ambalau tijekom cijelog ivotnog ciklusa i glavno su sredstvo komunikacije izmeu sudionika na putu proizvoda od proizvoaa do potroaa. Znakovi su vani i sa stanovita globalizacije i slobodnog kretanja roba i pristupa tritima. Znakovi su ti koji, kao sredstvo komunikacije, zamjenjuju tekstove na razliitim jezicima. rijetko se naglaava povezanost znakova i oznaavanja s odrivim razvojem, zapravo odrivim obrascima proizvodnje i odrivim obrascima proizvodnje, Sliku 1 i Toke 2.2 i 2.3. Dojam je, koji bi trebalo dokazati, da intenzivnije uvoenje novih znakova i
218
poinje nakon predstavljanja izvjetaja Naa zajednika budunost, Toku 2.2, i odrivih obrazaca proizvodnje i potronje. U pojedinim dijelovima Prirunika navedeni su i ponavljaju se problemi i proizvoaa i potroaa koji se odnose na znakove i oznaavanje, kao i prijedlozi to uiniti. Proizvoai predlau: poboljati meusektorsku suradnju na razini tijela dravne uprave u pripremi propisa, kako bi se izbjeglo, na primjer udvostruivanje znakova kao na primjeru tekstila kao ambalanog materijala (koji se uope ne upotrebljavaju, 7.3.4.7) i tekstilnih proizvoda (koji su u irokoj primjeni). razmotriti i uvaavati prijedloge proizvoaa u procesu izrade i donoenja propisa, te provedbu propisa provjeriti na modelu. Takvim pristupom se moda ne bi propisivalo oznaavanje oitog, na primjer stakla kao ambalanog materijala i to prema boji, Toku 7.3.4.8. Isto tako, provjerom na modelu mogu se smanjiti trokovi za proizvoae jer svaka promjena znakova znai i novi troak. Proizvoa daje izraditi nove naljepnice (novi kalup, novi tisak), a onda se utvrdi da znakovi uope nisu potrebni. Svaki propis, na neki nain utjee na sudionike u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae, odnosno na njihovom putu od proizvoaa, preko potroaa, do trenutka kada postaju otpad. Provjerom na modelu mogu se procijeniti potrebna sredstva za provedbu propisa, organizacijske promjene itd. na temelju propisa i normi treba prirediti jasne upute za oznaavanje pojedinih skupina proizvoda sa slikovnim primjerima pravilnog postavljanja znakova, ali i pokazati najee greke. Brojni primjeri razliitog prikazivanja i smjetaja nekog znaka na proizvodu i ambalai ukazuju na nedostatak jasnih provedbenih uputa za proizvoae. Dobar primjer takvog dokumenta je norma HRN EN ISO 780 koja utvruje znakove na transportnoj ambalai. u fazi dizajna proizvoda i ambalae odrediti koje sve znakove proizvoa mora staviti, koje bi bilo dobro staviti, a koje eli staviti, te na modelu provjeriti njihov raspored, vidljivost, itljivost i ostale zahtjeve. potaknuti snaniju upotrebu normi i normiranih znakova, kao i dosljedno upuivanje u propisima na norme. Dobar primjer nepotrebne arolikosti je znak da se materijal moe preraditi. Na ambalai se uz normirani znak (Mbiusovu petlju), moe nai jo desetak znakova sa istim znaenjem, slijedi nekoliko primjera.
Potroai priznaju da: su im znakovi ponekad teko itljivi (neitki) zbog malih slova, zbog pretrpanosti ambalae proizvoda razliitim znakovima, zbog toga to je uvoznik naljepnicu s podacima na hrvatskom jeziku preljepio preko podataka na izvornoj ambalai i drugih razloga, su im znakovi nerazumljivi zbog nedostatka informativnih materijala o znaenju znakova. esto su postavljali pitanja postoje li sustavni i cjeloviti pregledi znakova za pojedine vrste proizvoda, kao i gdje mogu dobiti tumaenje znaenja nekog znaka. im nije poznato kako im znakovi na proizvodu i ambalai mogu pomoi u odluivanju pri izboru nekog proizvoda i hoe li svojim izborom podrati odrive obrasce potronje, odnosno biti LOHAS potroai, Toku 6.3. im ne pomau upute na opoj razini, kao na primjer: potraite savjet kod lokalne zajednice ili lokalnog predstavnika, Primjere 258 i 262, jer im nije poznato koga bi to u lokalnoj zajednici mogli pitati.
Oito je da treba primijeniti 4P metodu (planiraj-provedi-provjeri-poboljaj), Toku 5.2, i poeti s procesom provjere i poboljanja, jer uvijek moe bolje.
NAPOMENA: Primjere znakova s pitanjima i komentarima poaljite na adresu Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj, moda mogu posluiti za novo izdanje Prirunika ili neki drugi informativni materijal.
10 popisi dokumenata
10 Popisi dokumenata
10 POPISI
10.1 Popis hrvatskih propisa
[10.1.1] [10.1.2] [10.1.3] [10.1.4] [10.1.5] [10.1.6] [10.1.7] [10.1.8] [10.1.9] [10.1.10] [10.1.11] [10.1.12] [10.1.13] [10.1.14] [10.1.15] [10.1.16] [10.1.17] [10.1.18] [10.1.19] [10.1.20] [10.1.21] [10.1.22] [10.1.23] [10.1.24] [10.1.25] [10.1.26] [10.1.27] [10.1.28] [10.1.29] [10.1.30] [10.1.31] [10.1.32] [10.1.33] Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta ope uporabe koji se mogu stavljati u promet Zakon o vodama Pravilnik o znaku zatite okolia Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine Pravilnik o obliku, sadraju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim tehnikim zahtjevima Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda (zamijenjen sa NN 10/2007) Zakon o opoj sigurnosti proizvoda NN 107/2007 Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada Pravilnik o opem deklariranju ili oznaavanju hrane Pravilnik o prehrambenim aditivima Zakon o otpadu Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog porijekla Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja Pravilnik o oznaivanju materijala glavnih dijelova obue namijenjene prodaji potroau Odluka o uvjetima oznaavanja ambalae Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u meunarodnom prometu Ispravak odluke o uvjetima oznaavanja ambalae Ispravak Ispravka odluke o uvjetima oznaavanja ambalae Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima Pravilnik o deklaraciji i oznaavanju ekolokih proizvoda Pravilnik o mjernim jedinicama Zakon o hrani Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom Zakon o zatiti potroaa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti Zakon o zatiti okolia Pravilnik o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija Pravilnik o sirovinskom sastavu, nazivima i oznaavanju tekstila Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane
Narodne novine (NN)
Ovo poglavlje sadri popise dokumenata koritenih u pripremi Prirunika.
NN 46/1994 NN 107/1995 NN 70/2008 NN 23/1997 NN 46/2008 NN 13/2002 NN 158/2003 NN 158/2003 NN 50/2004 NN 114/2004 NN 173/2004 NN 178/2004 NN 80/2005 NN 97/2005 NN 115/2005 NN 133/2005 NN 40/2008 NN 155/2005 NN 14/2006 NN 24/2006 NN 28/2006 NN 111/2006 NN 133/2006 NN 10/2007 NN 2/2007 NN 46/2007 NN 74/2007 NN 79/2007 NN 79/2007 NN 110/2007 NN 23/2008 NN 40/2008 NN 41/2008
224
[10.1.34] [10.1.35] Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti deterdenata NN 48/2008 NN 77/2007
10.2 Popis europskih propisa

Regulation (EC) No 761/2001 of the European Parliament and of the Council of 19 March 2001 allowing voluntary participation by companies in the industrial sector in a Community eco-management and audit scheme (EMAS) Commision Regulation (EC) No 196/2006 of 3 February 2006 amending Annex I to No 761/2001 to take account of the European Standard EN ISO 14001:2004 and repealing Decision 97/265/EC Directive 93/68/EEC on CE marking European Parliament and Council Directive 94/62/EC of 20 December on packaging and packaging waste Comission decision of 28 January 1997 establishing the identification system for packaging materials pursuant to European Parliament and Council Directive 94/62/EC on packaging and packaging waste Odluka o sustavu identifikacije ambalanih materijala (materijala za pakiranje) Directive 2002/95/EC of the European Parliament and of the Council of 27 January 2003 on the restriction of the use of certain hazardous substances in electrical and electronic equipment (RoHS) Direktiva o elektrinom i elektronikom otpadu Directive on Waste from Electrical and Electronic Equipment (WEEE) Commission Directive2003/80/EC of September 2003 establishing a symbol indicating the durability of cosmetic products in Annex VIIIa to Council 76/768/ EEC Directive 2004/12 /EC of the European Parliament and of the Council of 11 February 2004 amending Directive 94/62/EC on packaging and packaging waste Consumer Protection in the European Union: Ten Basic Principles No 761/2001 No 196/2006 93/68/EEC 94/62/EC
[10.2.1]
[10.2.2] [10.2.3]
[10.2.4]
97/129/EC
[10.2.5] [10.2.6] [10.2.8]
2002/95/EC 2002/96/EC 2003/80/EC
[10.2.9] [10.2.10]
2004/12 /EC 2005
10.3 Popis normi

[10.3.1] [10.3.2] [10.3.3] [10.3.4] [10.3.5] [10.3.6] [10.3.7] ISO/IEC Guide 14:2003 Purchase information on goods and services intended for consumers (Informacije o proizvodima i uslugama namijenjene potroaima) ISO/IEC Guide 41:2003 Packaging - Recommendations for addressing consumer needs (Ambalaa Preporuke za navoenje potreba potroaa) HRN EN ISO 780:2001 Ambalaa Slikovno oznaivanje za rukovanje robom Packaging Pictorial marking for handling goods EN ISO 1043-n (1, 2, 3) Plastics Symbols and abbreviated terms Part 1: Basic polymers and their special characteristics (samo slovane skraenice) Simboli i skraenice za materijale HRN EN ISO 3758:2008 Tekstilije Oznaivanje njege primjenom simbola Textiles Care labelling code using symbols HRN ISO 7000:2004 Grafiki simboli koji se upotrebljavaju na opremi Kazalo i pregled Graphical symbols for use on equipment - Index and synopsis ISO 8601:2004 Data elements and interchange formats Information interchange Representation of dates and time

[10.3.8] [10.3.9] [10.3.10] [10.3.11] [10.3.12] HRN EN ISO 9001:2002 Sustavi upravljanja kvalitetom Zahtjevi HRN EN ISO 11683 Ambalaa Upozorenja opasnosti na opip Zahtjevi HRN CR 12340:2004 Packaging Recommendation for conducting life cycle inventory analysis packaging systems Ambalaa preporuke za provedbu analize ivotnog vijeka pakovanja EN ISO 14001:2008 Sustavi upravljanja okoliem -- Zahtjevi s uputama za uporabu Environmental management systems HRN EN ISO 14020:2001 Environmental labels and declarations - General principles Znakovi i izjave koje se odnose na okoli - Opa naela EN ISO 14021:2000 Environmental labels and declarations Self-declared environmental claims (Type II environmental labelling) (Znakovi i izjave koje se odnose na okoli Samotvrdnje o okoliu (Tip II oznaavanja o okoliu) EN ISO 14024:2000 Environmental labels and declarations Type I environmental labelling Principles and procedures (Znakovi i izjave koje se odnose na okoli Samotvrdnje o okoliu Tip I oznaavanja o okoliu) EN ISO 14025:2006 Environmental labels and declarations - Type III environmental declarations Principles and procedures (Znakovi i izjave koje se odnose na okoli Tip III oznaavanja o okoliu Naela i postupci) EN ISO 14040:2006 Environmental managemant Life cycle assessment Principles and framework Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Naela i okvir ISO 14041:1998 Environmental management Life cycle assessment Goal and scope definition and inventory analysis Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Cilj i svrha definicija i analiza materijala EN ISO 14044:2006 Environmental managemant Life cycle assessment Requirements and guidelines Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Zahtjevi i smjernice HRN CR 14311:2003 Ambalaa Oznaivanje i sustav identifikacije materijala Packaging Marking and material identification system EN 15178:2007 Elements for the identification of products in emergency enquiries Elementi za utvrivanje vrste proizvoda u hitnim sluajevima HRN EN 45020:2004 Normizacija i srodne djelatnosti Rjenik opih naziva Standardization and related activities General vocabulary EN 50419:2006 Marking of electrical and electronic equipment in accordance with article 11(2) of Directive 2002/96/EC Oznaavanje elektrine i elektronike opreme prema lanku 11(2) Direktive 2002/96/EC HRN EN 60456:2004 Perilice rublja za kuansku uporabu Metode za mjerenje radnih znaajka HRN EN 13432:2003 Ambalaa Zahtjevi za oporabivost ambalae kompostiranjem i biorazgradnjom Sheme ispitivanja i razvoj kriterija prihvatljivosti ambalae HRN ISO 11014-1 Sigurnosno-tehniki list za kemijske proizvode 1. dio: Sadraj i redoslijed odjeljaka HRN ISO 11469 Plastika Prepoznavanje prema vrsti polimera i oznaivanje proizvoda HRN EN ISO 3166-1:2007/Ispr.1:2008 Kodovi za oznaivanje imena zemalja i njihovih pokrajina 1. dio: Kodovi zemalja
[10.3.13]
[10.3.14]
[10.3.15] [10.3.16] [10.3.17] [10.3.18] [10.3.19] [10.3.20] [10.3.21] [10.3.22] [10.3.23] [10.3.24] [10.3.25] [10.3.26] [10.3.27]
226
10.4 Popis OSTALE literature

[10.4.1] Poslovna povelja za odrivi razvoj The Business Charter for Sustainable Development www.iccwbo.org/home/environment/charter.asp Deklaracija o okoliu i razvoju iz Rio de Janeira www.un.org/esa/sustdev/documents/agenda21/index.htm Prijevod je priredilo Ministarstvo graditeljstva i zatite okolia RH 1995. godine Agenda 21 (Program za 21.stoljee, Program za promjenu) www.un.org/esa/sustdev/documents/agenda21/index.htm Sveuilina povelja za odrivi razvoj University charter for sustainable development www.copernicus-campus.org/ Smanjimo i reciklirajmo Prirunik za stjecanje znanja o postupanju s otpadom i razvijanje navika zatite okolia Dubravka Baun, Zelena akcija Zagreb Novim smjerom, globalni poslovni pristup razvoju i okoliu Stephan Schmidheiny, Svjetski poslovni savjet za odrivi razvoj Dictionary of environmental science and technology, Second edition Andrew Porteous, naklada John Wiley&Sons Zmanjajmo in reciklirajmo Prironik za pridobivanje znanja o ravnanju z odpadki in razvijanje okoljevarstvenih navad Slovensko ekoloko gibanje i Pomurski ekoloki center Martin Bennett, Peter James: Sustainable Measures, evaluation and reporting of environmental and social performance Prvih 10 godina Publikacija povodom obiljeavanja 10 obljetnice Zelene akcije Svjetski poslovni savjet za odrivi razvoj Poslovni svijet u odrivom razvoju (prijevod HR PSOR-a) Zlatko Milanovi, Sanja Radovi, Vinko Vui Otpad nije smee, Izdava: Gospodarstvo i okoli Potroai i norme Upute i naela za sudjelovanje potroaa u razvoju norma Silvija Kipson Izbjegni, smanji, odvoji, Izdava: Odraz Odrivi razvoj zajednice 1991. god.
[10.4.2]
1992. god.
[10.4.3]
1992. god.
[10.4.4]
1993. god.
[10.4.5]
1994. god.
[10.4.6]
1995. god. prijevod
[10.4.7]
1996. god.
[10.4.8]
1997. god.
[10.4.9]
1999. god.
[10.4.10]
2000. god.
[10.4.11]
2003. god.
[10.4.12]
2002. god.
[10.4.13]
2003. god.
[10.4.14]
2005. god.
[10.4.15]
ISO i potroai prijevod Tatjana Maji Tatjana Maji, Piktogrami i sigurnost potroaa Jaanje sposobnosti u podruju zatite potroaa, Malcolm Adams, Team Leader, CARDS 2002 Capacity Building in the Area of Consumer Protection Slavko unko Objavljeni pravilnici za energetsku uinkovitost kuanskih ureaja Ljerka Flegar Obavijesti o proizvodu bitne za potroae Dada Leroti, Ivana Vinkovi Vrek to se krije iza E-brojeva?, Aditivi u hrani, Udruga za demokratsko drutvo e-adresa: udd@udd.hr www.udd.hr Road signs test ili: Stanje prometnih znakova manje-vie za plakanje Gospodarstvo&Odrivost br. 2 Kako zbuniti potroaa Gospodarstvo&Odrivost br. 3 Ni proizvoaima nije lagano Gospodarstvo&Odrivost br. 4 Znak po znak do EU cvijeta Gospodarstvo&Odrivost br. 5 Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja Slavko unko Promicanje odrivog razvoja i obrazovanje za odrivi razvoj (ESD Education for Sustainable Development) Snjeana Zima Norme kao podrka zakonodavstvu I.Ivi Jasniji znakovi zatite okolia pomau kupcima Goran Budiseli Novo tehniko zakonodavstvo Prezentacija u Hrvatskoj gospodarskoj komori
HZN Glasilo 4/2005
[10.4.16]
HZN Glasilo 4/2005
[10.4.17]
HZN Glasilo 4/2005
[10.4.18]
HZN Glasilo 4/2005
[10.4.19]
HZN Glasilo 4/2005
[10.4.20]
2005. god.
[10.4.21]
HAK br. 120, svibanj 2005.
[10.4.22]
srpanj 2005.
[10.4.23]
listopad 2005.
[10.4.24]
prosinac 2005.
[10.4.25]
oujak 2006.
[10.4.26]
HZN Glasilo 3/2006
[10.4.27]
HZN Glasilo 4/2006
[10.4.28]
HZN Glasilo 4/2006
[10.4.29]
2006. god.
228
[10.4.30]
Milan Jajinovi Odgoj za oping Milan Ivkoi Razvedrite se kardinale! Dravni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija Izgradnja infrastrukture za odrivi razvoj Hrvatski zavod za norme Svijet norma Hrvatski zavod za norme ISO i potroai Hrvatski zavod za norme, prijevod 10 dobrih razloga za normizaciju Hrvatski zavod za norme, prijevod ISO i drutvena odgovornost Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj (GRI prijevod) Smjernice za izvjetavanje o odrivosti, Verzija 3.0 Marina eri Fair Trade etika na etiketi Veernji listi, 17.studenoga 2007. Vesna Ferenak Brodari Novom normom za oznaivanje proizvoda olakan rad centrima za obavjeivanje u sluajevima trovanja Warmer bulletin, issue 113 Journal for sustainable waste management (Glasilo za odrivo gospodarenje otpadom) Ekoloki prihvatljivi proizvodi esto su samo reklamni trik Svatko moe uiniti neto za spas ozonskog omotaa Program za ozon Program Ujedinjenih naroda za okoli, Industrija i okoli (UNEP) Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja Mirjana Papafava Primjena ekonomskih instrumenata u zatiti okolia u Republici Hrvatskoj Gospodarski marketing d.o.o. Ministarstvo zatote okolia i prostornog ureenja
Veernji list 29.11.2006 Veernji list 22.12.2006.
[10.4.31]
[10.4.32]
2007. god.
[10.4.33]
2007. god.
[10.4.34]
2007. god.
[10.4.35]
2007. god.
[10.4.36]
2007. god.
[10.4.37]
2007. god.
[10.4.38]
2007. god.
[10.4.39]
HZN Glasilo 4/2007
[10.4.40]
veljaa 2008. god.
[10.4.41]
Metroexpress br. 372
[10.4.42]
2002.god.
[10.4.43]
2000. god.
10.5 Popis skraenica (abecednim redom)

BIPM CE CEN CENELEC CIPM DIN D.I.Y EE oprema EE otpad EEE EN ESD ETSI EU FZOEU HGK HRN HR PSOR HUP HZN IEC ISO MZOPU Meunarodni ured za utege i mjere Conformit Europenne Comit Europen de normalisation European Committee for Standardization Europski odbor za normizaciju European Committee for Electrotehnical Standardization Europski odbor za elektrotehniku normizaciju Meunarodni odbor za utege i mjere Deutsches Institut fr Normung Njemaki institut za normizaciju Do-it-yourself oprema, uradi sam oprema, sam svoj majstor oprema Elektrina i elektronika oprema Otpadni elektrini i elektroniki ureaji Electrical and electronic equipment Europska norma Education for Sustainable Development Obrazovanje za odrivi razvoj European Telecommunication Standards Institute Europski institut za telekomunikacijske norme Europska unija Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Hrvatska gospodarska komora Hrvatska norma Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj Hrvatska udruga poslodavaca Hrvatski zavod za norme International Electrotehnical Commision Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo The International Organization for Standardization Meunarodna organizacija za normizaciju Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
230
MINGORP MPS NN UNDP WEEE 10.6 [1] [2] [3] 10.7 [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [15] [16] [17] [18] [19] [20] [21] [22] [23] [24] [25] [26] [27] Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva Narodne novine Unated Nation Development Program Waste electrical and electronic equipment (otpadni eletrini i elektroniki proizvodi) Popis priloga (prema godini objavljivanja) Poslovna povelja za odrivi razvoj Deklaracija o okoliu i razvoju Sveuilina povelja za odrivi razvoj Popis slika Odrivi razvoj, kljuni sudionici u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae, znakovi na proizvodima i ambalai Tri stupa odrivog razvoja (trobilanni pristup), openito Tri stupa odrivog razvoja, tehniki pristup Utjecaj na proizvoaa zakonodavnog i normativnog podruja o oznaavanju proizvoda i ambalae Znak da se EE otpad ne smije odlagati u komunalni otpad Internetska stranica Znaka zatite okolia Zahtjev za registraciju Mbiusove petlje Mbiusova petlja kao privjesak Mbiusova traka kao privjesak Primjer propisivanja i normiranja budueg znaka RoHS sukladan (pretpostavka) Demingov krug kvalitete, metoda Planiraj Provedi Provjeri - Poboljaj Internetska stranica sa smjernicama za izvjetavanje o odrivosti Internetska stranica sa smjernice za izvjetavanje o odrivosti na hrvatskom jeziku Internetska stranica Meunarodne organizacije za potroae Izgled i sadraj upitnika za provjeru koliko potroai poznaju znakove Internetska stranica EU za eko-oznaavanje Internetska stranica Europskog projekta za promicanje energetske uinkovitosti uredske opreme Informativni prikaz utjecaja zakonskih zahtjeva i normativnih preporuka na oznaavanje ambalanih materijala Otpadna staklena ambalaa zavrava u zajednikom spremniku i na zajednikoj gomili, slijedi runo razvrstavanje prema nijansama boja Razvojni put znaka biorazgradivo kompostiranjem Utjecaj naknade zbrinjavanja na proizvoaa Internetska stranica organizacije Packaging Recovery Organization Europe Internetska stranica organizacije Packaging Recovery Organization Europe, podaci za Hrvatsku Internetska stranica RESY organizacije Internetska stranica jednog sveuilita koje je potpisalo Sveuilinu povelju za odrivi razvoj Utjecaj normativnog i zakonskog podruja na obrazovanje za odrivi razvoj sa stanovita okolia Internetska stranica Inicijative za globalno izvjetavanje o odrivosti Godina 1991. 1992. 1993. Stranica 15 31 35 43 52 55 56 58 58 60 68 87 87 95 97 108 117 143 161 165 186 187 187 188 200 201 231
HVALA
Za ostvarenje ovog Prirunika zahvalna sam: sponzorima, a posebno Ericssonu Nikoli Tesli (ETK) Branki Ohnjec i Zlatku Papu, suradnicima iz ETK, novim zaposlenicima ETK koji su odgovarali na anketna pitanja o poznavanju znakova, Sanji Klai-Bili, vlasnici obrta "ZeleniZmaj" za grafiki dizajn i prijelom Mirjani Matei i Katarini Plea, Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj Maji Stanojevi Pokrovac i Sanji Smoljak, Hrvatska udruga poslodavaca Vinji Jeli Mck, udruga ODRAZ Odrivi razvoj zajednice Mirni Korian i studentima Zagrebake kole ekonomije i menadmenta, Draganu Bagiu, agencija PULS Snjeani Zima, te suradnicima iz Normoteke Hrvatskog zavoda za norme Ljerki Dinjar, knjinica za slijepe i slabovidne osobe. Vesni Bri-Stipevi, Hrvatska udruga za zatitu potroaa Tilenu i Luki, studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tijekom rada na Priruniku, internetske stranice bile su vaan izvor informacija. Na jednoj od njih, Sliku 28, nalazi se poznata misao antropologinje Margaret Mead: Never doubt that a small group of thoughtful, committed citizens can change the world. Indeed, it is the only thing that ever has. Nikada ne sumnjajte da mala skupina razumnih i predanih graana moe promijeniti svijet, zapravo to je jedini nain kako se svijet uope mijenjao.
www.quotationspage.com/quote/33522.html
Slika 27 | Internetska stranica Inicijative za globalno izvjetavanje o odrivosti

Svi koji su sudjelovali u pripremi ovog Prirunika imali su znatno skromniji cilj od mijenjanja svijeta. Zajednikim radom eljelo se pokazali da dobra suradnja, povezivanje i umreavanje poslovnog svijeta, nevladinih i strunih udruenja, te obrazovnih institucija i zajednice u okruenju, moe dati neto novo ovaj Prirunik. Prvi korak je napravljen, koji je sljedei?
www.globalreporting.org
232
O AUTORICI
Diplomiravi na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu zaposlila se u tvornici Nikola Tesla i nakon privatizacije nastavlja u Ericssonu Nikoli Tesli d.d. kao menader za okoli. Od radnih aktivnosti i projekata moe se izdvojiti: Ispitivanja utjecaja okolia na proizvode Meu prvim radnim zadacima bilo je organiziranje ispitivanja utjecaja okolia na proizvode, na primjer izdrljivost na vibracije, potrese, padove, prevrtanja, udare i gomilanje, ispitivanje na vodonepropusnost, otpornost na temperaturne promjene itd. Sustav upravljanja okoliem Od 1995. godine radi na uvoenju, certificiranju i odravanju sustava upravljanja okoliem. Godine 1992. u internom glasilu tvornice Nikola Tesla, pokree rubriku Zemlja*ovjek*Okoli s ciljem informiranja zaposlenika o razliitim temama iz podruja okolia, odrivog razvoja i drutvene odgovornosti. Uvodni teaj za nove zaposlenike u ETK, 1997. god. dopunjen je temama okolia, odrivog razvoja i drutvene odgovornosti. Poslovna povelja za odrivi razvoj Godine 1992., sudjeluje u prevoenju Poslovne povelje za odrivi razvoj i promoviranju naela odrivog razvoja u gospodarstvu. Zbog rata i tranzicijskog procesa u gospodarstvu, Povelja je prola nezapaeno. Ipak, moe se rei da je to bilo utiranje puta Hrvatskom poslovnom savjetu za odrivi razvoj. Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj (HR PSOR) Godine 1995., kao predstavnica Ericssona Nikole Tesle, sudjeluje na inicijativom skupu predstavnika gospodarstva i osnivanju HR PSOR-a i od tada aktivno surauje na brojnim projektima, posebno na temu sudjelovanja predstavnika gospodarstva u izradi i donoenju propisa, te na poboljanju kvalitete propisa. Koordinacija za odrivi razvoj Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj osnivaju zajedniku koordinaciju kako bi osnaili svoje nastupe. Izabrana za predsjednicu koordinacije. Hrvatski zavod za norme Predstavnica Ericssona Nikole Tesle u Hrvatskom zavodu za norme u tehnikim odborima TO 207 Upravljanje okoliem i TO 522 Drutvena odgovornost. Indeksi drutveno odgovornog poslovanja (odrivosti) lan radne skupine za izradu metodologije i definiranje Indeksa vrednovanja drutveno odgovornog i odrivog poslovanja hrvatskih tvrtki - indeksa odrivosti, posebno za podruje upravljanja okoliem. Edukacija za drutveno odgovorno poslovanje lan radne skupine u projektu Udruge poslovnih savjetnika i Ureda UNDP-a u Hrvatskoj na razvijanju programa edukacije za DOP drutveno odgovorno poslovanje, posebno obrazovanje za odrivi razvoj, podruje okolia. Prirunik o znakovima i oznaavanju proizvoda i ambalae Na poticaj Koordinacije za odrivi razvoj HR PSOR-a i HUP-a, priprema prirunik o znakovima i oznaavanju proizvoda i ambalae. Isto tako u organizaciji PUME dri radionice na istu temu.

Prirunik Smanjimo i reciklirajmo Godine 1994. objavljuje prirunik za nastavno osoblje Smanjimo i reciklirajmo, za stjecanje znanja o postupanju s otpadom i razvijanju navika zatite okolia. Prirunik je preveden na slovenski i u to doba postaje dio slovenskog projekta EKO ola kot nain ivljenja. Suradnja s nevladinim udrugama - Zelena akcija (ZA) Vanost zatite okolia i sudjelovanje zajednice u rjeavanju problema okolia bili su poticaj za ukljuivanje u rad nevladine organizacije Zelena akcija. Predsjednica ZA od 1994. do 1996. god. Projekt Zeleni telefon Godine 1992. postaje prva volonterka na Zelenom telefonu Grada Zagreba, jednom od najuspjenijih projekata ZA, koji je posluio kao temelj za mreu Zelenih telefona Hrvatske.
234
PRILOG 1
DEKLARACIJA O OKOLIU I RAZVOJU IZ RIO DE JANEIRA
Konferencija Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju, na sastanku u Rio de Janeiru u trajanju od 3. do 14. lipnja 1992., potvrujui Deklaraciju Ujednjenih naroda o ljudskom okoliu, usvojenu u Stockholmu 16. lipnja 1972. te sa eljom njezine nadogradnje, s ciljem uspostave novog i ravnopravnog globalnog partnerstva stvaranjem novih razina suradnje meu dravama, kljunim sektorima i ljudima, radei na sklapanju meunarodnih sporazuma koji vode rauna o interesima sviju i tite cjelovitost globalnog sustava okolia i razvoja, shvaajui cjelovitu i meuovisnu prirodu Zemlje, naeg doma, proglaava slijedee: NAELO 1 Ljudska su bia u sreditu promiljanja o odrivom razvoju. Ona imaju pravo na zdrav i produktivan ivot u skladu s prirodom. NAELO 2 Drave, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i naelima meunarodnog prava, imaju suvereno pravo na iskoritavanje vlastitih izvora slijedei vlastitu politiku okolia i razvoja, kao i obvezu brinuti se da djelatnosti u njihovoj nadlenosti ili pod njihovim nadzorom ne tete okoliu drugih drava ili podruja izvan granica dravne nadlenosti. NAELO 3 Pravo na razvoj mora biti ispunjeno tako da jednako udovoljava potrebama sadanjih i buduih narataja. NAELO 4 Kako bi se ostvario odrivi razvoj, zatita okolia tvorit e sastavni dio razvojnog procesa i ne moe se promatrati odvojeno od njega. NAELO 5 Sve drave i svo stanovnitvo suraivat e na kljunoj zadai iskorjenjivanja siromatva, to je neophodan uvjet odrivog razvoja, kako bi se umanjila nejednakost ivotnih standarda i kvalitetnije udovoljilo potrebama veine svjetskog stanovnitva. NAELO 6 Posebni uvjeti i potrebe zemalja u razvoju, osobito najmanje razvijenih meu njima i onih iji je okoli najosjetljiviji imat e posebnu prednost. Meunarodna djelovanja u podruju okolia i razvoja takoer bi se trebala usmjeriti na interese i potrebe svih zemalja. NAELO 7 Drave e suraivati u duhu globalnog partnerstva kako bi ouvale, zatitile i povratile zdravlje i cjelovitost zemaljskih ekosustava. S obzirom na razliite razine utjecaja na naruavanje globalnog okolia, drave imaju zajednike ali raznolike obveze. Razvijene zemlje priznaju odgovornost koju snose u meunarodnim tenjama prema odrivom razvoju, s obzirom na pritiske koje njihova drutva vre na svjetski okoli, kao i na tehnologije i financijaska sredstva kojima raspolau. NAELO 8 Kako bi ostvarile odrivi razvoj i poboljale kakvou ivljenja svih ljudi, drave bi trebale smanjiti i ukloniti neodrive obrasce proizvodnje i potronje i promicati odgovarajuu demografsku politiku.

NAELO 9 Drave trebaju suraivati na jaanju unutarnjeg osposobljavanja sustava za odrivi razvoj i to unaprjeivanjem znanstvenih spoznaja putem razmjene znanstvenih i tehnolokih informacija, kao i pojaanjem razvoja, prilagodbe, razdiobe i prijenosa tehnologija, ukljuujui nove i inovativne tehnologije. NAELO 10 Pitanja zatite okolia najbolje se rjeavaju sudjelovanjem svih zainteresiranih graana, na odgovarajuoj razini. Na dravnoj razini, svaki pojedinac treba imati odgovarajui pristup informacijama o okoliu koje posjeduju dravna tijela, ukljuujui informacije o opasnim materijalima i djelatnostima u njihovim zajednicama, kao i prigodu za sudjelovanje u procesu odluivanja. Drave e omoguivati i poticati osvjeivanje i informiranje javnosti stavljajui informacije na raspolaganje irokom krugu zainteresiranih. Valja omoguiti djelotvoran pristup sudskim i upravnim postupcima, ukljuujui pravnu pomo i lijekove. NAELO 11 Drave e donijeti djelotvorne propise u podruju zatite okolia. Norme i prioriteti zatite okolia, kao i ciljevi upravljanja okoliem, trebaju odraavati okolino i razvojno okruje na koje se odnose.Norme koje primjenjuju neke drave mogu biti neprikladne i nositi neopravdane gospodarske i drutvene trokove za druge zemlje, osobito zemlje u razvoju. NAELO 12 Drave bi trebale suraivati na promicanju ohrabrujueg i otvorenog meunarodnog gospodarskog sustava koji vodi gospodarskom rastu i odrivom razvoju svih zemalja, kako bi se kvalitetnije rjeavali problemi naruavanja okolia. Mjere trgovinske politike za potrebe zatite okolia ne bi trebale predstavljati sredstvo proizvodnje ili neopravdane pristranosti ili prikrivenih ogranienja meunarodne trgovine. Treba izbjegavati jednostrano bavljenje problemima okolia izvan nadlenosti zemlje uvoznice. Mjere zatite okolia koje se odnose na prekogranine ili globalne probleme okolia treba, koliko je god to mogue, temeljiti na meunarodnom dogovoru. NAELO 13 Drave su dune razraivati nacionalno pravo u podruju odgovornosti i naknade rtvama oneienja kao i naknade za druge tete u okoliu. Drave su dune suraivati i na brzoj i odlunijoj razradi meunarodnoga prava o odgovornosti i naknadi nepovoljnih uinaka teta u okoliu podruja izvan njihove nadlenosti, uzrokovanih djelatnostima unutar njihove nadlenosti ili nadzora. NAELO 14 Drave trebaju djelotvorno suraivati na onemoguivanju odnosno sprjeavanju premjetaja i prijenosa u druge drave svih djelatnosti i tvari koje uzrokoju ozbiljne tete u okoliu ili je utvrena njihova tetnost po ljudsko zdravlje. NAELO 15 Drave su dune, u cilju zatite okolia, prema svojim sposobnostima, u irokoj mjeri primjenjivati pristup opreza. NAELO 16 Dravna tijela trebaju raditi na promicanju internalizacije trokova okolia i uporabe ekonomskih instrumenata, vodei rauna o pristupu prema kojem oneiiva treba, u naelu, snositi trokove oneienja, s dunim obzirom prema javnom interesu i bez naruavanja meunarodne trgovine i ulaganja.
236
NAELO 17 Procjena utjecaja na okoli, kao dravni instrument, ima se provoditi za planirane zahvate koji bi mogli imati znatne nepovoljne uinke na okoli i podlijeu odluci nadlenog dravnog tijela. NAELO 18 Drave e odmah izvijestiti druge drave o svim prirodnim katastrofama ili drugim izvanrednim stanjima koji bi mogli izazvati iznenadne tetne uinke na okoli dotinih drava. Meunarodna e zajednica uloiti sve napore kako bi pomogla tako pogoenim dravama. NAELO 19 Drave su dune onim dravama, koje bi mogle biti pogoene, odaslati prethodnu i pravodobnu obavijest i odgovarajue informacije o djelatnostima koje bi mogle imati znatni prekogranini uinak na okoli te se s tim dravama savjetovati na ranom stadiju i u dobroj vjeri. NAELO 20 ene imaju kljunu ulogu u upravljanju okoliem i razvoju. Njihovo cjelovito sudjelovanje stoga je neophodno za ostvarivanje odrivog razvoja. NAELO 21 Stvaralak i duh, uzore i hrabrost mladih svijeta treba staviti u slubu uspostave globalnog partnerstva prema ostvarenju odrivog razvoja i osiguranja bolje budunosti sviju nas. NAELO 22 Domorodako stanovnitvo i njihove zajednice, kao i druge lokalne zajednice, imaju kljunu ulogu u upravljanju okoliem i razvoju zahvaljujui svojim znanjima i tradicionalnim postupcima. Drave trebaju prepoznati i dolino podravati njihovu samosvojnost, kulturu i interese i omoguiti njihovu djelotvornu suradnju u ostvarivanju odrivog razvoja. NAELO 23 Valja zatiti okoli i prirodne izvore koji pripadaju ljudima koji su izloeni ugnjetavanju, dominaciji i okupaciji. NAELO 24 Ratovanje samo po sebi vodi unitenju odrivog razvoja. Drave su stoga dune potivati meunarodno pravo, osiguravajui zatitu okolia u doba oruanih sukoba i suraivati na njegovom daljnjem razvoju, prema potrebi. NAELO 25 Mir, razvoj i zatita okolia meusobno su ovisni i nedjeljivi. NAELO 26 Drave e mirnim putem i odgovarajuim sredstvima rjeavati sve svoje sukobe koji se tiu okolia, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. NAELO 27 Drave i stanovnitvo e dobroj vjeri i u duhu partnerstva suraivati na ostvarenju naela utjelovljenih ovom Deklaracijom, kao i u daljnjem razvoju meunarodnoga prava u podruju odrivog razvoja.
www.un.org/esa/sustdev/agenda21.htm www.unep.org/unep/rio.htm
PRILOG 2
SVEUILINA POVELJA ZA ODRIVI RAZVOJ
Povelja je predstavljena u jesen 1993. godine na godinjoj konferenciji Asocijacije europskih sveuilita (Association of European Universities). Dvije godine kasnije dokument su osobno potpisali rektori 213 europskih sveuilita.
NAELA DJELOVANJA
1. Institucionalna predanost
(Institutional Commitment)
Sveuilita e u okviru akademske zajednice pokazivati stvarnu predanost primjeni naela zatite okolia i odrivog razvoja. 2. Etika za okoli
(Environmental Ethics)
Sveuilita e meu nastavnim osobljem, studentima, te javnosti openito, promicati odrive potroake navike i ivotne stilove u skladu s okoliem. Istovremeno, sveuilita e razvijati programe kojima e poveavati osposobljenost akademskog osoblja da poduava o pitanjima okolia. 3. Obrazovanje zaposlenika sveuilita
(Education of University Employees)

Sveuilita e osigurati obrazovanje, usavravanje i potporu svojim zaposlenicima u pitanjima zatite okolia kako bi oni mogli raditi svoj posao na nain odgovoran prema okoliu. 4. Program obrazovanja za okoli
(Programmes in Environmental Education)

Sveuilita e ukljuiti pitanja zatite okolia u sve svoje programe, te stvarati programe obrazovanja za okoli koji e ukljuivati kako predavae i istraivae, tako i studente, koji svi trebaju biti upoznati s globalnim izazovima okolia i razvoja, bez obzira na smjer studija. 5. Interdisciplinarnost
(Interdisciplinarity)
Sveuilita e, u ostvarivanju glavne svrhe svojega rada, podupirati interdisciplinarne i svestrane programe obrazovanja i istraivanja koja se odnose na odrivi razvoj. Sveuilita e takoer prevladati nepotrebno natjecanje izmeu znanstvenih podruja i odjela. 6. irenje znanja
(Dissemination of Knowledge)
Sveuilita e poduprijeti nastojanja da se popuni praznina u postojeoj literaturi namijenjenoj studentima, strunjacima, elnicima i javnosti pripremajui informativni obrazovni materijal,
238
organizirajui javna predavanja i ustanovljavajui programe trajnog usavravanja. Osim toga, sveuilita se trebaju spremno ukljuiti u provjeru utjecaja na okoli. 7. Umreavanje (Suradnja i povezivanje)
(Networking)
Sveuilita e promicati interdisciplinarno povezivanje strunjaka u zatiti okolia na lokalnoj, regionalnoj, dravnoj i meudravnoj razini, sa svrhom suradnje na zajednikim obrazovnim i istraivakim projektima u zatiti okolia. U tom cilju, poticat e se razmjena studenata i znanstvenika. 8. Partnerstva
(Partnerships)
Sveuilita trebaju preuzeti inicijativu u poticanju partnerstva s drugim podrujima drutva, kako bi se oblikovali i primijenili koordinirani pristupi, strategije i planovi djelovanja. 9. Programi cjeloivotnog obrazovanja
(Continuing Education Programmes)

Sveuilita e prirediti obrazovne programe cjeloivotnog usavravanja o okoliu za razliite ciljne skupine, npr. poslovne ljude, dravne organizacije, nevladine organizacije, medije. 10. Prijenos tehnologija
(Technology Transfer)
Sveuilita trebaju dati svoj doprinos obrazovnim programima koji se provode s ciljem prenoenja dobrih suvremenih naina obrazovanja, te naprednih postupaka poslovnog upravljanja. Prijevod: Dubravka Baun
Vie informacija
http://www.copernicus-campus.org
PRILOG 3
The Business Charter for Sustainable Development Naela upravljanja okoliem POSLOVNA POVELJA ZA ODRIVI RAZVOJ
1 ZAJEDNIKI POSLOVNI PRIORITET Prepoznati upravljanje okoliem meu najviim poslovnim prioritetima i bitnu odrednicu odrivog razvoja.Utvrditi politike, programe i postupke za obavljanje aktivnosti koje e smanjiti utjecaj na okoli. 2 INTEGRIRANO UPRAVLJANJE Takve politike, programe i postupke potpuno integrirati u svaku poslovnu aktivnost kao bitan dio upravljanja u svim njegovim funkcijama. 3 PROCES POBOLJAVANJA Trajno poboljavati zajednike politike, programe i pokazatelje stanja okolia, vodei rauna o tehnikom razvoju, znanstvenom razumijevanju, potrebama korisnika i oekivanjima drutva. Kao polazite se uzimaju pravni propisi. Iste kriterije primjenjivati na meunarodnoj razini. 4 IZOBRAZBA ZAPOSLENIKA Obrazovati, uvjebavati i motivirati zaposlenike da svoje aktivnosti obavljaju odgovorno prema okoliu. 5 PRETHODNA PROCJENA Procijeniti utjecaje na okoli prije pokretanja nove aktivnosti ili projekta i prije rastavljanja postrojenja ili naputanja lokacije. 6 PROIZVODI I USLUGE Razvijati i pruati proizvode i usluge koje nemaju neeljene uinke na okoli, sigurni su pri uporabi, djelotvorno troe energiju i prirodna dobra, te se mogu reciklirati, ponovno upotrijebiti i sigurno odloiti. 7 SAVJET KORISNIKU Savjetovati, a kada je potrebno i obrazovati, korisnike, distributere i javnost o sigurnoj uporabi, prijevozu, skladitenju i odlaganju upotrebljenih proizvoda. Isti pristup primijeniti i kada se radi o uslugama. 8 POSTROJENJA I DJELATNOSTI Razvijati, dizajnirati i voditi postrojenja i aktivnosti, uzimajui u obzir djelotvorno troenje energije i materijala, odrivu uporabu obnovljivih prirodnih dobara, smanjivanje razliitih utjecaja na okoli, smanjivanje nastajanja otpada i osiguravanje sigurnog i odgovornog odlaganja ostataka otpada.
240
9 ISTRAIVANJE Provoditi ili podravati istraivanja utjecaja na okoli sirovina, proizvoda, procesa, emisija u okoli i otpada, kao posljedica poslovanja organizacije, a u smislu smanjivanja razliitih utjecaja. 10 PRISTUP Mijenjati proizvodnju, marketing ili uporabu proizvoda ili usluga, odnosno obavljanja djelatnosti u skladu sa znanstvenim i tehnikim spoznajama kako bi se sprijeilo ozbiljno ili nepovratno oteivanje okolia. 11 IZVOAI I DOBAVLJAI Promovirati prihvaanje ovih naela meu izvoaima koji djeluju u ime organizacije. Poticati i kada je mogue, zahtijevati poboljavanja u njihovim postupcima kako bi se uskladili s onima organizacije. 12 PRIPRAVNOST ZA IZVANREDNE SITUACIJE Tamo gdje postoje ozbiljni rizici, razvijati i odravati planove pripravnosti za izvanredne situacije i to u suradnji s planovima slubi za hitne sluajeve, odgovarajuim predstavnicima vlasti i lokalnom zajednicom. Prepoznati i mogue prekogranine uinke. 13 PRIJENOS TEHNOLOGIJE Sudjelovati u prijenosu tehnologija koje imaju smanjeni utjecaj na okoli i metoda upravljanja okoliem u gospodarski i javni sektor. 14 DOPRINOS ZAJEDNIKIM NAPORIMA Pridonositi razvijanju javne politike, kao i poslovnih, dravnih i meudravnih programa, te obrazovnih inicijativa koje e poveavati svijest o okoliu i potrebi njegove zatite. 15 OTVORENOST Poticati otvorenost i razgovor sa zaposlenicima i predstavnicima javnosti, predviajui i odgovarajui na primjedbe o moguem uinku proizvodnje, proizvoda ili usluga ukljuujui i one prekograninog ili globalnog znaaja. 16 USKLAENOST I IZVJETAVANJE Mjeriti uinke na okoli, provoditi redovite provjere i ocjenjivati jesu li ispunjeni zahtjevi organizacije, zahtjevi iz propisa i naela Poslovne povelje. U odreenim vremenskim razmacima dostavljati odgovarajue informacije poslovodstvu, dioniarima, zaposlenicima, predstavnicima vlasti i javnosti. Poslovna povelja za odrivi razvoj je prihvaena na 64. Sjednici Izvrnog odbora Meunarodne gospodarske komore (International Chamber of Commerce). Poslovna povelja za odrivi razvoj je predstavljena javnosti na II. Svjetskoj industrijskoj konferenciji o upravljanju okoliem, u travnju 1991.godine.
www.iccwbo.org/home/environment/charter.asp
Prijevod za potrebe Ericssona Nikole Tesle d.d.: Dubravka Baun
sponzori
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb www.mingorp.hr
OD NE ZNAM TO NI KAKO - DO IMAM SVE TO TREBAM
SPEcIJALIZIRANI
ZA POETNIKE U PODUZETNITVU
konzalting | vodstvo | realizacija
obrt za grafiki dizjn, marketing i usluge sanja klai bili trg s. konzula 4 zagreb 0915067004

Knjizni Blok Znakovi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjizni Blok Znakovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Od raz rivi vo j

t tvo rnos u Dr govo Od

PRIRUNIK O ZNAKOVIMA NA PROIZVODIMA I AMBALAI

Broj primjeraka: 1 000 komada

ODGOVORNOST I INFRASTRUKTURA ZA ODRIVI RAZVOJ

PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA

7.3.10 7.3.10.1 7.3.10.2 7.3.10.3 7.3.10.4 7.3.10.5 7.3.11 7.4 7.5

183 183 184 184 190 191 192 194 195

INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE O ZNAKOVIMA I OZNAAVANJU

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 9

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 11 1.4 NA EMU SE ZASNIVA

upuuje na internetsku adresu kao izvor navedenih podataka.

Kontakt adrese: dubravka.bacun@ericsson.com hrpsor@hrpsor.hr

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 13

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 15

dobavlja ------>proizvoa/proizvod ------>korisnik/potroa ------>otpad

2.3 ODRIVI OBRASCI PROIZVODNJE I POTRONJE

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 17

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 19

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 21 2.10 AMBALAA

Naziv nije definiran, ali je koriten u objanjenju transportne ambalae.

Naziv ambalaa nije definiran, ali je koriten u definicijama drugih naziva.

2.11 PROIZVOD U AMBALAI

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 23

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 25 2.13 POTROA

* U ovom Priruniku koristi se naziv potroa, a svim ostalim

nazivima, izrazima i pojavama neka se bave odgovarajue struke.

2.15 IVOTNI CIKLUS PROIZVODA I AMBALAE

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 27

ivotni ciklus proizvoda predmet je sljedeih normi:

3 odgovornost i infrastruktura za odrivi razvoj

3 Odgovornost i infrastruktura za odrivi razvoj

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 31

3 ODGOVORNOST I INFRASTRUKTURA ZA ODRIVI RAZVOJ

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 33

Mora, moramo!.. Kud svi tud i mi! | You shall, we shall!

Hajd, uinimo ... | Lets do!

- Teimo tomu.... | We go for it!

- Sanjam.. | I have a dream!

3.2 TEHNIKI PRISTUP

Dravni zavod za mjeriteljstvo - mjeriteljstvo

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 35

Slika 3 Tri stupa odrivog razvoja, tehniki pristup

4 propisivanje i normiranje znakova

4 Propisivanje i normiranje znakova

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 39

PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA

DOKUMENTI PROPIS (propisuje) (donosi ga upravno tijelo)

NORMA (utvruje) (donosi ju normirno tijelo)

Obvezujua Primjena dokumenata Primjena propisa je obvezujua.

Sudionici postupka izrade dokumenata

NORMA (utvruje) (donosi ju normirno tijelo)

Plan i program donoenja dokumenta

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 41

NORMA (utvruje) (donosi ju normirno tijelo)

ODGOVORNOST ZA PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 43

Slika 4 | Utjecaj na proizvoaa zakonodavnog i normativnog podruja o oznaavanju proizvoda i ambalae

Republika Hrvatska, norme Hrvatski zavod za norme

Republika Hrvatska razne organizacije, na primjer Hrvatska gospodarska komora

Proizvoai koji na proizvod i ambalau stavljaju vlastite kreacije znakova

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 45

4.3 DOGOVOR O ZNAKOVIMA

4.3.1 Propis i dogovor o znakovima