Amerika politika na Balkanu: motivi i interesi

Svih ovih dana, od trenutka jednostranog proglaenja nezavisnosti Kosova od Srbije, postavlja se pitanje: koje to motive imaju Sjedinjene Amerike Drave i njeni najblii evropski prijatelji, da tako uporno - i do neke mjere ak i rizino - inzistiraju na priznanju tog proglaenja !ato je Ameri"i toliko stalo# Koji je to interesi vode#

$uli smo razna mogu%a objanjenja za takvu ameriku politiku & uglavnom iz koare raznih 'teorija urote( )ni koji, me*utim, vjeruju da je Amerika namjerila unititi Srbiju jer je ne voli, ili zatititi Alban"e jer ih voli & ne nude nikakvo uvjerljivo objanjenje zato bi Amerika ba nekog voljela a drugog ne Amerika nije +jemaka, pa da bi postojali neki tzv ,historijski razlozi, da bude 'antisrpska( -o je manje objanjivo zato bi Amerika bila na strani ne jedne, nego .na /alkanu0 dvije muslimanske na"ije: /onjaka i Albana"a & kad istodobno raste antiislamsko raspoloenje na "ijelom !apadu, pa i u Ameri"i 1 sami teoretiari urote su, vjerojatno, zbunjeni & u istoj mjeri u kojoj je, re"imo, 2eljko Kadijevi% bio zbunjen kad se suoio s injeni"om da Amerika nije razumijela .ni podrala0 Srbiju one davne 3443 godine 5 svojoj prvoj knjizi .'6oje vi*enje raspada(0, Kadijevi% nije mogao ponuditi nikakvo drukije objanjenje nego da se radi o amerikom antikomunizmu .protiv -+A i 6iloevi%a, koje su Amerikan"i tada vidjeli kao ortodoksne komuniste0 5 tome je bilo poneto istine Ali, kako objasniti to da se amerika pozi"ija nije promijenila kad su antikomunisti i antiislamisti ojaali u samoj Srbiji# !ato Amerika ostaje skeptina i hladna prema Srbiji i nakon 7888# -e li to zato to Amerika ima neke posebne simpatije prema Alban"ima# )bjanjenje koje istie navodnu vanost nekog 'albanskog lobija( u samoj amerikoj politi"i ostaje manjkavo, nekonzistentno i tanko 1deja o tome da je .politika0 Amerika pro-albanska iz neke posebne bliskosti s Alban"ima jednako je tako iluzorna, kao i ideja da su ruski politiari skloni Srbiji jer se radi o Slavenima ili o ,historijskim prijateljima, 2elike sile, naime, rijetko kad imaju prijatelje & one imaju interese 9reba pitati, dakle, koji to interesi vode Sjedinjene Drave u ovom sluaju# :rije svega, Amerika je & kao i velika ve%ina drugih vanih zemalja .naroito na !apadu, ali ne samo tamo0 3447 .posebno nakon ruenja 2ukovara, a potom i katastro;e u /osni i <er"egovini0 Srbiju i Srbe identi;i"irala kao glavnu opasnost za mir i stabilnost u jugoistonoj =vropi, a poten"ijalno i ire & u "ijeloj =vropi 9o nije nikakvo iznena*enje, a nije ba bilo ni neopravdano Divljaki na"ionalizam kojim su se razarali gradovi i itave drave, te obnova radikalnih i ekstremistikih .neo;aistikih0 ideologija, nisu bile samo srpska 'spe"ijalnost(, ali su ipak na srpskoj strani rata bile izraenije nego na drugima :ovrh toga, Srbija je & ve% i kao najve%a od svih upletenih strana, te ona koja je imala

podrku ve%eg dijela tadanje -+A-u-raspadanju & mogla i nainiti najvie zla 9o je dodatno poten"irano injeni"om da se nisu razarali >aba" i Kragujeva", nego Dubrovnik i Sarajevo 9o to je kasnije granatiran i Knin .gdje su Srbi bili ve%ina0 i 6ostar .u trenutku kad ih tamo vie skoro nije ni bilo0 ostalo je u sjeni ovih prvih razaranja, i vi*eno je uglavnom kao posljedi"a Amerikoj politi"i su trebale skoro tri godine da se pokrene, i da pokae da se u svijetu kojeg ona kontrolira .u liberalnodemokratskom svijetu0 takve stvari ne mogu dogoditi nekanjeno -ednom kad se pokrenula, me*utim, ona je odluila i%i do kraja >to to znai# 9o znai da je odluila ovladati .ako ne ve% i zavladati0 prostorom koji je u devedesetim doista bilo krvavo ratite, u kome su milijuni ljudi bili protjerani iz svojih domova, a stotine tisu%a su poginule +a ovo to se doga*a od 344? nadalje & sve do danas & treba gledati kao na jedan jedinstven pro"es, u kome su Sjedinjene Drave odluile preuzeti kontrolu nad prostorom u kome se dogodila katastro;a, i koji je prijetio da stvori ve%e regionalne, a moda i globalne probleme 6oemo, naravno, raspravljati o tome ima li Amerika legitimitet da bude 'pa"i;ikator( i 'hegemon( svuda na !apadu .a /alkan je, sa amerike toke gledano & jo uvijek !apad0 ili ak i posvuda globalno, ali amerika vanjska politika polazi od pretpostavke da su SAD odgovorne za mir u tom dijelu svijeta .ako ne ve% i u "ijelom svijetu0, i toka Da nije bilo 'naih( .tj doma%ih0 povoda za takvu interven"iju, ona se moda ne bi dogodila & ili barem ne u tolikoj mjeri i na tako brutalan nain .vojnom silom, krenjem me*unarodnog prava, brutalnim nametanjima volje, itd 0 /ila bi moda suptilnija, i manje oigledna /alkan, naime, nije po sebi podruje od velike vanosti za ameriku .ili bilo iju drugu0 politiku & ali je to postalo zbog nereda kojeg su na njemu stvorili doma%i igrai +jih nikad ne treba zaboraviti u raspravama o uzro"ima i motivima sadanje amerike politike na /alkanu 5 savladavanju rata i istiskivanju antiliberalnih doktrina i ak"ija, Amerika je tadanju Srbiju vidjela kao glavnog protivnika, pa je djelovala s te pozi"ije :rvo je kon"ipirala i nametnula bonjako-hrvatski .@ashingtonski0 sporazum, potom vojno pomogla hrvatsku ak"iju protiv Krajine, pa uspostavila Pax Americana u /osni i <er"egovini .Dejtonskim sporazumom0, a zatim se okrenula prema ruenju 6iloevi%a 5 tu svrhu je izvela napade na Srbiju .i u manjoj mjeri: Arnu Boru0, a potom ;inan"ijski, politiki i organiza"ijski pomogla ruenje 6iloevi%a 7888 godine .Da se 344C nije okrenuo protiv 6iloevi%a, sruen bi bio i 6ilo Dukanovi%0 1stodobno, Amerika je 'preventivno( djelovala u 6akedoniji, a kad je tamo dolo do 'guve( .u ;ebruaru 7883 0 uspostavila je ravnoteu time to je dozvolila vojnu ak"iju protiv albanskih separatista, istodobno promoviraju%i )hridski sporazum :otom se ukljuila u stvaranje kompromisa izme*u 6akedonije i Brke .oko imena & te je pregovore najprije vodio AErus 2an"e, a svi su izgledi da %e biti okonani prije prijema 6akedonije u +A9), tako*er na ameriko inzistiranje0 Dok je u Srbiji stajala na strani albanskog na"ionalizma, u 6akedoniji i Arnoj Bori ga je uspjeno kontrolirala i minimizirala & jer joj je tako odgovaralo Albanski na"ionalizam upotrebljen je kao sredstvo slamanja politike, politiara pa i zemlje koja je vi*ena kao glavna opasnost u regiji

-ednom kad je uspostavljen mir, Amerika je u sve zemlje regije poslala snane ambasadore, koji su bili de facto vladari iz sjene 9ako*er, ona je u nekim od tih zemalja sagradila enormno velike ambasade, a u drugima je podigla vojne baze, najve%e u ovom dijelu svijeta 9o je bio jasan signal namjere da se ostane dugo i da se bude ozbiljno prisutan +eke od zemalja u regiji su se okrenule prema =vropskoj 5niji, ali nijedna se nije mogla do kraja osloboditi amerikog utje"aja & ak ni Slovenija, kako se moglo vidjeti iz zapisnika razgovora amerikih i slovenskih diplomata neposredno pred proglaenje nezavisnosti na Kosovu Stvar je prilino jednostavna i ne treba je misti;i"irati pronalaenjem nekih tobonjih zavjera: Amerika je uloila previe nov"a, politike volje, ugleda i snage da bi se tek tako povukla iz ove turbulentne regije 1 tu sad dolazimo do ;aze u kojoj jesmo 5 njoj Amerika pokuava ostvariti i na dugi rok osigurati pa"i;ika"iju svih poten"ijalnih izvora nestabilnosti na /alkanu, kako se nikada ne bi ponovila situa"ija iz devedesetih, kojom je i sama Amerika bila zateena, a dijelom i osramo%ena 5 tome ima i elje za domina"ijom, ali i iskrene elje da se nikada vie ne ponove zla gra*anskog rata, te da se ne pojavi neki 'novi 6iloevi%( Da bi to osigurali, Amerikan"i su se okrenuli analizi uzroka koji su doveli do rata u devedesetim godinama, pri emu su na"ionalizam i na"ionalne tenzije identi;i"irali kao najvaniji A koje bi to najopasnije mogu%e tenzije mogle dovesti do novog rata na /alkanu# 5 prvom redu, radi se o srpsko-albanskom sporu oko Kosova, u drugom: o poten"ijalnoj obnovi srpsko-hrvatskog spora oko /osne i <er"egovine, a u tre%em o raspirivanju .dosad tihog, ali latentnog0 kon;likta oko 6akedonije & u kojeg bi mogle biti ukljuene i susjedne zemlje 9ako*er, treba sprijeiti porast muslimanskog ekstremizma .ne nuno na"ionalizma, nego, re"imo, vjerski-inspiriranog radikalizma0, koji se moe pojaviti u /osni i <er"egovini, na Kosovu i u 6akedoniji Da bi se sprijeilo razbuktavanje novog rata & danas, za deset godina ili za pedeset & treba, dakle, kontrolirati upravo te tri zemlje Amerika politika prema regiji je u posljednjih desetak godina usmjerena upravo prema tom "ilju & punoj kontroli tih triju zemalja 1 doista & s pro"esom proglaenja nezavisnosti Kosova od Srbije .koji je istodobno i proglaenje zavisnosti od Amerike0 taj je pro"es manje-vie zavren -edina preostala mogu%a teritorija koja bi mogla biti od interesa u tom smislu - jest Sandak, pa na tu teritoriju treba obratiti posebnu panju .kao to sam ve% napisao u jednom od prethodnih tekstova na ovom blogu0 5 situa"iji u kojoj kontrolira te tri kljune toke poten"ijalnog kon;likta, Amerika je u prili"i da bude de facto gazda regije, bez obzira na =vropsku 5niju i poten"ijalno lanstvo balkanskih zemalja u njoj 9ime ona postie vie "iljeva odjednom

Prvo, Amerika sad dri prst na pulsu albanskog, makedonskog, srpskog, bonjakog i hrvatskog na"ionalizma & jer svakog od njih moe i kazniti .oduzimanjem ovlasti, pa ak i teritorije0 i nagraditi .proirivanjem ovlasti, odnosno teritorije0 Ameri"i ne odgovaraju 'konana rjeenja(, nego upravo

polurjeenja, u kojima budu%nost moe biti ovakva ili onakva ) tome kakva %e biti & odluivat %e Amerika: sama ili u dogovoru s Fusijom .a moda i =vropom, ako se ova oporavi od paralize0 1zme*u ostalog, i zato je prijedlog kojeg sam iznio u prolom tekstu na ovom blogu, gotovo sigurno osu*en na neuspjeh, ak i kad bi se Srbi i Alban"i o njemu dogovorili .a ja sam dobio vie pozitivnih nego negativnih komentara o njemu, i to i sa srpske i s albanske strane0 9ako*er, da bi ga mogla kontrolirati, Ameri"i treba srpski na"ionalizam, pa ga ona zapravo raspiruje, a ne gui .kao to je sluaj i s drugim na"ionalizmima u regiji0 Kad Srbima ne bi bilo stalo do Fepublike Srpske ili do Kosova, Amerika bi ostala i bez svoje mrkve i bez batine u odnosu na Srbiju 1sto se odnosi i na ,mrkvu i batinu, lanstva u =vropskoj 5niji - koja je tako*er potrebna, pa se u tom smislu pomae odravanje ,ravnotee, izme*u na"ionalistikih i proevropskih snaga u samoj Srbiji

Drugo, ona je ulaskom u /osnu i <er"egovinu, te na Kosovo, uz snaan utje"aj kojeg ve% ima na Albaniju i 9ursku, u prili"i da potpuno kontrolira sve etiri evropske zemljeGteritorije u kojima ima znaajan broj muslimana 9o je posebno znaajno u situa"iji 'rata protiv terorizma(, i s obzirom na prilike na .pre0/liskom 1stoku

Tree, pouena iskustvom iz ne tako davnih devedesetih, Amerika ne vjeruje nikome u regiji & a naroito ne Srbiji, a posebno ne u situa"iji u kojoj je ona na korak od snanog politikog, ekonomskog .a moda i vojnog0 povezivanja s Fusijom :risustvom u /osni i na Kosovu, Amerika je pove%ala utje"aj na unutarsrpska politika zbivanja, jer moe utje"ati na neke od glavnih tema svake sljede%e izborne kampanje 9ako*er, eventualnim .a sada ve% i vjerojatnim0 ulaskom <rvatske, Albanije i 6akedonije u +A9) .moda ve% sljede%e godine0, Srbija %e biti sa svih strana okruena zemljama koje su u +A9)-u, te %e time biti pod dodatnim pritiskom .barem simbolikim0 Konano, Amerika je iskoristila slabost Fusije i =vrope u devedesetim godinama, da bi se ponovno pojavila kao gazdari"a u barem jednom dijelu =vrope :rije 34H4 ona je suvereno gazdovala !apadnom =vropom, da bi potom & kroz pro"es proirenja =vropske 5nije, i oslobo*enja od amerikog tutorstva u nizu zapadno-evropskih zemalja & izgubila tu pozi"iju !a Srbiju je moda Kosovo 'sr"e Srbije(, ali je za Ameriku ono 'sr"e =vrope( .Kao to je Srbija to isto & za Fusiju, ali o tome u nekom drugom tekstu0 1 doista, za =vropsku 5niju, pitanje Kosova postat %e sasvim sigurno jedno od sredinjih politikih i vojnih pitanja +aime, jedino tu %e se na tlu =vrope dodirivati .a vjerojatno i sudarati0 Fusija i Amerika !a =vropu, most na 1bru bi mogao postati novi '/erlinski zid(, a Kosovska 6itrovi"a & novi /erlin A kao to iskustvo <ladnog rata govori & sve dok se taj zid ne srui, te Fusi i Amerikan"i ne povuku, nema nikakve anse da =vropa bude istinski ujedinjena i politiki vana