Na CD-u priloiti: sve grafike materijale u TIF ili BMP formatu, odnosno DWG-u prilikom fotografiranja dananjeg stanja

veliina slike ne treba biti veda od cca 1-2MB grafike priloge imenovati na slijededi nain: AUTOR GODINA MJESTO_ZGRADA_izvor (student XY ili arhiv ili publikacija: npr: Arh,2004,br.198, str.12) PLANIC 1963 KOMIZA_SPOMEN DOM_katalog izlozbe, 2004, s12 (u nazivima file-ova ne koristiti dijakritike znakove (, d, n, d, , ) tekstualni dio referata i popunjenu tablicu predlista priloiti u DOC formatu (bez grafikih priloga) sve materijale na CD-u pohraniti u mapu/folder pod nazivom teme rada i imena studenta, npr. PLANIC 1963 KOMIZA SPOMEN DOM _student Orhan Pamuk Rad se predaje uvezan na A4 formatu s priloenim CD-om, u bijelom kartonskom fasciklu. Na naslovnoj stranici referata, na koricama fascikla, te na CD-u navesti podatke prema tablici u prilogu. Referat i CD predati nastavniku, odnosno asistentu prilikom dogovora o terminu pismenog dijela ispita.

Hotel Marko Polo 1 student datum predaje rada kolegij _ nastavnik KATALOKI PODACI O ZGRADI arhitekt zgrada: izvorni naziv dananji naziv (namjena) tona adresa (mjesto, ulica, kudni broj) datacija: godina projekta godine izvedbe (od-do) dananje stanje eventualne intervencije na zgradi obzirom na izvorno stanje sadraj rada str. 1. urbanistika situacija 2. nacrti: tlocrti, proelja, presjeci 3. fotografije (dananjeg / izvornog stanja) 4. kradi tekstualni prikaz 5. o arhitektu (najznaajnija djela) 6. izvori podataka CD Bernardo Bernardi Hotel 'Marko Polo' Hotel 'Marko Polo' Zagreb, etaliste Frana Krinida 102 1970. 1970. 1972., rekonstrukcija 2006. 2007. hotel je otvoren i u vrlo dobrom stanju tijekom rekonstrukcije je proirena terase, ugraene su suvremene instalacije i ureaji i dodani novi sadraji: vanjski bazen, fitness i welness centar... Andrea Muid 10.09.2013. ha20 _ prof.dr.sc. A. Uchytil

2 3 7 11 12 14

Hotel Marko Polo 2

1. Urbanistika situacija

Hotel Marko Polo 3

2. Nacrti

tlocrt prizemlja - izvedeno stanje mj 1:500

tlocrt kata izvedeno stanje mj 1:500

Hotel Marko Polo 4

Hotel Marko Polo 5

istono proelje mj 1:500

zapadno proelje mj 1:500

juno proelje mj 1:500

sjeverno proelje prije rekonstrukcije mj 1:500

sjeverno proelje nakon rekonstrukcije mj 1:500

Hotel Marko Polo 6

Hotel Marko Polo 7 umanjeni izvedbeni presjeci

popreni presjek kroz unutarnji bazen mj 1:500

popreni presjek kroz terasu mj 1:500

uzduni presjek kroz unutanji bazen mj 1:500

Hotel Marko Polo 8

3. Fotografije

7.1. pogled na hotel s mora (1972.); 7.2. pogled na hoter iz gradske marine (2013.)

7.3. pogled na hotel s jugozapada (1972.)

7.4. ulaz u hotel (1972.); 7.5. ulaz u hotel nakon rekonstrukcije (2013.)

Hotel Marko Polo 9

8.1. pogled na hotel s june strane (1972.); 8.2. pogled na juni pristup hotelu (2013.)

8.3. pogled na hotel s nove terase (2013.); 8.4. pogled na novu terasu iz hotela (2013.)

8.5. predvorje sa ankom (1972.); 8.6. cafe (2013.)

Hotel Marko Polo 10

9.1. hotelski restoran (1972.); 9.2.hotelski restoran nakon rekonstrukcije (2013.)

9.3. cafe (1972.); 9.4. dvorana za konferencije (2013.)

9.4. sporedni ulaz (1972.); 9.5. predvorje s recepcijom (2013.)

9.6.kongresna dvorana (2013.); 9.7. unutarnji bazen (2013.); 9.8. fitness centar (2013.)

Hotel Marko Polo 11

10.1. soba za goste (1972.)

10.2.; 10.3. sobe za goste (2013.)

Hotel Marko Polo 12

4. Tekstualni prikaz
Investitor: Kapacitet: Sadraji: Hotelsko poduzede ' Korula' 250 leaja u 5 tipova soba i 4 apartmana ulazno predvorje, recepcija, aperitiv bar, salon, unutarnji vrt, restoran, dvorana za sveanosti, kavana i dorukavaona, tea-room, mala kongresna dvorana, snack-bar i zatvoreni bazen, terasa sa 300 mjesta, gospodarski trakt, klima ureaji i toplinska podstanica; nakon rekonstrukcije i welness, fitness, sauna, dva vanjska bazena

Hotel Marko Polo izgraen je kao alternativa vedem hotelskom objektu uz samu obalu. Bernardi je nakon detaljnog urbanistikog projekta koji je obuhvatio podruje cijelog poluotoka 'Punta od Luke' predloio smjetanje nove hotelske zgrade iza postojedih paviljona, kako bi na taj nain itavi kompleks zadrao kontakt s obalom, pogled na more i na grad Korulu. Tim je potezom ujedno zaustavljena privatna izgradnja pojedinanih objekata na tom podruju, te su se stvorili uvjeti za smjetaj novih rekreacijskih sadraja koji bi mogli unaprijediti standard itavog kompleksa. S vremenom je to i ostvareno: danas u sklopu hotelskog kompleksa koji ine hoteli Marko Polo, Park i Liburna postoje kola jedrenja, teniski tereni i tereni za minigolf i bodanje, te je ubrzo nakon izgradnj e hotela na njegovoj predlaganoj lokaciji izgraen veliki zatvoreni bazen (22x33m) uz obalu. Rekonstrukcija se radila u dva navrata kroz 2006. i 2007. godinu. Prvi put je raena uglavnom tehnoloka obnova soba, koje su tom prilikom modernizirane po pitanju dostupnih ureaja i instalacija (klimatizacija, automatika, TV, internet, itd.). Takoer je u prizemlju sputen strop za potrebe instalacija, to je donekle umanjilo impresivnost Berninijevog originalnog interijera. Drugi dio rekonstrukcije se odnosio na izgradnju velike terase na mjestu paviljona hotela Park i Ljubljana, na koju su smjetena i dva vanjska bazena, a ispod nje je ureen veliki unutarnji bazen sa dodatnim sadrajima (poput saune, wellnesa, fitnessa, itd.). Hotel se nalazi se visini od 17.00m iznad mora, to ga vizualno smjeta meu manje objekte stambenog naselja Berislava Kalogjere. Taj kontekst je bio jedan od imbenika koji su utjecali na oblikovanje hotela putem prostornog i plastinog instrumentiranja regionalnih karakteristika. Ideja za ime hotela dolazi iz legende o podrijetlu poznatog morepolovca i istraivaa Marka Pola, koji je prema njoj roen u Koruli. Ta legenda je inspirirala Vaska Lipovca da na temu Marka Pola i njegovih putovanja stvori itav niz likovnih djela koja su vrlo uspjeno integrirana u prostore hotela kao umjetniki lajt-motiv. (Djelovi tog opusa su na izlobi 'ovjek i njegov svijet' u Montrealu).

Hotel Marko Polo 13

5. O arhitektu
Roen je 16.prosinca 1921. godine u Koruli, umro u Bolu na Brau 20.srpnja 1985. Klasinu gimnaziju zavrio je u Dubrovniku, a 1940. se upisuje na Odjel za arhitekturu Tehnikog fakulteta u Zagrebu. Nakon diplomiranja (1948.), ostaje na Fakultetu kao asistent prof. Zdenka Striida na Katedri za projektiranje, kod kojega je ved dvije godine radio kao demonstrator. Nakon samo tri godine naputa Sveuilite i otada pa do smrti stvara kao slobodan umjetnik na podruju arhitekture i oblikovanja. Sudjeluje u nizu javnih natjeaja (ponekad sam, a ponekad kao suradnik): na Plitvicama (s prof. Striidem), za Operu u Beogradu (s prof. Striidem), kolu u Podsusedu (s Daom Crnkovid). Iako je uspjeno sudjelovao na dosta natjeaja, nijedan od tih projekata nije izveden. Za vrijeme studijskog putovanja u Parizu od 1956. do 1957. godine doao je u neposredni kontakt s arhitekturom i dizajnom u toj svjetskom umjetnikoj metropoli. Nastavlja sa svojim studijskim putovanjima kao stipendist UNESCO-a 1960. godine te nekoliko mjeseci boravi u Finskoj, vedskoj i Danskoj. Ponovno ide na studijski boravak 1978. godine u SAD. Njegova svestranost, ali i sudjelovanje na mnogim strunim susretima i kongresima diljem svijeta, mu je omogudila da se bavi brojnim aktualnim problemima struke, a takoer se kao odlian poznavalac stranih jezika prihvatio prevoenja strunih radova. Dosta se rano poinje baviti publicistikom, objavljujudi prije svega u strunom tisku. Nastupao je i kao predava te promotor suvremenih pogleda na arhitekturu i dizajn. Godine 1951. uz arhitekte Bregovca, Radida, Raicu i Richtera te slikare Kristl, Picelja i Srneca postaje jedan od suosnivaa grupe Exat 51, koja se kasnije pokazala kao jedna od najvanijih kulturno-umjetnikih pokreta u hrvatskoj (i jugoslavenskoj) kulturi. Iako je bila kratkog vijeka, ostvarila je veliki utjecaj konanim odbacivanjem socijalistike dogme u likovnim umjetnostima i okretanjem europskim umjetnikim strujama. Na Plenumu udruenja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) predstavlja Program koji govori o 'Plastinom jedinstvu, o sintezi umjet nosti, o konkretnim vrijednostima vizualnog odnosa' [6D_1] 1957. jedan od osnivaa strunog udruenja ULUPUH (kasnije i njegov predsjednik, te predsjednik SLUPUJ-a), a 1964. i zagrebakog Centra za oblikovanje (CIO). Bernardi je bio i jedan od najvatrenijih pobornika visokokolskog studija dizajna u Hrvatskoj, a njegov doprinos osamostaljenja dizajna kao struke potvruje i osnivanje Drutva dizajnera Hrvatske 1985. godine, kojemu je bio prvi predsjednik. Njegovu strunu aktivnost rjeito potvruje lanstvo u brojnim strunim savjetima (kao je predsjednik umjetnikog savjeta ULUPUH-a), komisijama (kao aktivni lan radne grupe za profesionalnu praksu meunarodne organizacije ICSID), urednitvima (godine 1953. daje ime strunom asopisu 'ovjek i prostor'), domadim i meunarodnim strunim irijima itd. Bernardi se dokazao i kao jedan od vodedih hrvatskih i junoslavenskih projektanata interijera i kao jedan od od rijetkih industrijskih dizajnera koji je postigao najvede uspjehe dizajnom pokudstva. Kao arhitekt svojim je hotelima na Koruli dokazao doseg arhitektonske misli u neposrednom kontaktu s arhitektonskom i urbanistikom tradicijom. Imao je brojne hobijie: volio je jezike, literaturu i glazbu, volio je podmorski svijet, dobre automobile i fotografske aparate. I sam je bio dobar fotograf, ali je unato tome objavio samo nekoliko izvanrednih reportaa u 'Startu'. Tek je posthumna spomen-izloba u Umjetnikom paviljonu u Zagrebu (1986) otkrila njegove arobne i psiholoki produbljene portrete, dok snimke njegovih vlastitih radova otkrivaju promiljanje vlastitih arhitektonskih i dizajnerskih ostvarenja pomodu fotografije.

Hotel Marko Polo 14 Najznaajnije arhitektonske realizacije: 1955. Stambeni objekti za uitelje, Kumrovac 1961. Interijer Radnikog sveuilita 'Moa Pijade' (danas Otvoreno sveuilite), Zagreb 1965. Interijer hotela 'Maestral', Brela 1968. Interijer hotela 'Berulija', Brela 1963./66. Interijer pristanine zgrade Aerodroma Zagreb 1972. Hotel Marko Polo, Korula 1974. Obnova crkve i samostana Gospe Sinjske, Sinj 1980. Hotel Liburna, Korula 1981./88. Memorijalni kompleks, Korula 1984. Interijer crkve sv. Petra, Split

Hotel Marko Polo 15

6. Izvori podataka
6A. IZVORI NACRTA 1. skenirani izvorni nacrti iz asopisa IP, Zagreb, 1973, br. 249, str. 6 2. raunalno obraene skenirane fotokopije arhitektonskog projekta rekonstrukcije, Ured dravne uprave u 3. Dubrovako-neretvanskoj upaniji, ispostava u Koruli 6B. IZVORI FOTOGRAFIJA (SNIMIO STUDENT XY / BIBLIOGRAFSKI IZVOR / ARHIVSKI IZVOR) 1. IP, Zagreb, 1973, br. 249, str. 1, 6, 7 2. Berik, Stane: Bernardo Bernardi, Grafiki zavod Hrvatske i Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb, 1992 3. prospekt 'Korula Hoteli', str. 4-7 4. vlastite fotografije, Andrea Muid, snimljeno 16.8.2013. 6D. IZVOR PODATAKA ZA BIOGRAFIJU AUTORA 1. Berik, Stane: Bernardo Bernardi, Grafiki zavod Hrvatske i Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb, 1992 2. http://dizajn.hr/#218 6E. LITERATURA 1. prospekt 'Korula Hoteli', str. 4-7 2. IP, Zagreb, 1973, br. 249, str. 1, 6, 7 3. Berik, Stane: Bernardo Bernardi, Grafiki zavod Hrvatske i Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb, 1992 4. http://ikorcula.net/5299-ureuje-se-hotel-marko-polo/ 5. http://ikorcula.net/5435-otvoren-hotel-marko-polo/