Predavanje 2

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3
Mobilna komunikacija
predavanje 2
Emil Prpi!, dipl.ing.el.
Kanali i vremenska podjela
P-GSM 900

poseban kanal za BS->MS (downlink) poseban kanal za MS->BS (uplink) Absolute Radio Freq. Channel (ARFCN) - par up+down !irina svakog up i svakog down kanala je po 200 kHz
Za!to razmaci?

20 MHz pojasni razmak (band gap) da bi se izbjeglo interferenciju izme"u uplink i downlink komunikacije Duplex distance = 25 MHz + 20 MHz ARFCN0 kanal se ne koristi, radi odmaka od susjednog podru#ja
4
Frekvencije po kanalima

ARFCN 1-124 fup=890+ARFCN*0,2 MHz fdn=935+ARFCN*0,2 MHz na kanale se dodjeljuju koncesije! u HR: Vipnet i T-Mobile po 60 kan. + 4 kanala za HAKOM (testiranja)
5
Digitalna modulacija

Gaussian Minimum-Shift Keying (GMSK) omogu!ava 270,833 kb/s brzine prijenosa na GSM frekvenciji 900.000.000/270.833=3323 perioda sinusoide po bitu (3,69 us/bit)
6
Vremenska podjela kanala

270,333 kb/s je previ!e za jeadn govorni kanal frekvencijski kanal se dijeli u osam vremenskih odjelj. Time Division Multiple Access (TDMA)
7
!
TDMA

jedan vremenski odjeljak traje 576,9 s 0,0005769 s!270833 bit/s = 156,25 bit te grupe bitova ispaljuju se kroz eter u prascima (bursts) samo dio od tih bitova se koristi za prijenos podataka
8
Tipovi prasaka

normalni (Normal Burst) sinkronizacijski (Synchronisation B.) korekcijski (Frequency Correct. B.) pristupni (Access Burst)
Normal Burst

Tail bits - po 3 na po#. i kraju - samo se broje Data bits - 2x57 korisni podaci Training - za popravljanje prijema zbog smet. Stealing Flags - 0=podaci, 1=signalizacija 8,25 bitova - guard time (radi ka!njenja signala)
10

ukupno 114 bitova u jednom prasku efektivna brzina prijenosa 114 bit/0,0005769 s = 197,6 kb/s ali jedna MS dobiva samo svaki osmi vremenski odjeljak 197,6/8=24,7 kb/s dio otpada na korekciju gre!ke
Data bits
na kraju govorni kanal dobiva #istih 16 kb/s

11
Access Burst

Tail bits - 8 na po#. i 3 na kraju - samo se broje Synchronisation - prepoznavanje po#etka praska Data bits - broj BS, dodijeljeni kanal, timing advance... 68,25 bits - guard time (radi ka!njenja signala) Access B. se koristi kod prvog pristupanja MS na BS, dok BS jo! ne zna koliko je MS daleko
12
Ka!njenje u propagaciji

68,25 bit !3,69 us = 252 us guard time u access burstu

brzina !irenja elektromagnetskog vala je 300.000 km/s = 300.000.000 m/s= =300 m/us u 252 us signal mo$e prije%i 300!252= 75.600 m = 75,6 km
13
Ka!njenje u propagaciji

Najdulji put koji signal mo$e prevaliti od BS do MS i natrag do BS, a da ostane u istom vremenskom odjeljku je 75,6 km
dakle, MS mo$e biti udaljena od BS najvi!e pola toga, odnosno 37,8 km uz marginu sigurnosti, u GSMu je najve%a udaljenost standardizirana na 35,42 km, a u praksi se ne ide preko 32 km
14
Timing Advance
BS mjeri vrijeme od o#ekivanog po#etka do stvarnog po#etka Synchro paketa
i onda javlja MS da toliko ranije !alje svoje burstove kako bi se kompenziralo propagaciju
ova korekcija izra$ava se u broju bitova i zove se Timing Advance (TA)

15
Timing Advance

TA mo"e imati vrijednost od 0 do 63bit 1 bit = 3,69 us c=300 m/us 1 bit = 300 !3,69 us = 1107 m tamo-amo 1 bit=1107/2=553,5 m udaljenosti MS-BS
16
Timing Advance
17
Timing Advance

nakon prvog pristupanja kad se pomo!u Access Burst ustanovi TA
kasnije se on korigira kako se MS pomi#e
koriste!i 8,25 bit guard time Normal Bursta

Kad se MS udalji na TA=64 (64!0,5535km=35,42km) BS odbija MS bez obzira na RXLEV
18
Repetitori (Repeaters)
21

Ne koriste se BS-BS ali se koriste BS-MS
potro$nja (BS cca 6kW, RP do 500 W) ne treba uplink vezu kao BS indoor (velike zgrade, tuneli...)
manji utro!ak kanala, lak!e frek. planiranje
22
Pickup (prijemna)antena uvijek usko usmjerena na odabranu BS
RPT
Serving (predajna) antena - odabire se kao i na BS
23
Visinska razlika izme%u pick-up i serving antene najmanje 8 m!
RPT
radi izbjegavanja rezonancije (mikrofonije)
23
Svrha repetitora

pokrivanje rupa (kanjona, usjeka...) produljenje dometa u ciljanom smjeru (ceste, gradske prometnice) pokrivanje zatvorenih prostora (manji tuneli, ve!e zgrade)
24
RPT vs BS

repetitor NEMA digitalni dio! nego samo radijski on ne tuma#i sadr"aj, nego samo ponavlja primljeni signal skupa sa smetnjom i $mom
25
BS -> RPT -> MS

BS NE ZNA da li je MS spojena preko repetitora ili direktno zato je va"no da RPT ponavlja SVE kanale BS jer BS prebacuje MS s kanala na kanal po potrebi
26
Vrste repetitora
repetitori s istom frekvencijom
!irokopojasni (ne koriste se u GSM) pojasni selektivni
repetitori s pomakom frekvencije

uvijek selektivni
kabelski (opti#ki) repetitori
uvijek pojasni
27
Rep. s istom f. (On-frequency repeaters)
pojasni (ponavlj. !6 kan.)
selektivni (pon. 1-2 kan.)
u gradovima, gdje je potreban veliki kapacitet za pokrivanje rupa u gradskim podru#jima 1-2 W izlazne snage, kratki domet
ruralna podru#ja produljenje dometa BS i do 12 W izlazne snage
28
Rep. s pomakom f. (Freq. Shift Repeaters)
selektivni kao i OFR, u ruralnim zonama koriste se umjesto OFR, kad je potrebno da se izbjegnu smetnje i rezonancija
29
Kabelski repetitori

pojasni, male snage u zatvorenom prostoru od prijemne antene do predajnih antena postoji kabelska infrastruktura, uglavnom opti#ka (radi gu$enja i smetnji)
30
Jo! neki aspekti zra#enja antene
31
(Prva) Fresnelova zona
32
Smisao Fresnelove z.

unutar prve Fresnelove zone ne smiju se na!i prepreke (zgrade, brda, tlo) one bi u ovoj zoni izazvale velike refleksije i smetnje u GSM-u, u praksi: D=300 m, r=5m
33
Podru!je pokrivanja antene

h=ukupna visina antene nad terenom
ku na t ve gib r a ( tika ln til t a og ng le)

34
Os sto"ca nije u sredini polja pokrivanja!
Podru#je pokrivanja antene


&irina polja pokrivanja ovisi o kutu antene u horizontal. dijag. zra#enja
34
Podru#je pokrivanja antene


34 36
Duljina polja pokrivanja ovisi o kutu antene u vertik. dijag. zra#enja
Kapacitet bazne stanice
Struktura BS

1 BS = u praksi 1-3 !elije 1 !elija = u praksi do 2 antene 1 antena = u praksi 2 ili 4 predajnika 1 predajnik (transciever) = 1 kanal (ARFCN)
37
Planiranje frekv.

frekvencije na istoj BS moraju biti udaljene najmanje 2 ARFCN tako"er i frekvencije susjednih %elija (susjednih BS) u praksi se izbjegavaju BS sa vi!e od 6 ARFCN -> indicira da je potrebno dodati jo! BS
38
Planiranje frekv.
9,11 5,7
1,3
9,11 5,7
1,3
5,7
9,11
5,7
1,3
1,3
39
Planiranje kapaciteta

1 ARFCN = 8 TDMA odsjeka 6 ARFCN = 48 govornih kanala 1 govorni kanal po !eliji = BCCH (kontrolni kanal - signalizacija) 2-3 gov. kanala po !eliji = SDCCH (SMS, paging, i sl.)
40
9,11
Planiranje mre$e

u gradovima - problemati#an je kapacitet
kratki dometi, vi$e ARFCN po BS
izvan gradova - problemati#an je domet dugi dometi, manje ARFCN po BS

41
Podatkovna !irina pojasa

1 govorni kanal = 16 kb/s 1 ARFCN = 8 gov.k. = 128 kb/s GPRS - koristi trenutno slobodne govorne kanale za paketni prijenos podataka EDGE - kompletno pove%ana brzina prijenosa druga#ijom modulacijom
43
Radiorelejne veze (tzv. Minilinks)
45
Svrha RR veza

infrastrukturno povezivanje BS tamo gdje nije mogu!e ili je preskupo ostvariti opti#ku ili bakrenu kabelsku vezu
46
Osobine RR veza

vrlo usko usmjerene antene (<3) vrlo veliki dometi vrlo velike brzine prijenosa vrlo visoke frekvencije
47
Tipi#ni primjeri
domet: oko 1700 m snaga predajnika: 2,5 mW frekvencija nosioca: 23 GHz antena: 36 dBi, (oko 2, !30-60 cm) domet: 13-14 km snaga predajnika: 15 mW frekvencija nosioca: 18 GHz antena: 44 dBi, (oko 1,5, ! oko 120 cm) domet: 28-29 km snaga predajnika: 126 mW frekvencija nosioca: 13 GHz antena: 44 dBi, (oko 1,5, ! oko 120 cm)
48
Brzine prijenosa
Mb/s C-QPSK 4QAM Modula 16 QAM cija 64 QAM 128 QAM
256 QAM
&irina frekvencijskog kanala 7 MHz

8 10 20 30 35
14 MHz 28 MHz 40 MHz 56 MHz

16 20 45 65 70 75 32 45 95 140 155 170 65 135 200 225 245 80 180 290 325 345
49
Prakti#ni problemi

vrlo uska latica antene =>
mali pomak lijevo-desno #ini veliku gre!ku
vrlo velike udaljenosti =>
nema opti#ke vidljivosti s drugom stranom
incijalno pode!avanje i pu!tanje u rad RR veze je mukotrpan, iterativan postupak
50
Naplata (Billing)
52
Sustav naplate

u osnovi se radi o informati#kom sustavu koji se pribavlja i dizajnira neovisno o telekomunikacijskom sustavu isporu#itelji rje!enja sustava naplate imaju razvijena integracijska su#elja prema MSC-ima
53
Va$ne osobine

fleksibilnost u konfiguracij (manevarski prostor odjelu marketinga) visoka pouzdanost i raspolo$ivost (ispad sustava naplate zna#i da korisnici koriste usluge koje se ne%e mo%i naplatiti)
54
Osnovne naplate

vremenska jedinica razgovora podatkovna jedinica prenesenih podataka poslana tekstualna poruka
55
Razvijene tarife

vlastita mre$a / druge mre$e / me"unarodni promet doba dana s gu!%im i rje"im prometom doba tjedna/mjeseca/godine uspostava poziva promjenjive vremenske jedinice
56
Arhitektura
57
Elementi sustava

MCN - MSC Connectivity Node MS - Mediation Server BP - Billing Processor CCN - Customer Care Node temeljna oprema (serveri, switchevi, routeri, firewalli...)
58
Temeljni proces

MSC za svaki poziv generira CDR (Call Detailed Record - detaljni zapis o pozivu)
MS prima CDR i provjerava da li je CDR obradiv (da li je prepoznat)
BP prima obra"eni CDR i bilje$i naplative stavke

59
ICB

Interconnect bill (ra#un za prespajanje) operater upu%uje ICB prema drugim operaterima na kraju svakog obra#unskog razdoblja, za pozive koje su inicirali njihovi pretplatnici
svaki operater formira ra#une prema svojim pretplatnicima (i) na temelju primljenih ICB
60
UMTS
Universal Mobile Telecommunication System
62
Pojmovi

UMTS Universal Mobile Telecommunication System
UTRAN - UMTS Terrestrial Radio Access Network RNC - Radio Network Controller SGSN - Serving GPRS Support Node GGSN - Gateway GPRS Support Node
63
Analogije
GSM BSC MSC GMSC UMTS RNC SGSN GGSN
64
GSM-UMTS mre$a
65
Osnovne osobine

1885-2025 MHz uplink (MS->BS) 2110-2200 MHz downlink (BS->MS) !irina kanala po 5 MHz temeljna brzina prijenosa do 384 kb/s do 7,2 Mb/s down pri HSDPA do 45 Mb/s down pri HSDPA+
66
Tipovi multipleksiranja

FDMA - Frequency Division Multiple Access
svaki korisnik ima svoj uski frekvencijski kan.
TDMA - Time Division Multiple Access vi!e korisnika dijeli !iri frekvencijski kanal u vremenskim odjeljcima
67
68
CDMA - Code Division Multiple Access
svi korisnici emitiraju istovremeno na vrlo !irokom frekvencijskom kanalu, svaki sa svojim kdom
69
UMTS koristi CDMA princip!

70
W-CDMA

ina#ica CDMA primijenjena u UMTS Wideband CDMA koristi frekvencijski kanal od 5 MHz ranije implementacije CDMA (mobilne mre"e u USA, Japanu i J.Koreji) koristile su 1,25 MHz
71
Analogija s govorom
FDMA TDMA CDMA Svatko pri#a drugom visinom glasa Svatko pri#a kad je njegov red Svatko pri#a svojim jezikom
72
Prednosti CDMA
fleksibilno kori!tenje !irine pojasa
U TDMA vremenski odjeljci su ve% raspodijeljeni u CDMA teorijski nema maksimalnog broja korisnika paketni prijenos je stohasti#ki i ne optere%uje kanal trajno, nego u kratkotrajnim navratima (kao npr. kod pregledavanja www...) mogu% je velik broj korisnika s obzirom da njihovi paketi statisti#ki ne%e stizati istodobno (princip HUB ure"aja na $i#anim komunikacijama)
73
Prednosti CDMA
$irok frekvencijski kanal
znatno manje osjetljiv na smetnje i interferencije => jednostavnije frekvencijsko planiranje te"e ga je ometati velika brzina prijenosa (modulacija!)
74
Prednosti CDMA
kodirano multipleksiranje
neosjetljvost na multipath fading (refleksije od zgrada) neosjetljivost na vremensko ka$njenje (nema vremenskih odjeljaka, nema timing advance...)
75
Nedostaci CDMA

Potrebna precizna regulacija predajne snage Osjetljivost na gubitak snage (gu$enje) emitiranog signala
76
Vrste CDMA
sinkroni CDMA
koristi se unaprijed poznati skup kona#nog broja me"usobno ortogonalnih kdova
asinkroni CDMA koristi se beskona#ni skup pseudoslu#ajnih kodova koji me"usobno imaju vrlo nisku statisti#ku kroskorelaciju
77
Sinkroni CDMA

ne koristi se u UMTS-u, ali jednostavniji je pa !emo na#elo objasniti na njemu ortogonalni kd - svaka kombinacija sa svakom drugom ima skalarni produkt jednak nuli
78
Skalarni produkt
a=(a , a , a , ..., a ) b=(b , b , b , ..., b ) a!b=a b +a b +a b +...+a b

1 2 3 n 1 2 3 n 1 1 2 2 3 3
n n
79
Ortogonalni vektori

a!b=0 npr. a=(1,1); b=(1,-1) a!b=1!1+1!(-1)=1-1=0 (1,1) i (1,-1) su ortogonalni kdovi za dva u#esnika
kroskorelacija dvaju ortogonalnih kodova =0
80
Ortogonalni kdovi za 4 u#esnika

(1,1,1,1) (1,1,1,1) (1,1,-1,-1) (1,-1,-1,1) (1,-1,1,-1)
(1,1,-1,-1)
1+1-1-1=0
(1,-1,-1,1)
1-1-1+1=0 1-1+1-1=0
(1,-1,1,-1)
1-1+1-1=0 1-1-1+1=0 1+1-1-1=0
81
Primjer s 2 u#esnika
kd
svaka binarna nula pretvara se u negativan, a svaka jedinica u pozitivan predznak
u#esnik 1
v=(1,1) 0011 -1,-1,1,1
u#esnik 2
v=(1,-1) 1011 1,-1,1,1
podatak (bin.) podatak (sig.)

kodirani podatak podatak x kd
(-v,-v,v,v)=(-1,-1,-1,-1,1,1,1,1) (v,-v,v,v)=(1,-1,-1,1,1,-1,1,-1)
interference pattern
(-1,-1,-1,-1,1,1,1,1)+(1,-1,-1,1,1,-1,1,-1)= =(0,-2,-2,0,2,0,2,0)
82
Primjer s 2 u#esnika
sve >0 je 1 sve <0 je 0 sve 0 su no data
u#esnik 1
v=(1,1)
u#esnik 2
v=(1,-1)
kd
interference pattern (0,-2,-2,0,2,0,2,0)=((0,-2),(-2,0),(2,0),(2,0))
podatak (sig.) =ip!v
(0-2),(-2+0),(2+0),(2+0) (0+2),(-2-0),(2-0),(2-0) =-2,-2,2,2 =2,-2,2,2
podatak (bin.)
0011
83
1011
Asinkroni CDMA

sinkroni CDMA zahtijeva da svi signali budu emitirani istodobno i da stignu na odredi$te istodobno to u UMTS-u nije mogu!e zato se koristi asinkroni CDMA
84
asinkroni CDMA umjesto unaprijed poznatog skupa ortogonalnih kdova koristi pseudoslu#ajne kdove kroskorelacijski faktor bilo kojih dvaju pseudoslu#ajnih kdova je blizu 0 zato svaki u#esnik komunikaciju ostalih u#esnika prima kao !um !to vi!e u#esnika, to ve%i !um !to ve%i !um, to manja kvaliteta signala
85
Asinkroni CDMA
Tehni#ki problemi

S obzirom da svi u#esnici emitiraju istodobno na istim frekvencijama, signal koji se prenosi kroz eter je zapravo interferencija Kod dekodiranja takvog interferiranog signala, amplituda je bitna! Amplituda signala se prilago"ava automatskom regulacijom snage kako bi se kompenziralo gubitke i gu!enja u prijenosu eterom
86
WiFi i Mesh tehnologije u mobilnoj i nomadskoj primjeni
88
&to je Wi-Fi

Wi-Fi alliance (www.wi-fi.org) neprofitna organizacija za promicanje i unaprje%ivanje IEEE 802.11 financiraju je #lanice-sponzori, a u radu sudjeluju svi #lanovi (>200)
89
&to je IEEE 802.11?

(IEEE=Institute of Electrical and Electronics Engineers) IEEE 802.11 je skup normi za implementaciju be$i#nih lokalnih mre$a (WLAN) na 2,4; 3,6 i 4,95 GHz
temeljna norma: IEEE 802.11-2007

90
IEEE 802.11

skup normi definira vi!e razli#itih metoda modulacije (dodacima na temeljnu normu) uz isti temeljni protokol najpopularniji su dodaci 802.11b i 802.11g rastu%u popularnost ima 802.11n
91
Frekvencijska podru#ja

2,4 i 4,95 GHz su u gotovo cijelom svijetu frekvencijska podru#ja slobodna za upotrebu, uz ograni#enu predajnu snagu u USA se koristi jo! i 3,7 GHz 2,4 GHz koriste tako"er i Bluetooth, DECT i mikrovalne pe%nice
92
Usporedba
Dodatak Frekv. &ir.poj. Brzina
Domet indoor
Domet outdoor
802.11b (1999.)
2,4 GHz 2,4 GHz 2,4 / 4,95 GHz
20 MHz 20 MHz 20/40 MHz
<11 Mb/s <54 Mb/s <72,2 / <150 Mb/s
38 m 38 m 70 m
140 m 140 m 250 m
802.11g (2003.)
802.11n (2009.)
93
802.11n - dodatno

64-QAM fazna modulacija 4 istodobna MIMO kanala (teoretski maksimum 4 x 150= 600 Mb/s) MIMO = multiple input multi. out. MIMO se posti$e formiranjem antene istodobni kanali moraju se realizirati u razli#itim smjerovima od AP
94

tzv. gigabit wifi
802.11ac
draft standarda dovr!en 2013. o#ekuje se kona#no usvajanje 2014. samo na 4,95 GHz teoretski maksimum 500 Mb/s do 8 MIMO kanala 256-QAM fazna modulacija beamforming
95
VA'NO!
stvarna brzina prijenosa ovisi o kvaliteti prijema kvaliteta prijema ovisi o gu!enju i smetnjama gu!enje - usljed udaljenosti i prepreka smetnje - usljed drugih izvora na bliskim frekvencijama najve%a dozvoljena ERP=20 dBm
96
Enkripcija

kod GSM-a je enkripcija standardna Wi-fi zbog kratkog dometa mo$e raditi i bez enkripcije (korisno za defektacije i dijagnosticiranje) WEP (wired equivalent protection) - odavno razbijena, nije preporu#ljivo danas se preporu#a WPA2 (Wi-fi Protected Access)
97
Ograni#enja
na raspolaganju je ukupno 14 kanala (13 u Europi, 11 u USA) s tim !to na istoj mikrolokaciji mogu nesmetano funkcionirati maksimalno 3 (4 susjedna kanala se preklapaju) wi-fi korisnici povezuju se u WLAN putem pristupne to#ke (eng. access point) IEEE 802.11 ne predvi"a mehanizam handovera jer ne predvi"a da su wi-fi korisnici mobilni
98
Mobilna primjena

postoje vanstandardna rje$enja za mobilnu primjenu u ograni#enim prostorima (tvorni#ke hale i sl.) wi-fi kao tehnologija nije zami$ljen za op!u mobilnu primjenu
99
Nomadska primjena

Mobilna primjena podrazumijeva da Wi-Fi korisnik koristi vezu dok se kre%e Nomadska primjena podrazumijeva da je Wi-Fi korisnik stacionaran dok koristi vezu, ali svaki put na drugom mjestu
100
Mesh tehnologija
standardna Wi-fi pristupna to#ka ve$e se uvijek na $i#anu infrastrukturu (Ethernet) Mesh pristupna to#ka mo$e se vezati na drugu mesh p.t. Mesh tehnologija omogu%ava i dinami#ko rerutiranje komunikacijskog kanala
101
Mesh pristupna to#ka

sve p.t. imaju isti BSSID i ESSID sve p.t. rade na istom kanalu o rutiranju brine poseban protokol OLSR (Optimized Link State Routing)
102
Temeljna mesh topologija
Izvor: http://wirelessafrica.meraka.org.za/wiki/index.php/DIY_Mesh_Guide
103
Backboned mesh
104
Grupirani mesh
105
Prednosti mesh tehnologije

zahtijeva znatno manje ulaganje u kabelsku infrastrukturu - pogodno za pokrivanje $irih podru#ja - tzv. MAN (Metropolitan Area Network) tolerantna na kvarove skalabilnost
106
Nedostaci mesha

#vor koji nije spojen na kabelsku infrastrukturu dijeli svoj kapacitet izme"u periferne i sistemske komunikacije #vor koji slu$i i kao relej dodatno dijeli kapacitet i za prijenos sistemske komunikacije drugih #vorova -> brzina prijenosa brzo opada s brojem korisnika
107

Predavanje 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Predavanje 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Kanali i vremenska podjela

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Vremenska podjela kanala

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

na kraju govorni kanal dobiva #istih 16 kb/s

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

68,25 bit !3,69 us = 252 us guard time u access burstu

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

ova korekcija izra$ava se u broju bitova i zove se Timing Advance (TA)

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

nakon prvog pristupanja kad se pomo!u Access Burst ustanovi TA

kasnije se on korigira kako se MS pomi#e

koriste!i 8,25 bit guard time Normal Bursta

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Serving (predajna) antena - odabire se kao i na BS

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

radi izbjegavanja rezonancije (mikrofonije)

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

BS -> RPT -> MS

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Emil Prpi!, dipl.ing.el.

!irokopojasni (ne koriste se u GSM) pojasni selektivni

repetitori s pomakom frekvencije

kabelski (opti#ki) repetitori

Telematika - Mobilna komunikacija - predavanje 3

Rep. s istom f. (On-frequency repeaters)

pojasni (ponavlj. !6 kan.)

selektivni (pon. 1-2 kan.)