Ugovori u poslovnom pravu

Web Hosting by Brinkster

UGOVOR O PRODAJI

POJAM, ZAKLJUCIVANJE I ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

POJAM UGOVORA O PRODAJI Ekonomski, prodaja je neposredni izraz procesa razmjene, ona je osnovni posao prometa robe i sastoji se u razmjeni robe za novac. Pravno, prodaja predstavlja posao kojim se normativno ureuje i pod zatitu drave stavlja razmjena robe za novac. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novac. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se prodavac obavezuje da odreenu stvar povodom koje posao nastaje preda, isporui kupcu i da mu prenese najjae svojinsko pravo na njoj, a kupac se obavezuje da prodavcu preda odreenu sumu novca i da mu prenese najjae svojinsko pravo na njoj. Tri osnovna tipa ugovora o prodaji

Prodaja graanskog prava. !ubjekti graanske prodaje su "izika i pravna lica graanskog prava, te subjekti poslovnog prava kada oba djeluju izvan registrovanog predmeta djelatnosti. #raanska prodaja se zakljuuje sporadino i nepro"esionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje upotrebni$ vrijednosti objekta. %&& u osnovu svog regulisanja postavlja graansku prodaju. Prodaja poslovnog prava. !ubjekti su subjekti poslovnog prava. 'a bi prodaja bila posao doma(eg poslovnog prava, ugovor mora biti zakljuen u okviru registrovane djelatnosti bar jednog subjekta i mora biti sklopljen na podruju )i*. Poslovnopravna prodaja se zakljuuje masovno, trajno i pro"esionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje prometni$ vrijednosti stvari i dobiti. Predmet prodaje poslovnog prava moe biti samo pokretna stvar. Prodaja meunarodnog poslovnog prava.

Ugovor o prodaji je teretan +postoji i kad cijena nije odreena,, dvostruko obavezan i komutativan +uzajamna podudarnost obaveza i prava stranaka,. 'ejstvom ugovora nazivamo pravne posljedice koje on proizvodi +prelazak svojine ili nastanak obaveze,.

ZAKLJUCIVANJE UGOVORA Principi koji$ se stranke moraju pridravati pri zakljuenju ugovora sadrani su u &snovnim naelima %&& autonomija volje stranaka, savjesno i poteno postupanje i zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja.

Postupak zakljuivanja ugovora obu$vata slijede(e etape -. Eventualne "aze +preliminarni kontakti, pregovori kao dvostrani kontakti sa izraenim ciljem utvrivanja namjere uesnika, pripremni ugovor, .. /une "aze su davanje ponude i pri$vata. Po !da je jednostrani graanskopravni posao, nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Pri"vat je izjava ili ponaanje ponuenog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponuenog sa ponudom kao to su konkludentne radnje +raspolaganje robom, prijem dokumenata na osnovu koji$ se moe raspolagati robom, ak i utnja u sluaju pretpostavke stalni$ poslovni$ veza u pogledu odreene robe,. 0. Per"ekcija ugovora +odreivanja mjesta i vremena nastanka,1 2. 3nervencija drave. !tandardni ugovori su tipski i "ormularni obrasci i opti uslovi poslovanja koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve uesnike u poslu. Za#lj!$ i%a je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. U sadraj zakljunice uvijek ulaze bitni elementi ugovora. !adraj zakljunice mora u svemu odgovarati usmeno zakljuenom ugovoru. 3spostavljanje ili potpisivanje zakljunice je obavezno ako to druga strana za$tijeva. Por!d&'i a je komercijalni dokument koji moe imati razliit poloaj u postupku zakljuivanja i dokazivanja ugovora. &na predstavlja ponudu kada kupac njome izraava ozbiljnu namjeru za zakljui odreeni u dokumentu de"inisani ugovor. 4ko kupac alje porubinu na osnovu ve( primljene ponude prodavca, onda ona ima pravni karakter pri$vata. Postoje li u porubini razlike u odnosu na ponudu, ona ima svojstvo kontraponude. 5ada je ugovor ve( sklopljen porubina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.

(I)NI ELEMEN)I UGOVORA O PRODAJI )itni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog de"inisanog tipa pravnog posla, bilo speci"ian sadraj i karakteristike koji odgovaraju zajednikoj namjeri stranaka. )itni elementi mogu biti propisani, utanaeni sporazumom stranaka ili u ugovor mogu ulaziti po prirodi posla. 5od prodaje poslovnog prava bitni elementi su uvijek predmet, stvar, a po odreenim uslovima i cijena i koliina.

Pred*et trgovake prodaje su pokretne stvari roba +stvar,, energije i $arije od vrijednosti.
+tvar je ogranieni dio prirode koji se moe staviti pod ljudsku kontrolu i vlast, a predstavlja(e i predmet poslovnopravne prodaje ukoliko je "aktiki i pravno pokretan. 'a bi stvar bila predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu +ogranienom ili neogranienom,. Predmet prodaje moe biti postoje(a, budu(a i propala stvar. 5od prodaje budu(i$ stvari, prodavac snosi odgovornost za pravovremeno nastajanje stvari. 5od propale stvari ugovor je nitavan ako je stvar bila propala u asu zakljuenja ugovora +kupac moe da bira izmeu poniravanja ugovora ili snienja cijene,. 6eutim, djelimina propast ne utie na pravnu valjanost ugovora +kupac tada ima pravo samo na snienje cijene,.

!tvar moe biti odreena po rodu +generike stvari, ili po svojim sopstvenim jedinstvenim osobinama +individualizirane stvari,. Predmet prodaje moe biti vlastita ili tua stvar. 5od prodaje tue stvari prodavac preuzima na sebe obavezu da do vremena isporuke pribavi svojinsko pravo i prenese ga na kupca.

Koli$i a predstavlja "iziko, prostorno i kvantitativno odreivanje stvari koja je predmet prodaje.
5oliina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. 5oliina je bitan elemenat ugovora ako je tako izriito ugovoreno, ako na to upu(uje priroda stvari i kada to za$tijevaju speci"ine okolnosti konkretnog posla. U protivnom je nebitan elemenat. 5oliina se uvijek odreuje ugovorom, drugi$ propisa nema. 4ko koliina nije bitan elemenat i ako se ne utvruje prema broju komada, odstupanje od ugovorene koliine za .7 smatra se urednom isporukom. Preciziranje koliine moe se posti(i i upotrebom te$niki$ termina +vagon8-9.999 kg bruto, cisterna8-9.999 kg neto, cca znai toleranciju :7, od...do..., uture, kako padne, vieno;odobreno i sl.,. 'a bi ugovor uopte postojao koliina mora biti barem odrediva.

Cije a je ekonomski posmatrano, vrijednosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno svojinsko

pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji predstavlja preteno novanu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. %a prodaju poslovnog prava karakteristino je iskazivanje cijene iskljuivo u novcu. Ugovor poslovnog prava postoji i kada u njemu nije odreena cijena, no cijena treba biti bar odrediva. /aini odreivanja cijene su -. Prinudnim aktom. 6jere neposredne kontrole cijena propisuje <lada =ederacije. &na moe odrediti "iksne cijene, najvie cijene, strukturu cijena, zadravanje cijena na odreenom nivou, mare u trgovini, moe propisati davanje svoje saglasnosti na cijene i obavjetavanje o promjeni cijena, te zatitne cijene. 4ko je cijena propisana "iksno, u ugovoru ne mora biti ni pomenuta +kupac (e dugovati propisanu cijenu,. 4ko je ugovorena druga cijena, kupac duguje propisanu cijenu. 4ko je propisana najvia cijena, moe se ugovoriti nia cijena, a ako je ugovorena via cijena, kupac duguje najviu propisanu cijenu. 4ko cijena nije ugovorena smatra(e se da su stranke $tjele najviu propisanu cijenu. 3sta. ali obrnuta cijena je kod propisani$ minimalni$ cijena. .. Ugovorom. >ijena se u ugovor unosi kao odreena ili kao odrediva +izriito ili pre(utno,. >ijena je odrediva pomo(u podataka iz ugovora, i prema okolnostima. &dreivanje cijene ne moe biti preputenoj jednoj od strana, i u tom sluaju se smatra da cijena nije ni odreena. Postoje tri te$nike odreivanja ugovorne cijene individualno ugovaranje upotrebom trgovaki$ termina Tekua cijena je cijena utvrena slubenom evidencijom +ako ne postoji onda prema obiajima trita, na tritu prodavca u vrijeme kada je trebalo da uslijedi isporuka. Berzanska cijena oznaava kotiranu berzansku cijenu najblie berze. Cijena konkurencije je cijena po kojoj istu robu prodaje lojalni konkurent. Fabika cijena je cijena po kojoj "abrika prodaje robu u prodaji na veliko. Cijena kotanja obu$vata ukupne trokove prodajnog mjesta za pripremanje robe bez uraunavanja dobiti. obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku. 0. Dispozitivnim propisom. 4ko cijena ugovorom nije odreena niti odrediva kupac duguje cijenu koju je prodavac redovno napla(ivao u vrijeme zakljuenja ugovora. 4ko ne postoji

redovna cijena, podrazumijeva se razumna cijena. Razumna cijena je teku(a cijena u vrijeme zakljuenja ugovora. 4ko se ni razumna cijena ne moe utvrditi, cijenu utvruje sud prema okolnostima sluaja. Promjena cijene je njeno naknadno, razliito odreivanju u odnosu na cijenu iz ugovora. Prodavac i kupac su u zakonskim granicama uvijek ovlateni da svojim naknadnim sporazumom promijene cijenu, no postoje dva instituta koji mogu na osnovu za$tjeva samo jedne strane da dovedu do promjena cijena raskid ili izmjena ugovora zbog promijenjeni$ okolnosti i prekomjerno ote(enje. !tranke mogu u ugovoru unaprijed predvidjeti uslove i naine promjene cijena +ugovaranjem klizne skale i indeksnim klauzulama,.

NE(I)NI ELEMEN)I UGOVORA O PRODAJI /ebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla, niti radi sainjavanja ugovora s$odno kljunim ciljevima stranaka. /ebitni$ elemenata ugovora ima izuzetno mnogo, no naje(e se u praksi sre(u kvalitet, transportne klauzule i ambalaa. Kvalitet je skup $emijski$, "iziki$, estetski$, "unkcionalni$ i drugi$ svojstava stvari koje je ine upotrebljivom bilo za svr$e za koje se uobiajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proistiu iz ugovora ili okolnosti posla. 5valitet (e predstavljati bitan elemenat posla ako je tako propisano ili ugovoreno, ako na to ukazuje priroda stvari ili okolnosti posla. /aini odreivanja kvaliteta u ugovoru

Prinu nim propisom. 5valitet moe biti propisan zakonom ili podzakonskim aktima. /eposredno prinudno moe biti odreen propisima o kvalitetu proizvoda i robe i bosansko$ercegovakim standardima. Posredno moe biti propisan propisima o te$nikim normativima i o obaveznim proizvoakim speci"ikacijama. )ez obzira kako je odreen, propisani kvalitet je obavezan, pa se ne mora ni ugovarati. Ugovorom. !porazumom stranaka na vie naina o &pisom ; rijeima ili crteom, o Po mustri +uzorku, ili modelu. 6ustra ili uzorak je manja koliina stvari ijim osobinama mora da odgovara ukupno ugovorena koliina. 4utentian uzorak je onaj koji je zapea(en i na kome je etiketa potpisana od stranaka, ili zapea(en uzorak koji je jedna od stranaka predala drugoj ili posrednik izdvojio i zapeatio. o !peci"ikacijom. Pod speci"ikacijom se podrazumijeva svaka odredba ugovora kojom se blie odreuju svojstva i asortiman robe. o Tipom. Tip je onaj skup svojstava pod kojim se jedna roba pojavljuje u prometu tako da je ona vie ili manje poznata irokom krugu potroaa. &znaava se posebnim nazivom. o Pozivom na standarde. !tandardi su pravila o organizaciji i nainu proizvodnje, te proizvodu kao nji$ovom rezultatu. 6ogu biti meunarodni, nacionalni, granski i proizvoaki. 4ko posebnim propisom nije odreeno, bosansko$ercegovaki standardi +)*!, nisu pravno obavezni, te se moraju ugovarati. o Primjenom te$niki$ termina. /pr. uobiajeni kvalitet znai ona svojstva stvari koja se u mjestu prodavca redovno trae u prometu takvom robom. !akva"takva ili vi#eno"o obreno znai da se roba sa odreenog mjesta uzima bez prebiranja i izdvajanja.

$ispozitivnim propisom. 4ko kvalitet nije propisan niti ugovoren primjenit (e se dispozitivni propisi +%&& i &pte uzanse,. 4ko prodavac ne zna namjenu generiki$ stvari duan je isporuiti stvari srednjeg kvaliteta. Prodavac koji zna namjenu za koju (e kupac koristiti stvar duan je dati stvari odgovaraju(eg kvaliteta.

A*'ala&a je stvar, sredstvo pakovanja ili zatitni omot robe. ?uridiki su bitne podjele ambalae na potronu i nepotronu te originalnu i obinu. 4mbalaa je bitan elemenat ugovora samo ako je to propisano ili izriito ugovoreno. Prema dispozitivnim propisima obezbjeenje ambalae je obaveza prodavca. 4mbalaa moe biti odreena prinudnim propisima +%akon o standardizaciji,, npr. ambalaa koja ima sanitarni znaaj od pakovanja $rane do radioaktivni$ supstanci. 'rugi izvor pravila je ugovor, a tre(i &pte uzanse koje za$tijevaju da prodavac obezbijedi uobiajenu ambalau. 4ko ova nije predviena onda po uz.@A ona mora da robu uini sposobnom za prevoz bez ote(enja i mora biti takva da obezbjeuje primjenu najnieg podvoznog stava na izabranim nainima transporta. 4ko ugovorom nije drugaije odreeno, ambalaa manje vrijednosti i jednokratna ambalaa se ne mora vra(ati, trajna ambalaa ve(e vrijednosti se mora vratiti, a ambalaa za viekratnu upotrebu se mora vratiti ako na to ukazuju okolnosti posla. )ra sport e #la!,!le su te$niki trgovaki termini kojima se prodavac i kupac na skra(en nain dogovaraju o nizu pitanja od znaaja za izvravanje ugovora o prodaji. To su pitanja organizacija isporuke, org. transporta, snoenje trokova isporuke i transporta, transportno osiguranje te prelaz rizika sa prodavca na kupca. Transportne klauzule u ugovoru o prodaji mogu bitno uticati na sadraje ugovora koje prodavac ili kupac sklapaju sa pediterom, prevoznikom, osiguravaem i drugima, ali nikada neposredno ne odreuju odnos sa vriocima usluga. /ajvanije transportne klauzule kodi"ikovane su 3/>&TEB6! pravilima. 3/>&TEB6! sadri samo pravila o tumaenju pojedini$ transportni$ klauzula u meunarodnoj prodaji. U doma(oj prodaji vaenje ovi$ pravila je diskutabilno s obzirom da su &pte uzanse regulisale istu materiju. ! obzirom da pretpostavka o pristanku stranaka na &pte uzanse ne postoji, a da su 3/>&TEB6! znaenja u sve iroj upotrebi, moe se smatrati vaenje 3/>&TEB6!;a i u doma(em prometu.

Web Hosting by Brinkster

UGOVOR O PRODAJI
OBAVEZE PRODAVCA UOP-)E O O(AVEZAMA PRODAVCA &baveze prodavca su dunosti izvravanja odreeni$ radnji koje za njega proistiu iz ugovora o prodaji. &baveze prodavca su istovremeno i prava kupca. U osnovne obaveze prodavca ubrajaju se isporuka, garancija za materijalne nedostatke, garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje "akture. !poredni$ obaveza ima vie, vezane su za izvravanje osnovni$ obaveza, a najvanije su uvanje stvari i obavjetavanje.

I+PORUKA Pod isporukom podrazumjevamo sistem "aktiki$ i pravni$ radnji koje prodavac mora da izvri prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste(i posjed stvari i svojine na njoj. 3sporuka se mora sastojati iz barem jedne "aktike i jedne pravne radnje. =aktikim radnjama smatramo "izika i materijalna injenja ili neinjenja iji je cilj omogu(avanje kupcu da stekne posjed na stvari koja je predmet prodaje +radnja uruenja stvari i sl.,. Pravne radnje su izjave volje. &ne prate "aktike radnje i mogu se uiniti izriito ili pre(utno. &ne neku materijalnu radnju kvali"ikuju upravo kao radnju isporuke. Primarni cilj isporuke je uruenje stvari kupcu odnosno prenos posjeda stvari na njega +%&&,. Banije je Uzansom @9 bilo odreeno da prodavac mora da uradi ono to je potrebno da bi kupac mogao primiti isporuku. 6odaliteti isporuke su -. Pred*et ispor!#e obu$vata predmet prodaje, ali i druge stvari koje odreuju isporuku +pripadnici i koristi od stvari,. Cl. 2DE %&& za$tijeva da stvar bude predana u ispravnom stanju, to znai da mora biti isporuena ugovorena stvar, i da stvar bude bez materijalni$ nedostataka. .. Mjesto ispor!#e je geogra"ska lokacija ili lokalitet u koje sve, ili najvanije radnje isporuke moraju da budu zavrene. Fokacija je mjesto u irem, a lokalitet u uem smislu. Prema mjestu isporuke poznajemo i tipove ugovora o prodaji +prodaja u mjestu G nedistanciona, distanciona ; prodaja sa otpremom i prodaja u mjestu opredjeljenja,. 6jesto isporuke se prvenstveno odreuje ugovorom +izriito ili pre(utno,, a ako nije odreeno primjenjivat (e se dispozitivna pravila %&& i &pti$ uzansi.
o

%jesto isporuke u irem smislu zavisi od vrste stvari i od posebni$ okolnosti posla. 4ko je prodavac zakljuio ugovor u vrenju svoje redovne privredne djelatnosti, a radi se o generikoj stvari, mjesto isporuke je sjedite prodavca, odnosno poslovne jedinice prodavca. )ude li odreeno da (e se stvari uzeti sa odreenog stovarita ili koliine, mjesto isporuke (e biti ono u kome se nalazi stovarite odnosno roba. %a individualizirane stvari, ako stranke znaju gdje se stvar nalazi, odnosno gdje (e biti proizvedena, ta lokacija je i mjesto isporuke, a ako ne znaju vae opta pravila. %jesto isporuke u u&em smislu kod nedistancione prodaje je skladite prodavca, a ako i$ ima vie on odreuje sa kojega (e isporuka biti izvrena. 5od distancione prodaje ako je transportni terminal +.stanica, luka i sl., do -9 km udaljen od skladita prodavca, lokalitet isporuke je transportni terminal, u suprotnom je to skladite prodavca.

-. Na$i ispor!#e obu$vata sve vrste radnji +izdvajanje, pakovanje, pregled i sl., i modalitete obavljanja ti$ radnji koje prodavac treba da izvri da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu. /ain isporuke moe biti. simbolian, dokumentaran i stvaran +realan,. Po vremenu predaje ugovorene koliine, nain isporuke moe biti kontinuelan +jednokratna isporuka, i sukcesivan +obrona isporuka,. /ain stavljanja kupcu na raspolaganje stvari kod simboline isporuke zavisi od okolnosti sluaja i prirode robe. 'okumentarna isporuka vri se prenosom robni$ ili prevozni$ papira onako kako je predvieno za taj papir. ?edino za realnu isporuku postoje dispozitivne norme koje vae i za cijelu koliinu i za obrok. 5od nedistancione prodaje postoje tri naina isporuke na skladitu prodavca kod prvog prodavac i kupac zajedniki i zabiru i izdvajaju generiku robu1 drugi nain se primjenjuje ako uredno pozvani kupac ne doe radi odabira i izdvajanja robe, tada prodavac to moe uraditi sam1 i tre(i, ako prodavac ne moe sam izdvojiti robu onda se isporuka sastoji u izvravanju oni$

radnji koje prodavac moe obaviti sam. 5od distancione prodaje u sluaju da je mjesto isporuke transportni terminal, pravila koja vae za predaju robe na prevoz ujedno su i pravila o nainu isporuke1 u sluaju isporuke sa skladita prodavca, tada se isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo, ili ako vozar ili pediter za$tijevaju neto drugo, isporuka (e biti izvrena traenim radnjama. 5od distancione prodaje u mjestu opredjeljenja nain isporuke je uruenje robe primaocu, i tada prodavac mora sklopiti sve ugovore potrebne za izvravanje prevoza do odreenog mjesta. .. Vrije*e ispor!#e je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu zavrene. Ugovori sa rokom isporuke, kao bitnim elementom smatraju se posebnom vrstom posla ; "iksnom prodajom. <rijeme isporuke je mogu(e odrediti ugovorom
o

'znaavanjem atuma. /a odreeni datum prodavac je duan da izvri isporuku do kraja radnog vremena ako nije drugaije ugovoreno ili odreeno mjesnim obiajima. 4ko datum pada na nedelju ili dravni praznik isporuka se ima izvriti prvi naredni radni dan. Perio je protek vremena u kome sve radnje isporuke moraju biti zavrene. Bok poinje te(i od dana zakljuenja ugovora, ili ako je izvrenje isporuke vezano za neku radnju kupca od prvog radnog dana po izvrenju radnje kupca. 4ko period istie na nedjelju ili dravni praznik rok se skra(uje. 4ko je vrijeme isporuke odreeno u rasponu, a nije odreeno ko ima pravo da ga konkretizuje, to pravo pripada prodavcu izuzev ako okolnosti sluaja ukazuju suprotno. Te(nikim terminima. &dma$ ili prompt oznaava isporuku u roku od E dana od dana zakljuenja ugovora. 6ogu se koristiti termini u toku kalendarskog mjeseca poetkom, u prvoj, drugoj polovini, sredinom i krajem mjeseca. Tre(u grupu termina ine termini koji pokazuju da je roba ve( utovarena +plivaju(a, u vonji i sl.,, tada je isporuka izvrena onog asa kada roba stigne u mjesto opredjeljenja.

'rugi izvor prava je dispozitivni propis. Prema l. 2@9. %&& ako vrijeme isporuke nije ugovoreno, prodavac je duan da je izvri u razumnom roku. Bazuman rok se odreuje s obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti posla. 5od sukcesivni$ isporuka ako je rok isporuke cijele koliine dva mjeseca ili vie, isporuka (e se izvriti u priblino jednakim obrocima svakog mjeseca. 4ko je rok kra(i, isporuka (e se izvriti u dva priblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovorenog perioda. !va ova rjeenja vae ako je ugovoreno ili uobiajeno da prodavac mora izvriti isporuku i ako kupac ne plati cijenu istovremeno. U suprotnom vai naelo istovremenosti isporuke i pla(anja. Prodavac, dakle ne mora da izvri isporuku u odreenom roku ako kupac istovremeno ne plati, ili nije spreman da plati cijenu. Pretpostavke ovog pravila su nepostojanje suprotnog ugovora ili obiaja, vrsta i modalitet prodaje +prodaja na kredit, pretplatne prodaje i klirinke prodaje iskljuuju ovaj princip,. 3stovremenim pla(anjem se smatra ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po prijemu robe i "akture. 5ada se kod distancione prodaje isporuka vri uruenjem stvari prevozniku, prodavac moe odloiti odailjanje stvari do isplate cijene ili poslati stvar uz zadravanje prava raspolaganja njome u toku prevoza. Prodavac moe usloviti predaju stvari u mjestu opredjeljenja isplatom c ijene. :. Dejstva ispor!#e .prela, ri,i#a/ su njene pravne posljedice. Po %&& rizik sluajne propasti ili ote(enja stvari do predaje stvari kupcu snosi prodavac. !luaj predstavlja odsustvo krivice, tj. skrivljene tetne radnje bilo kojeg lica. Bizik je mogu(nost nastupanja tete na predmetu prodaje, tete koja bi bila izazvana neskrivljenom tetnom radnjom bilo kog lica ili tetnim dogaajem za koji niko ne odgovara. &bu$vata tete izazvane gubitkom,

propa(u ili ote(enjem stvari te neposredno povezane tete. Htetne posljedice mora da snosi ona ugovorna strana na kojoj rizik poiva. Htetna radnja ili dogaaj koji predstavljaju rizik moraju se desiti u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja. Prelaz rizika sa prodavca na kupca mora biti povezan i sa pravom svojine na predmetu prodaje. 5od individualizirani$ stvari %&& vee prelaz rizika za isporuku. U pogledu generiki$ stvari rizik prelazi sa prodavca na kupca nji$ovom individualizacijom. 4ko kupac nije u docnji +sa prijemom isporuke ili izvravanjem radnji koje isporuku uslovljavaju, prelaz rizika ureuje se prvenstveno ugovorom +izriito ili transportnim klauzulama,. 'ispozitivno pravilo +%&&, je do predaje stvari kupcu rizik snosi prodavac, a predajom rizik prelazi na kupca, gdje se pod predajom stvari podrazumjeva isporuka prema uslovima ugovora. 3zuzeci ako je kupac zbog nedostatka stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari rizik ne prelazi na kupca, ali kupac ima obavezu da stvar uva uz naknadu trokova1 ako prodavac sumnjaju(i u naplatu istovremeno sa isporukom zadri slanje ili isporuku robe rizik se vra(a prodavcu. 4ko je kupac u docnji +sa inidbama koje su potrebne da bi prodavac mogao da izvri svoju obavezu isporuke, kao i sa radnjom preuzimanja stvari, rizik prelazi na kupca u asu kada je doao u docnju +l.2:@. st.- %&&,. 5od generiki$ stvari, prodavac je izvrio isporuku kada je ugovorenu koliinu izdvojio iz mase, ako uredno pozvani kupac nije doao. 4ko su izdvojene stvari oito namijenjene za izvrenje predaje i prodavac je o tome odaslao obavjetenje kupcu u tom sluaju i rizik prelazi na kupca +prema l.2:@ st.. %&&,. 4ko prodavac ne moe sam da izvri izdvajanje, uredno pozvani kupac nije doao, prodavac je isporuku izvrio onim radnjama koje omogu(uju kupcu preuzimanje stvari. 5ada prodavac o tome odailje obavijest kupcu ; rizik prelazi na kupca.

GARANCIJA ZA MA)ERIJALNE NEDO+)A)KE Prema l. 2@A %&& materijalni nedostatak postoji

ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili promet1 ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila ili morala biti poznata prodavcu1 ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene odnosno propisane1 kada je prodavac predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model prikazani samo radi obavijesti.

Materijal i edostata# je svako odstupanje na loije od propisani$, redovni$ odnosno uobiajeni$ ili ugovoreni$ svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari ugovorom predviena kao njegovi bitni elementi. 'bjektivni ne ostaci su oni koji se odreuju prinudnim propisima, redovnom praksom u prometu ili obiajima. )ubjektivni ne ostaci postoje suprotno ugovorenim svojstvima robe te vrijeaju interese i ciljeve konkretnog kupca. /edostaci mogu prema vrsti osobine biti kvalitativni i kvantitativni +koliinski,. Prema mjerilu vidljivosti mogu biti vi ljivi i skriveni. <idljivi su oni koji se mogu primjetiti ve( pri uobiajenom spoljnom pregledu stvari, a za skrivene je potreban poseban postupak provjere osobina stvari ili nji$ova upotreba. 'tklonjivi nedostaci su oni ije je popravljanje mogu(e bez bitnog umanjenja upotrebne ili prometne vrijednosti stvari. 5od neotklonjivi( popravak ili nije mogu( ili nema ekonomskog smisla. Prema obimu nedostaci mogu biti znatni +dovode do ponitavanja ili umanjenja prometni$ ili upotrebni$ vrijednosti stvari, i neznatni +ne umanjuju

vrijednost stvari ni u kom pogledu,. ! obzirom na uticaj na ugovor nedostaci mogu biti bitni ili nebitni. )itni onemogu(avaju ostvarivanje svr$e ugovora, a nebitni mogu da prouzrokuju naknadu tete, ali ne utiu na postojanje ugovora. Gara %ija ,a *aterijal e edostat#e je jamenje prodavca kupcu da prodata roba nema nikakvi$ "iziki$ svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobiajenu ili ugovorenu upotrebu stvari. &na se moe de"inisati i kao jamenje prodavca kupcu da (e isporuena roba biti saobrazna onome to je predvienu ugovorom. &na je sastavni dio ugovora po prirodi posla, ali ugovorom moe biti izriito iskljuena ili ograniena. Pravni osnov garancije za materijalne nedostatke po %&& jeste ugovor. 'a bi garancija za materijalne nedostatke postojala moraju biti ispunjeni !slovi -. /edostatak ili uzrok nedostatka mora postojati u asu prelaska rizika1 .. /edostaci nisu bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati +savjesnost kupca,. &vaj uslov ne postoji kod prodaje po uzorku ili modelu, jer je kupac mogao pret$odno da uoi nedostatke. Takoe, bude li ugovor sklopljen sa klauzulom vieno;odobreno ili kakva;takva, kupac se ne moe pozivati na nedostatke stvari izuzev u sluaju obmane prodavca. &baveza garancije postoji i kada je prodavac bio savjestan. 0. /e postoji klauzula o iskljuenju i ogranienju garancije. &baveza garancije (e postojati usprkos ovakvoj klauzuli, ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili ju je nametnuo koriste(i monopolski poloaj. U tom sluaju su ovakve klauzule nitavne. 2. !tvar nije prodata na prinudnoj prodaji. Poto prinudna prodaja iskljuuje pristanak prodavca on ne moe garantovati za nedostatke. :. Uredna reklamacija na materijalne nedostatke. 3ako reklamacija nije uslov nastanka obaveze garancije, ipak je neop$odna pretpostavka za odravanje ove obaveze prodavca na snazi.

GARANCIJA ZA PRAVNE NEDO+)A)KE Prav i edostata# ili prav ! *a ! predstavlja pravo nekog lica koje pod odreenim uslovima iskljuuje ili ograniava bilo miran posjed, bilo nastanak ili vrenje najjaeg ; svojinskog prava na predmetu prodaje. %a postojanje pravne mane, bitno je da je uznemiravanje pravno putem tube, prigovora ili isticanjem prava tre(eg lica neposredno. Polaze(i od titulara prava koje predstavlja nedostatak, nedostaci se mogu svrstati u one iji je subjekat prodavac, i one kod koji$ je nosilac prava tre(e lice. %&& samo pravo tre(eg lica ukljuuje u krug pravni$ mana. Prema dejstvu nedostatka oni mogu iskljuivati* umanjivati ili ograniavati kupevo pravo. Prema obimu uticaja na stvar i pravo svojine oni mogu biti potpuni i jelimini. Pravo koje predstavlja manu moe biti javnopravne i privatnopravne prirode +svojina, $ipoteka, slubenost, prava obligacionog porijekla, prava intelektualne svojine,. Gara %ija ,a prav e edostat#e je jamenje prodavca kupcu da preneseno pravo nema nikakvi$ nedostataka koji bi onemogu(avali nastanak ili trajanje kupevog svojinskog prava, odnosno koji bi umanjivali ili ograniavali upotrebu tog prava, a time i miran posjed prodane stvari. 3li jamenje prodavca kupcu da je preneseno svojinsko pravo saglasno onome to je predvieno ugovorom. #arancija za pravne nedostatke je prirodan sastojak ugovora, ako nije izriito ili pre(utno iskljuena. %nai zatita od evikcije ima ugovorni osnov. %akonski uslovi postojanja ove garancije

-. /edostatak je morao postojati u asu prelaska svojine sa prodavca na kupca. Tj. pravo tre(eg je moralo nastati dok je stvar bila u dravini prenosioca. .. !avjesnost kupca. &na postoji ako kupac nije bio obavijeten o postojanju pravnog nedostatka, ako u asu sklapanja ugovora nije znao za mogu(nost da mu pravo bude oduzeto, umanjeno ili ogranieno, ako je znao za nedostatak ali nije pristao da uzme optere(enu stvar +sluaj obmane kupca,. 0. #arancije nije ugovorom iskljuena ili ograniena. U sluaju nesavjesnosti prodavca ovakva klauzula je nitavna. 2. Beklamacija ; obavjetavanje prodavca o nedostatku. 5upac ne mora reklamirati nedostatke koji su prodavcu ve( poznati, ako je izgubio spor sa tre(im licem, ili ako je pravo tre(eg lica oito osnovano.

I+PO+)AVLJANJE 0AK)URE 0a#t!ra se moe de"inisati kao izjava volje prodavca data u pismenoj "ormi kojim on za$tijeva od kupca da mu isplati cijenu iz ugovora i eventualno ostale izdatke koje je on uinio u vezi sa ugovorom. =aktura je materijalizacija pravno relevantne izjave volje usmjerene na pla(anje cijene, te se pravno kvali"ikuje kao pomo(ni pravni posao. =unkcije "akture za$tjev za isplatu cijene, knjigovodstveni dokumenat, dokazno sredstvo. =aktura moe predstavljati ponudu ili pri$vat zakljuenja ugovora. Takoe moe biti sredstvo oivljavanja ugovora preciziranjem cijene od strane prodavca. Pro1a#t!ra je pisani dokument po sadraju slian "akturi kojim prodavac za$tijeva od kupca preliminarno pla(anje prema pret$odnom obraunu cijene. +e nostrano unesene klauzule u "akturu u principu ne obavezuju kupca, jer se nemoe jednostrano mijenjati sporazum stranaka +po Uzansi .90,. 3zuzetno ove klauzule su obavezuju(e ako su ispunjena kumulativno slijede(a tri uslova da su unesene klauzule neop$odne izvrenju ugovora, moraju biti u skladu sa ostalim odredbama te da kupac nije prigovorio u kratkom roku na ove klauzule. ?ednostrano unesene klauzule od strane prodavca obavezuju prodavca ukoliko oteavaju njegov poloaj.
Web Hosting by Brinkster

UGOVOR O PRODAJI
OBAVEZE KUPCA &baveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca, naime radi se o komplementarnim pojmovima povezanim i sadrinski i "unkcionalno. &snovne obaveze kupca su pregled robe, prijem isporuke, pla(anje cijene i reklamacija +ako nedostatak postoji,. !poredni$ obaveza ima vie, na dispozitivnim odredbama %&& zasnovana je obaveza uvanja stvari, a na ugovoru slanje ambalae i dostavljanje speci"ikacije.

PREGLED RO(E

Pregled je u stvari postupak provjere materijalni$ nedostataka. Pregled ro'e radi provjere postojanja ili nepostojanja materijalni$ nedostataka predstavlja sistem "aktiki$ i pravni$ radnji koja treba preduzeti da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li isporuena roba po svojim osobinama odgovara onome to je predvieno ugovorom. Prema l. 2E%&& kupac je duan primljenu stvar na uobiajen nain pregledati ili je dati na pregled. U ekonomskom smislu pregledom robe kupac provjerava da li dobija ono to prema ugovoru treba da plati, a u pravnom smislu pregled robe je nezamjenjivo sredstvo vjerodostojnog konstatovanja injenica vezani$ za saobraznost isporuke ugovora, te za obezbjeenje dokaza o tim injenicama. Postoje etiri osnovna modaliteta pregleda -. +!'je#ti pregleda ro'e su lica koja imaju obavezu i pravo da izvre uvid u stanje robe radi konstatovanja nepostojanja ili postojanja materijalni$ nedostataka. To mogu biti subjekti javne vlasti +nadleni inspekcijski organi, i lica privrednog prava. &dreivanje subjekata pregleda zavisi prvenstveno od volje stranaka, a ako stranke nisu nita ugovorile primjenit (e se dispozitivni propisi. Po ovim propisima pregled robe mogu izvriti
o

pro avac* to je sporno jer se prodavac ve( vezao garancijom da roba nema materijalni$ nedostataka. Prodavevom pregledu se pridaje znaaj jedino ako se druge kontrole robe ne vre. kupac* to mu je i dunost. Pregled naje(e vre zajedno prodavac i kupac, to je i najbolje rjeenje, a mogu i zajedno sa nekim tre(im licem +prodavac i prevoznik ili pediter, te kupac i prevoznik i sl.,. tree lice" na osnovu sporazuma stranaka. Ugovorom moe biti predvieno da je nalaz tre(eg lica iskljuivi i obavezan dokaz o stanju robe, ili moe pregled tre(eg lica imati druge ciljeve i ne uticati na dokazivanje materijalni$ ciljeva. 6imo sporazuma stranaka jedna strana moe odlukom odrediti tre(e lice za pregled robe, u kom sluaju njegovi nalazi mogu imati samo dokazno dejstvo.

-. Mjesto pregleda ro'e je geogra"ska lokacija ili lokalitet na kome sve radnje pregleda moraju biti zavrene. &dreivanje mjesta prodaje vri se u ugovoru izriito ili transportnim klauzulama. 6jerodavan je samo onaj nalaz o stanju robe koji je dobijen na ugovorenom mjestu pregleda. 'ispozitivno %&& i &pte uzanse veu mjesto pregleda za mjesto izvrenja isporuke. 4ko su obje strane prisutne isporuci i ako je prilikom isporuke mogu(e izvriti i pregled, mjesto isporuke u uem i irem smislu je ujedno i mjesto pregleda. &vo vai samo za vidljive nedostatke. /e pozove li prodavac kupca ili se ne moe izvriti pregled prilikom isporuke, mjesto pregleda je prvo mjesto u kome je to prema redovnom toku stvari mogu(e uiniti. Bedovan tok stvari treba s$vatiti objektivno. 5oliina (e se naje(e provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolae odgovaraju(im mjernim ureajima, a kvalitet u skladitu kupca. 5od distancioni$ prodaja mjesto pregleda (e biti identino mjestu isporuke. 6jesto utvrivanja skriveni$ nedostataka nije niim odreeno, zavisi od volje kupca ili okolnosti sluaja. .. Vrije*e pregleda ro'e je trenutak ili vremenski period u kome sve radnje pregleda moraju biti izvrene. Bjeenja dispozitivni$ propisa zavise od vrste robe, tipa prodaje i od usvojeni$ pravila o vremenu reklamacije. 4ko je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat vrijeme utvrivanja nedostatka, kao ni vrijeme reklamacije nije niim ogranieno. 4ko je prodavac bio savjestan vrijeme pregleda zavisi da li je nedostatak vidljiv ili skriven. )udu li obje stranke prisutne isporuci i pregled se moe izvriti tom prilikom, pregled se mora obaviti odma$. /e bude li kupac pozvan, ili se pregled ne moe izvriti odma$, kupac ga mora obaviti im je to prema redovnom toku stvari mogu(e. kod distancione prodaje generiki$ stvari vrijeme pregleda se vee za vrijeme isporuke +kontrola

se vri prije predaje robe vozaru,. Bokovi za pregled mo gu biti produeni ako je zbog popravke ili predaje druge stvari kupac bio prinuen da ne koristi predmet prodaje rokovi poinju te(i od predaje popravljeneGdruge stvari1 te ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac nije predao potrebna dokumenta poetak toka roka se odlae do prijema dokumenata. 5od skriveni$ nedostataka krajnji rok za izvrenje pregleda je prekluzivni rok za ostvarivanje kupevi$ prava +est mjeseci od predaje stvari, isporuke, izuzev ako je ugovorom drugaije odreeno,. 0. Na$i pregleda ro'e obu$vata sve vrste radnji i nji$ove modalitete koje subjekt pregleda treba da obavi da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne. Prema cilju nain pregleda se dijeli na onaj koji tei utvrivanju koliine i onaj koji treba da konstatuje kvalitet. 6oe biti potpun ili djelimian to zavisi od prirode robe. Te$noloki postupak provjere treba da bude proveden kako je izriito ugovoreno. Prema uzansi --: utvrivanje koliine robe vri se vaganjem, mjerenjem ili prebrojavanjem zavisno kako je koliina u ugovoru odreena. Hto se tie kvaliteta, primjenjeni nain pregleda treba da bude vjerodostojan. 4ko se stranke nisu sporazumjele drugaije ili ugovorile primjenu standarda ili posebni$ uzansi vait (e dispozitivni propisi Pregled se mora izvriti na uobiajeni nain +%&& l.2E-,. Uobiajen nain se odreuje prema obiajima, poslovnim obiajima privredne grane, prirodi robe i okolnostima. &pte uzanse predviaju komisijski pregled kao vjerodostojan, a %&& ga priznaje ako je uobiajen. 5omisijska procedura za koliinu je predviena u sluaju spora izmeu jedne stranke i prevoznikaGpeditera ili u sluaju jednostrane provjere. %a kvalitet komisijski postupak se a priori smatra vjerodostojnim. 5omisiju "ormira strana ; subjekat pregleda. Poeljno je da komisiju sainjavaju nepristrasna lica i da u nju uu sudski vjetaci. & svim radnjama komisije vodi se zabiljeka, utvruju rezultati pregleda i na kraju sastavlja komisijski zapisnik koji treba da potpiu obje strane, lanovi komisije i eventualni svjedoci.

PRIJEM I+PORUKE Prijem isporuke ili preuzimanje stvari je sistem "aktiki$ i pravni$ radnji koje kupac, prema ugovoru, mora da izvri da bi prodavac mogao isporuiti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Preuzimanje stvari se sastoji u poduzimanju potrebni$ radnji da bi predaja bila mogu(a, te u odnoenju stvari. 5oje su radnje kupca potrebne da bi prodavac mogao da izvri isporuku zavisi od prinudni$ propisa, ugovora, poslovni$ obiaja, prirode stvari i okolnosti posla. &dnoenje stvari oznaava radnju prijema, no ako se stvar ve( nalazi kod kupca potrebno je da on izriito izjavi da prima robu koja je ve( kod njega, ili da preduzme radnje iz koji$ se moe sigurno konstatovati da je robu $tio da zadri.

PLA2ANJE CIJENE Pla(anje ili isplata je osnovna i najvanija obaveza kupca. 6oe se de"inisati kao sistem "aktiki$ i pravni$ radnji koje kupac mora da izvri prema svim relevantnim izvorima da bi prodavcu predao ugovorom odreenu koliinu novca i prenio mu najjae, svojinsko pravo na njoj.

3zvori prava kojima se ureuje obaveza pla(anja su prinudni propisi koji reguliu novani, kreditni i devizni sistem, pa ugovor o prodaji te dispozitivni propisi. >ijena je osnovni, ali ne i jedini elemenat koji ulazi u obavezu pla(anja, u nju ulaze i drugi izdaci. 4ko nije nita ugovoreno pla(a se za neto teinu robe bez skonta. Trokove robnog prometa nastale prije mjesta i vremena isporuke kupac pla(a samo izuzetno +ugovoreno ili predvienu uzansama,. Tako, prema uz.-D2 kupac snosi uvozne carine, dabine i trokove carinjenja bez obzira na mjesto isporuke. 5upac, takoe snosi trokove pribavljanja i legalizovanja uvjerenja o porijeklu robe. Trokove od mjesta i vremena isporuke snosi kupac. Trokove pla(anja snosi kupac, izuzev za one trokove koji nastanu postupcima prodavca. 5upac snosi i rizik pla(anja. 5upac pla(a i kamate na dugovanu cijenu od dana prijema stvari ako stvari daju plodove ili druge koristi. Pla(anje cijene kod ugovora o prodaji je podvrgnuto principu monetarnog nominalizma, tj. kupac je duan isplatiti onaj broj novani$ jedinica na koje obaveza glasi, izuzev ako zakon nareuje neto drugo +klauzule o promjeni cijene, klauzule o promjenjenim okolnostima, prekomjerno ote(enje,. %latne i valutne klauzule nisu doputene, one su nitavne. &bavezu izvrava kupac lino ili preko zastupnika. Pla(anje se vri prodavcu, licu koje on odredi ili sud. 5upac svoje obaveze moe uvijek izmiriti prije dospjelosti, i tada ima pravo na eskont po ugovoru ili obiajima. 6odaliteti pla(anja -. Na$i pla3a ja podrazumjeva instrumente pla(anja i radnje koje se u vezi sa njim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora da uini da bi svoju dunost isplate izvrio u skladu sa ugovorom i prinudnim "inansijskim propisima. 'bezbje#enje plaanja se sastoji u davanju prodavcu "inansijski$ instrumenata podobni$ za brzu i sigurnu naplatu u pruanju realni$ obezbjeenja sa istim svojstvima, iz koji$ je prodavac ovlaten da se namiri, ako obaveza pla(anja ne bude izvrena u skladu sa ugovorom. &bezbjeenje pla(anja je kao i nain pla(anja preputeno sporazumu stranaka. &bezbjeenje pla(anja moe se izvriti predajom eka, mjenice, bankarske garancije, uruenje akceptnog naloga, zalaganjem vrijednosni$ papira i na druge naine. I str!*e ti pla3a ja su sredstva kojima se, u skladu sa propisima o pla(anju i poslovanju $artijama od vrijednosti , vri izmirenje novani$ obaveza. 3nstrumenti pla(anja
o o o

polaganjem novanog iznosa na tekui raun povjerioca ko banke u zemlji instrumenti oznake, nalog za prenos, virmanski nalog, ekovna uplatnica, potanska uplatnica. (artije o vrije nosti, trgovaki e"ekti, bjanko mjenice

Web Hosting by Brinkster

UGOVOR O PRODAJI
PRIGOVORI Prigovori*a se mogu smatrati izjave volje ugovornog povjerioca, kupca ili prodavca, kojima on ukazuje duniku na injenicu da ugovor ne smatra izvrenim odnosno da ga ne smatra uredno izvrenim. Usmjereni su na vjerodostojno konstatovanje injenica, poticanje dunika da sam izvri

obavezu ili je izvri uredno, ouvanje prava na popravljanje tete i na vansudsko rjeavanje sporova. &snovne pravne kvali"ikacije

prigovori spadaju u optu obavezu obavjetavanja o relevantnim injenicama i zasnovani su na naelu potenja i savjesnosti1 prigovori se ponekad kvali"ikuju kao pravo, nekad kao obaveza, no najvaniji prigovori su obaveze1 obzirom da predstavlja izjavu volje sa znaajnim pravnim posljedicama, moe se odrediti i kao pomo(ni pravni posao.

/ajznaajniji prigovori koje stavlja kupac su prigovori zbog docnje sa isporukom, materijalni$ nedostataka i pravni$ nedostataka. /ajvaniji prigovor na strani prodavca je prigovor zbog docnje kupca sa pla(anjem cijene.

REKLAMACIJA NA MA)ERIJALNE NEDO+)A)KE Beklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja, izjava kojom kupac obavjetava prodavca da isporuena roba ima, po njegovim nalazima i miljenju, konkretan materijalni nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. &na predstavlja obavezu kupca, i uslov za ouvanje prava na naknadu tete. Ugovorom se moe iskljuiti. 5omercijalni znaaj reklamacije je u odravanju dobri$ odnosa izmeu poslovni$ partnera, te u mogu(nosti rjeavanja sporova vansudskim putem. &snovni modaliteti reklamacije su nain, mjesto i vrijeme. -. Na$i re#la*ira ja4 Beklamaciju upu(uje kupac neposredno ili preko svog ovlatenog punomo(nika prodavcu ili njegovom punomo(niku. Elementi sadraja reklamacije mogu se podijeliti na bitne i nebitne. )itni elementi su
o

Potanji opis ne ostatka. 5onkretan i jasan, dovoljno precizan da omogu(i odreivanje ozbiljnosti reklamacije. Potrebno je navesti i ugovor povodom kojeg je sporna roba isporuena. Poziv pro avcu a pregle a stvar. kako bi se uvjerio da je reklamacija opravdana. !vi ostali elementi su nebitni. /pr. kupac moe navesti namjeru da se koristi jednim od priznati$ prava +ali ga poslije ne moe mijenjati,, moe priloiti dokumente i dokaze kojima raspolae +ne originale I,. 4ko je nain slanja reklamacije ugovoren, samo takav (e vrijediti. 5od reklamacija vai teorija prijema, osim u sluaju slanja prigovora na siguran nain kada se smatra da je reklamacija vae(a njenim otposlanjem. %&& kao pouzdan nain slanja reklamacije navodi preporueno pismo i telegram.

-. Mjesto re#la*ira ja je preputeno optim pravilima. 4ko je mjesto u koje treba poslati reklamaciju ugovoreno, bi(e valjana samo reklamacija upu(ena u to mjesto. 'ispozitivno sjedite prodavca je mjesto u koje treba uputiti reklamaciju, ako on ima vie poslovni$ jedinica onda u mjesto iz koga se ugovor izvrava, a ako je nepoznato onda u mjesto iz koga je uinjena ponuda ili pri$vat. U sluaju da su obje stranke uestvovale u pregledu robe i konstatovale vidljivi nedostatak, reklamacija treba da se obavi u mjestu pregleda. .. Vrije*e re#la*ira ja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje su vezane za obavjetavanje prodavca o materijalnom nedostatku moraju biti zavrene. /jegovo

odreivanje zavisi od savjesnosti prodavca, vrste materijalnog nedostatka i vremena kontrole isporuke. !tranke su slobodne da vrijeme prigovora ugovore, u protivnom vai(e rjeenja %&&
o o

4ko je prodavac bio nesavjestan* tj. ako mu je nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat, kupcu stoji neogranieno vrijeme za reklamaciju. 4ko je prodavac savjestan nedostatak je vi ljiv ako su obje stranke prisustvovale isporuci i ako je tom prilikom izvren pregled kupac je duan reklamaciju uputiti odma$. &dma$ znai ; im prmjeti nedostatak, a najkasnije razumno vrijeme +vrijeme potrebno urednom kupcu da saini reklamaciju, po isteku vremena isporuke. pregled nije mogu( pri isporuci ili prodavac nije pozvao kupca, kupac je duan da reklamaciju izvri bez odlaganja. Poetak roka je vrijeme provjere, a kraj roka je period potreban za sastavljanje uredne reklamacije. ako je skriven nedostatak, vrijeme reklamiranja odreeno je subjektivnim i objektivnim rokom. !ubjektivni rok poinje te(i od dana otkrivanja nedostatka i reklamaciju treba uputiti bez odgaanja. &bjektivni rok tee od dana isporuke i traje D mjeseci. 3stekom bilo kog roka gasi se i pravo kupca na naknadu tete.

REKLAMACIJA NA PRAVNE NEDO+)A)KE Beklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obajetava prodavca da preneseno pravo nije uopte konstituisano ili nije konstituisano u obimu i na nain predvien ugovorom i kojom mu daje do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Predstavlja obavezu kupca, i kupac mora reklamirati da bi sauvao svoja prava izuzev u sluajevima koji su posebno ureeni %&&. 6odaliteti ove reklamacije isti su kao i reklamacije na materijalne nedostatke, izuzimaju(i odreene speci"inosti -. )a r&aj reklamacije je iri, te kupac mora obavijestiti prodavca o za$tjevu tre(eg lica +to i jeste u stvari nedostatak, i to u cjelini, te se mora ve( u prigovoru opredijeliti za vid zatite koji eli. .. -ain avanja reklamacije nije posebno regulisan te se pri$vata teorija otposlanja. 0. /ema posebni$ pravila o vremenu reklamiranja te se vrijeme, ako nije ureeno ugovorom odreuje tumaenjem pravila o prekluziji prava na naknadu tete. 5rajnji rokovi za reklamaciju su izjednaeni sa rokovima za ostvarivanje prava na popravljanje tete tj. kod vansudske evikcije godinu dana od saznanja za pravo tre(eg, a kod sudske evikcije D mjeseci od okonanja sudskog spora.
Web Hosting by Brinkster

UGOVOR O PRODAJI
ODGOVORNOST PRODAVCA

ODGOVORNO+) ZA DOCNJU +A I+PORUKOM 'unik dolazi u zakanjenje kad ne ispuni obavezu u roku odreenom za ispunjenje. 'ocnja prodavca sa isporukom je injenica neizvravanja obaveze stavljanja stvari na raspolaganje kupcu u vrijeme kad je utvreno ugovorom ili na osnovu ugovora. To je tetna radnja povrede ugovora. &na dovodi do ugovorne odgovornosti prodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke +teta, uzrona veza, krivica,. /ajve(i i najvaniji problem predstavlja kvali"ikacija docnje sa isporukom po njenom osnovu. Pitanje je, da li je prodavac kao dunik u docnji zamim zakanjenjem isporuke +objektivna docnja, ili samo onda ako je pao u docnju svojom krivicom +subjektivna docnja,. %&& i cijelo doma(e pravo pri$vata objektivni koncept docnje +krivica dunika se pretpostavlja, koji je karakteristian za ugovore u privredi. Odgovor ost ,a do% j! sa ispor!#o* je jednostrano obavezni obligacioni odnos (iji je predmet radnja popravljanja tete u naturi ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je teta posljedica docnje. %&& predvia etiri grupe pravila koja se primjenjuju u ovoj odgovornosti opta rjeenja o odgvornosti ugovornog dunika, opta pravila o posljedicama neispunjenja ugovora, raskid ugovora zbog neispunjenja, posebna pravila o naknadi tete u sluaju raskida ugovora prodaje. Bazliite osobine razliiti$ vrsta isporuke utiu na reim odgovornosti za zadocnjenje -. Odgovor ost ,a do% j! sa jed o#rat o* real o* ispor!#o* zavisi od toga da li je rok isporuke bitan ili nebitan elemenat ugovora

.. 0.

2. :.

D. @.

8. 9.

10. --.

-.. -0.
o

Odgovor ost #od e1i#s i" poslova nosi dvije osnovne posljedice zadocnjenja &dranje ugovora na snazi uz prodavevu obavezu da naknadi tetu ili raskid ugovora uz postojanje obaveze prodavca da nadoknadi tetu izazvanu raskidom. Prodavac koji je u docnji moe izvriti isporuku sve dok ne primi obavjetenje kupca o tome da ugovor raskida, ali ga to ne oslobaa obaveze nadoknade tete izazvane zadocnjenjem. 5upac ima tri mogu(nosti na raspolaganju -. da uti i eka, .. da za$tijeva uredno ispunjenje, 0. da za$tijeva ispunjenje u skladu sa ugovorom uz davanje naknadnog primjerenog roka za ispunjenje. U svakom sluaju ima pravo na naknadu tete prema optim pravilima, tj. proste tete i izgubljene dobiti. !amo kupac u ovom sluaju ima pravo na raskid ugovora, ali tek po bezuspjenom proteku i naknadnog roka za ispunjenje. U naknadnom primjerenom roku kupac ne moe mijenjati modalitete isporuke, moe odrediti primjereni rok, ali pri tome mora voditi rauna o prirodi stvari i okolnostima posla. U naelu, naknadni rok treba da omogu(i prodavcu koji ve( ima pripremljenu robu, da izvri njenju isporuku sukladno ugovoru. 'avanjem primjerenog roka, vrijeme isporuke se od nebitnog pretvara u bitan elemenat posla. /jegovim bezuspjenim istekom ugovor se smatra raskinutim po zakonu. 3pak, kupac moe odrati ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgaanja obavijesti dunika da za$tijeva ispunjenje ugovora. 5upac moe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka prostom izjavom volje u dva sluaja -. ako iz dunikova dranja +izjave volje ili inidbe, proizilazi da obavezu ne(e izvriti ni u naknadnom roku1 .. ako je iz okolnosti posla vidljivo da dunik ne moe izvriti obavezu. Pri tome zadrava pravo na naknadu tete, na jedan od slijede(a tri naina ; naknada tete prema optim pravilima obligacionog prava +popravljanje opte tete i izgubljene dobiti koje kupac mora dokazati,1 ; naknada razlike u cijeni na dan

raskida +teku(a cijena, i cijene u ugovoru +naknada apstraktne tete,1 ; kupovina radi pokri(a +kupac kupuje robu od tre(eg lica i za$tijeva razliku izmeu ugovorne i stvarne cijene, pri (emu mora pret$odno obavijestiti prvobitnog prodavca o namjeravanoj kupovini.
o

Odgovor ost #od 1i#s i" poslova podrazumijeva da je rok isporuke bitan elemenat posla. 4ko prodavac kod "iksni$ poslova ne izvri isporuku na vrijeme, ugovor se raskida po samom zakonu. /o, kupac moe odrati ugovor ako nakon isteka roka bez odgaanja obavijesti dunika da za$tijeva ispunjenje ugovora. Prava kupca poslije raskida ugovora na naknadu tete su ista kao kod ne"iksni$ poslova, s jedinom razlikom to (e se kod kupovine radi pokri(a morati odrediti kra(i vremenski period.

.. Odgovor ost ,a do% j! sa ispor!#o* o'ro#a donosi razliita rjeenja zavisno da li je koliina bitan elemenat posla
o

4ko #oli$i a ije 'ita ele*e at !govora5 zakanjenje sa isporukom jednog obroka predstavlja djeliminu docnju. Prodavac je odgovoran samo za neizvreni ili neuredno izvreni dio. U sluaju docnje sa jednim obrokom kupac nema pravo da raskine ugovor, ve( samo da za$tijeva naknadu tete za neizvreni obrok. 5upac ima ista prava na raspolaganju kao u sluaju zakanjenja sa jednokratnom isporukom, ali ograniena samo na dotini obrok. %a obroke koji jo nisu dospjeli, dunik se ne nalazi u docnji, i kupac nema nikakvi$ prava prema prodavcu, izuzetno kupac moe raskinuti ugovor u pogledu budu(i$ obaveza ako je iz okolnosti oito da ni one ne(e biti ispunjene. Pri tom kupac mora najprije prodavcu dati razuman rok kako bi isti mogao dati odgovaraju(e osiguranje ili garancije. Po isteku razumnog roka kupac mora saoptiti prodavcu izjavu o raskidu, (iji prijem proizvod i pravne posljedice. 5ada je #oli$i a 'ita ele*e at docnja sa isporukom obroka ima znaenje potpunog zakanjenja, i odgovornost za docnju se odnosi na cijeli ugovor. 5upac ima mogu(nost izbora ostati pri ugovoru uz naknadu tete i pribavljanje obezbjeenja ili raskinuti ugovor i za$tijevati naknadu prouzrokovanu raskidom. Primljene obroke kupac moe vratiti i za$tjevati vra(anje pla(eni$ iznosa zajedno sa zateznom kamatom, pri emu i on duguje prodavcu koristi koje je imao od onog to vra(a, ili moe odustati samo od budu(i$ obroka i bez razumnog roka.

.. Odgovor ost ,a do% j! sa predajo* do#!*e ata zavisi od kvali"ikacije isporuke. 4ko je u pitanju dokumentarna isporuka, kod koje dokumenti nose prava raspolaganja robom, posljedice su iste kao kod realne isporuke. 4ko je predaja dokumenata sporedna obaveza prodavca, kupac moe u sluaju docnje samo za$tijevati naknadu tete.

ODGOVORNO+) ZA MA)ERIJALNE NEDO+)A)KE Odgovor ost ,a *aterijal e edostat#e je posljedica neizvrenja ili neurednog izvrenja prodaveve obaveze garancije da stvar nema materijalni$ nedostataka. 6oe se de"inisati kao jednostranoobvezni obligacioni odnos u kome kupac ima pravo da od prodavca za$tijeva neku od zakonom predvieni$ radnji popravljanja tete izazvane postojanjem materijalni$ nedostataka. 'a bi ova odgovornost postojala teta se mora mani"estovati kao skriveni nedostatak. 3ako krivica prodavca nije uslov nastanka odgovornosti ipak nije potpuno pravno irelevantna. /aime ako je prodavac znao za nedostatak ili mu nije mogao ostati nepoznat, kupeva prava nastaju bez obzira na propuste u pregledu robe, reklamiranju, a traju i nakon isteka prekluzivni$ rokova garancije.

&dgovornost za materijalne nedostatke moe biti iskljuena ugovorom, ali je ovakav uglavak nitavan ako je prodavac znao za nedostatak ili je nametnuo uglavak koriste(i se svojim monopolskim poloajem. Prava #!p%a6 Prvo pravo koje kupac ima u sluaju isporuke robe sa materijalnim nedostacima jeste ,a"tijevati od prodav%a da edostata# !#lo i ili preda dr!g! stvar 'e, edostata#a +ispunjenje ugovora,. &vo pravo je po %&&, ujedno i uslov za raskid ugovora. Pri tom kupac mora prodavcu dati i naknadni primjereni rok u kome to mora biti uinjeno. )ezuspjean protek ovog roka dovodi do raskida ugovora po sili zakona, ali ga kupac moe odrati izjavom prodavcu. 5ome pripada pravo izbora izmeu otklanjanja nedostatka i zamjene stvari J 4ko su mogu(a oba za$tjeva, pravo naelno pripada kupcu, ali prodavac ima mogu(nost da prigovori i dokae da takav za$tjev nije u skladu sa poslovnim obiajima ili mu uzrokuje ve(e trokove. )ez obzira koje pravo izabrao kupac uvijek ima pravo i a naknadu ostale tete u skladu sa optim pravilima obligacionog prava. Tri su uslova kupevog prava na izbor -. da se radi o generikoj stvari1 .. priroda nedostatka1 0. da nije istekao jednogodinji prekluzivni rok +izuzev u sluaju prevare,. !amostalno pravo #!p%a ,a s i&e je* %ije e postoji bez obzira da li su ispunjeni uslovi za odgovornost prodavca za materijalne nedostatke. 5upac ovo pravo moe ista(i bilo odma$ po neurednom ispunjenju bilo po isteku primjerenog roka, s tim da po isteku primjerenog roka kupac ima pravo i na naknadu ostale tete prema optim pravilima. U praksi postoje dva metoda snienja cijena po osnovu materijalnog nedostatka apsolutni +pla(a se razlika izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa nedostatkom, i relativni koji usvaja i %&& +procentnim raunom ; prema odnosu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa nedostatkom u vrijeme sklapanja ugovora,. Za"tjev ,a ras#id !govora po %&& je uslovljen protekom primjerenog roka i mogu(nosti vra(anja stvari u naelno nepromijenjenom stanju. Hto se prvog uslova tie, primjereni rok zasnovan je na pravilima koja vae za ugovor o prodaji, pa (e se duina primjerenog roka odreivati prema mogu(nosti prodavca da robu pripremljenu za isporuku dovede u stanje saobrazno ugovoru. 'rugi uslov da je kupac sposoban a stvari vrati u naelno nepromijenjenom stanju je speci"ian za materijalne nedostatke. %&& predvia brojne izuzetke od ovog drugog uslova i to propadanje stvari izazvano nedostatkom, neskrivljenim tetnim dogaajem, pregledom stvari, redovnom upotrebom prije otkrivanja nedostatka. Baskidanjem ugovora zbog materijalni$ nedostataka kupac ima pravo na popravljanje tete prema speci"inim pravilima za ugovor o prodaji +naknada proste tete i izgubljene dobiti, naknada apstraktne tete i ostale konkretne tete te kupovina radi pokri(a i naknada ostale tete,. Pored ovi$ osnovni$ sistema odgovornosti prodavca za isporuku robe sa materijalnim nedostacima, neki posebni sluajevi su posebno regulisani

ako je predana manja koliina od ugovorene, ili samo dio robe ima materijalne nedostatke poloaj kupca zavisi od toga da li su koliina i kvalitet bitni ili nebitni elementi ugovora o ako nisu kupac moe raskinuti ugovor samo djelimino +za problematini dio robe, i naknada tete se ograniava samo na taj dio1 o ako jesu kupac je ovlaten da raskine ugovor u cjelosti.

ako je predata ve(a koliina od ugovorene kupac moe o izjaviti da viak odbija, i tada ima pravo na naknadu tete po optim pravilima1 o ako nita ne poduzme, smatra(e se da je robu primio i mora da je plati po ugovorenoj cijeni. ako je jednim ugovorom za jednu cijenu prodano vie stvari, a samo neke imaju nedostatke odgovornost zavisi od toga da li svari ine ili ne ine jednu cjelinu o ako nisu jedna cjelina, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu ote(eni$ stvari, o ako stvari ine jednu cjelinu kupac moe da bira izmeu djeliminog i potpunog raskida ugovora, no u sluaju djeliminog raskida prodavac moe sa svoje strane +da se nebi umanjila vrijednost ostali$ stvari, raskinuti ugovor u cjelosti ali ostaje obaveza naknade tete kupcu. poto stvar sa nedostatkom moe uzrokovati tetu i na drugim dobrima kupca, on ima pravo na naknadu ovakve tete prema optim pravilima obligacionog prava.

%avisno od toga za koju se od tri zakonske mogu(nosti popravljanja tete kupac opredijelio, imat (e pri tome i odreene o'ave,e6 -. 5upac mora a uva primljene stvari s panjom dobrog privrednika, i pri tome ima pravo na naknadu trokova uvanja, a moe stvari poloiti kod suda, dati na uvanje tre(em licu ili i$ prodati za raun prodavca. Predaja stvari javnom skladitu izjednauje se sa sudskim depozitom. 5upac moe stvari prodati putem suda, iz slobodne ruke te bez odgaanja i na najpogodniji nain ako je roba pokvarljiva ili u kvaru. .. )taviti stvari na raspolaganje pro avcu. 6ora ga najprije obavijestiti o tome, i staviti ga u situaciju da "aktiki raspolae robom +predajom dokumenata,.

ODOGOVORNO+) ZA PRAVNE NEDO+)A)KE &dgovornost za pravne nedostatke rezultat je neizvrenja prodaveve obaveze garancije da preneseno pravo nema nedostataka. &bjektivna je i dispozitivna. U naem pravu je postavljena analogno odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke, uz odreene speci"inosti. Prava #!p%a6 -. Za"tjev ,a !red i* isp! je je* !govora to je ujedno i uslov za kori(enje drugi$ mogu(nosti. Uredno ispunjenje moe se za$tijevati na dva naina oslobaanjem stvari od prava ili pretenzije tre(eg ili isporukom druge stvari odreene po rodu bez pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu, ali prodavac bira nain rada kod prve varijante. 5upac mora prodavcu ostaviti razuman rok, a ima pravo na naknadu tete po optim pravilima. 6ogu(nost da se putem suda za$tijeva uredno ispunjenje zastarjeva za godinu dana od saznanja za postojanje prava tre(eg. .. Za"tjev ,a sra,*jer i* s i&e je* %ije e u ovom sluaju nije samostalno pravo, nego je uslovljeno protekom razumnog roka iz za$tjeva za urednim ispunjenjem ugovora. &vo pravo kupac ima i u sluaju da je znao za pravni nedostatak prilikom sklapanja ugovora, no tada nema pravo na naknadu tete. 0. Ras#id !govora, moe da se desi po nareenju, zakonu i volji kupca. Po zakonu, ako stvar bude oduzeta kupcu zbog propusta prodavca da otkloni nedostatak. 3zjavom kupca, tek po proteku razumnog roka u kome prodavac nije otklonio nedostatak. Baskidanjem ugovora svaka strana vra(a ono to je primila. 2. Za"tjev ,a po*o3 ! par i%i je speci"ian za odgovornost za pravne nedostatke. 4ko uznemiravanje ima karakter tube, kupac je ovlaten da zatrai bilo kakvu vrstu pomo(i

+obezbjeivanje dokaza, mjeanje u spor, potpuno preuzimanje spora, u sporu sa tre(im licem. 'uan je za$tjev dostaviti blagovremeno. U protivnom, ako je kupac izgubio spor, a nije traio pomo( od prodavca u sporu, prodavac se moe osloboditi odgovornosti dokazom da je imao sredstva da odbije za$tjev tre(e osobe. 5oritenjem ovog prava kupac produava prekluzivni rok na est mjeseci po okonanju spora. :. Pri, ava je o$ito os ova og prava tre3eg li%a kupac moe izvriti ako je pravo tre(eg lica nesumnjivo, tj. potkrijepljeno urednim robnim dokumentima ili drugim dokazima, ak i bez obavjetavanja prodavca. Prodavac se moe osloboditi odgovornosti isplatom kupcu ispla(ene svote tre(em licu i pretrpljene tete.
Web Hosting by Brinkster

UGOVOR O PRODAJI
ODGOVORNOST KUPCA ODGOVORNO+) ZA DOCNJU +A +LANJEM AM(ALAZE !lanje ambalae je obaveza kupca samo ako je to ugovoreno. /jen pravni reim nije utvrdio %&&, pa (e se uzansa .AA koja se odnosi na ovo pitanje primjeniti, ako su to strane ugovorile ili na to upu(uje poslovni obiaj. 5upac pada u docnju kada ambalau ne dostavi u ugovoreno vrijeme. 4ko rok nije ugovoren, smatra se da je ambalaa blagovremeno dostavljena ako je stigla prodavcu toliko vremena prije isteka roka za isporuku, koliko je potrebno da bi prodavac mogao izvriti pakovanje i isporuku robe. Prava prodav%a6 -. ' r&avanje ugovora na snazi prodavac moe ostvariti na nekoliko naina, ali mu u svakom sluaju pripada i naknada proste tete i izgubljenog dobitka
o

o o

prodavac moe izvriti isporuku predajom robe na teret i rizik kupca u javno skladite, to ima isto svojstvo kao polaganje kod suda, i o tome mora obavijestiti kupca1 prodavac moe o troku kupca dati svoju ambalau ili je zakupiti i izvriti ugovor, u kom sluaju ima pravo na produenje roka za nabavku ambalae1 prodavac moe dati kupcu naknadan rok za dostavu ambalae.

-. Raski ugovora prodavac moe uiniti tek ako mu kupac ni u naknadnom primjerenom roku ne dostavi ambalau. Tada je dovoljno da prodavac, po isteku perioda, uti. Tada ima pravo na naknadu tete po posebnim pravilima o posljedicama raskida prodaje +naknada konkretne tete, apstraktne i ostele tete, ili prodaja radi pokri(a,.

ODGOVORNO+) ZA DOCNJU +A PRIJEMOM I+PORUKE Do% ja sa prije*o* ispor!#e je neizvrenje svi$ ili pojedini$ radnji preuzimanja uredno ponuene isporuke u vrijeme odreeno ugovorom, poslovnim obiajima ili redovnim tokom stvari. /ae pravo prijem isporuke izriito odreuje kao obavezu kupca, ali poslovni karakter i pravna tradicija pravila o prodaji vie upu(uju na rjeenja o povjerilakoj, a ne o dunikoj docnji.

Prava prodav%a6

Padom kupca u docnju sa prijemom isporuke, prodavac postaje obavezan da robu uva. Te obaveze moe da se oslobodi predajo* ro'e a $!va je6 -. U javno skla ite, to ima uinak polaganja kod suda. Bobu treba poloiti u javno skladite u mjestu isporuke, a ako to nije mogu(e moe izabrati drugo mjesto, i u tom sluaju duguje kupcu tetu koju je on pretrpio zbog promjene mjesta. & polaganju prodavac mora obavijestiti kupca. 'a li mu mora predati dokumenta za podizanje robe ili njeno raspolaganje J ; zavisi da li je kupac platio. .. Prodavac moe robu deponovati ko su a, a ako je roba nepodobna za polaganje kod suda, po ocjeni suda, 0. prodavac moe traiti da su imenuje lice koje (e o troku i za raun kupca uvati stvari. Posljedice su u sva tri sluaja iste prodavac se oslobaa obaveze isporuke, ako je bio u zakanjenju ono prestaje, rizik i svojina prelaze na kupca, trokovi polaganja prelaze na kupca u onoj mjeri u kojoj su vii od trokova isporuke koje je trebao da snosi prodavac.

Prodaja ro'e je druga mogu(nost koja po %&& prodavcu stoji na raspolaganju. 6oe se izvriti na nekoliko naina. a. 4ko je stvar nepodesna za uvanje ili je njena vrijednost nesrazmjerno mala u odnosu na trokove uvanja, prodavac moe traiti od suda da organizuje javnu pro aju* i o tome obavijestiti kupca. !ud donosi odluku, organizuje i vri prodaju javnim nadmetanjem. &d dobijenog iznosa se odbijaju trokovi javne prodaje, prioritetna zalona prava, ugovorna cijena, a ostatak se deponuje kod suda u korist kupca. b. 4ko je vrijednost stvari nesrazmjerno mala u odnosu na trokove javne prodaje, ili ako stvar ima teku(u cijenu, prodavac moe stvar prodati iz slobo ne ruke. Prodavac mora da vodi rauna o interesima kupca. &d dobijenog iznosa odbija trokove prodaje i svoja potraivanja te eventualni ostatak deponuje kod suda u korist kupca. Prodavac mora obavijestiti kupca o postignutoj cijeni i mjestu deponovanja eventualnog ostatka potraivanja. c. Pro aja na najpogo niji nain se moe primjeniti kada je stvar pokvarljiva ili se nalazi u kvaru. /ain prodaje odreuje sam prodavac u cilju smanjivanja tete. & rezultatima i deponovanju ostatka iznosa obavezan je obavijestiti kupca. d. Prodaju moe izvriti i lice koje uva stvar za kupca, u sluaju nepla(anja trokova uvanja u razumnom roku. !ud odobrava, odreuje nain prodaje te obavjetava kupca.

Ras#id !govora prodavac moe uiniti samo ako ima osnovanog razloga da posumnja da kupac ne(e isplatiti cijenu, no odbijanje prijema uredno ponuene isporuke konstituie osnovanu sumnju u sposobnost kupca da plati cijenu. Ugovor se raskida izjavom prodavca. %a naknadu tete vae pravila u sluaju raskida prodaje.

ODGOVORNO+) ZA DOCNJU KUPCA +A PLACANJEM CIJENE

Do% ja sa pla3a je* %ije e postoji kada kupac svoju obavezu isplate ne izvri na vrijeme. /eblagovremenost isplate cijeni se prema uslovima konkretnog ugovora odnosno dispozitivnim propisima. &dgovornost za docnju je objektivna. 'ocnja moe postojati bez obzira da li je predvieno pla(anje pret$odno, istovremeno ili naknadno u odnosu na isporuku -. Prilikom do% je #!p%a sa pla3a je* %ije e prije ispor!#e prodavac mora kupcu najprije dati naknadan, primjeren rok. Uz isplatu cijene prodavcu pripada i zatezna kamata +stopa je odreena zakonom, utvruje je <lada =)i*,. 4ko je ugovorena ve(a stopa kamate, primjenit (e se ve(a. %atezna kamata se pla(a bez obzira da li je prodavac pretrpio tetu i bez obzira na krivicu kupca. Prodavac moe za$tijevati i naknadu tete koja prelazi iznos zatezne kamate, to je konkretna teta, mora se dokazati i neop$odna je krivica kupca. Primjereni rok je uslov za sticanje prava na raskid ugovora osim u sluajevima "iksni$ poslova, kada iz kupevog ponaanja proizilazi da ne(e izvriti svoju obavezu i kada je oito da istu nemoe izvriti. Baskidom ugovora prodavac stie prava na naknadu tete zbog raskida prodaje +stvarna teta K izgubljena dobit, apstraktna K ostala teta ili pravo na prodaju radi pokri(a,. .. %a sluaj do% je #!p%a sa pla3a je* a#o prije*a ispor!#e %&& nema posebni$ pravila. Bjeenje postoji u uz..-0 st.- koja uskra(uje mogu(nost prodavcu da raskine ugovor. 6oe traiti isplatu kupovne cijene i kamate. 4ko je kupac kriv, duguje i naknadu ostale tete. &bzirom da uz..-0 odrie pravo prodavca na raskid ugovora suprotna je sa dispozitivnim normama %&&, te (e se primjeniti samo ako su stranke izriito ugovorile primjenu uzansi. 'alje, poto je posljedica raskida ugovora restitucija primljenog, raskid ugovora za prodavca ima smisla samo ako moe isporuenu stvar dobiti natrag. 4ko prodavac ne moe dobiti stvar natrag +kupac je dalje prodao stvar, ili je preradio, ni novana restitucija ne daje nikakav e"ekat, te je u interesu prodavca ouvati ugovor i ostvariti prava tubom za isplatu cijene. 3 u ovom sluaju rjeenje uz..-0 moe vaiti na osnovu pravnog principa da se obligacija moe zasnovat i samo povodom mogu(e radnje +povrat stvari,.
Web Hosting by Brinkster

UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE

TRGOVINSKO POSREDOVANJE (MEETARENJE) POJAM PO+LA I ZAKLJUCIVANJE UGOVORA Posredniki posao sastoji se u tome to neko lice, koje se naziva posrednikom +meetarem,, dovede u vezu dvije poslovne organizacije da bi one sklopile neki pravni posao. Posao moe biti iz svake oblasti prometa robe i usluga, ali se naje(e posreduje pri sklapanju ugovora o kupovini i prodaji robe i pri prevozu. Prema %&& l.E-0 Lugovorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastoji na(i i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu, ako taj ugovor bude sklopljen.L 4ko odredbama o posredovanju, ili samim ugovorom nije drukije odreeno na ovaj posao se primjenjuju pravila %&& o ugovoru o nalogu. )ude li ugovoreno da posrednik ima pravo na naknadu i ako njegova nastojanja ostanu bez rezultata, onda posao poprima obiljeja ugovora o djelu.

Posrednikim poslovima se bave posebni subjekti posrednika preduze(a i biroi, kojima je to osnovna djelatnost, te trgovinske agencije kojima je to sporedna aktivnost. Posrednika organizacija prikuplja obavjetenja o organizacijama koje obavljaju pojedine privredne djelatnosti, o nji$ovim mogu(nostima i kapacitetima, kao i o stanju na tritu. 5ad joj se obrati komitent, posrednika organizacija pronalazi odgovaraju(eg poslovnog partnera i dovodi i$ u vezu. Posrednik moe da uestvuje i u pregovorima, ali ne zakljuuje ugovor o tom poslu. Ugovor je ne"ormalan i konsenzualan. &bino se zakljuuje na taj nain to neka poslovna organizacija izdaje nalog posrednikom birou da joj nae saugovaraa za neki posao. 5ad posrednik pri$vati nalog, ugovor je zakljuen. 4ko posrednik i ne odbije odma$ nalog ugovor se smatra zakljuenim. /alogodavac moe opozvati nalog kad god $o(e, ali pri tome ne smije postupiti nesavjesno. /alogodavac takoe nije duan niti pristupiti pregovorima, niti zakljuiti ugovor, ali ako je postupio nesavjesno, odgovara(e za tetu.

(I)NI ELEMEN)I -. Li$ ost posred i#a ; posrednik je duan izvriti nalog osobno, izuzev ako mu je odobreno ili ako ga okolnosti tjeraju da njegovo izvrenje povjeri drugom licu. 5ada posredovanje ima karakter ugovora o djelu linost posrednika je nebitan elemenat. .. Pred*et !govora je pojedinana "aktika radnja dovoenja potencijalni$ partnera u vezu radi zakljuivanje odreenog ili odreeni$ ugovora. 0. Cije a je naknada posrednika za izvreni rad i za postignuti rezultat. U cijenu su uraunati redovni trokovi, tako da >ijena se odreuje najprije tari"om ili op(im aktom posrednika. 'rugi izvor prava je sam ugovor. Tre(i izvor je obiajna cijena +redovna cijena u sjeditu posrednika,. Cetvrti izvor je sud koji cijenu odreuje prema posrednikovom trudu i uinjenoj usluzi.

O(AVEZE +)RANAKA O'ave,e posred i#a6 -. Dovo7e je ! ve,! ,ai teresira i" stra a je osnovna obaveza posrednika. Posrednik je obavezan da nastoji da nae organizaciju koja (e s njegovim komitentom sklopiti ugovor. 5ad je nae, uputi(e je na svoga nalogodavca radi zakljuivanja ugovora, a nalogodavca (e o tome obavezno obavijestiti. .. Post!pa je po alog! podrazumijeva da je posrednik obavezan provoditi uputstva komitenta. 0. Post!pa je pa& jo* do'rog privred i#a oznaava dunost da trai i nae najpovoljnijeg saugovaraa, kao i da sve postupke i radnje vri u interesu nalogodavca. 4ko postupi protivno interesima komitenta, posrednik gubi pravo na naknadu i na trokove. 2. Posrednik je duan da vodi posred i$#i d ev i# u koji upisuje privredne poslove za koje je posredovao i o kojima je njegovim posredovanjem sklopljen ugovor. U dnevnik se upisuju bitni sastojci i elementi ugovora. :. Posred i$#i list je obavjetenje o izvrenom posredovanju koje je posrednik obavezan izdati strankama koje su ugovorile posao njegovim posredovanjem. D. 8!va je poslov e taj e je trajna obaveza posrednika. &n ne smije davati drugima obavjetenja o poslovima za ije je sklapanje posredovao, izuzev ako su mu stranke to dozvolile.

@. O'avje9tava je o sta j! a tr&i9t! koje ima znaaja za posao, posrednik je duan vriti ako stranke to za$tijevaju. Posrednici takva obavjetenja mogu davati i ne komitentima uz posebnu naknadu. O'ave,e alogodav%a6 -. Pla3a je provi,ije je obaveza nalogodavca koja postoji i kada nije ugovorena. 4ko je ugovorena uslovljena obaveza pla(anja, postoje dva rjeenja pod odlonim uslovom, obaveza pla(anja postoji tek kada se uslov ispuni1 kod raskidnog uslova, posrednik ima pravo na naplatu odma$. 3spostavi li se da je ugovor izmeu stranaka nevae(i iz razloga koje posrednik nije znao niti je mogao znati, on zadrava pravo na proviziju. 5ada dospijeva obaveza pla(anjaJ a. im je posrednik doveo u vezu komitenta s poslovnim partnerom J b. kada komitent sklopi ugovor s tre(im licem J ili c. kada tre(e lice izvri svoje obaveze iz ugovora J /a %akon, kao i ve(ina pozitivni$ prava, smatra da posrednik stie pravo na naknadu u asu zakljuenja ugovora za koji je posredovao, ako drugaije nije ugovoreno. Posrednik nema pravo, a nalogodavac obavezu, na pla(anje provizije u tri sluaja
o o o

ako ugovor radi koga je posredovao nije sklopljen, +izuzev ako je drugaije ugovoreno,, ako je posrednik na tetu komitenta radio za drugu stranu, za poslove koje je komitent sklopio sa tre(im licem, pored posla za koji je posredovano.

.. Na# ada tro9#ova je obaveza nalogodavca samo za izuzetne trokove koje je posrednik morao uiniti radi uspjenog okonanja posla. 0. )rplje je posred i#ovi" prava ,aloge5 pridr&aja i prve stva aplate kao obezbjeenje posrednikovi$ potraivanja. ODGOVORNO+) +)RANAKA Odgovor ost posred i#a 3movinsko;pravna odgovornost se ravna prema optim pravilima obligacionog prava. &dgovornost je subjektivna, a pravila o popravljanju tete ravnaju se prema rjeenjima iz oblasti ugovorne odgovornosti. Posebni sluajevi
o o o

posrednik odgovara za tete koje je komitent pretrpio zato to je doveden u vezu sa poslovno;nesposobnim licem, ukoliko je posrednik za to znao ili morao znati1 ako posrednik povee komitenta sa osobom za koju je znao ili morao znati da ne(e mo(i izvriti obaveze iz ugovora1 nepotivanje obaveze uvanja poslovne tajne.

Odgovor ost #o*ite ta je prema optim pravilima o ugovornoj odgovornosti i popravljanju tete izazvani$ neizvrenjem ugovorni$ obaveza. !upsidijarno se primjenjuju i pravila o nalogu, odnosno ugovoru u djelu. &dgovornost komitetna je u principu subjektivna izuzev za obavezu pla(anja provizije i trokova.

Web Hosting by Brinkster

UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE

TRGOVINSKO ZASTUPNITVO POJAM I ZAKLJUCIVANJE UGOVORA Pojam trgovinskog zastupanja sastoji se u tome to specijalizovani subjekt, trgovinski zastupnik, trajno djeluju(i u interesu svoga nalogodavca, komitenta, istrauje trite i nastoji obezbjediti poslovne partnere koji (e sa komitentom zakljuivati ugovore. !utina je dakle trajno posredovanje za jednog nalogodavca. Trgovinsko zastupnitvo se od posrednitva razlikuje u dva bitna momenta trajnosti jelovanja i mogunost a se punomostvo ukljui u poslovni o nos kao njegov integralni io. Bazlika u odnosu na komision je to trgovinsko zastupstvo moe postojati i bez davanja izjava volje za komitenta, a ako su ukljuene u nalog, onda i$ zastupnik daje u ime i za raun komitenta +ne kao komisionar,. 'e"inicija prema %&& Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik a se stalno stara a trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogo avcem* i a u tom smislu posre uje izme#u nji( i nalogo avca* a ovaj se obavezuje a mu za svaki zakljueni ugovor isplati o re#enu nakna u .proviziju/. 5arakteristike ovog ugovora su a. b. c. d. e. ". g. $. trajno djelovanje za komitenta preduzimanje pravni$ i "aktiki$ radnji djelovanje u tue ime i za tui raun, tj. u interesu komitenta "ormalnost komutativnost u principu se preuzima samo obaveza rada, ne i rezultata relativna samostalnost agenta u djelovanju postojanje posebnog odnosa povjerenja.

Ugovor o trgovinskom zastupanju vai samo onda kada je sklopljen u pismenoj "ormi. /o, pojedinani poslovi mogu se sklapati bilo putem naloga bilo konkludentnim radnjama. 4ko je pojedinani nalog u skladu sa ugovorom, i utnja agenta moe se smatrati pri$vatom.

(I)NI ELEMEN)I -. Li$ ost trgovi s#og ,ast!p i#a je bitan elemenat ne samo po zakonu, nego i po karakteru odnosa u koje stranke stupaju. .. Pred*et !govora se sastoji iz dvije komponente iz trajnog nastojanja trgovinskog zastupnika da promovie interese svoga nalogodavca sa ciljem uestalog sklapanja ugovora, i iz njegovog stalnog posredovanja za komitenta. Predmet ugovora su dakle "aktike radnje. &vlatenje na zastupanje moe, ali ne mora, biti predmet ugovora ; samo izriitom voljom stranaka. 0. Cije a se sastoji iz naknade +provizije, i trokova. >ijena se najprije odreuje ugovorom ili tari"om agenta. 4ko nije utvrena, zastupnik ima pravo na uobiajenu naknadu. 3 ovdje sud moe na za$tjev nalogodavca sniziti cijenu ako utvrdi da je ona nerazmjerno velika prema

uinjenoj usluzi. Posebni trokovi uinjeni na nalog ili u interesu nalogodavca odvojeno se namiruju u stvarnim iznosima.

O(AVEZE +)RANAKA O'ave,e age %ije6 -. I, ala&e je sa!govara$a je glavna obaveza. .. U$estvova je ! s#lapa j! poslova po uputstvima nalogodavca pri zakljuenju posla, zastupaju(i interese nalogodavca jeste takoe obaveza agenta. 0. Dava je o'avje9te ja o stanju na tritu, naroito na tritu robe za iji plasman se stara. 2. Vo7e je # jige !govora koje je zakljuio u ime nalogodavca, kao i izdavanje zakljunice. :. +tara je o i teresi*a alogodav%a u svim poslovima koje za njega preduzima. D. Pri*a je i,java od sa!govara$a agencija je duna vriti, za sve izjave koje su u vezi sa tim ugovorom. 3sto tako je ovlatena kada to za$tijevaju interesi nalogodavca, i bez posebne punomo(i davati izjave potrebne za ouvanje ili osiguranje nalogodavevi$ prava. @. Trajno $!va je poslov e taj e: E. Vra3a je stvari pri*lje i" od #o*ite ta u stanju u kom se nalaze, po prestanku ugovora1 A. Polaga je ra$! a je obaveza po ugovoru u cijelini i po zavretku konkretnog posla. -9. )rplje je od'ija ja posla od strane nalogodavca, s obzirom da nalogodavac uvijek ima pravo ne zakljuiti pripremljeni posao uz obavijest trgovinskom zastupniku. O'ave,e #o*ite ta6 -. Predaja potre' i" *aterijala age t! +uzorci, alati, uputstva, reklamni materijal ...,1 .. O'avje9tava je o releva t i* *o*e ti*a kao to su odbijanje pri$vatanja pripremljenog posla i smanjenje obima poslovanja, podrazumjevaju(i potenje i savjesnost. 0. Pla3a je %ije e je osnovna obaveza nalogodavca. 4ko nije ugovorena primjenjuju se dipozitivne odredbe %&&. Provizija, kao dio ukupne cijene, se pla(a za ugovore sklopljene posredovanjem agenta, ugovore koje je ovlateni agent sklopio sa tre(im licima, ugovore koje sa tre(im licem naenim od agenta sklopi nalogodavac i ugovore koje bilo ko sklopi sa bilo kojim tre(im licem ukoliko se radi o iskljuivoj agenciji. Pravo na posebnu naknadu od napla(ene svote ima ovlateni agent koji ju je naplatio. Trokovi koji nisu uraunati u proviziju, posebno se pla(aju s$odo ugovoru ili optim pravilima. <rijeme pla(anja je Lkad ugovor bude izvrenL, meutim agent ima pravo na proviziju iako ugovor nije izvren krivicom nalogodavca. 2. )rplje je age tovi" prava ,aloge5 pridr&aja i prve stva aplate radi obezbjeenja naplate potraivanja agenta. %a svoja dospjela potraivanja, koja su nastala u vezi sa ugovorom, agencija ima pravo zaloge i na novcu koji je naplatila za nalogodavca po njegovom ovlatenju.

ODGOVORNO+) +)RANAKA 3movinska odgovor ost ,ast!p i#a ugovornog je karaktera, subjektivna i podlona optim pravilima o popravljanju tete za neizvrenje nenovani$ obaveza. Posebni sluajevi
o

otkrivanje poslovne tajne +trajna obaveza uvanja tajne,1

del credere zastupstvo ; poseban sluaj odgovornosti, tj. davanje posebnog pismenog jemstva komitentu da (e tre(e lice ispuniti obaveze na osnovu ugovora. Tada zastupnik odgovara solidarno sa tre(im licem.

Odgovor ost alogodav%a se ravna prema optim pravilima obligacionog prava.

PO+E(NE VR+)E )RGOVIN+KOG ZA+)UPANJA -. Po jela poslova. Prema obimu ovlatenja zastupstvo moe biti generalno +ako agent moe zastupati komitenta u svim njegovim aktivnostima, i specijalno +agent je ogranien na jednu ili vie struka G vrsta poslova,. .. -eiskljuiva agencija postoji kada bilo nalogodavac, bilo agent mogu na istom podruju za istu vrstu poslova imati vie poslovni$ partnera. 0skljuiva agencija postoji kada su oba ili jedan od partnera vezani za jednu osobu. /eiskljuiva agencija je zakonski pretpostavljena za nalogodavca, a iskljuiva za agenta. 0. $el cre ere zastupstvo je zastupstvo sa jamstvom za ispunjenje obaveza tre(eg lica, kada agent posebnim pismenim sporazumom preuzima obavezu jamenja. 4gent ima pravo na ve(u proviziju, posebnu naknadu za preuzeti rizik.

PRE+)ANAK UGOVORA <rijeme trajanja ugovora moe biti odreeno izriito ili pre(utno po prirodi posla. Ugovori sklopljeni na odreeno vrijeme mogu se pre(utno produiti. To se ini nastavljanjem ugovoreni$ radnji nakon isteka roka, i tada se smatra da je sklopljen novi ugovor na neodreeno vrijeme. 5ada je ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme on moe prestati sporazumom stranaka ili jednostranom izjavom, tj. otkazom bilo koje strane. Uslovi pod kojima se otkaz moe dati i nain na koji to moe biti uinjeno mogu se posebno urediti ugovorom, u protivnom vae dispozitivne odredbe %&&, u kojima su predviene dvije situacije

Baskid ugovora sa otkaznim rokom. Ugovor se moe raskinuti krajem svakog kalendarskog tromjeseja. 'uina otkaznog roka je do - mjesec ako je ugovor trajao manje od 0 godine, a do . mjeseca za dugotrajnije ugovore. Baskid bez roka. !vaka strana moe raskinuti ugovor kada za to ima ozbiljne razloge. Ugovor se raskida bez otkaznog roka, a druga strana obavjetava o razlozima raskida.

Web Hosting by Brinkster

UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE

KOMISION 5omision je takav privredni posao u kome se jedna strana obavezuje da (e izvriti neki privredni pravni posao u svoje ime a za raun druge strane, a druga (e joj za to platiti. To podrazumijeva i prodaju ili kupovinu robe u svoje ime a za raun komitenta.

Ko*ite t je lice koje ovla(uje drugu stranu da za njegov raun izvri povjereni posao. Ko*isio ar je lice koje prima i izvrava komitentov nalog i s tre(im licem zakljuuje naraeni mu privredni posao u svoje ime a za raun komitenta. 5od komisione prodaje komisionar predaje stvar kao svoju, kad kupuje robu, kupuje je u vlastito ime, kao da je sebi kupuje, on pla(a u svoje ime. U inkaso komisiji se njemu vre i uplate. Prema tre(im licima s kojima posluje on stie prava i obaveze. Tre(e lice kao stranka u komisiji zna samo za njega, on je ugovorna strana, njemu se izvrava obaveza i on odgovara za izvrenje posla. Privredni rezultati komisije pripadaju komitentu, jer komisionar sklapa posao za njegov raun. 5omisionar je ekonomski posrednik u prometu robe, ali nije posrednik u pravno;te$nikom smislu. /e posreduje izmeu stranaka nego sam zakljuuje ugovore sa komitentom i sa tre(im licima da bi izvrio nalog komitenta. Pravna veza po tom poslu postoji samo izmeu komisionara i tre(eg lica te se i prava i obaveze zasnivaju samo izmeu komisionara i tre(i$ lica, a ne izmeu komitenta i ti$ tre(i$ lica. 5od zastupstva je obratno +sva prava i obaveze iz posla koji zakljui zastupnik tiu se zastupanog i tre(eg lica,. 5omitent zakljuuje ugovor sa komisionarom. Tim ugovorom mu daje nalog, povjerava mu posao. 5omisionar izvrava nalog ; obavlja povjereni posao, i polae o tome raun komitentu, a komitent mu za tu uslugu ispla(uje proviziju. Pravo svojine na stvari koja je data u komision ostaje komitentovo, kao to komitent i stie to pravo im komisionar nabavi stvar za njega. !toga, povjerioci komisionara ne mogu, radi naplate svoji$ potraivanja, preduzimati mjere izvrenja na pravima i stvarima koje je komisionar stekao izvravaju(i nalog komitenta. 5o je prodavacJ Prodavac je odgovoran za pravne nedostatke, no komisionar se na uputa u ispitivanje svojine stvari koju prodaje. %bog toga za pravne nedostatke se mora smatrati odgovornim komitent. Ugovor o #o*isio ! je konsenzualan i ne"ormalan. Ugovor se moe zasnovati ponudom i pri$vatom, nalogom i konkludentnim radnjama. /alogom se posao moe zakljuiti samo sa komisionarom kome je taj posao pro"esija.

(I)NI ELEMEN)I -. Li$ ost #o*isio ara postaje bitan elemenat posla s obzirom na odnos povjerenja izmeu komitenta i komisionara, te je i ugovor o komisionu posao intuitu personae. .. Pred*et ugovora je pravni posao koji komitent povjerava komisionaru da ga obavi za njegov raun. Predmet znai moe biti prodaja, kupovina, pla(anje, pedicija, transport i.t.d. 5omisionar mora naloene poslove da obavi, znai ugovorom preuzima obavezu rezultata. 0. Cije a se naziva provizijom. 3znos provizije se obino ugovara, a ako nije odreen ugovorom ili tari"om, %&& predvia da komisionaru pripada naknada prema obavljenom poslu i poslovnom rezultatu.

O(AVEZE +)RANAKA O'ave,e #o*isio ara6

-. Postupanje po nalogu* tj. da zakljui posao s tre(im licem u svoje ime, a za raun komitenta. /alog moe biti optiji iri, kada komitent ostavlja komisionaru ve(u slobodu izbora u pogledu ostvarivanja povjerenog mu posla +"akultativni nalog,, moe biti potpuno odreen, kada komitent ne dozvoljava mogu(nosti izbora +imperativni, nareuju(i nalog,, moe biti neto uopteniji, kada komitent daje uputstva kako (e komisionar postupati, ali komisionar moe od nji$ unekoliko odstupiti ako smatra da je to u interesu komitenta +demonstrativni ili indikativni nalog,, koji je i pretpostavka ako nalogodavac nije potpuno jasan u nalogu. Fimitiran nalog je nalog u kojem komitent nareuje tano odreenu ili ogranienu cijenu po kojoj (e se stvar kupiti ili prodati. 5od imperativnog i limitativnog naloga komitent moe odbiti posao ako se komisionar nije drao naloga, te je ovlaten na naknadu tete. U tom sluaju komitent mora odma$ obavijestiti komisionara o odbijanju posla. 5od limitni$ naloga komisionar moe ponuditi naknadu razlike u cijeni koju komitent mora pri$vatiti. 5od demonstrativnog naloga komisionar moe odstupati od naloga kada smatra da je to u interesu komitenta. 4ko ima vremena treba najprije obavijestiti komitenta o potrebi da odstupi od naloga. !misao "akultativnog naloga jeste upravo da komisionar postupa kako smatra da je najbolje u interesu komitenta. 5omisionar mora nalog izvriti lino. Posao moe povjeriti drugom ukoliko je to ugovoreno, kada komitent naknadno da dozvolu, ili je na to primoran okolnostima. .. Obavjetavanje o poslu je obaveza komisionara na za$tjev komitenta, te kada se situacija na tritu mijenja i kad je vjerovatno da bi komitent mogao izmijeniti nalog i bez za$tjeva komitenta. Po l. @AA %&&, komisionar je duan da daje podatke o tome s kim je zakljuio posao za raun komitetna +iako je to nautrb interesa komisionara,. 5omisionar je takoe duan obavijestiti komitenta o promjenama i mogu(nosti nastanka promjena na stvari koja mu je povjerena na prodaju. /e dobije li na vrijeme uputstva ta initi sa stvari, a postoji opasnost da bude znatnije ote(ena duan je stvar prodati na najpogodniji nain. &baveza obavjetavanja postoji i kada prilikom prijema stvari utvrdi materijalne nedostatke na istoj. 3. Zatita komitentovih interesa
Web Hosting by Brinkster

UGOVORI O ORGANIZOVANJU PREVOZA I PREVOZU STVARI

UGOVOR O PEDICIJI Ugovor o pediciji +otpremanju, je ugovor kojim se pediter obavezuje da, u svoje ime a za raun komitenta, izvri organizovanje otpreme ili dopreme stvari te obavi druge uobiajene poslove i radnje uz naknadu. %nai osnovni sadraj posla pedicije jeste organizacija prevoza stvari. Hpediter ima isti pravni poloaj kao i komisionar, oba djeluju u svoje ime a za raun komitenta, nalogodavca. Prema naem zakonu moe se izriito ugovoriti da pediter djeluje u ime i za raun komitenta, dakle da radi kao zastupnik. Prema naem pravu ugovor o pediciji je poseban i samostalan nominatni ugovor. Hpedicija je usluna djelatnost i sastoji se u strunoj organizaciji prevoza stvari. Hpedicija, za razliku od transporta, nije regulisana niti uni"icirana meunarodnim konvencijama. Posljednja konvencija iz -ADE.g. iako nije usvojena ima snaan uticaj na poslovnu praksu. 'okumenta koja se naroito koriste u meunarodnoj ediciji, a autentine tekstove ovi$ isprava usvojila je !vjetska organizacija peditera +=34T4, su
o o o

pediterska potvrda +=>B, pediterska transportna potvrda +=>T, pediterski konosman +=)F,

pediterska skladina potvrda.

%&& je regulisao ovaj ugovor kao samostalan i poseban ugovor. !upsidijarno se primjenjuju odredbe zakona o ugovoru o komisionu +ili zastupanju,, a s$odno i pravila o nalogu. %naajan izvor prava su i opti uslovi poslovanja peditera +donose i$ pediterska udruenja ili trgovinske komore, koji se primjenjuju po volji ugovorni$ stranaka +izriito ili pre(utno,.

ZAKLJU8IVANJE I (I)NI ELEMEN)I UGOVORA Ugovor o pediciji je ne"ormalne prirode i moe se zakljuiti na bilo koji nain. Ugovor se naje(e zakljuuje tako to komitent dostavlja pediteru dispoziciju +standardizovan obrazac koji tampa pediter i sadri potrebne rubrike vezane za stvari koje se otpremaju, nain otpreme, mjesto, vrijeme i dr.,. 'ispozicija moe imati karakter ponude ili pri$vata +ak i uputstva, zavisno da li je pediter ve( uputio ponudu. U poslovnoj praksi je uobiajeno da se i ponuda i pri$vat daju u pisanoj "ormi. Ugovor se smatra zakljuenim kada pediter primi dispoziciju i odma$ je ne odbije, ili kad pediter primi dispoziciju a izmeu stranaka ve( postoji generalni okvirni ugovor o pruanju pediterski$ usluga. 'ispozicija se moe odnositi na jednu ili vie tano odreeni$ usluga +specijalni nalog, ili na obavljanje svi$ usluga pedicije za jed nog komitenta i vai do opoziva +generalni nalog,. /a za$tjev komitenta a nakon zakljuenog ugovora pediter moe izdati odreene isprave
o

1pe iterska potvr a .FCR/ se izdaje nakon to je pediter primio stvari od komitenta. Predstavlja dokazno sredstvo da je roba primljena na otpremu u naizgled dobrom stanju +uz mogu(e primjedbe,. Potvrda sadri ime komitenta, mjesto prijema, mjesto opredjeljenja i ime adresata, te oznaku vrste i koliine robe. 1pe iterska transportna potvr a .FCT/ predstavlja dokazno sredstvo ne samo da je roba primljena na otpremu, nego i da je pediter zakljuio ugovor o prevozu te da je robu predao na prevoz. %ato ova potrda sadri jo i in"ormacije o prevoziocu, prevoznom putu i nainu prevoza.

&ve potvrde ne predstavljaju $artije od vrijednosti, ali uz prezentaciju ugovora o pediciji predstavljaju vjerodostojne isprave za sva pla(anja putem dokumentarnog robnog akreditiva. U meunarodnoj pediciji se koristi jo i pe iterski konsoman za kombinovani transport .FB2/ koji ima svojstva $artije od vrijednosti i daje mogu(nost trgovine stvarima dati$ na otpremu. 3zdavanjem pediterskog konsomana pediter preuzima odgovornost za rad transportera. (it i ele*e ti !govora po prirodi posla su -. +tra #e ; komitent i pediter. .. Pred*et !govora o pediciji su pravne i "izike radnje koje pediter preduzima u cilju prijema, prevoza i predaje stvari. To su zakljuivanje ugovora o prevozu ili prevoz od strane peditera, zakljuivanje ugovora o osiguranju, zakljuivanje ugovora o uskladitenju ili samo skladitenje, zakljuivanje ugovora o kontroli svojstava robe, obavljanje carinski$ i drugi$ radnji, utovar, pretovar, istovar, sortiranje, pakovanje, pribavljanje dokumenata i.t.d. 0. Cije a !sl!ge je naknada ; provizija. 6oe biti odreena ugovorom, tari"om, aktom peditera ili (e je odrediti sud.

O(AVEZE I PRAVA +)RANAKA

O'ave,e 9peditera6 -. Post!pa je sa pa& jo* savjes og i !red og privred i#a u svakoj prilici kako to za$tijevaju interesi nalogodavca. &vo naelo se primjenjuje uvijek kada nisu precizirane odreene obaveze peditera. .. Rad po !p!tstvi*a4 5omitent svoja uputstva daje prvenstveno dispozicijom, a moe i na drugi nain. Uputstva mogu biti imperativnog ili indikativnog karaktera, a primjenjuju se pravila kao u komisionarskom poslu. &baveza je peditera da upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, bez odlaganja, a ako su uputstva nejasna duan je traiti nova te u krajnjem sluaju postupati prema interesima nalogodavca. U sluaju odstupanja od naloga duan je o tome obavijestiti komitenta bez odlaganja, a pri tome je i njegova odgovornost znatno stroija. 0. Za#lj!$iva je !govora ,a #o*ite ta kao to su ugovor o prevozu stvari, transportnom osiguranju, kontroli kvaliteta, kvantiteta i drugi$ svojstava stvari, skladitenju, utovaru G istovaru i sl. Prilikom zakljuenja ovi$ ugovora pediter mora voditi rauna o izboru prevozioca, osiguravatelja, skladitara i drugi$ lica, te da u tim ugovorima i svojim "aktikim radnjama zatiti i obezbjedi ostvarivanje prava komitenta prema tim subjektima. 2. I,'or prevo, og p!ta +instradacija, obu$vata odreivanje prevoznog puta, transportnog sredstva i naina transporta. 4ko komitent nije odredio ove elemente onda je to obaveza peditera. Prilikom nji$ovog odreivanja mora voditi rauna o sigurnosti puta, brzini prevoza, ekonominosti prevoza i prirodi stvari, te odabrati najpovoljniji nain prevoza za komitenta. :. 8!va je stvari i ,a9tita prava komitenta saglasno ugovoru, prirodi stvari i drugim okolnostima koje mogu nastati u izvravanju otpreme G dopreme. 4ko stvar data na prevoz nije spremljena za prevoz +nije upakovana, loe pakovanje, nespremnost na odabrani nain prevoza i sl., pediter je duan da upozori komitenta, te ako nema vremena za ekanje da sam otkloni nedostatke +upakuje robu, pripremi ...,. Pri tome moe stvari uskladititi i o tome mora obavijestiti komitenta, osim ako je to uobiajeno. Hpediter je duan preduzeti sve radnje prema tre(im licima u cilju zatite prava komitenta +pribavljanje dokumenata i dokazni$ sredstava,, ali ne moe podnijeti odtetni za$tjev niti voditi spor bez izriitog naloga komitenta. D. Osig!ra je stvari samo ako je to izriito ugovoreno. U pediterskoj transportnoj potvrdi redovno stoji da li je ili ne pediter obavezan osigurati poiljku. &vo osiguranje obu$vata samo osiguranje poiljke +kargo,. 5omitent moe odrediti rizike koje treba pokriti osiguranjem, u protivnom pediter (e poiljku osigurati od uobiajeni$ rizika. 4ko za neku vrstu robe postoji obavezno zakonsko osiguranje pediter je obavezan osigurati robu bez obzira na ugovor. @. I,vr9e je %ari s#i" rad ji i pla3a je %ari e je obaveza peditera ako nalogom nije drugaije odreeno. Hpediter je duan od komitenta traiti sva potrebna dokumenta, za iju valjanost ne odgovara. U sluaju smetnji prilikom carinjenja duan je odma$ obavijestiti komitenta i eventualno traiti instrukcije. Hpediter je duan platiti carinske dabine i za to ima pravo traiti avans od komitenta. E. Polaga je ra$! a4 /akon obavljenog posla pediter je duan izvriti obraun trokova i predati sva dokumenta komitentu. 'uan je poloiti raun i u toku izvravanja naloga uvijek kada to komitent zatrai. Polaganjem rauna pediter ustupa na komitenta potraivanja i prava koja je on stekao prema tre(im licima kada je djelovao u svoje ime a za raun komitenta. O'ave,e #o*ite ta -. Pla3a je a# ade4 4ko visine provizije nije odreena ugovorm, pla(a se prema tari"i ili optem aktu peditera, a u krajnjem sluaju proviziju odreuje sud. 4ko je ugovoreno da

proviziju pla(a primalac, a ovaj to odbije, obaveza ostaje na komitentu. Provizija obu$vata cijenu pediterovog rada, usluga i sve reijske trokove, a moe biti odreena apsolutno ili procentualno. &baveza dospijeva kada pediter izvri svoje obaveze iz ugovora o pediciji. .. Pla3a je tro9#ova i ava sa4 U obzir dolaze trokovi koji se prema redovnom toku stvari imaju smatrati nunim i korisnim, bez koji$ se ne bi mogao izvriti nalog komitenta, kao to su trokovi pripremanja stvari za prevoz i sli(ni. Pla(anje trokova dospijeva odma$. %akonsko je pravo peditera da od komitenta unaprijed za$tijeva pla(anje predujma za potrebne trokove u izvravanju otpreme G doprme stvari. /ije duan kreditirati komitenta. 4ktom davanja dispozicije komitent je preuzeo obavezu da unaprijed predujmi iznos sredstava za pla(anje vozarine, dabina, i dr. 0. O'avje9tava je o opas i* stvari*a i drago%ije osti*a kako bi pediter mogao preduzeti mjere u pogledu uvanja stvari i o tome obavijestiti prevozioca. 4ko se u poiljci nalaze dragocijenosti +$artije od vrijednosti, plemeniti metali i dr., komitent je obavezan obavijestiti peditera i saoptiti mu nji$ovu vrijednost, jer vrijednost ovi$ stvari utie na visinu provizije, osiguranja, prevoznine i druge posebne uslove kod prevoza.

ODGOVORNO+) I O(EZ(JE;ENJE PO)RA<IVANJA Odgovor ost 9peditera je jedinstvena samo ako je izdao pediterski konsoman za kombinovani transport, i tada odgovara po osnovu te $artije od vrijednosti. U protivnom razliito odgovara za svoje sopstvene radnje, za tre(a lica ili kada je sam i prevozilac, transporter ili skladitar. 3a svoje ra nje odgovornost je subjektivna sa pretpostavljenom krivicom. Hpediter odgovara zbog neizvrenja ili neurednog izvrenja ugovora o pediciji odnosno nesavjesnog postupanja u izvrenju naloga komitenta. Hpediter se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je teta nastala usljed vie sile, sluajnog dogaaja, prirode i svojstva stvari ili radnji tre(i$ lica.
Web Hosting by Brinkster

UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE

USKLADITENJE POJAM I ZAKLJUCIVANJE UGOVORA O U+KLADI-)ENJU Us#ladi9te je je privredni posao koji se sastoji u smjetaju i uvanju tue robe uz naknadu. !kladina preduze(a mogu obavljati i druge radnje u vezi s uskladitenjem. Ugovoro* o !s#ladi9te j! obavezuje se skladitar da primi i uva odreenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju, te da je preda na za$tjev ostavodavca ili druge ovlatene osobe, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. !kladini posao ubraja se u trgovinske usluge. Po svojoj pravnoj prirodi uskladitenje se svrstava u ugovore o ostavi, te (e se odredbe o ostavi primjenjivati supsidijarno. Ugovor o uskladitenju je teretan, dvostrano obavezan, komutativan, konsenzualan i ne"ormalan. Ugovor se moe zakljuiti sporazumom sklopljenim na bilo koji nain za konsenzualne ugovore, ukljuuju(i i nalog. Uobiajena je praksa zakljuivanja ugovora na osnovu dispozicije. Posao je sklopljen kada skladino preduze(e primi i potpie dispoziciju i stavi na nju peat preduze(a sa

datumom. ?edan primjerak ovjerenog naloga dobija ostavilac, koji mu slui kao dokaz o zakljuenju ugovora o uskladitenju, i dokaz o pravu raspolaganja robom. Pre(utno, konkludentnim radnjama zasniva se ugovorni odnos kada se roba upu(uje u skladite preko vozara, ili vozar preda poiljku skladinom preduze(u jer se korisnik nije javio blagovremeno da primi poiljku. &staviocem se ovdje smatra vlasnik robe, a ne onaj koji ju je predao.

(I)NI ELEMEN)I UGOVORA O U+KLADI-)ENJU -. +tra #e4 Uslugama uskladitenja se mogu baviti skladina preduze(a +osnovna djelatnost, ili prevoznike i pediterske organizacije +sporedna djelatnost,. Poto je skladitar duan da sam uva stvari, njegova linost ima svojstva bitnog elementa ugovora. &stavilac moe biti svaki subjekt prava, bez obzira da li je on i vlasnik robe. ?avna skladita mogu biti opta +uvaju sve vrste robe, i specijalna +uvaju neke vrste robe ; rude, itarice ...,. 'pta skla ita ne smiju mijeati robe razni$ ostavilaca, dok specijalna smiju sa pristankom ostavioca ili ako je oigledno da se radi o zamjenjivim stvarima bez opasnosti nanoenja tete ostaviocu. %a carinska skla ita je potrebno odobranje Uprava carina, a carinske dabine na robu se pla(aju prilikom iznoenja robe iz skladita. .. Pred*et posla je smjetaj i uvanje robe, te vrenje radnji koje se uobiajeno obavljaju uz smjetanje i uvanje robe, odnosno koje se predviaju ugovorom. !kladino preduze(e moe obavljati neke sporedne djelatnosti koje u u vezi s uskladitenjem robe +vaganje, manipulisanje, vaenje uzoraka, carinjenje, osiguranje i sl.,, ali se ne moe baviti kupovinom i prodajom robe ni za iji raun. 0. Cije a !sl!ge se sastoji iz naknade za osnovnu i povezani$ usluga skladitara, naknade za posebno ugovorene usluge i trokova ispla(eni$ u interesu ostavioca. >ijene se ne moraju ugovarati, i po pravilu su propisane tari"om. Tari"a mora biti objavljena, a moe biti sastavni dio opti$ uslova poslovanja. Tari"om je roba klasirana i naknada izdi"erencirana i prema tome kako se i koliko vremena uva.

O(AVEZE +)RANAKA O'ave,e s#ladi9tara6 -. Prije* ro'e prema pri$va(enom nalogu. !kladitar treba da provjeri identitet robe i njeno stanje Lod okaL. U sluaju manjka ili mana na robi ili pakovanju skladitar je duan da to pismeno konstatuje, u suprotnom smatra se da je robu primio onako kako glasi dispozicija. Foe upakovanu robu i robu s manama skladite prima uz posebnu izjavu ostavioca, kojom on preuzima odgovornost za tetu koja bi mogla nastati iz toga. Bobu u zatvorenom pakovanju skladitar ne mora provjeravati, a smatra se da je onakva kakva je deklarisana. !kladitar odgovara samo u sluaju ote(enja ambalae. ?avno skladite prima robu prema deklarisanoj teini i ne odgovara za nju. 3zuzetno ako ostavilac naroito trai, skladite je duno vagati robu ako moe i tada odgovara i za teinu. !kladite ima uvijek pravo vagati robu ako posumnja u deklarisanu teinu. .. Vo7e je s#ladi9 e # jige sa podacima o ostaviocu i robi. 0. I,dava je potvrde ostaviocu, koju moe zamijeniti i obavijest o uskladitenju tereta. Potvrda slui kao dokaz o prijemu robe i isprava za podizanje uskladitene robe. 4ko se izdaje skladinica ; potvrda se vra(a. =unkciju potvrde moe obaviti i ovjeren primjerak naloga.

2. 8!va je ro'e sa panjom dobrog privrednika i u utvrenom stanju. !kladitar je duan predlagati ostaviocu potrebne mjere za ouvanje robe. 4ko je to u interesu ostavioca skladitar moe preduzimati mjere ne ekaju(i dispoziciju ostavioca. U $itnim sluajevima ak moe robu i prodati na najpogodniji nain. & svemu je duan izvjestiti ostavioca. !kladitar ne moe bez pristanka ostavioca, robu predati drugome na uvanje. Prilikom isteka roka uvanja ; zakonskog +- god., ili ugovornog skladitar moe robu prodati na javnoj prodaji uz pret$odno obavjetavanje prodavca. :. Osig!ra je ro'e od rizika za koji postoji obavezno osiguranje, a ako ostavilac trai, i od drugi$ +rizika koji su precizirani, odnosno uobiajeni$ +ako nisu precizirani, rizika. D. Prodaja ro'e ! #var! na najpogodniji nain, na troak i rizik ostavioca, vode(i rauna o njegovim interesima, ali tek po nemogu(nosti dobijanja uputstva od ostavioca. @. Pregled ro'e omogu(iti ostaviocu i licima koje on ovlasti. =4 O$!va je prava
Web Hosting by Brinkster

UGOVORI O ORGANIZOVANJU PREVOZA I PREVOZU STVARI

UGOVOR O PREVOZU STVARI ELJEZNICOM To je takav ugovor kojim se eljeznica, obavezuje da stvar preveze do uputne stanice i preda je primaocu, a poiljalac se obavezuje da eljeznici isplati ugovorenu prevozninu. !a stanovita imovinski$ odnosa u ovoj materiji primarni izvori su %akon o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobra(aju +%UPM!, i %&& supsidijarno, a na meunarodnom planu 'odatak 5onvenciji o meunarodnim eljeznikim prevozima +>&T3=, ; ?ednoobrazna pravila o ugovoru o meunarodnom prevozu robe eljeznicama +?P;>36, . Tari"e i opti uslovi poslovanja kada su javno objavljeni spadaju u autonomne izvore prava.

ZAKLJU8IVANJE UGOVORA Ugovor o prevozu stvari eljeznicom je zakljuen kada eljeznica primi stvari na prevoz sa tovarnim listom. &vjeren +od strane eljeznice, tovarni list je dokaz o zakljuenom ugovoru i njegovom sadraju, no njegov nedostatak ne znai da ugovor nije zakljuen. To znai da je ugovor ne"ormalan. Poto je za nastanak ugovora potrebna predaja stvari na prevoz to je ugovor realan. )ovar i list je javna isprava iji je minimalni sadraj odreen zakonom, odnosno meunarodnim pravilima, a izdaje se prilikom prijema stvari na prevoz. &bavezni sastojci su mjesto i datum sastavljanja, naziv uputne stanice, ime i prezime G naziv primaoca i njegova adresa, vrsta i masa stvari, broj kola, ime i prezime G naziv poiljaoca, ig otpravne stanice, prevozni i drugi trokovi te spisak isprava koje se prilau uz tovarni list. Popunjava se u vie primjeraka, original prati poiljku, a duplikat se predaje poiljaocu. 'uplikat nema vanost tovarnog lista, ali moe sluiti kao legitimacioni papir kod izmjena ugovora i sl. %a svaku poiljku se izdaje jedan tovarni list. Tovarni list nije $artija od vrijednosti, ali se moe izdati prenosivi tovarni list to mora biti izriito navedeno i potpisuju ga obje strane. Prenosivi tovarni list je vrijednosni papir i moe se prenositi indosamentom ako glasi po naredbi, ili predajom iz ruke u ruku ako glasi na donosioca. Ogra i$e ja slo'ode !govara ja za poiljaoca su duan je za svaku poiljku predati posebno ispunjen tovarni list na obrascu koji sastavlja eljeznica saglasno optim uslovima poslovanja i tari"i. %a eljeznicu je ograniena sloboda ugovaranja jer ne moe odbiti nikoga ko eli sklopiti

ugovor o prevozu, a ispunjava uslove +prevoz se moe izvriti bez odlaganja, nije zabranjen prevoz ti$ stvari, stvari su podesne za prevoz, prevoz je mogu( redovnim prevoznim sredstvima i prevoz nije onemogu(en okolnostima koje eljeznica ne moe otkloniti,. Meljeznica je duna prevoz obavljati po redu vonje, a moe ga obustaviti samo pod uslovima odreenim zakonom. Poiljalac ili imalac prava iz prenosivog tovarnog lista moe jednostranom izjavom volje izmjeniti ili raskinuti ugovor.

(I)NI ELEMEN)I UGOVORA -. Ugovor e stra e6 prevozilac +eljeznica, i poiljalac. .. Pri*ala% je lice ovlateno da u uputnoj stanici iskupi tovarni list i preuzme stvari. 4ko je izdat prenosivi tovarni list primalac je posljednje lice na koje je prenesen tovarni list. 0. Up!t a sta i%a je eljeznika stanica do koje stvar treba da se preveze, u koju se roba upu(uje. 2. Pred*et prevo,a +stvari,. Meljeznica moe provjeravati podatke o sadrini, broju i masi poiljke. :. Mjesto i dat!* zakljuenja ugovora. D. Prevo, i i dr!gi tro9#ovi ; prevoznina i trokovi prevoza. @. O'avlja je odre7e i" rad ji i spisa# isprava +carinjenje, veterinarski ili "itopatoloki pregled i druge radnje, koje je obavezna obaviti eljeznica ; poiljalac je duan priloiti odgovaraju(e isprave za to. Ne'it i ele*e ti !govora se mogu unijeti u tovarni list kao dodatne klauzule, ako su predviene zakonom ili su uobiajene u meunarodnom saobra(aju, a pla(aju se prema tari"i

Prevo, i p!t samo za brzovoz i za tari"om predviene sluajeve1 0ra #o %ari a ; da eljeznica obavi carinske i druge "ormalnosti1 Po!,e3e: Mje9oviti prevo, ; da eljeznica preda stvari drugom prevozniku ili sama obavi prevoz drugim sredstvima1 Provjera po9ilj#e ; eljeznica mora utvrditi masu i broj komada stvari predati$ na prevoz1 Vrije*e ispor!#e: Kla!,!la ostaje a sta i%i ; eljeznica nije duna obavjestiti nikoga o prispje(u poiljke1 +*et je ; instrukcije za sluaj smetnji u prevozu1 O'e,'je7e je !red e ispor!#e ; iznos do kojeg eljeznica odgovara i za drugu dokazanu tetu pored gubitka, ote(enja ili zadocnjenja. Ro# !tovara ; vrijeme u kom je poiljalac duan utovariti stvari u vagon1 O'avje9tava je o prispje3! po9ilj#e ; kada i na koji nain.

O(AVEZE I PRAVA +)RANAKA O'ave,e &elje, i%e6 -. Prije* i provjera stvari . Provjera stvari +utvrivanje mase i broja komada, je pravo eljeznice, a obavezna je samo na za$tjev poiljaoca. Prilikom provjere eljeznica je duna pozvati poiljaoca ili primaoca da prisustvuje provjeri. 4ko se utvrdi netanost prilikom provjere rok isporuke ne tee za vrijeme provjere, trokovi provjere terete robu te ako

netani navodi utiu na visinu prevoznine eljeznica ima pravo da pored ispravne prevoznine naplati jo i dvostruki iznos razlike u prevoznini. .. Utovar stvari ako je tako predvieno ugovorom ili uslovima poslovanja. Ugovorom se moe odrediti da poiljalac utovara stvari. 0. Ureda prevo, stvari ; u primljenom stanju, bez ote(enja i gubitaka. Meljeznica ima slobodu u izboru putnog pravca, no u meunarodnom saobra(aju poiljalac moe oznaiti graninu ili pograninu taku ; prelaznu stanicu. U sluaju smetnji prilikom prevoza eljeznica je duna preduzeti mjere u interesu korisnika prevoza +postupiti po instrukcijama u tovarnom listu, uputiti stvari drugim putem, traiti dispoziciju od poiljaoca, predati stvari pediteru ili u skladite, prodati robu, i o svemu ga obavijestiti. 2. Ro# ispor!#e se moe ugovoriti, ali je naje(e odreeno tari"ama +uobiajeno vrijeme,. Bok isporuke se rauna od pono(i +za brzo pokvarljive stvari i ive ivotinje i od podne, poslije prijema stvari pa do predaje izvjetaja o prispje(u stvari adresatu. !astoji se iz otpravnog i prevoznog roka. Propisima ili tari"om mogu biti odreeni sluajevi kada rok isporuke ne tee, npr. zadravanje poiljke radi carinjenja, vet. pregleda, provjere robe i dr. :. Post!pa je po alo,i*a4 Poiljalac ili ovlateni primalac moe traiti da se stvar vrati, zaustavi poiljka, stvari ne izdaju, stvari izdaju drugom primaocu, promjeni uputna stanica, promijeni nalog o pouze(u. /alozi se podnose pismeno a eljeznica ima pravo na naplatu trokova. Meljeznica je obavezna izvriti nalog izuzev u propisanim sluajevima nemogu(e ga je izvriti, izvrenje naloga (e izazvati poreme(aje u saobra(aju, nalog protivan imperativnim propisima te kada su trokovi ve(i od vrijednosti stvari, a nije dato jemstvo. D. O'avje9tava je #orisi i#a prevo,a4 Meljeznica je duna obavijestiti poiljaoca, primaoca ili imaoca prenosivog tovarnog lista kada je na nji$ prelo pravo raspolaganja poiljkom u svakom sluaju kada prevoz odstupa od redovnog toka stvari +smetnje u prevozu, poziv na prisustvo carinjenju, pregledu robe i dr.,. /e obavjetavanje se smatra ne savjesnim postupanjem. @. I,vje9tava je o prispje3! stvari4 5ada stvari stignu na uputnu stanicu, eljeznica je duna bez odlaganja stvari pripremiti za izdavanje i obavijestiti adresata da preuzme poiljku i iskupi tovarni list. 3zvjetavanje se moe izvriti preporuenim pismom, telegramom, tele"aksom, tele"onom ili kurirom. 4ko je ugovoreno da nema obavjetavanja ili je izdat prenosivi tovarni list eljeznica nikog ne obavjetava. E. Predaja stvari pri*ao%!4 4ko primalac ima neto da plati stvari (e se predati nakon uplate tog iznosa ; iskup tovarnog lista. Meljeznica moe odbiti predaju stvari ako joj se ne preda duplikat tovarnog lista. Ukoliko primalac ili eljeznica posumnjaju da postoji ote(enje ili djelimian gubitak stvari, eljeznica je obavezna utvrditi stanje poiljke u prisustvu korisnika, a trokovo snosi krivac, odnosno onaj ko je traio pregled. Predajom stvari primaocu ; eljeznica je izvrila ugovor o prevozu. A. 8!va je stvari kao savjestan i uredan privrednik za sve vrijeme dok se one nalaze u rukama eljeznice. -9. O'javljiva je tari1a na propisan ili uobiajen nain.
Web Hosting by Brinkster

UGOVOR O GRAENJU To je ugovopr o djelu kojim se izvoa obavezuje da e prema odree!om projek"u sagra#i"i u ugovore!om roku odree!u graevi!u !a odree!om zemlji$"u ili !a ve pos"oje em objek"u izvr$i"i kakve druge graevi!ske radove a !aruila% se obavezuje da mu za "o ispla"i odree!u %ije!u& Ugovor je: Teretan

 Dvostrano obavezan Sinalagmatian Formalan pravni posao.

'zvori prava Zakon: imovinski i a mistrativni Dispozitivna pravila: Z!! "rin# ni propisi Fe eralni propisi: $oji #re%#j# #rbanistiko kom#nalne #slove i inspek&ijski na zor $oji #re%#j# nain zaklj#ivanja #govora o gra%enj#: Zakon o #st#panj# izgra nje investi&ione opreme i Zakon o prostornom #re%enj# "o zakonski akti "osebne Uzanse # gra%evinsrstv# ("ra!ke i zakljuiva!je ugovora )& ("ra!ke 'nvestiror( mora biti privre ni s#bjekt )ra%evinar( privre ni s#bjekt registrovan za ov# jelatnost. *o+e biti i konzor&ij ko veliki, projekata. -r,itekta. kom#nalna organiza&ija. in+enjerska organiza&ija. #pravni i na zorniorgani. Svi osim investotora moraj# prije svega isp#niti o re%ene zakonske #slove. *& +re",od!e rad!je 'nvesti&ioni program i te,nika ok#meta&ija. '" je elaborat iz kojega se vi i o kakvom se objekt# ra i. g je se aje etaljna analiza #slova za izgr anj# i okaz#je a je izgra nja ekonomina. rentabilna i r#/tveno &jelis,o na. *o+e ga #ra iti sam investitor ili to povjeriti spe&ijaliszovan organiza&iji. 0e treba m# o obrenje za #svajanje. *o+e se ra iti za &ijeli projekt ili za nek# njegov# &jelin#. Treba a sa r+i: !pis objekta i namjen#

 $apa&itet i te,nolo/ko proizvo n# kon&ep&ij# "rogram proizvo nje i karaketristike objekta. opreme. postrojenja.. -naliz# tr+i/ta "otrebna obrtna sre stva i izvore 1inansiranja -naliz# osnovni, ekonosmki, pokazatelja: rentabilnosti Trajanje izgra nje "oetak eksploata&ije 'TD je elaborat # kome s# te,niki razra%#je te,nolo/ko proizvo na kon&ep&ija objekta i ra ova i aj# te,nika rje/enja za njegov# izgra nj#. "rojekti sa r+e: 2rte+e "re mjer Te,nike opise Te,niko obrazlo+enje "re ra#n sa opisom ra ova Spe&i1ika&ij# "osebne #slove za gra%enje tog objekta. )lavni projekat je onaj # kome s# ata &jelovito i etaljo # razmjer# o 3:344 sva rje/enja vezana za planirani objekt. Te,nika rje/enja # projektima moraj# biti # skla # sa stan ar ima. 'z ara TD mora se ati spe&ijalizovanoj organiza&iiji. ! obrenje za gra%enje(gra%evisnka ozvola 0a le+ni organ njome potvr%#je a s# isp#njeni #slovi iz Z!"U i a investotor mo+e prist#piti izgr anji. "ost#pak je slije e5i. ! obrenje iz aje na le+ni op/tinski organ !rgan #prave # post#pk# iz avanja o obrenja provjerava a li TD #ra%ena prema #rbanistikoj saglasnosti. zakon# i propisima !bobrenje se iz aje # rok# o 64 ana o po no/enja za,tjeva. Sre stva za izgra nj# *og# biti investitorova i t#%a. 7lasni&i r+avni, sre stava mog# 1inansirati izgra nj# samo ako investitor ve5 ima o obrenje za gra%enje.

-& 'zbor saugovaraa

"ravni re+im ob#,vata: pravila o nain# o re%ivanja sa#govoraa 8zavisi a li je investotor s#bjekt privatne ili r+avne imovine9 pro&e #r# koja se provo i # primjeni izabranog naina 'nvestitor sam o l##je kako 5e izabrati gra%evinara osim ako se ne ra e ra ovi # BH a izvo%a je strani(ta a se i e ili na javnbo na metanje ili na prik#pljanje pon# a. "oziv na javno na metanje obavez#je orivatnog investitora a 5e pri,vatiti onog ko pon# i najmanj# &ijen#. Sa r+avnim to nije sl#aj. :avno na metanje(o1ertalna. pon# bena li&ita&ija )ra%anski je nostrani posao kojim se investitor obavez#je a 5e primiti i razmotriti sve pon# e za zaklj#enje #govora koje o govaraj# #slovima javnog poziva. *ora biti ravnopravnnost svi, #esnika. ! l#k# o raspisivanj# onosi organ #pravljanja i objavlj#je to # S. ;ist# ili sre stvima javnog in1ormisanja. Ten er je sk#p ok#menata # kojim je pre&izno i etaljno obra%en je noobrazan sa r+aj pon# e. osim &ijene koje investitor +eli obiti i post#paka investitora sa tako obiejnim pon# ama. <lemsnti ten era s#: Up#tstvo pon#%aima !p/ti a po potrebi i posebni #slovi izgra nje Zbirka obraza&a: 1orm#lar za obijanje in1orma&ija. tipska pon# a. 1orm#lar #govora. garan&ije i te,nike spe&i1ika&ije. Faze o abira i o ijeljivanja: "rijem pon# a :avno otvaranje pon# a "ro&jena pon# a ! l#ka organa #pravlajnja o ne#spjelom na metanj# 'zbor je nog ili vi/e najpovoljniji, pon#%aa "rik#pljanje pon# a Sastojo se # pozivanj# o re%enog kr#ga izvo%aa neposre no a ne p#tem javnog oglassa a ostave svoje pon# e. $o nas se taj broj obavezno o re%#je li&ita&ijom o po obnosti. To je je nostrani gra%ansko pravni posao # kojem se investoitor javno obavez#je a 5e prema je instvenim pravilima #tvr iti po ibnsot svakog prijavlejnog s#bjekta te a 5e onim koji se kvali1ik#j# #p#titi poziv a pio/alj# pon# e. =azlik#je se o javne li&ita&ije # slije e5em: !glas mora sa r+avati i za,tjev za po atke o linosti izvo%aa ! l#ka se o nosi ne na najpovoljnijeg nego na sve koji s# se kvali1ikovali i

 "oziv na alje pregovore i zaklj#enje #govora mo+e se #p#titi samo je nom ili nekoli&ini izvo%aa. 0eposre na pogo ba $oristi se # va sl#aja: $a a nikakva li&ita&ija nije potrebna: nakon nezgo a. stambene izgra nje. znaajni objekti za o bran#. zaje niko 1iansiranje izgra nje. ka se vr/#ii zamjena ili op#na robe. $a a ni pon# bena ni ponovljenja li&ita&ija nis# #spjele mo+e se ii na neposre n# pogo b#.

.& /akljue!je ugovora U sl#aj# pon# bene li&ita&ije i prik#pljanja pon# a investitor iam pravo a tra5+i nastavak pregovora sa onima koje je o abrao kao najpovoljnije. ! tome i, obavije/tava Pismom o namjeri. 'zabrani izvo%a se obavije/tava Pismom o prihvatanju, koje ima karakter pri,vata. Zaklkj#ivanje je 1ormalan pravni posao. Ugovor je zaklj#en ka je postign#t sporaz#m # pisanoj 1ormi 8je an ili va i entina ok#menta9.

Web Hosting by Brinkster

0'TN' E1E2ENT' )& +redme": )ra%evina(nabrajanjem objekata i navo%enjem bitni, osobina objekata )ra%evinski ra ovi(gra%evisnkii ra ovi # #+em smisl# i zanatski ra ovi "re met se o re%#je: U #govor# nepsore no Up#5ivanjem na TD 3. *o+e biti #klj#en i # pre met #govora o investi&ionoj izgra nji *& 3ije!a je nakna a koj# investitor #g#je izvo%a# za psotign#ti rez#ltat: gra%evin# ili ra ove. Uvijek se o re%#je sporaz#mom stranaka kao: pa#/al zbir je inini, &ijena ra ova( ne #klj##je se i &ijena materijala #z navo%enje izraza >klj# # r#ke?

"ostoji vi/e vrta ra ova iji tro/kovi ine &ijen#. ! nos koliine pre vi%eni, i oni, koji se stvarno trebaj# izvesti(vi/ak i manjak ra ova =a ovi ije je po #zimanje neop,o no za stabilnost objekta(nepre vi%eni objekti =a ovi koji nis# ni n#+ni ni pre vi%eni(nakna ni ra ovi. !ni ne #ti# na &ijen#@ Ugovorena &ijena se mo+e mijenjati: Ugovorom: "ove5anje -ko nije r#gaije ogovoreno izvo%a koji nije # o&ni snosi pove5anje o ABa ako je # o&nj# svojom krivi&om o CB. -ko je 1iksna &ijana izvio%a snosi pove5anje o 34B a preko toga investitor. Smanjenje -ko izvo%a nije # o&nji investitor ima pravo na sni+enja preko AB a ko 1iksni, &ijena 34B. -ko je izvo%a # o&nji sva sni+enja s# # korist investitora. Sporaz#mom stranaka Dklizna skala i in eksna kla#z#la -vans(ako je at za nabavk# materijala kojom bi se onemog#5ila promjena &ijene.

-& Rok =ok je tren#tak o koga ili perio #n#tar koga objekt. o nosno gra%evinski ra ovi moraj# biti zavr/eni. 0aje/5e je o re%en perio om. "oetak roka mo+e biti izriito #govoren. a ako nije on a tee o ana #vo%enja gra%evinara # posao. -ko izvo%a bez razloga o la+e poetak poslova aje m# se primjeren rok. 0jegovo nepo/tivanje vo i ka raski # #govora. "ro #+avati rok mo+e se i #naprije i nakna no. $a a zbog neisp#njavanja obaveza nar#io&a izvo%a nije # mog#5nosti a krene sa ra om. ta a se rok prolongira za vrijeme potrebno za ponovno za otpoinjanje ra ova.

.& Ugovor!a kaz!a Ugovorom se pre vi%a pla5anje #govorne kazne # sl#aj# izvo%aeve o&nje. To mo+e biti: #govoreni iznos po perio ima pro&enat o vrije nosti neizvr/eni, ra ova za #tvr%eno vrijeme pro&enat o vrije nosti neizvr/eni, ra ova za #tvr%eno vrijeme po progresivnoj stopi

Smatra se a je kazna #govorena za ne#re no isp#njenje ako nije r#gaije #govoreno. U tom sl#aj# po "osebnoj Uzansi kazna je je an promil o #k#pno #govorene &ijene za svaki an zaka/njenja. Taj iznos ne mo+e pre5i CB o #k#pne &ijene ra ova. U #k#pn# &ijen# ne #lazi vrije nost ve5 pre atog ijela objekta. 4& +remija izvoau5 investitor #g#je izvi%a# za prijevremeno zavr/avanje njegovi, obaveza. 6& Gara!"!i rok za kvali"e" radova5"raje minimalno vije go ine. ali se mo+e ogovoriti i #+e. 7&+isa!a #orma ugovora

Web Hosting by Brinkster

O0EVE/E 'NVE(T'TORA )& +re",od!e obaveze !baveze investitora se po pravnoj priro i ijele se na: a ministrativne i #govorne. "o vremen# nastanka ijele se na: pret,o ne # tok# gra%enja i po zavr/etk# "ret,o ne obaveze s#: izra a elaborata obezbje%enje te,nike ok#menta&ije sa revi i ranim projektima pribavljanje sre stava provo%enje izbaranog naina o abira sa#govaraa # skla # sa zakonom obijanje o obrenje za gra%enje i po/tovanje pismene 1orme #govora.

U tok# gra%enja: *& Uvoe!je izvoaa u posao

'nvestitor prvo mora a pre a gra ili/te. Ure%enim se smatra samo ono gra ili/te koje izvo%a# izme%# ostalog obezbje%#je 1aktilk# i pravn# mog#5nost prist#pa par&eli na kojoj se izvo e ra ovi. 'nvestotor mora #r#iti i: TD # potrebnom broj# primjeraka. o obrenje za izgra nj# i potrv # a s# sre stva obezbije%ena. ! ovome se vo i zapisnik i to se konstat#je # )D. ! tren#tka #vo%enja # posao tee rok za izgra nj#. -& Graevi!ski !adzor Sistem materijalni, i pravni, ra nji str#ne provjere ra&ionalnosti. savremensoti. kvaliteta i zakonitosti ok#menta&ije. post#paka. mterijala i ra ova potrebni, za izgra nj# objekata. kao i samog objekta. )ra%evinski na zor ne spa a # prin&ip# # obavez# nego # pravo investitora po Z!!. "o prin# nim propisima na zor mora vr/iti ili sam investitor ili ga povjeriti organiza&iji ili li&# koje je ra ilo TD. "re met gra%evinskog s#: 7rste. koliine i kvalitet ra ova. materijala i opreme "ri r+avanje TD i rje/enja znaajni, za stabilnost i sig#rnost objekta. 0ain na zora se o re%#je #govorom i "osebnim #zansama. "rimje be na rzorni organ o ma, pismeno #nosi # )D.

.& +la a!je %ije!e Trajna obaveza koja se izvr/ava prije. # tok# i poslije izgra nje objekta. "la5anje prije gra nje. avansom Za iznose koje 5e ati investitor tr+ai garan&ij# banke a 5e izvo%a ili izvr/iti #govorene ra ove ili vratiti avans. -ko nije r#gaije ogovoreno. obaveza poinje te5i ka novani iznos ispostavljeni, privremeni, sit#a&ija ostigne visin# o C4B #govorene &ijene. 7ra5anje se vr/i s#k&es#ivno i # srazmjeri primljenog avansa i vrije nosti #govoreni, a neizvr/eni, ra ova. 7ra5anje avasa ostavar#je se kroz o bijanje o govaraj#5e rate o &ijene koj# treba platiti po ospjeloj privremenoj sit#a&iji. "la5anje # tok# izgra nje. izvo%enja ra ova 7r/i se na osnov# 1akt#ra. U posl# gra%enja a nazivaj# se sit#a&ijama. "o "osebnim #zansama to je 1akt#ra koja se ispostavlja za ra ove izve ene # proteklom perio # o mjese& ana. =a ovi se #tvr%#j# na osnov# )D i gra%evinsko(obra#nski list knjige # koj# se nevno bilje+i sit#a&ija na gra ili/t#.

U praksi postoje i tzv. obra#nske sit#a&ije. !bra#nska sit#a&ija se ispostavlja za ra ove obavljene # je noj 1azi. ijel# objekta. !snov je )$. 'znos se #tvr%#je na r#g# nain: o #k#pne vrije nosti ijela objekta se o bije ono /to je ve5 pla5eno po osnov# privremeni, sit#a&ija. "la5anje nakon zavr/etka ra ova !snov je konana sit#a&ija. !na se sastavlja i po nosi investitor# po izvr/enoj primopre aji izve eni, ra ova. Sa r+i po atke o koji, je o/la kola# a&iona komisija. zaje niko tijelo investitora i izvo%aa koje provjerava saglasnost i kvalitet izve eni, ra ova sa TD. 'znos se #tvr%#je konstatovanjem vrije nosti nesporni, izve eni, ra ova i njenim #manjenjem za iznose pla5anja po osnov# privremeni,. a even#talno i obra#nski, sit#a&ija. =ok za pla5anje ove sit#a&ije je 3C ana o prijema. 'nvestotor ne pla5a &ijeli iznos pla5ene konane sit#a&ije. !n ima pravo a za r+i srazmjerni io &ijene za otklanjanje ne ostataka #tvr%eni, prilikom primopre aje ra ova. Za r+ani iznos se mora platiti z# rok# o E ana po otklanjanj# #tvr%eni, ne ostataka. 'nvestitor ima pravo a a za r+i io &ijene o isteka garantnog roka za kvalitet ra ova. !n obino iznosi AB i sl#+i za otklanjanje ne ostatka na koje ka+e s#perkola# a&ija(stranaki pregle objekata po istek# garantnog roka. Tek nakon toga se vr/i krajnji obra#n i zavr/no pla5anje po #govor#. .

O0AVE/E '/VOA8A )& +re",od!e obaveze5pri!ud!i karake"er 'movinskopravne: "o/tovanje pismene 1orme #govora - ministrativne: pregle TD. prijava poetka ra ova Dminimalno E ana prije poetka izvo%enja ra ova. "rijava se po nosi op/tinskoj komisiji za izvo%enje gra%evinski, ra ova. pre #zimanje mjera obezbje%enja(sve ra nje a bi za/titio: gra%evin# i ra ove. oprem# i materijal. ra nike. prolaznike i saobra5aj. te s#sje ne objekte.

*& Voe!je k!jiga o grae!ju )ra%evinski nevnik )D(po a&i o otpoinjanj# i zavr/etk# poje ini, ra ova i o nji,ovim koliinama. *ora sa r+ati sve va+nije momente koji se ti# izvo%enja ra ova ili koji mog# a #ti# na kvalitet. nalozi i primje be investitira. "otpisivanje je svako nevno. "o a&i iz nevnika s# osnov za iz avanje privremeni, sit#a&ija.

 )ra%evinska knjiga )$(navo i o zavr/etk# poje ini, 1aza ra ova i #re%ivanje o nosa izme%# stranaka povo om te 1aze. ' nj# potpis#j# obje stranke. !na je je an o izvora po ataka za obra#nske sit#a&ije.

-& (olid!o izvoe!je radova "ri r+avanje projektne ok#menta&ije 'zvo%a je #+an izvr/iti jelo kako je #govoreno i po pravilima posla. To znai # svem# se treba pri r+avati glavnog i izve eni, prijekata. 'TD i r#gi, planova te ok#menata koji s# sa r+ani # #govor#. *oraj# se po/tovati i javnopravni propisi: te,nike norme. obavezni strn ar i. propise o bezbje nosti. 'nvestitor je #+an a # primjerenom rok# pr#+i # pismenoj 1orm#li sva tra+ena obja/njenja TD i svoj stav o ne osta&ima na koje je #kazano. -ko ovla/teno li&e ne reag#je na opomen# a ra i se o onim ne osta&ima koji pre stavljaj# javn# opasnost. izvo%a je #+an a o tome obavijeti na le+ni inspek&ijski organ. U sl#aj# ak#tne opasnosti izvo%a mora samoini&ijativno privremeno ob#stavi ra ove. Bez o obrenja investitira. izvo%a ne smije o st#piti o projekta. U nael# nema za to pravo na nakna # /tete. 'z#zetak s# je ino ,itni nepre vi%eni ra ovi. Upotreba ogovaraj#5eg materijala *aterijalse pre aje na gra ili/t# # skla # sa inamikom ra ova. !baveza i tro/kovi i # na teret izvo%aa. !n je #+an a provjeri kvalitet samo ako je tako #govoreno. $a a sam nabavlja materijal #+an je #zeti onaj koji o govara TD i onaj koji ma atest. Bez obzira a li je kvalitet materijala propisan ili #govoren. izvo%a mora.ka a je to potrebno. a provjeri kvalitet materijala koji #gra%#je. -ko meto provjere nije o re%en. bira ga sam izvo%a. !n snosi i tro/kove provjere. !naj materijal na koji je imao promje be. izvo%a mora #gra iti samo on a ka a to za,tijevao investitor. Za,tjev treba ati pismeno. po pravil# i kroz gra%evinski nevnik. "rimjeti li investitor a izvo%a ne koristi po oban materijal ima slije e5a prava: Za,tjevati ob#stav# ra ovanov# #govora =#/enje ijela koji je napravlje o takvog materijala "rimjen# a ekvatog materijala -nga+ovanje r#gog izvo%aa za izra # por#/enog ijela i 0akna # event#alne /tete koj# je pretrpio. -ko izvo%a to ne po/t#je investitor mo+e o #stati o #govora.Ta a ima pravo na nakna # /tete.

 =okovi izgra nje 7remenski plan. koji je io '"D mo+e i o par&ijalni, rokova a #ini samostalne &jeline ijim nepo/tivanjem izvo%a pa a # o&nj#. .& Obavje$"ava!je o vi$ku radova Za svako o st#panje o projekta ra%enja izvo%a mora imati pismen# saglasnost nar#io&a i projektanata vezano za njegovo a#torstvo. -ko to ne #ini ne mo+e za,tjevati pove5anje #govorene &ijene za o atne ra ove. !vo va+i i za vi/ak ra ova tj. ra ove koji nis# pre vi%eni # projekt# i # #govorenoj ok#menta&iji. a pojavlj#j# se kao n#+ni ili korisni. !bavje/etenja treba ati bez o laganja kroz )D. !no pre stavlja #slov za nakna # vi/kova ra ova. 'z#zetak s# nepre vi%eni ra ovi koje izvo%a mo+e izvesti i bez saglasnosti ako zbog nji,ove ,itmosti nije mogao pribaviti t# saglasniost. *og#5nost nji,ovog izvo%enja ne zna#i i prestnak obaveze obavije/tavanja koja le+i na izvo%a#. 4& Omogu ava!je !adzora To je prin# na. ispozitivna i obiajna #+nost izvo%aa. 'zvo%a mora #initi sve a bi nar#ila& mogao realizirati svoja na zorna ovla/tenja. T# spa a: !mog#5avanje prist#pa na gra ili/te i # skla i%/ta "r#+anje okaza o kvalitet# opreme i ra ova "ozivanje na testiranje. pris#stvovanje testovima 'zvo%enje poje ini, ra ova # pris#stv# na zornog organa !mog#5avanje proba na li&# mjesta !tkrivanje poje ini, ra ova Uzimanje #zoraka. "romje ne koje s# rez#ltat na zora #pis#j# se # gra%avinski nevnik. 6& 8uva!je gradili$"a -ko nije ni/ta #govoreno # ov# obavez# #laze ra nje koje s# potrebne a se ra ovi. materijal i oprema sa#vaj# o #ni/tenja. o no/enja ili propa anja. -ko na istom gra ili/ti ima i/e izvo%aa. svaki o nji, pre#zima samostalno obavez# #vanja. ili t# oabvez# pre#zima je an za sve. #z o re%en# nakna #.

Web Hosting by Brinkster

O9GOVORNO(T U8E(N':A U +O(1U "osao gra%enja je slo+en i za,tijeva #estvovanje vi/e li&a iji post#p&i samostalno ili # vezi sa r njama r#gi, l#&a #ti# na is,o #govora. Zato svako o ti, li&a mo+e a o govara samostalno ili povezana osa r#gima. Bitna karakteristika re+ian je strogost.

;i&a koja #ti# na is,o s#: +rojek"a!"(ogovara za /tete nastale #slje lo/eg projektovanja. ! govara za ne ostatke gra%evine koji se ti# njene soil nosti. #k#tar 34 go ina o primopre aje ra ova. Za ne ostatke #slje projektovanja ili zbog osobina zemlji/ta. koje je projekstant #tv%ivao ogovornost projektanta se ne mo+e isklj#iti ni ograniiti. "ravo na t#+b# ima ne samo nar#ila& ve5 i svaki sti&ao& gra%evine #n#tar 34 go ina. !sloba%a se krivi&e samo ako ne ostatak nije nastao njegovim prop#stom. ("ru!a geo#iz"ika orga!iza%ija koja je ala ki/ljenje o govara kao i projektant # rok# o 34 go ina. !sloba%a se samo ako okaze a se nis# # ti, 34 go ina pojavile okolnosti koje bi t#&ale na njeno mi/ljenje. '!ves"i"or ogovara za svoje novane obaveze. Ftete na objektima snosi ako s# one rez#ltat njegovi, naloga. Uslov za to je a ga je izvo%a #pozorio.! govornost gra%evinara Graevi!ar $aznena "rest#p postoji ka a se ra ovi izvo e na za/t#5enom in1rastr#ktirnom pojas# s#protno svrsi ra i koje ,e je #spostavljenm kao i #s l#aj# izvo%enja ra ova bez o obrenja za gra%enje. 'movinskopravna ima tri sl#aja: ! govara za soli nost gra%evine kao i projektant. !govara i za one ne ostatke koji ne #ti# na stabilnost !govovara za povre e #govora koje nis# pre vi%ene #govorom o jel#. -ko s# za /tet# krivi i izvo%a i projektant .an a svako snosi io krivi&e. -ko je izvo%a sam nakna io /tet# ima pravo regresa. 'zvo%a o govara i za /tete koje je skrivio po izvo%a. Ta a on ima pravo na regres. 8va+i samo ako po izvo%aa obavisjtio o postojanj# ne ostatka # rok# o A mjese&a o ana # kome ga je investitor in1ormisao o svojim pimje bama9.

+O(E0NE VR(TE +O(1A :lju u ruke "o #govorom o gra%enj# klj# # r#ke po raz#mijeva se takav gra%evinski posao ko koga se &ijeli objekat i svi r ovi koji s# potrebni za njegovo izvr/enje ob#,vataj# je nom i je instvenom &ijenom. Do promjene &ijene mo+e o5i #koliko je ona zasnovana na r#gim pravom pre vi%enim elementima. naroito onim a ne na obim# ra ova. Ugovor klj# # t#ke ima slje e5e osobine: $a a na strani izvo%aa s# jel#je vi/e s#bjekata sa tim svosjtvomm. oni o govaraj# soli arno.

 'zvo%a veoma esto nabavlja materijal 'zvo%a obezbje%#je i na zor 'zvo%a se re ovno pojavlj#je kao komisionar. !govornost izvo%aa je stro+ija. Ta se pojava ogle a # preba&ivanj# tereta okaza na izvo%aa. te # smanjenj# broja i ejstava kla#z#la o ogranienj# tj. isklj#enj# o govornosti. Graevi!ski i!;e!jeri!g To je stvarala5ka primjena na#ni, prin&ipa i isk#stava # svim 1azama je nog po #,avata(o avanja i eja. izra e st# ija pa o razli5iti, savjeta # tok# realizovanja projekta. vr/enja na zora. Uz njega postoje izvo%aki i savjeto avni in+enjering. Ugovor o i!ves"i%io!oj izgrad!ji Sporaz#m kojim se izvio%a za nakna # obevez#je investitior# a 5e m# izv/iti je n# ili vi/e povezani, ra nji potrebni, a se o re%eni investi&ioni objekat. o nosno njegov io. pre a # o re%enom rok# sposoban za iskori/tavanje # skla # s #govorm i pravilima str#ke. ! #govora o gra%enj# se razlik# po tome /to obaveza izgra nje ne mora biti je ina obaveza izvo%aa. To mo+e biti jo/ i isporz#ka investi&ione opreme. mo+e biti #klj#ena # #govor o investi&ionoj izgra nji. ali ne kao j ini pre met #govora. !na mora biti povezana sa nekom ra njom potrebvnom za zavr/etak po #,vata.

+RE(TANA: UGOVORA Ugovor o gra%enj# prestaje iz razloga: "romjenjeni, okolnosti( 0emog#5nosti isp#njenja "rekomjerno o/te5enje 0a osnov# sporaz#ma( obavezna pisana 1orma 'zvo%a mo+e je nostrano raskin#ti ka a investitor kasni sa #vo%enjem gra%evinara # posao. 'nvestitor mo+e prekin#ti #govor # skl#aj# znatnog pove5anja &ijene izazvanog nepre vi%enim ra ovima ili vi/im &ijenama materijala i ra ova. zbog #potrebe nea ekvatnog meterijala o strane izvo%aa # sl#aj# o&nje izvo%aa sa izvo%enjem poje ini, ra ova prema vremenskom paln#