UVOD NAPONSKI MJERNI TRANSFORMATORI

Neposredan prikljuak ureaja za voenje i zatitu elektroenergetskog sustava na vodove visokog napona zahtijevao bi izgradnju vrlo skupih i glomaznih mjernih instrumenata i releja zbog visokih napona (dimenzije instrumenata radi izolacije) i velikih struja (presjek vodia, sile meu vodiima) ime to postaje nepraktino i gotovo neizvedivo. Radi toga se koriste mjerni transformatori koji mjerene napone i struje svode na veliine koje omoguduju upotrebu instrumenata izgraenih za nazivne napone od 100 V odnosno nazivne struje od 5 A i 1 A. Ujedno mjerni transformatori odvajaju mjerne instrumente od visokih napona u mjerenom krugu tako da rukovanje njima postaje bezopasno. Podjelu mjernih transformatora je mogude napraviti u vie kategorija prema:

veliini koju transformiraju: - strujni, - naponski, mjestu ugradnje: - za unutarnju, - za vanjsku montau, tipu glavne izolacije: - izolirani papirom impregniranim uljem, - epoksidnom smolom, - plinom SF6, principu rada: - strujni: - induktivni strujni transformatori, - optiki transformatori koji koristeFaradayev efekt, - konvencionalni transformatori s naponskim ili optikim izlazom,

- transformatori koji koriste zavojnice Rogowskog, - transformatori koji koriste Hallov efekt, - naponski: - induktivni naponski transformatori, - kapacitivni naponski transformatori, - optiki transformatori koji koriste Pockelsov efekt, - otporno i RC djelilo, - kombinirani mjerni transformator.

Karakteristike mjernih transformatora

Vrlo je vano da se transformacijom vrijednosti zadri traena minimalna tonost kako bi se ta vrijednost pouzdano mogla dalje koristiti. Strujni transformatori moraju vjerno prenositi na sekundar primarne veliine u samom trenutku pojave kvara kao i u prijelaznom periodu nakon pojave kratkog spoja ili drugog poremedaja da bi se relejnoj zatiti omogudilo brzo i selektivno djelovanje. Greke transformatora zbog naglih promjenama amplituda ili pojava zbog prijelaznih stanja mogu uzrokovati zakanjelu ili preranu, nepotrebnu proradu zatite. Veza izmeu potreba korisnika koji odreuje vrstu mjerenja ili zatite i proizvoaa transformatora postoji preko IEC standarda koji definiraju karakteristike mjernih transformatora:

- IEC 60044-1 Strujni transformatori - IEC 60044-2 Induktivni naponski transformatori - IEC 60044-3 Kombinirani naponski transformatori - IEC 60044-5 Kapacitivni naponski transformatori - IEC 60044-6 Strujni transformatori pri prijelaznim stanjima - IEC 60044-7 Elektroniki naponski transformatori - IEC 60044-8 Elektroniki strujni transformatori Nazivne vrijednosti mjernih transformatora odreene su njegovom pozicijom u postrojenju, naponskom razinom, vrijednosti struja kratkih spojeva, prijenosnim omjerom te njegovom namjenom (transformatri za zatitu ili mjerenje).

MJERNI TRANSFORMATORI

Nadzor, upravljanje i zatita elektrinih postrojenja, mrea i ureaja zahtjeva mjerenje raznih elektrinih veliina struje, napona, snage, energije, frekvencije, faznog pomaka itd. Raspon vrijednosti temeljnih veliina u elektrotehnici - napona i struja, koje je potrebno mjeriti iznimno je velik. Izravno mjerenje ovih veliina mogude je do onih vrijednosti koje podravaju izvedbe analognih ili digitalnih mjernih instrumenta, posebice sa stajalita naponskog i termikog (disipativnog) ogranienja. Napone i struje vedih vrijednosti nije mogude mjeriti izravno, pa se tad upotrebljavaju mjerni transformatori koji te veliine prilagoavaju na vrijednosti prikladne mjernom sustavu. Prednosti mjernih transformatora su brojne, a neke od njih su sljedede: mjerni transformatori svode mjerene veliine na normirane transformirane vrijednosti, a to su struje od 1 A ili 5 A, te naponi od 100 V, 200 V, 100/ 3V ili 200/ 3V; zbog izmjerene energije putem magnetskog polja mjerni su instrumenti izolirani - galvanski odvojeni - od visokih napona u mjernome krugu; upotreba mjernih transformatora u mjernome krugu omoguduje smjetaj mjernih instrumenata i ureaja na vedoj prostornoj udaljenosti od mjernoga strujnog kruga, ime se ujedno sprjeava utjecaj esto snanih magnetskih i elektrinih polja na rad ureaja; posebnim izvedbama mjernih transformatora, posebice strujnih, zatiduju se mjerni instrumenti i ureaji od tetnoga dinamikog i termikog uinka struja kratkog spoja u mjerenome strujnom krugu.

Mjerni transformator je elektromagnetski ureaj koji se sastoji od jezgre izraene od magnetskog materijala, te od primarnog i sekundarnog namota formiranih oko nje. Spregnuti jezgrom namoti dijele zajedniki magnetski tok. Primarni i sekundarni namot mogu biti smjeteni na zasebnim jarmovima jezgre, ili pak koncentrino oko stupa jezgre, to je i najedi nain izvedbe. Namoti su meusobno izolirani ovisno o visini napona u mjernom krugu. Primarni se namoti ukljuuju u krug mjerene veliine, a na sekundarne se prikljuuju mjerni instrumenti ili zatita. Upotrebljavaju se dvije vrste mjernih transformatora, naponski i strujni, a njihov nain spajanja u mjerni krug .

Naponski transformator

Od naponskog transformatora zahtijeva se da transformira mjereni napon u stalnom omjeru i bez faznog pomaka. Nazivni omjer transformacije definiramo relacijom: Naponski transformator moe biti namijenjen mjerenju faznog ili linij skog napona. Ovisno o tome razlikujemo dva tipa naponskih transformatora: jednopolno i dvopolno izolirani. Jednopolno izolirani transformator ima jedan visokonaponski prikljuak dok je drugi kraj primarnog odnosno visokonaponskog namota spojen s metalnim kuditem i uzemljen. Njegov nazivni primarni napon jednak je faznom nazivnom naponu mree. Dvopolno izolirani mjerni transformator ima dva visokonaponska prikljuka i nazivni primarni napon mu je jednak linijskom nazivnom naponu mree. Idealni naponski transformator bi transformirao mjerene vrijednosti u stalnom omjeru i bez faznog pomaka, no realni transformator ini naponsku i faznu pogreku. Naponska pogreka je: Fazna pogreka je fazna razlika izmeu vektora primarnog i sekundarnog napona. Ona je pozitivna ako je vektor sekundarnog napona vremenski ispred vektora primarnog napona. Naponsku i faznu pogreku naponskog transformatora uzrokuju primarna i sekundarna struja koje stvaraju padove napona na primarnom i sekundarnom djelatnom otporu R1 i R2 te rasipnim reaktancijama X1 i X2.

Izvedbe mjernih transformatora

Epoksidni mjerni transformatori:Mjerni transformatori izolirani epoksidnom smolom praktiki su potpuno istisnuli sva druga rjeenja za nazivne napone do 35 kV, a izrauju se i za napone do 110 kV. Kod izrade takvog transformatora najprije se izrauje i sastavlja cijeli aktivni dio, a zatim se on zalijeva u prikladnim kalupima epoksidnom smolom. Na osnovi ovakvog tehnolokog postupka i visokih izolacijskih svojstava epoksidnih smola ostvarene su konstrukcije malih dimenzija vrlo prikladne za ugradnju u rasklopna postrojenja u bilo kojem poloaju. Epoksidni naponski transformatori izrauju se za nazivne napone do 110 kV, dvopolno ili jednopolno izolirani. Redovito su prikladni samo za unutranju montau i mogu se ugraditi u bilo kojem poloaju.

Uljni mjerni transformatori: Koriste se za nazivne napone vie od 35 kV, posebice za vanjsku montau. Jezgra, primarni i sekundarni namot u uljnom su kotlu i meusobno su izolirani papirnom bandaom. Kotao i porculanski provodnici tijesno su priljubljeni uz aktivni dio transformatora radi smanjenja veliine i mase. Transformator je hermetiki zatvoren da ne bi dolo do prodiranja vanjske vlage u ulje ime bi mu se smanjila dielektrina vrstoda. Dilatacija ulja odnosno promjena njegova volumena zbog promjene temperature omoguduje se elastinom membranom (metalnom, gumenom), koja omogudava odravanje gotovo nepromjenjenog tlaka u transformatoru. Uljne induktivne naponske transformatore moe se podijeliti na tri tipa: naponski transformatori sa zatvorenom jezgrom naponski transformatori sa otvorenom jezgrom kaskadni naponski transformator Kod naponskog transformatora sa zatvorenom jezgrom primarni i sekundarni namot su smjeteni na jednoj jezgri koja se nalazi na potencijalu zemlje. Namoti su obino izvedeni u slojevima sa papirom impregniranim uljem kao meuslojnom izolacijom. Aktivni dio je smjeten u uzemljenom kuditu. a) sa zatvorenom jezgrom, Trench VEOT b) sa otvorenom jezgrom, Konar VPU c) kaskadni, Trench VEOS Kod naponskog transformatora sa otvorenom jezgrom ona poprima oblik stupa, a magnetski tok se zatvara kroz zrak. Jezgra je smjetena okomito, a na nju su namotani sekundarni, a zatim primarni namot.

Izmeu njih je smjeten izolatorski cilindar sa ugraenim kondenzatorskim zaslonima za raspodjelu potencijala. Ovom izvedbom znatno se smanjuju dimenzije transformatora i pojednostavljuje se izoliranje jer se gubi izolacija prema jarmu. Naponski transformator sa otvorenom jezgrom donosi slijedede prednosti u odnosu na klasinu izvedbu: smjetaj primarnog napona du visine transformatora optimizira raspodjelu napona radne frekvencije na izolator, te osigurava veliku hlaenu povrinu namota to je poeljno s obzirom na pregrijavanje. - zahvaljujudi smjetaju i grai aktivnog dijela i odlinim termikim svojstvima moe se znatno termiki opteretiti, sve sekcije primarnog napona su galvanski povezane sa zaslonima unutar izolatorskog cilindra, to povedava longitudinalni kapacitet primatnog namota i ini ga iznimno otpornim na atmosferske i brze prenapone. Otvorena jezgra ima relativno veliku struju magnetiziranja to znai da je krivulja magnetiziranja nagnuta prema apscisi. Takva krivulja magnetiziranja nema sjecite sa u-i karakteristikama mree sa realnim kapacitetima koji uzrokuju pojavu ferorezonancije. Zbog toga je pojava ferorezonancije na naponskom transformatoru sa otvorenom jezgrom praktiki nemoguda. Ovaj koncept u kombinaciji sa inverznim strujnim transformatorom daje primjenjivo rjeenje za kombinirani mjerni transformator. Kombinirani mjerni transformatori Kao treda vrsta mjernih transformatora, uz naponske i strujne, moe se uvrstiti njihova kombinacija, kombinirani mjerni transformator. Ovaj koncept koji podrazumijeva smjetaj strujnog i naponskog transformatora u istom kuditu doivio je nekoliko izvedbi i zauzeo svoj dio trita. Razlikujemo nekoliko tehnikih rjeenja kombiniranih transformatora: - Inverzni strujni transformator smjeten u glavi kombiniranog transformatora a induktivni transformator sa zatvorenom jezgrom smjeten u podnoju transformatora u zasebnom metalnom kuditu - Glavna izolacija strujnog transformatora koristi se kao visokonaponski djelitelj kapacitivnog naponskog tansformatora. Induktivna jedinica s meunaponskim transformatorom smjetena je u odvojeno kudite - Kombinirani transformator s izolacijom od plina SF6, gdje su najede strujni i naponski transformator smjeteni u glavi kombiniranog transformatora - Novo rjeenje predstavlja kombinirani transformator s inverznim strujnim transformatorom i naponskim transformatorom s otvorenom magnetskom jezgrom. Kombinirani transformator sastoji se od: - glave u koju su smjetene jezgre i sekundarni namoti strujnog transformatora, - potpornog izolatora kroz kojega prolaze sekundarni izvodi strujnog transformatora , sadri otvorenu magnetsku jezgru , primarne i sekundarne namote naponskog transformatora i kudita . Prednosti nove koncepcije u odnosu na poznata rjeenja su: - zauzimanje relativno manjeg prostora smjetajem otvorene jezgre i sekundarnih namota naponskog transformatora unutar potporne cijevi, - primarni namot naponskog transformatora smjeten po visini potpornog izolatora optimizira raspodjelu potencijala po visini transformatora i tedi na prostoru, - ravnomjerna raspodjela teine unutar transformatora smjetajem jezgre i namota naponskog transformatora unutar potpornog izolatora.

Plinom izolirani mjerni transformatori

Kao izolirajudi medij umjesto epoksidnih smola i ulja, koristi se i plin sumporni heksafluorid (SF6). Ovaj plin pokazuje odlina izolacijska svojstva, ne gubi svojstva s vremenom niti pod utjecajem najviih elektrinih i toplinskih naprezanja, inertan je, netoksian i nezapaljiv. Dva su naina primjene mjernih transformatora izoliranih plinom: samostojedi plinom izolirani mjerni transformatori radi se o transformatorima namijenjenima za postavljanje u atmosferi. Slini su izvedbama mjernih transformatora izoliranih uljem, osim to kao izolacija slui SF6 plin. Prednosti SF6 mjernih transformatora su: - nema efekta starenja, - manja masa i kompaktan dizajn, - nema opasnosti od eksplozije zahvaljujudi sigurnosnom disku, - izolacijski sustav ekoloki prihvatljiv, idealan za reciklau, - mogudnost promjene dielektrinih svojstava promjenom pritiska plina - mogudnost stalne daljinske kontrole pritiska plina u pogonu. mjerni transformatori namijenjeni ugradnji u oklopljena plinom izolirana postrojenja (GIS gas insulated switchgear). Ovdje se koriste klasini induktivni mjerni transformatori prilagoeni plinskom izolacijskom sredstvu. Osim njih, poinju se koristiti i strujni i naponski transduktori odnosno novi senzori sa niskonaponskim signalnim izlazom prilagoenim sekundarnoj opremi baziranoj na mikroprocesorskoj tehnologiji. Opirnije o novim senzorima u slijededim poglavljima. U GIS postrojenjima se najede koriste strujni transduktori temeljeni na konvencionalnim transformatorima te naponska RC dijelila. a) Naponski SF6 transformator Trench SVS b) Strujni SF6 transformator Trench SAS c) Kombinirani SF6 mjerni transformator SVAS Posebne karakteristike i zahtjevi za naponske mjerne transformatore Nazivne karakteristike Nazivne vrijednosti primarnog napona Standardne vrijednosti nazivnog primarnog napona trofaznih i jednofaznih transformatora koji se koriste u jednofaznom sustavu ili izmeu vodova i trofaznom sustavu bit de jedna od vrijednosti napona sustava prema standardu IEC 60038.

Nazivne vrijednosti sekundarnog napona

Standardne vrijednosti nazivnog sekundarnog napona odabiru se prema potrebi lokacije gdje de se transformator koristiti. Za jednofazne transformatore u jednofaznom sustavu ili spojenog izmeu vodova trofaznog sustava, te za trofazne transformatore vrijedi na podruju Europe: - 100 V i 110 V, - 200 V za proirene sekundarne krugove. Na podruju SAD-a i Kanade koriste se naponi od 120 V (distribucija), 115 V (prijenos) i 230 V (za proirene sekundarne krugove). Za jednofazne transformatore, koritene u trofaznim sustavima izmeu faza i zemlje u kojima je primarni napon vrijednost podijeljena s 3 , sekundarni nazivni napon bit de jedna od navedenih vrijednosti podijeljena s 3 , zbog ouvanja vrijednosti prijenosnog omjera transformatora. Napomena: Gdje god je mogude, nazivni omjer transformacije treba biti jednostavna vrijednost. Ako se koristi jedna od vrijednosti: 10121520153040506080 i njihovi viekratnici, pokrit de se vedina standardnih nazivnih napona prema IEC 60038. Standardne vrijednosti nazivne izlazne snage Standardne vrijednosti nazivne izlazne snage kod faktora snage 0,8 induktivno: 10, 15, 25, 30, 50, 75, 100, 150, 200, 300, 400, 500 VA Preferirane vrijednosti su podvuene. Izlazna snaga trofaznog transformatora bit de izlazna snaga po fazi.

Standardne vrijednosti nazivnog faktora napona Faktor napona definiran je maksimalnim radnim naponom koji ovisi o sustavu i uzemljenju primarnog namota naponskog transformatora. Standardne vrijednosti faktora napona te doputeno vrijeme trajanja

Klase tanosti

Mjerna klasa tonosti jednaka je doputenoj apsolutnoj naponskoj pogreci u postocima pri naponu koji je u granicama od 0,8 Un1 do 1,2 Un1 i za terete od 25 do 100 % nazivnog tereta uz induktivni faktor snage 0,8. Za naponske transformatore za mjerenja razlikujemo pet klasa tonosti. Za naponske transformatore klase 0,1 i 0,2 nazivnog tereta manjeg od 10 VA moe se specificirati proireni raspon tereta. Tada naponska i fazna pogreka ne smiju poprimiti vrijednosti vede od onih danim tablicom 7.2. za bilo koju vrijednost tereta od 0 VA do 100% nazivnog tereta, uz faktor snage tereta jednak 1. Za naponske transformatore na koje prikljuujemo ureaje za zatitu razlikujemo dvije klase tonosti, 3P i 6P, za koje naponska i fazna pogreka ne smiju premaiti zadane vrijednosti pri nazivnoj frekvenciji, i to u rasponu od 5% nazivnog napona do napona koji odgovara nazivnom faktoru napona, te uz terete od 25 do 100% nazivnog tereta, uz induktivni faktor snage 0,8. Za napon jednak 2 % nazivnog napona dozvoljene naponske i fazne pogreke imaju vrijednosti dvostruko vede od onih danih tablicom, uz teret od 25 100 % nazivnog tereta, uz induktivni faktor snage tereta 0,8. Primarne stezaljke naponskog mjernog transformatora prikljuuje se paralelno izvoru napon kojega se mjeri, dok se primarne stezaljke strujnog mjernog transformatora (oznaene s P1 i P2) ukljuuju serijski u krug mjerne struje. Sekundarni krugovi obaju transformatora galvanski su odvojeni od primarnog mjernog kruga i mogu biti uzemljeni u bilo kojoj toki. Time je omogudeno da se putem sekundarnih napona i struja izravno mjeri i snaga tereta.

Strujni mjerni transformator

Strujni transformatori namijenjeni su mjerenju struja u mjernim krugovima koji zbog visokog potencijala mjernog voda ne doputaju izravan prikljuak mjernih instrumenata. Pritom se mjerena struja nastoji to vjernije transformirati u stalnom omjeru i sa to manjim faznim pomakom na vrijednosti prikladne za mjerenje uobiajenim metodama za mjerenje malih struja. Nazivni omjer transformacije strujnog transformatora definiran je omjerom njegove nazivne primarne struje i nazivne sekundarne struje, odnosno omjerom broja zavoja sekundarnog i primarnog namota.Nominalna vrijednost sekundarne struje je standardizovana i iznosi 5A za strujne transformatore za mjerenje i 5A ili 1A za strujne transformatore za relejnu zatitu. Nominalna vrijednost primarne struje zavisi od mjesta primjene strujnog transformatora i moe da uzima vrijednost od 1A do par hiljada ampera.Standardizovane vrijednosti naznaene primarne struje su 5A, 10A, 15A, 20A, 25A, 30A, 40A, 50A, 60A, 75A i decimalni umnoci navedenih. Proizvode se i visokonaponski strujni transformatori ija je vrijednost naznaene primarne struje i manja od 5A i to radi odvajanja visokog napona od mjernih ureaja.Razlikujemo strujne transformatore za niski napon i strujne transformatore za vie naponske nivoe. Sem toga razlikujemo strujne transformatore za mjerenje i strujne transformatore za relejnu zatitu (koji napajaju ureaje relejne zatite). Idealni strujni transfomator imao bi u radu izjednaene primarne i sekundarne amperzavoje. Za strujni mjerni transformator vrijedi ista nadomjesna shema kao i za naponski transformator, pa de realni transformator pokazivati odreeno neslaganje izmeu primarne i sekundarne struje. Naime, za protjecanje sekundarne struje potreban je stanovit napon (napon jezgre) induciran u sekundarnom namotu kojim se pokrivaju padovi napona u tom namotu i u prikljuenom teretu. Za induciranje tog napona potreban je odreeni dio amperzavoja primarnog namota koji nije kompenziran sekundarnim amperzavojima. Taj dio amperzavoja (odnosno struja magnetiziranja) oduzima se od primarne struje i izravan je uzrok strujnoj i faznoj pogreci. Pritom su padovi napona na impedancijama namota u strujnom transformatoru od manjeg znaaja za njegovu pogreku. U cilju smanjivanja struje magnetiziranja u strujnim se transformatorima vedinom upotrebljavaju jezgre od magnetskih materijala visoke permeabilnosti i odabiru se nie magnetske indukcije. Zbog istog razloga ne smije otpor prikljuenog tereta premaiti odreenu, redovito nisku vrijednost.

10

Strujni transformatori za niski napon

Strujni transformatori za niski napon su najede izvedeni sa izolacijom od epoksidne smole (ponekad i od plastike) i to u vidu tzv. obuhvatnog transformatora. Sem epoksidne smole sredu se, posebno kod starijih izvedbi, i strujni transformatori sa keramikom - najede porcelanskom - izolacijom. Ovi transformatori najede nemaju klasian primarni namotaj ved njegovu ulogu vri provodnik (kakav izolovan kabal ili neizolovana ina) koji se provlai kroz sam strujni trasnformator - tj. strjuni transformator ga obuhvata. Prednost obuhvatnih niskonaponskih ST u odnosu na one sa klasinim primarnim namotajem jeste jednostavnija montaa i praktino neograniena nazivna dinamika struja. ST za srednje (6, 10, 20 i 35 -{kV}-) i visoke (110 -{kV}- i vie) imaju znaajno drugaiji izgled. Oni imaju klasian primarni namotaj sa nekoliko zavoja i najede se tako prave da se jedan strujni transformator, prevezivanjem primarnog namotaja iz redne u paralelnu vezu, moe iskoristiti za razliite nominalne vrijednosti struja. Tako se npr. ima strujni transformator za 2x600/5 A. To znai da se primarni namotaj sastoji iz dva dijela koji se mogu tako povezati da maksimalna struja bude 600 ili 1200 A. Strujni transformatori za srednje napone se takoe najede rade sa izolacijom od epoksidne smole, dok se strujni transformatori za visoki napon izrauju izolovani uljem ili, u novije vreme, gasom -{SF6}- (sumpor-heksafluorid). Po konstrukciji razlikujemo strujni transformator za unutranju i spoljanju montau. ST za unutranju montau mogu dalje biti potporni, koji se postavljaju u deliji na pod, ili provodni koji se postavljaju izmeu pregrada ili zidova.Potrebno je pomenuti jo jedan tip ST za srednje napone, a to je tzv. Kablovski Transformator. Kablovski transformator je konstruktivno izveden kao obuhvatni s tim to za razliku od klasinog obuhvatnog transformatora koji se radi za niske napone i obuhvata samo jednu ilu kabla ili samo jednu inu, kablovski transformator se radi za srednje napone i obuhvata sve tri faze - celi kabal sa ilama svih faza, ako je kabal izveden kao troilni, ili sve tri jednoilna kabla u sluaju voda sa jednoilnim kablovima. Njegova uloga je da u srednjenaponskom distributivnom sistemu sa izolovanom neutralnom takom otkrije strujnu nesimetriju faza, koja ukazuje na eventualni zemljospoj. Zbog toga se kroz njega provlae sve tri faze. Postavlja se na mjestu gde kabal ulazi u SN postrojenje, i njegov sekundar se povezuje na zemljospojnu zatitu. Da bi ispravno detektovao zemljospoj, metalni plat i armatura kablova se moraju vratiti kroz ovaj transformator iz razloga to u sluaju zemljospoja i oni mogu nositi dio struje kvara.

11

Parametri strujnog transformatora

Osnovni parametri strujnog transformatora su:

Nazivni naponski nivo za koji je predvien, nazivna frekvencija, prenosni odnos ili konstanta strujnog transformatora, nazivna primarna i sekundarna struja, klasa tanosti, prekostrujni broj ili faktor sigurnosti -{Fs}-, nominalna snaga svakog jezgra posebno u -{VA}-, trajna termika struja, termika klasa izolacije, broj jezgara, vrsta osnovne izolacije, nazivna kratrkotrajno podnosiva termika struja i nazivna podnosiva dinamika struja. Potrebno je napomenuti da pri proticanju struje kroz primarni namotaj ST nije dozvoljeno ostaviti sekundarni namotaj otvoren - tj. u praznom hodu. Razlog ovome je to tada sva primarna struja magnetie jezgru strujnog transformatora - ne postoje sekundarni amperzavojci koji bi bili u opoziciji primarnim amerzavojcima. To dovodi do ulaska strujnog transformatora duboko u zasidenje, do maksimalne vrijednosti fluksa. Vremenska karaketeristika fluksa stoga ima gotovo kvadratni oblik. Usljed nagle promjene fluksa prilikom promene smijera struje kroz primarni namotaj dolazi do indukovanja visoke vrijednosti napona na sekundarnom namotaju (koji ima vie zavojaka) - i to iz razloga to je ems indukovana na krajevima sekundara proporcionalna prvom izvodu fluksa po vremenu. Ovaj napon ima impulsni (nesinusoidalni karakrter) usled izrazite nelinearnosti gvoa koja se ima pri ovako dubokim zasidenjima. Maksimalna trenutna vrijednost ovog napona moe postati tako velika (nekoliko hiljada volti) da ugrozi izolaciju strujnog transformatora i niskonaponskih mjernih i zatitnih ureaja prikljuenih na njega, kao i ivot ljudi koji bi eventualno doli u kontakt sa sekundarnim prikljucima strujnog transformatora. Sem toga, poto sva primarna struja utie na magnetizaciju jezgra, ona se tako jako zagrijava da najede u ovakvim sluajevima dolazi i do topljenja izolacije meu limovima od kojih je jezgra sastavljena i do gubljenja magnetnih osobina ovih limova, ime strujni transformator postaje neupotrebljiv.

12

Greke strujnih mjernih transformatora

Greke kod strujnih mjernih transformatora se dijele na strujne i ugaone. Strujna greka predstavlja procentualnu razliku izmeu primarne struje i sekundarne struje pomnoene konstantom strujnog transformatora. Po vrijednosti ova greka moe biti pozitivna i negativna, ali se u principu daje njena apsolutna vrijednost. Ugaona greka predstavlja razliku faznih uglova primarne i sekundarne struje. Klasa tanosti strujnog transformatora jeste dozvoljena strujna greka pri nominalnoj struji primara. Tako npr. kad se kae da je strujni transformator klase tanosti 0.5%, to znai da je pri nominalnoj primarnoj struji maksimalno dozvoljena greka od 0.5%. Ako je pak primarna struja manja od nominalne, ili veda preko 120% nominalne, strujna greka moe biti i veda. Tako se npr. za strujni transformator klase tanosti 0.5 dozvoljava greka od 0.75% ukoliko je struja primara 20% nominalne, i 1% ukoliko je struja primara 10% nominalne. Nita se ne garantuje za sluaj primarne struje ispod 10% nominalne (naznaene) vrijednosti, te se o ovome mora voditi rauna prilikom izbora strujnog transformatora. Greka strujnog transformatora zavisi i od opteredenja koje stvaraju mijerni, pokazni i zatitni ureaji vezani na sekundar ovog ureaja. Ukoliko je opteredenje manje od nominalnog (naznaenog na ploici strujnog transformatora), strujna greka moe biti i veda od naznaene klase tanosti. Po -{IEC}- propisima strujna greka mora biti u granici klase tanosti za opteredenja na sekundaru od 1/4 do 4/4 nazivne (naznaene) snage strujnog transformatora. O ovome treba voditi rauna prilikom izbora strujnog transformatora, jer novija digitalna merna i zatitna oprema ima znaajno manju potronju i aktivne i reaktivne energije od starije elektromehanike i elektronske opreme. Osim toga tanost zavisi i od faktora snage opteredenja sekundara i po -{IEC}- propisima (ali i -{VDE}-) klasa tanosti vai do -{cos(fi)}-=0.8. Vrijednosti klase tanosti strujnog transformatora su standardizovane i mogu imati sledede vrijednosti: 0.1, 0.2, 0.5, 1 i 3%. Navedene klase tanosti strujnog transformatora odnosile su se na strujne transformatore za mjerenje. Strujni transformatori koji slue za relejnu zatitu imaju drugaiji sistem obiljeavanja. Potrebno je napomenuti da se ovi strujni transformatori mogu izvesti kao zasebni, ili ede, kao deo jednog ST sa dva jezgra. Tada jedno jezgro ima svoj sekundarni namotaj (za merenje npr.) a drugo jezgro istog strujnog transformatora ima tercijarni namotaj za relejnu zatitu. Kod jezgra za mjerenje je naznaena vrijednost primarne struje 5A, a kod jezgre z toka velikih struja kroz primarni namotaj prilikom preopteredenja ili kratkog spoja u primarnom kolu. Za razliku od jezgri za mjerenje, jezgre za zatitu treba da imaju visoku tanost i pri strujama koje su desetak puta vede od naznaene primarne struje. Njihove klase tanosti se obiljeavaju na slededi nain: -{nPk}- gde je -{n}- broj koji kazuje koliku greku u procentima pravi strujni transformator pri struji koja je -{k}- puta veda od naznaene primarne struje. Tako se imaju ST klase tanosti 0.5 5P10 to znai da strujni transformator ima bar 2 jezgra, sekundarni mjerni namotaj sa klasom tanosti 0.5% na jednom jezgru i tercijarni zatitni namotaj na drugoj jezgri koji pri strujama 10 puta vedim od nominalne pravi strujnu greku od 5%. Primarni namotaj naravno obuhavata oba ova jezgra.

13

Snaga strujnog mernog transformatora

S obzirom da je elektromotorna sila indukovana u sekundarnom namotaju jednaka.

gde je:

- broj zavojaka sekundara, - naznaena frekvencija - presek jezgra, - magnetna indukcija u jezgru,

Dobija se da je snaga koja se prenosi na sekundar: [-{VA}-], gde je -{ }- struja na sekundaru.

Strujni transformatori rade sa niskom vrijednodu indukcije -{B}- da bi odrali to vedu tanost, te se povedavanje snage strujnog transformatora postie povedanjem presjeka jezgra -{a}-. Ovo pogotovo vai za jezgra za zatitu, koja pri nominalnoj struji moraju imati jako nizak fluks - a time i magnetnu indukciju - da ne bi uli u zasidenje pri strujama kvara koje mogu biti desetak puta vede od normalnih. Dakle vai pravilo: veda snaga - vede jezgro - tei i vedi strujni transformator. Snaga niskonaponskih strujnih transformatora je najede 5 ,10 ili 15 -{VA}-. Prilikom izbora snage strujog transformatora, osim snage ureaja koji se prikljuuju, treba voditi rauna i o duini poveznih vodova od strujnog transformatora do ureaja koje napaja. Ako su ovi vodovi jako dugaki treba razmotriti ili povedanje naznaene snage strujnog transformatora ili smanjenje naznaene sekundarne struje sa 5A na 1A. Takoe, kao to je ved reeno, treba imati u vidu da podoptereden strujni transformator moe imati vedu strujnu greku od propisane klasom tanosti.

14

Faktor sigurnosti strujnog mjernog transformatora

Jedan od bitnih parametara strujnog transformatora je faktor sigurnosti. Strujni mjerni transformator je tako projektovan da moe trajno da radi sa 20% vedom strujom od naznaene. Daljim porastom primarne struje strujni transformator ulazi u zasidenje, tako da mu poinje rasti greka mjerenja. Potrebno je napomenuti da se ne moe sprijeiti da doe do porasta primarne struje iznad 120% nominalne vrijednosti. Preopteredenja i kratki spojevi su u mrei nepredvidivi dogaaji koji se ne mogu sprijeiti. Kvalitet zatite odreuje kako brzo de dodi do iskljuenja ovih dogaaja u mrei. Na neki nain je potrebno zatiti ureaje vezane za sekundar, ija je naznaena struja najede 5A. S obzirom da, kako je ved reeno, sekundar ST ne sme ostati otvoren nije dozvoljena zatita topljivim osiguraima. Mehanizam zatite je iskoritenje prirodne osobine jezgra da pri povedanju struje magnetizacije iznad odreene vrijednosti karakteristika magnedenja dolazi do kolena tj. ulazi u zasidenje. Na taj nain raste greka strujnog transformatora, to je dobro jer je sekundarna struja tada manja nego to bi bila u sluaju da je jezgra magnetski linearna. Faktor sigurnosti ili prekostrujni broj strujnog transformatora predstavlja relativnu vrijednost primarne struje u odnosu na naznaenu na ploici pri kojoj strujna greka ST prelazi 10%. Treba napomenuti da se ovaj faktor odreuje za nominalno optereden strujni transformator kao i da se ovaj faktor odreuje samo za mjernu jezgru, dok kod zatitne jezgre, kao to je ved pomenuto, zasidenje ne smije nastupiti ni pri mnogo vedim strujama od nominalne. Prekostrujni broj (sainilac prekomijerne struje) pokazuje ponaanje strujnog mijernog transformatora u podruiju iznad nazivne struje. Neki potroai prikljueni na sekundar SMT zahtijevaju da se veliki porast primarne struje (kratki spoj) ne preslikava linearno (vijerno) na sekundar, to su mijerni instrumenti kod kojih bi kratki spoj izazvao otedenje. Drugi potroai zahtijevaju linearno (vijerno) preslikavanje struje primara na sekundar, to su ureaji za zatitu (releji za razne zatite) da bi mogli da reaguju u slucaju kratkog spoja.

15

Zakljucak:
Ovu temu sam iskljudivo izabrao to se vrlo desto susredem u svojim poslovima koje obavljam sa naponskim i strujnim transformatorima. to se tide naponskih mjernih transformatora izvode se za niske, srednje i visoke napone. Iskljudivo se koriste za mjerenje naponskih velidina kao i u mjernoj tehnici za mjerenje utroka elektrine energije. Sto se tde strujnim mjernih transformatora proizvode se takodjer za niske, srednje i visoke napone, sto znadi da moe vrsiti mjerenje struja niskom, srednjem i visokom naponu. I na kraju mislim da sam iz ove opirne teme izvukao najbitnije teze, kako bih najjednostavnije prikazao ovu temu.

16