DJEIJI EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ

 Emocije

su jedan od najvanijih faktora koji utiu na cjelokupno funkcionisanje pojedinca i imaju glavnu ulogu u interpersonalnom ivotu. Svako dijete na podraaje svoje okoline reaguje emocionalno Za sve teorije emocija zajedniko je, da se emocije sastoje od niza povezanih reakcija na odreeni dogaaj ili situaciju Emocije, kao posljedice socijalnih iskustava iz okoline, motiviu kognitivne procese i ponaanje, te reguliu fizioloke, kognitivne i bihevioralne aspekte ponaanja pojedinaca u okolini
2

Faza

usvajanja emocija uglavnom se odvija u ranom djetinjstvu Djeca od roenja, u interakciji sa okolinom, pokazuju svoje osjeaje, te ue prepoznavati i kontrolisati emocije Pozitivne emocije, kao to su srea, iznenaenje, te negativne emocije poput ljutnje, tuge, straha, smatraju se osnovnim emocijama i mogu se prepoznati vrlo rano u djetinjstvu
3

est

osnovnih emocija koje se javljaju u ranom djetinjstvu su:

Radost Interes/iznenaenje Ljutnja Strah Tuga Gaenje

ranom djetinjstvu djeca u interakciji sa svojim roditeljima, diferenciraju i modifikuju svoje izraavanje emocija, oponaaju roditelje i tako stvaraju porodine obrasce ponaanja Uz primarne emocije, koje se javljaju vrlo rano nakon roenja, u drugoj polovini druge godine ivota, djeca postaju svjesna svog emocionalnog ponaanja, te ue sloenije emocionalne procese, koji su preduslovi za razvoj djeteta
5

Izmeu

druge i tree godine djeca, u skladu sa steenim i do tada nauenim standardima i normama ponaanja, razvijaju sloenije emocije ponosa, krivnje, stida, zbunjenosti i prkosa U predkolskom dobu raste djeije prilagoavanje na situacije iz okoline Pokazatelji dobrog emocionalnog stanja djeteta su djeija sposobnost kontrolisanja irokog dijapazona emocionalnih doivljaja i prikladnih reakcija u tim emocionalnim situacijama
6

Djeca

koja su ovladala svojim emocionalnim doivljajima smatraju se emocionalno kompetentnim. Emocionalna kompetencija, dakle, ukljuuje djeiju sposobnost prikrivanja emocija Djeca rano naue identificirati emocije, ali im je potrebno odreeno vrijeme da integriu informacije iz razliitih izvora, da naue potiskivati nepoeljne emocionalne izraze, te da naue kako diferencirati svoje osjeaje da bi udovoljili oekivanjima okoline
7

Manja

djeca imaju problema sa razumijevanjem mjeovitih emocija, poput tuge i sree, ali ve sa etiri godine mogu ove emocije razlikovati, a sa pet godina poinju usvajati njihovo znaenje u odreenoj situaciji Emocija moe ostati jednostavna, ali se moe ponekad i transformisati u cjelokupni sistem miljenja i ponaanja

Npr.

tuga se moe pomijeati sa krivnjom i strahom, to moe dovesti do negativne slike djeteta o samom sebi, potitenosti, a moe voditi i u depresiju Mnoga istraivanja su pokazala da emocionalna komunikacija majki i njihove djece utie na djeiji socijalni i emocionalni razvoj

razdoblju prve godine djeijeg ivota majka-otac reguliu djeije emocije. Meutim, neto kasnije, dijete razvija proces samoregulacije, poinje misliti o dogaajima, te pronalazi razliite naine njihove samoregulacije i interpretacije, ime se smiruje Proces samoregulacije odvija se kroz proces procjene dogaaja, te kroz odabir i kontrolu emocionalnog izraavanja i ponaanja
U
10

Djeca

u interakciji sa okolinom naue modifikovati svoje emocije, nositi se sa frustracijom, uivati u drugima, prepoznati opasnost, prevladati strah i tjeskobu, kako bi postiglo uspjeno interpersonalno funkcionisanje Kontroli djeijeg ponaanja doprinose djeije sposobnosti upotrebe govora, samostalno kretanje i razvojne promjene u djeijoj neurofiziologiji
11

Procesi

koji upravljaju djeijim reakcijama zasnivaju se na steenim znanjima, iskustvima i biolokim faktorima Kada govorimo o djeijim emocijama i reakcijama, neophodno je pomenuti i djeiji temperament koji dovodi do individualnih razlika meu malom djecom i koji moe utjecati na cjelokupno psiholoko prilagoavanje djeteta okolini, te na djeiju psihopatologiju
12

Prema

vodeim teorijama temperamenta, temperament ine bioloke, individualne razlike u emocionalnoj, motorikoj samoregulaciji odreenih emocija, a uz okolinu, karakteristike temperamenta predstavljaju glavne prediktore dimenzija linosti Uz kvalitetan rad odgajatelja, uz saradnju sa porodicom mogue je djelovati na neke karakteristike temperamenta, a koje vode u negativnu afektivnost
13

Tokom

procesa socijalizacije u kome drutvo oblikuje djeija uvjerenja, oekivanja i ponaanja, djeiji emocionalni razvoj i djeije prilagoavanje okolini pod uticajem su razliitih faktora kao npr.
Djeije privrenosti majci Razgovora o emocijama Podrke i nadzora roditelja Interakcije sa vrnjacima Odnosa djeteta sa odraslima izvan porodice
14

Djeije

usvajanje emocionalnog izraavanja, prepoznavanja i razumijevanja emocija pod uticajem su pravila i normi emocionalnog ponaanja kulture u kojoj se dijete razvija, a ui se vrlo rano u djetinjstvu Zbog toga, naini na koje djeca i odrasli razmjenjuju afektivne signale u socijalnim interakcijama od velike su vanosti za djeiju socijalizaciju emocija

15

Ako

dijete ne naui, u dovoljnoj mjeri, prepoznati i razumijevati emocije iz svoje okoline, tada je oteano daljnje uenje socijalnih normi, obiaja i pravila ponaanja grupe kojoj dijete pripada, te je oteano usvajanje socijalnih vjetina Vanu ulogu u procesu socijalizacije ima djeija regulacija emocija, a ako dijete nije osposobljeno da regulie emocije to e negativno uticati na interakciju djeteta sa okolinom i usvajanje socijalnih normi i pravila ponaanja
16

Ukoliko

dijete specifino izraava emocije, izraava emocije koje su karakteristine za ZAKOENU djecu, smanjuju se kvalitetne interakcije djeteta sa okolinom, a time i usvajanje novih oblika socijalnog oblika ponaanja Djeije sposobnosti kreiranja odnosa sa svojom okolinom snaan su prediktor mentalnog zdravlja u odrasloj dobi Djeca trae socijalnu podrku od svojih prijatelja, kako bi se mogli boriti sa ivotnim promjenama i poduprijeti sopstveni kognitivni i socijalni razvoj

17

 Uz

porodicu, jedan od najvanijih uticaja na djetetovu socioemocionalni razvoj u predkolskom dobu imaju vrnjaci i odgajatelji Djeija interakcija sa vrnjacima u igri, u predkolskoj ustanovi, doprinosi socijalnoj kompetenciji, psihosocijalnim vjetinama ponaanja i manjoj agresivnosti Mala djeca, koja nisu razvila primjerenu privrenost sa odraslim osobama, pokuavaju nadomjestiti te nedostatke u odnosima sa vrnjacima, ime postaju ovisni o prihvaenosti vrnjaka i njihovim uticajima u toku djetinjstva
18

Djeca

koja su u predkolskoj ustanovi ukljuena u sloenije igre i aktivnosti ponaaju se manje agresivno i povueno, to upuuje da je veliki uticaj vrnjaka na djeiji socioemocionalni razvoj i kompetenciju Meutim, vrnjaci ne mogu imati zamjensku ulogu za roditelje i odgajatelje, u toku socioemocionalnog razvoja, jer roditelji i odgajatelji u interakciji sa djecom razvijaju specifine emocionalne odnose, koji vjerovatno najvie doprinose djeijoj socijalizaciji emocija
19

Teoretiari,

koji su ispitivali vanost uticaja okoline na ponaanja djeteta, istiu vanost procesa rane socijalizacije i naglaavaju vanost socijalnog uenja putem potkrepljenja i uenja opaanjem Rani socijalizacijski obrasci, steeni u porodici, prenose se u toku razvoja na druga podruja interpersonalnih odnosa, djeca prenose nauene modele ponaanja iz porodice u interakciju sa vrnjacima, u drugoj sredini
20

Hoe

li dijete biti socijalno kompetentno ili ne, zavisi od njegove sposobnosti regulacije emocija, poznavanju i razumijevanju okoline, socijalnim vjetinama, te od sposobnosti djeteta da se ponaa u skladu sa tim spoznajama Kompetentno dijete moe iskoristiti poticaje iz okoline, sopstvene poticaje, te postii dobre razvojne rezultate koji omoguavaju zadovoljavajue i kompetentno uee u zajednici kojoj dijete pripada
21

Obzirom

da socijalne interakcije ukljuuju niz socijalnih vjetina, socijalno kompetentna djeca usklauju svoje ponaanje sa tuim, tako to pronalaze ZAJEDNIKI JEZIK, razmjenjuju informacije i ispituju slinosti i razlike u skladu sa nauenim psihosocijalnim vjetinama Psihosocijalne vjetine sastoje se od osnovnih socijalnih vjetina, vjetina povezanih sa funkcionisanjem u grupi, postupanja sa osjeajima i stresom, te alternativa za agresiju
22

Osnovne

socijalne vjetine, koje je u ovom uzrastu neophodno svakodnevno razvijati su:

Vjetina sluanja Vjetina lijepog govora Traenja pomoi i uvaavanja drugih

Vjetine

povezane sa funkcionisanjem u grupi ukljuuju:

Postavljanje pitanja ekanje na red i ukljuivanje u igru Slijeenje uputstava Traenje prijatelja za igru Pruanje pomoi drugima
23

Veoma

vano je kod djece razvijati vjetine razumijevanja vlastitih i tuih osjeaja, postupanje sa strahom Djecu treba pripremati i razvijati kod njih vjetine koje e im pomoi da pravilno postupaju u stresnim situacijama, kako da budu iskreni, oputeni i kako da prihvate gubitak

24

Da

bismo razvijali socijalno kompetentno dijete, ve u predkolskom dobu, dijete je neophodno upoznati sa alternativama za agresivno ponaanje, odnosno sa vjetinama postupanja u ljutnji, odluivanju, da li je neto u redu ili ne, vjetinama rjeavanja problema i prihvatanja posljedica Ovladavanje psihosocijalnim vjetinama u predkolskom dobu od presudne je vanosti za adekvatan daljnji socijalni razvoj djeteta
25

 Iz

svega navedenog, moemo zakljuiti, da djeca ue socijalne vjetine od modela iz svoje okoline. Tako dijete moe usvojiti psihosocijalne vjetine poput:
Kooperativnosti Odgovornosti Empatije Velikodunosti Ljubaznosti, radoznalosti Ali i vjetine poput: Svadljivosti krtosti Sukobljavanja i egoistinost, koje su povezane sa problemima u socijalizaciji
26

Djeca

koja su ovladala psihosocijalnim vjetinama, tj. djeca koja razumiju tua emocionalna stanja, bolji su uenici, imaju manje internaliziranih i eksternaliziranih problema u ponaanju, tjelesno su zdravija, imaju jae samopouzdanje i vee povjerenje u okolinu. Ta djeca razvijaju dublja prijateljstva, kvalitetnije upravljaju svojim emocijama, a nakon stresa bre se oporavljaju Ova djeca koristit e optoj dobrobiti drutvene zajednice
27

Zahvaljujem se na panji

28