HIFZ

Mi smo poslali Kur'an i Mi emo ga uvati ( Kur'an ) prvaci i plemii moga ummeta,to su nosioci Kur'ana Hafizi ! ( Hadis ) to Bog uva ono je stalno i sauvano , a to se prepusti ljudima , to ljudi upropaste. Kur'an istie da je Tevrat bio povjeren na uvanje ljudima .Mi smo objavili Tevrat , u kome je bio pravi put i svjetlo;po njemu su sudili Bo iji Poslanici,koji su se Bogu predali,onima , koji su pristajali uz Tevrat.To su isto inili vjerski predstavnici i uenjaci,kojima je Boija knjiga povjerena na uvanje.Zbog toga je Tevrat pretrpio razne promjene i nije o uvan onakav kakav je objavljen.Kur'an je sauvan na dva naina pismom i memorijom pamenjem napamet.Ovo je vrlo vaan nain na koji je Kur'an Boijom pomoi sauvan.Ovo je zapravo glavni nain i glavna karakteristika Kur'ana, kako se isti e u jednom Hadisu u muslimovom Sahihu,u kome Pejgamber a.s. kae , kako je Uzvieni Allah rekao : Ja u tebi poslati knjigu koju ne moe voda saprati. Tj. Ta knjiga nije samo ispisana na listovima koje voda mo e saprati nego je pohranjena u srca i pameti ljudi,koji je uvaju .Kao pohvalnu karakteristiku sljedbenika Kur'ana reeno je ,izmeu ostalog Njihovi Indili su u njihovim srcima Dakle pamte Kur'an napamet , a ne itaju ga samo iz knjiga kao to sljedbenici drugih nebeskih knjiga samo sa papira itaju svete knjige.Muhammed a.s. u mnogo svojih Hadisa pohvalio one,koji u e Kur'an i koji druge nauavaju , a naroito je istakao i odlikovao one,koji ga napamet pamte.Najbolji izmeu vas je onaj koji ui Kur'an i drugog nauava Kur'anu.Sam Muhammed a.s. je znao Kur'an napamet.Uvijek ga je glasno uio u namazima u kojima se glasno ui, i ashabi su ga tako sluali i pamtili.Svake godine uz mjesec Ramazan sa Dibrilom bi ponovio cijeli Kur'an.Odavde su sigurno ostale i uz Ramazan uobi ajene mukabele (sravnavanje) koje su poznate irom islamskog svijeta.U dananje doba meu svim islamskim zemljama u pamenju Kur'ana napamet odskae Misir.Tu ima najvie hafiza u svim staleima.Osim toga odlikuje se i lijepim glasom i nainom uenja.U Misuru govore : Kur'an je objavljen u Hid azu,uen je u Misuru,a pisan u Istambulu.U Misuru najbolji Hafizi a u Istambulu najbolji kaligrafi koji su svojim biser pismom prepisivali Mushafe i u tom postigli zavidan stepen.Lijepo u enje Kur'ana je Veliki Boiji dar.Takvo uenje ima vrlo jako djelovanje .Mnogi idovi i kriani uBagdadu preli su na Islam sluajui kako lijepo ui Kur'an Ebu Muhamed Sibtul Hajjat. Iz dana u dan,smanjuje se broj Hafiza,a novi slabo pristi u.Nestankom Hafiza,nestae izmeu nas ivih uvara Kur'ana.Posebna je Kur'anska mud iza,to se taj Kitab moe nauiti

napamet.To je najvee udo za sve ljudske umove,koji ne mogu da shvate i da odgonetnu,kako je to uope mogue.Odakle tolika snaga memorije,da ovjek ili dijete savlada jednu tako veliku knjigu, kao to je Kur'an i to ne samo od rije i do rijei nego od harfa do harfa,od hareketa do hareketa i to na jednom tekom jeziku, kao to je arapski koji je za mnoge Hafize strani jo i strani jezik pa ne razumiju ni jednu rije,a ipak ga pravilno naue,pa ga katkada bolje ue nego i sami Arapi. Kur'an je knjiga koja ima tristotine lista ili est stotina stranica ,Radi olakanja u uenju podijeljen je na 30 duzova,od kojih svaki ima dvadeset stranica ili sahifa.Svaka sahifa predstavlja jednu lekciju.Prema tome,Hifz,kao predmet,ima est stotina lekcija . Ako bi ak koji ui Hifz ,bio tako marljiv pa svaki dan uio i savladavao po jednu stranicu,onda izlazi da bi on mogao itav Kur'an napamet nauiti za est stotina dana.A u est stotina dana ima dvadeset mjeseci ili jedna godina i osam mjeseci.Tako bi izgledalo otprilike normalno uenje hifza za onoga ko ima jaku volju da se svim svojim bi em preda tom predmetu.Imati Kur'an i Kerim u glavi to je najve e blago ovoga svijeta.Ima jedna lijepa izreka etvrtog Halife Hazreti Alije. On kae : Bolje je neto napamet znati nego sakupljati knjige ,kojima se ovjek ne koristi. Kada je u pitanju dananje nae stanje u ovoj oblasti vano je istai konstataciju da se ne moe biti zadovoljno.Prije svega uzme li se u obzir nau no tehnoloka sredstva i pomagala, vei i bolji ivotni standard , korisna iskustva predhodnih generacija i dr.Mnogi Hafizi su godinama selili na budui svijet a malo ih je koji su dolazili i sticali titule ,a mnogi nisu dostojno zamijenjeni. Ovaj bilans rjeito nam govori i pokazuje, na kolikom smo gubitku,na tom zapu tenom polju , na podruju Hifza. Kod nas je u posljednje vrijeme,naglo opao broj Hafiza.Na prste se mogu izbrojati oni,koje jo imamo.Nae znanje o ovome je nedovoljno a interesantno je to da mnogo vi e znamo kako su govorili i ovi i oni i ta pie u ovim i onim novinama,a najmanje znamo ta to pie u asnom Kur'anu i vrlo rijetko se pozivamo na ovaj izvor.Zato,bojati je se da nas ne stigne Allahova kazna a samo narod kome propast predstoji ne boji se Allahove kazne .I na kraju svima nama i Hafizima jedan koristan savjet od Kurra Hafiza Mustafe ef. Saha ia koji je kazao :Ostavljam ti u amanet,plemeniti brate da svaki dan u i napamet /Kao da si stalno pred onom petolanom komisijom/ najmanje jedan duz.Jer je Kur'an poput ptice,koju im je pusti brzo ti odleti iz rukeMolimo dragog Allaha da nas obdari bogobojazno u kojom se svijest vjernika dri budnom,pred odgovornou za vlastita djela.Ovaj na rad smatramo samo jednim korakom u objelodanjavanju ove zna ajne tematike ,a vezane za za na grad Srebrenik.Ovo ne smatramo konanim podacima o naim hafizima,jer svakako e biti onih koje emo zamoliti da daju svoj doprinos i ovaj na rad upotpune i sa novim imenima kojih je vjerovatno jo bila a i drugim podacima.

1.

Hafiz Odoba i ef . Muharem 1880 1937. Ime nam je nepoznato rodom je iz

2.

3.

4.

5.

G.Srebrenika .ivio i radio u svom rodnom kraju.Visoke kole i titulu Hafiza stekao u Carigradu .Sjeanje na njega je ostalo po tome da je volio hodati na lijepo osedlanom ogatu.Datum i mjesto smrti nije nam poznato. Hafiz Abdullah Hod i ef. 1913 godine. Rodom iz Gornjeg Srebrenika zavrio i slubovao Svirac medresu u Gradacu.Bio je vrlo dobro poznat kao muderis Svira ke medrese do 1947 godine kada je ona i zatvorena.Predavo fikhul ibadat i akaid kao i sarf (gramatika arapskog jezika).Dananji nai imami u penziji ( Sarajli ef. Mustafa) a nekada uenici ovog vrsnog alima spominju ga vrlo pohvalno uz konstataciju to je bilo more znanja . Hafiz Nurija Hod i ef. Roen 1915 godine u Gornjem Srebreniku zavrio je Svirac medresu u Gradaacu.Slubovao je kao muallim i imam u raznim mjestima a od 1955 bio je sa stalnom slubom u Tuzli.Hifz je zavrio 1966 i to pred komisijom Starjeinstva I.Z e u Sarajevu.Bio je na dunosti imama Jalske damije ,Dindia damije idr.Had je obavio 1981 godine Pominje se i to da je hafiz Nurija od nekih svojih kolega bio potcijenjen u tituli hafiza to je njega revoltiralo da ponovo zakae komisiju i polae hifz to je i uinio ,te je isto to uradio i kolega mu iz Banovi a Modri Sulejman . Hafiz Ja arevi Osman ef. Roen 1838 godine u D.Srebreniku.Visoke kole zavrio u Carigradu , a slubovao u ojluku a nakon njegove smrti naslijedio ga je njegov sin Osman ef. Koji je ujedno bio i mati ar.A umro 1929 godine Hafiz Bijeli Ahmed ef. D.Srebrenika (Delikani).Slubovao je dugo godina u Tarevcima kod Modrie,a inae je zavrio Svirac medresu u GradauOno po emu je ostao upamen je bila ljepota njegovog mekama - melodinog i tenog uenja Kur'ana.

6.

Hafiz Hod i Osman ef. Isto tako rodom iz D.Srebrenika spomenuto je i to da mu

7.

8.

9.

10.

11.

je Hafiz Jaarevi Osman bio dajda.Slubovao je u ojlukoj damiji pa u damiji u Kugama ,poslije Huremi i pionica.Penzionisan je u dematu Mionica u Gradacu. Hafiz Hamzalija Ibri imovi ef. Sin Omera ef. Ibriimovia ,a takoer i djed mu je bio efendija .Roen 1918 godine u Donjim Moranjacima zavrio medresu Svirac u Gradcu , a slubovao u Krajini tanije u dematu Rakovani kod Prijedora .Imao je izuzetno lijep mekan.U mladim godinama je obolio lagirao se i poslije toga mogao je na teki zor prouiti Elif lam mim.Zbog bolesti a velike elje za uenjem esto je bio gost po naim damijama uei lijepim glasom Elif lam mim .1938 godine je zavr io Hifz u Sarajevu ,a umro je 1986 godine u Srebreniku. Hafiz Mustafa Kavgi ef. roen 1922 1996 godine. Rodom iz G.Srebrenika zavrio Svirac medresu u Gradacu.Najvei broj godina svoje imamske slube bio je u svom rodnom G.Srebreniku.Jedno vrijeme vrlo uspjeno je vodio udruenje ilmije .Ono po emu ga pamte njegove dematlije jeste to da je bio izrazito nadaren kao dobar vaiz i fakih. Hafiz Hod i D emal ef . Zv. Gagi roen u Donjem Srebreniku a sin je Hafiza Osmana.Zavrio Svirac medresu u Gradacu.Jedno vrijeme provodi u Bosanskom novom odakle je i oenje ,a poslije toga bio je imam u Odaku 12 godina:Hafizluk je zavrio u Bosanskom novom.Jedno vrijeme je bio imam Husejnije d amije u Gradacu.Isticao se naroito lijepim mekanom.Kao vrstan profesor Kiraeta predavao je jedno vrijeme u Svirac medresi u Gradacu. Hafiz Moranjki Mahmut ef. Roen 1913 godine , sin je Muhameda u D. Moranjcima a medresu zavrio u Gradacu. Hafizluk je zavrio u Brkom .U Cagama je slubovao 23 godine i to do 1958 godine. Poslije odlazi u epe gdje ostaje skoro sve do svoje smrti.Na ahiret je preselio 2000 godine u epi i ukopan je kod damije.Jo u vrijeme svog kolovanja isticao se kao odlian uenik, a poslije i kao vrlo vrijedan i portvovan imam u svim mjestima gdje je slubovao.Naroiti vrijedi ovdje spomenuti zaslugu za organizacije izgradnje gradske damije u epu.Hafiz je otac devetero djece. Najmlai sin ovog Hafiza je imam jedne gradske damije u Bihau Enver Moranjki, a njegov drugi sin je predsjednik MIZ e epe Demal Moranjki. Hafiz Smajlovi Hasan ef . ,roen je 1879 g. u ehajama (Srebrenik). Zavrio je Osman kapetanovu medresu u Graanici i hifz pred tadanjim muderisom,te nakon toga odlazi na teoloke nauke u Carigrad 1905 g.,te je tamo ostao osam godina i uzeo idazet.Nakon toga se upisuje na Darul- Funun i 1917 g. diplomirao.Nakon povratka u domovinu od 1921 do 1924 g. je imam i muderis u Konjicu,a onda prelazi za muderisa

u Biha.U Bihau kao muderis ostaje do 1927 g. kada je postavljen za muftiju u Strumici.Nakon godinu dana 1926 g. dolai u Tuzlu za muderisa Behrambegove medrese u Tuzli ,te je od 1931 do 1933 g bio na dunosti upravitelja medrese sve do dolaska Salih ef. Sivevia,a onda je premjeten za muderisa u Zvornik.Godine 1939 bi postavljen za upravitelja novoformirane Nie okrune medrese u Mostaru i na toj dunosti ostaje do 1943 g. kada pnovo dolazi za upravitelja Behrambegove medrese u Tuzli poslije smrti Sivevia.Na dunosti upravitelja medrese ostaje do 1948 kada odlazi u zasluenu mirovinu i tako sve do smrti sa porodicom ivi u Tuzli.Umro je u 78 g. ivota 2.10.1957 g od posljedica tkz. azijske gripe gdje je i ukopan. 12. Hafiz Sulji had i Salih ef. Roen 1870 g. u Kugama (Srebrenik ).Zavr io je Svirac medresu uGradacu i hifz oko 1890 g.Slubovao je kao muallim i imam u Vareu i u nekim mjestima u Krajini.Od 1904 g. stalno ivi u Tuzli,gdje je konano doselio i kupio neto imanja od Prcia.Sve do svoje smrti je imam Kjesue Osman bega (Branske ) damije u Tuzli.U toku svog ivota obavio je had,pa je tako devet puta iao na had i bivao bedel za druge.Mnogo je putovao,a dok je jo bio u Vareu stupio je u dervike redove i bio povezan s nakibendijama takoe u iviima i na Oglavku kod Fojnice.Po prirodi vrlo skroman,pruene ruke i merhametli srca, pa je njegova kua bila utoite nemonih i sirotinje.Redovno je iao svake godine na dovu u Ajvatovici,a osim toga inio je kine dove u Tuzli njenoj okolini,gdje je predvodio d emat.Po svom vanjskom izgledu i oblaenju se mnogo razlikovao od ostalih hoda , pa su ak nekismatrali i dobrim ovjekom - evlijom i pripisivali mu neku posebnu nadmo . (keramet).Umro je u 75 godini ivota 1945 g.,a prema oporuci ukopan je na svojoj njivi /bai) ispod breze, gdje se i sada nalazi kameni ni ani,koji se odravaju uredno, o emu brigu vode njegovi unuci.I hadi hafiz Salih ef. Brat Mehmedaga je bio dugogodinji mujezin Turalibegove i Jalske damije , a njegov sin hadi Hamid ef. Je bio dugogodinji muallim i imam Mosnia. 13. Hafiz Kasim ef. Selimovi 1884 1947 .Roen je u Seoni kod Srebrenika .Predavao je pravilno uenje Kur'ana, ostao je zapamen kao izuzetno obrazovan , mudar i dobar ovjek .Nemjerljiv je njegov doprinos u razvoju Islamske misli.Kao lan u mnogim vjerskim komisijama.Jedno vrijeme je imamsku slu bu vrio u Gornjoj Orahovici. 14. Hafiz Kenovi Mustafa ef . Zavrio kolu u Carigradu.Odselio u Sarajevo. Danas poznato prezime u Sarajevu.Kenovi je porijeklom od ovog vrsnog Hafiza.Sjeanje na njega je ostalo po tome to je bio sejjar vaiz.

15.

Srebrenika . Mladi Hafiz je zavrio Behrambegovu medresu u Tuzli,1997 godine i student je IV godine Filozofskog fakulteta u Tuzli.Hafisku dovu je inio u Behrambegovoj damiji u Tuzli dna 10.06.2000 godine , kao i drugi hafizi na eg podruja ua je mukabele u arijskoj i arenoj damiji u Tuzli u vrijeme mjeseca Ramazana. 16. Hafiz Jahi Damir roen 02.08.1985 godine u Tutnjevcu kod Srebrenika .Uenik je treeg razreda Behram begove medrese u Tuzli.Jo kao uenik u mektebu Tutnjevac isticao se kao najbolji i najvredniji uenik,prije upisa u medresu napamet je pred komisijom Medlisa poloio 29 i 30 duz Kur'ana. Njegov muallim Abdulah ef. Arifovi istie da je Damir od svog prvog dolaska pokazivao posebne kvalitete i da je uvijek vie davao nego to se od njega oekivalo.Hafiska dova odrana je 14.05.2003 godine u Behrambegovoj damiji u Tuzli.U znak podrke novom hafizu pored mnogih zvaninika I.Z e i dematlija bile su prisutne i mnoge dematlije iz Srebrenika ,kao i iz njegovog rodnog mjesta Tutnjevac. Do ovih podataka doao sam kroz neposredan razgovor sa penzionisanim imamima na eg Medlisa i to : Jaarevi Muhamed ef. ,Oki Hasan ef. i Sarajli Mustafa ef., kao i od Sifeta ef. Jahia imama u dematu Bare. Koritena literatura je broura hafizi Sarajeva i Takvim iz 1983 godine, kao i glasnici Islamske zajednice.

Hafiz Selimovi Esmir ef. Roen je 15.05.1979 godine u Rapatnici kod

Srebrenik ; 15.05.2003 godine

Mevludin ef. Joldi