Professional Documents
Culture Documents
4 - K1 - Razvoj Kriminologije
4 - K1 - Razvoj Kriminologije
4 - K1 - Razvoj Kriminologije
Kriminologija
zajedniki naziv za sve krivine nauke
20.11.2013
Razvoj kriminologije I
Babylon Hellenistic civilization Roman Empire
Period srednjeg vijeka Klasina kola
20.11.2013
Starovjekovni period
Hamurabijev zakonik
XVIII vijek p.n.e. Babylon stub 2,62 m 282 lana SVRHA: zatita drutvenog sistema kroz onemoguavanje nasilja monijih nad slabijim (isticano naelo pravednosti); STROGE KAZNE: smrt, igosanje, rezanje udova, protjerivanje; UZROK ZLOINA: zla sila kod poinitelja, gdje je neophodno kazniti ga da bi se izbjegla osveta, odnosno da bi se obezbjedila satisfakcija rtve; RTVE: zakon usmjeren ka rtvi, gdje se insistira na nadoknadi tete priinjene krivinim djelom.
20.11.2013
Hellenistic civilization
Platon
Pohlepa ljudske prirode kriminalitet Kazna preventivna funkcija Zaetnik individualizacije, Zloin je posljedica
unutranjih inilaca, zbog ega kaznu treba prilagoditi stanju psihe konkretnog uinioca.
20.11.2013
Hellenistic civilization
Aristotel
Prirodni zakoni: zatita univerzalno prihvaenih vrijednosti; Umjetni zakoni: njima se ostvaruju jednakost i pravednost.
ovjek ne bi postao zloinac ako bi shvatio da od krivinog djela ima vie tete nego koristi zaetnik utilitarizma, u oblasti
suzbijanja zloina. Zloin: posljedica moralne pokvarenosti pojedinca u odreenim drutvenim uslovima ivota.
20.11.2013
Roman Empire
Centralni znaaj Zakona, koji su razvijeni na bazi idovskog spiritualizma i grkog naturalizma. Temelj za Rimsko pravo, koje je u mnogim segmentima osnova evropskog kontinentalnog prava.
Ciceron
jedan od uzroka zloina jeste nekanjivost, zbog ega je insistirao na neizbjenosti kazne;
(106 BCE- 43 BCE):
20.11.2013
Srednjevjekovni period
Poetak 5. vijeka do sredine 18. vijeka
periodizacija) (kaznenopravna
Heterogenost i diskonituitet
Inspirisana srednjevjekovnom filozofijom i slubenim svejtonazorom katolike crkve i svjetovnih dravno-politikih krugova (Evropa) Filozofija kanjavanja kao u starom vijeku sa izmjenjenom metafizikom pozadinom
20.11.2013 8
Saint Augustin
(354.-430.)
- O boijoj dravi - Rasprave o zlim djelima i kanjavanju krivaca - crkveni pisac - cilj kazne ispatanje i iskupljenje za uinjeno zlodjelo - protivi se smrtnoj kazni
20.11.2013
Summa Theologica
zalae se za relativnu kaznenu pravdu - tj. kanjavanje za djela koja ugroavaju ljudsko drutvo a samim tim su usmjerena protiv boije volje Naelo kazne kao odmjerene odmazde (model zasluge i reciprociteta); Kazna usmjerena na poinitelja ad personam (tijelo osuenikatamnica due); Kazna treba ostvariti katarziki (proiavajui) uinak u odnosu na duu osuenika;
Srednjevjekovni period
izvori za prouavanje
Pisani izvori:
Leges barbarorum, 5.-9. vijek
Salica, Lex Ribuaria, Lex Alamanorum...) (Codex Eurici, Lex
Kapitularije i zbirke lokalnih pravnih obiaja (Sachenspiegel, 1230., Schwabenspiegel, 1275., Prve vee kodifikacije (Constitutio criminalis
Prohiron, 9.vijek, Ruska pravda, 1016., prevodi Codex Iustinianus- glosatori, 1100.-1250. i postglosatori, 1250.-1450.)
Bambergensis, 1507., Constitutio criminalis Carolina (CCC), 1532., Tripartit, 1514., Nueva Recopilacion, 1566.)
20.11.2013
11
Francuska - Ejro
- istie se naprednim idejama za efikasnije procesno pravo Holandija - Mateus - uvoenje pravno sintetikih metoda u krivino pravo
Italija
- prve kritike na raun glosatora Rusija - donosi se nova zbirka zakona Uloenje iz 1648. godine
20.11.2013 13
20.11.2013
15
20.11.2013
16
Prirodno pravo
De Jure Belli ac Pacis (1625.)- O pravu rata mira Kazna mora biti u srazmjeri sa izvrenim deliktom; Nepravedna su ona djela koja su
predlae da se kazna formira tako da ima uticaj na popravljanje krivca zastupa teoriju PRIRODNOG PRAVA
20.11.2013
17
...ovjek je po prirodi sklon da kodi drugome i da se antidrutveno ponaa... bellum omnium contra omnes rat svih
protiv svih * protiv je muenja i iroke primjene smrtne kazne * kritikuje nesrazmjernost izmeu teine kazne i teine krivinog djela * zalae se za stroge zakone koji e odravati red u drutvu koje je sastavljeno od egoistinih pojedinaca
Bacon, F. (1561.-1626.), Descartes, R. (1596.-1650.), Spinoza, B. (1632.-1677), Locke, J. (1632.-1704.), Hume, D. (1711.-1776.), ...
18
20.11.2013
20.11.2013
19
* zalae se za individualizaciju kazne i njeno prilagoavanje sklonostima krivca koje je ispoljio prilikom vrenja krivinog djela
20.11.2013
Francois Voltaire
(1694 - 1788)
20
Filozofija prosvjetiteljstva
Du Contrate Social, Principes du droit politique (1762.)
...ovjek je savreno bie koje se kvari
... zloin je pokuaj pojedinca da ponovno uzme slobodu, koje se svojevoljno odrekao...
20.11.2013
21
drugu vrstu pravednosti koju nam je Bog objavio i koja je neposredno u vezi s kaznama i nagradama u drugom svijetu...
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.1831.): Prirodno pravi i znanost o dravi (1819.)
20.11.2013
22
ponaanja donose se na temelju procjene boli ili zadovoljstva koje mogu donijeti...
20.11.2013
23
24
1. 2. 3. 4. 5.
Liberalistiko naelo pravne drave; Naelo socijalne drave; Naelo jednakosti pred zakonom; Naelo zakonitosti; Naelo ogranienja kaznenopravne prisile.
25
20.11.2013
20.11.2013
26
20.11.2013
27
Klasina kriminologija
Svi ljudi, pa i kriminalci, slobodno biraju izmeu puta
kriminala i konformizma, zavisno od toga, u koji put vjeruju da e im donijeti vie dobiti;
20.11.2013
29
Klasina kola
Utemeljitelj naela: Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali Prvi upotrijebio izraz Kriminalpolitik Zakonska prijetnja kaznom temeljni koncept generalnopreventivne teorije kanjavanja
20.11.2013
30
20.11.2013
31
20.11.2013
33
3. Zakonske
20.11.2013
34
Prvi put u krivinom pravu se pominju instituti: pokuaj, sauesnitvo, povrat, sticaj. Negativna karakteristika- sistem odmjeravanja slobodne volje apstraktan i nerealan
20.11.2013
36
Razvoj kriminologije II
Pozitivizam u kriminologiji
Rezultati ranih empirijskih istraivanja ukazuju na determinaciju ljudskog ponaanja - razliiti egzogeni i endogeni faktori Problem kriminaliteta sve znaajniji drutveni problem - neefikasna aktuelna politika suzbijanja kriminaliteta
20.11.2013 39
20.11.2013
41
STATISTIKA KRIMINALITETA
Adolphe Qutelet (17961874)
Phisique sociale ou essai sur le dveloppement des facultes de lhomme (1835.)
20.11.2013
43
Primarni egzogeni faktori (socioloki), dok endogenim (unutranjim, u osobi poinitelja) pridaju sekundarni znaaj; Utemeljitelj savremene svrhe kanjavanja (ne peccetur), koja se u naelu orjentira na specijalnu prevenciju;
...kazna treba poinitelja popraviti, ako je popravljiv, ili mu u suprotnome oduzeti, zauvijek ili privremeno, fiziku mogunost za injenje daljnjih zliina (izdvajanje iz drutva)...
Fenomenologija poinitelja:
Popravljivi (akutni) Nepopravljivi (hronini) 20.11.2013 46
zloina, posebno ali ne iskljuivo, kaznom i s njom srodnim mjerama (Kriminalna politika)
47
20.11.2013
Preventivne mjere (policijske ili indirektne- ante delictum) Reparatorne mjere (uklanjanje posljedica KD-a)
Najznaajnije postavke
Krivino djelo i poinitelj realne drutvene i individualne pojave ! Poinitelj KD u centru panje kaznenog prava !
Poinitelj prilikom izvrenja nije slobodan na njega djeluju egzogeni i endogeni faktori ! Kazna ne smije biti JEDINO sredstvo otklanjanja opasnosti upitna individualizacija !
20.11.2013 50
20.11.2013
51
20.11.2013
52
Neoklasicizam
1. 2. Zakonitost kaznenog djela i kazne Conditio sine qua non Relativni (in)determinizam moralna odgovornost osnov kaznene odgovornosti
3.
4.
5.
6.
7.
20.11.2013
20.11.2013
54
Kriminalnopolitiki razvoj u drugoj polovini XX vijeka Pomak teita sa represivnog na preventivni (kaznenopravni kriminalnopolitiki) Globalizacija savremene PSK
Isticanje optih civilizacijskih vrijednosti; Upuivanje na vanost znanstvenog pristupa fenomenu kanjivih ponaanja; Saradnja na sviom nivoima PSK
Literatura
Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 147-165) Kriminologija, Milutinovi, M., Beograd, 1988., (str. 85-104); Kriminologija, Mlaenovi, R., Sarajevo, 1982., (str. 46-86); Kriminologija, Petrovi, B., Meko, G., Sarajevo, 2004., (str. 23-28 i 45-60); Kriminoloko naslee, Ignjatovi, ., Beograd, 1997., (str. 7-8 i 37-114);
Krivino pravo- opti dio, Srzenti, N., Staji, A., Lazarevi, Lj., Beograd, 1998., (str. 33-62);
O zloinima i kaznama, Beccaria, C., ( prevod Antum Cvitanovi), Zagreb, 1988.;
Criminology, Siegel, J., L., Thomson Learning, London, 2006., (str. 6-9);
Politika suzbijanja kriminaliteta, Horvati, , Cvitanovi, L., Zagreb, 1999., (str. 50-91) Svrha kanjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Cvitanovi. L., Zagreb, 1999., (str 193-226) Prevencija kriminaliteta, Krivokapi, V., Sarajevo, 2006., (str. 27-35)
20.11.2013 56